Page 1

5. AVGUST 2017. GODINA IX BROJ 100

www.medicalcg.me

1.00

Zakazivanje specijalističkih pregleda Benigna hiperplazija prostate Mladeži

Zaštita od velikih vrućina

Ljetnje infekcije kože

Ravna stopala

VI sajam

edicine

19, 20, 21. oktobar 2017. - Hotel Hilton, Podgorica


Manja doza. Ista efikasnost.

Sadrži jedinstvenu dozu aktivne supstance. Svakodnevnim uzimanjem Andola PRO 75 mg dokazano se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara kod bolesnika koji su ranije imali srčani ili/i moždani udar. Takođe, Andol PRO 75 mg obložen je želudačanootpornom ovojnicom koja smanjuje rizik od iritacije želudačane sluznice.

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavještenja o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog ljekara ili farmaceuta.


Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Prof. dr Božidar M. Bojović Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med. Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Dr stom. Rade Mrdak Prof. dr Rajko Šofranac Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Tomić Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Zakazivanje specijalističkih pregleda u JZU 11 - 12 Benigna hiperplazija prostate Dr Aleksandar Magdelinić 14 – 16 Transplantacija bubrega u KCCG 20 - 21 Ulje kanabisa Dr Jelena Šćekić-Božović 24 Hronika Crne Gore 26 – 34 Pruži ruku za život – daruj krv 44 – 45 Homeopatija – crijevne infekcije Dr Snežana Tomić 46 – 47 Infekcije kože Dr Vjera Janković 48 – 49 Zaštita od sunca Dr Olivera Simić-Kovačević 50 – 52 Mladeži Dr Miruna Kuzman 54 – 55 Otrovne morske životinje na Jadranu Dr Boris Maslovski 56 – 58 Ravna stopala Dr Pero Mitrović 66 – 67 Važnost ishrane u sportu Mr ph Dragana Lošić 68 - 69


VI sajam

edicine

19, 20, 21. oktobar 2017. - Hotel Hilton, Podgorica

Pokrovitelj:

MINISTARSTVO ZDRAVLJA CRNE GORE

Organizator: Medical CG Informacije na tel.: 00382 20 238 841, 067 395 032 redakcija@medicalcg.me

www.medicalcg.me


PRUŽI RUKU ZA ŽIVOT! DARUJ KRV

)/    /  -/  #- 0   1      (/   3  /  /   1 /0  4

/  0  1  +/  01   00 4    1  ,/ 3 0 // 

  / 1 / 0   1

./ 0   

 "  " ! $%$#"%


Brinite o zdravlju na inteligentan način!

bez alergena bez glutena bez laktoze bez mliječnih bjelančevina

Od prvog dana života za: t proliv bilo koje etiologije t pomoć kod dojenačkih kolika t obnovu crijevne mikroflore Lactobacillus rhamnosus, LGG® Bifidobacterium, BB-12® www.jglprobiokulture.com, www.jgl.hr

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me


ZANIMLJIVOSTI

Bakterije jače od antibiotika

Antibiotska rezistencija ili kraj moderne medicine, kako je neki stručnjaci nazivaju, mogla bi u potpunosti da promijeni način na koji funkcioniše savremena medicina. - Svijet se kreće ka post-antibiotskoj eri, u kojoj će infekcije opet ubijati ljude. Sve je veći broj infekcija protiv kojih postojeći tretmani antibioticima nemaju nikakve šanse. Štaviše, problem je toliko veliki, da bi uskoro moglo da se dogodi da nijedan antibiotik ne bude djelotvoran - rekla je Margaret Čan, generalna direktorka Svjetske zdravstvene organizacije na skupu Ujedinjenih nacija prošle godine. - Zamislite da se vratimo u vrijeme u kojem bi čak i najmanja povreda, poput obične posjekotine, mogla da dovede do smrtnog ishoda. Upravo do toga bi mogla da dovede otpornost na antibiotike. Stafilokoka je bakterija koja se lako tretirala penicilinom. Ali, danas postoje velike šanse da ste zaraženi jednim od sojeva otpornih na dejstvo antibiotika (MRSA), koji čine čak 90 odsto svih stafilokoka. Kada ljudi koriste antibiotike u borbi protiv bakterija, bakterije ponekad na njih odgovaraju spontanom mutacijom svojih gena, zahvaljujući čemu antibiotici ne mogu da ih ubiju - upozorio je dr Dejvid Vajs, direktor Centra za antibiotsku rezistenciju na Emori Univerzitetu. Što češće koristimo antibiotike, to više rastu šanse da će bakterije razviti otpornost. Prema procjenama stručnjaka, antibiotska otpornost uzrok je oko 23.000 smrtnih slučajeva samo na teritoriji SAD. Infekcija bakterijom Clostridium difficile, otpornom na antibiotike, pogodi oko 500.000 ljudi, što godišnje dovede do 15.000 smrtnih slučajeva. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da se u svijetu oko 480.000 ljudi godišnje inficira bakterijama tuberkuloze otpornim na antibiotike, a slučajevi otpornosti na antibiotike zabilježeni su i u slučajevima infekcije HIV-om, gonorejom, malarijom, ešerihijom koli, kao i kod različitih tipova infekcija urinarnog trakta. Ukoliko ne budemo uspjeli da riješimo problem, do 2050. godine bi antibiotska rezistentnost mogla da odnese 10 miliona života godišnje - upozoravaju stručnjaci.

Voda ipak ima ukus Iako smo naučeni da je voda tečnost bez mirisa i ukusa, nova studija sprovedena na Tehnološkom univerzitetu u Kaliforniji, mijenja sve što smo znali o njoj. Profesor Juki Oko je sa svojim timom pratio dodir jezika miševa s vodom i pratio koji se senzori za čulo ukusa aktiviraju tom prilikom. Ispostavilo se da naš organizam vodu doživljava kao kisjelu.

08

Često konzumiranje pomfrita je opasno po život Rezultati nedavnog istraživanja pronašli su vezu između prženog krompira i većeg rizika od smrti. Studija je pokazala da su ljudi koji jedu pržene krompiriće dva puta nedjeljno, u dvostruko većem riziku po život od ljudi koji ne konzumiraju prženi krompir. Iako rezultati nijesu dokazali da krompirići direktno ubijaju ljude, oni jednostavno pokazuju vezu između ljudi koji su preminuli i njihovih prehrambenih navika. Naime, istraživači su ispitivali navike 4.440 ljudi starosti između 45 i 79 godina tokom osam godina. 236 učesnika studije preminulo je nakon završetka istraživanja, to su upravo bili oni koji su jeli prženi krompir minimum dva puta nedjeljno. Nutricionistkinja Džesika Kording koja je dio istraživačke grupe izjavila je da nije iznenađena ovim rezultatima. - Prženi krompir je hrana koja obezbjeđuje mnogo kalorija, soli, transmasnih kisjelina, a minimalno doprinosi nutrijentima koje posjeduje. Oni tijelu čine više štete nego koristi – kaže Kording. Ona ističe da je važno šta još osoba jede pored krompira. Na primjer, nekoliko krompirića uz salatu će dovesti do drugačijih efekata po zdravlje za razliku od 200 grama pomfrita sa hamburgerom.


IZ MEDICINE Pogrešno brisanje nosa ugrožava zdravlje

Predavači sa Univerziteta u Klivlendu su došli do zaključka da ljudi pogrešno izduvavaju nos i da snažno duvanje može da ima više štete nego koristi. Tačnije, može doći do situacije da se nos zapuši od takvog duvanja. Tom prilikom se stvara jak pritisak unutar nosnih šupljina. - U većini slučajeva ljudi su imali hroničnu upalu sinusa ili otežano disanje na nos. Najčešće se snažno izduvavanje nosa radi da bi se onemogućio silasak sluzi u grlo i mogućnost da izazove kašalj. Ono što je u tim situacijama potrebno je da blago izduvavate sadržaj nosa. Možete u nos staviti rastvor soli, kako bi lakše izbacili prašinu i sluz. Snažno izduvavanje nosa nije potrebno. Nije rijedak slučaj da ljudi kod ovakvog izduvavanja primijete krv na maramici. To je prolazno, ali u svakom slučaju trebalo bi da obratite pažnju na ovu rutinsku radnju, i da ne pravite dodatne probleme bez potrebe – kaže prof. dr Dejvid King.

Muškarci žive kraće od žena Većina ljudi misli da je kraći životni vijek muškaraca uslovljen biološkim faktorima. Nije baš sve u biologiji, ima nečeg i u izborima. U istoriji je bilo perioda kada je životni vijek žene bio kraći i to zbog opasnosti koje su vrebale tokom porođaja. Moderna medicina je ove rizike svela na minimum i u većini svjetskih zemalja žene žive duže nego muškarci. Ako bolje analiziramo nauku, medicinu i kulturu, primijetićemo da je za raskorak između životnog vijeka muškarca i žene zapravo kriv pojam muževnosti. Na to u kojim situacijama muškarac potraži pomoć ne utiču ni geni ni hormoni, već samo kulturološke navike. Tradicionalno je muževan onaj za kog su zdravlje i sigurnost irelevantni. Takvo razmišljanje, plus rizični vidovi ponašanja, antiintelektualizam i nespremnost da se traži pomoć su u popularnoj kulturi, podstaknuti idejom o tome da muškarac mora biti čvrst, jak i da stoički trpi. Osim toga, muškarac u savremenom društvu više puši i pije od žena, pa samim tim ima više izgleda da će imati zdravstvenih problema. Još jedna činjenica je da jači pol mnogo rjeđe traži psihološku pomoć. To je jedan od razlloga što je po statistici veća stopa samoubistava među muškarcima. Iako muškarci mnogo rjeđe pokušavaju da se ubiju, na žalost njihovi pokušaji u većoj mjeri završavaju fatalno i to zbog korišćenja vatrenog oružja. U Americi muškarac u prosjeku umire pet godina prije žene, a Azijatkinje iz Amerike žive čak 16,5 godina duže od muškaraca Afroamerikanaca. Najstariji muškarac na svijetu preminuo je u 147 godini: Tajnu dugovječnosti našao je u strpljenju.

Klima uređaj ne mora biti loš po zdravlje Mnogi smatraju da klima uređaj nije dobar za zdravlje, a stručnjaci tvrde drugačije. - Klima uređaj nije nužno loš po zdravlje. Zapravo, klima može da bude dobra za one koji imaju alergiju na polen, vlagu, one kojima smeta zagađenje vazduha i sl. - kaže alergolog dr Kliford Baset. Takođe, klima uređaji mogu da snize vlažnost vazduha, što je korisno za ljude koji imaju astmu ili su alergični na buđ, dodaje dr Baset. Dr Deniza Ferastoaru ističe da je važno da redovno čistite klima uređaj u skladu sa instrukcijama proizvođača. - Ako to ne radite, ako ne promijenite filter, sakupljena prašina, polen, buđ na filteru i drugo biće ispušteni u vazduh. Oni koji žive u zgradama trebalo bi da budu posebno pažljivi, ističe dr Ferastoaru, jer različiti alergeni (prašina, životinjske dlake i dr.) mogu putem ventilacije da se prenesu iz stana u stan. Ukoliko imate izražene alergijske reakcije u stanu, ljekari savjetuju da nabavite uređaj za prečišćavanje vazduha. U velikim poslovnim zgradama temperature su često niske (odnosno, dosta je hladnije u odnosu na spoljašnju temperaturu) i to može da izazove neprijatan osjećaj. Ali, stručnjaci kažu to nije štetno po zdravlje. - Ljudsko tijelo je sposobno da se prilagodi temperaturi kojoj je izloženo. Kada je riječ o ljudima koji imaju nazalne alergije ili probleme sa sinusima, temperaturna promjena ili vlažnost vazduha može da ih iritira. Zbog te iritacije im curi nos, ali to nije strašno. Sa druge strane, ljudi koji imaju hronične zdravstvene probleme, poput dijabetesa ili su povređivali kičmu, uzimaju određene ljekove, ne mogu tako lako da se prilagode temperature - kaže dr Ferastoaru.

09


Od 15. juna izabrani ljekar zakazuje pregled kod specijaliste Zakon o zdravstvenom osiguranju (član 50 stav 6, „Službeni list CG”, br. 6/16, 2/17 i 22/17) propisao je obavezu svake zdravstvene ustanove da odredi maksimalno vrijeme čekanja na pružanje zdravstvene usluge. Analizirajući primjedbe korisnika zdravstvenih usluga na način pružanja zdravstvenih usluga dostavljene Ministarstvu zdravlja, uvažavajući rezultate o stavovima građana koje je sproveo CEMI, kao i izvještaj Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa za 2016. godinu, došli smo do zaključka da se najveći broj prigovora odnosio na dužinu čekanja na pružanje zdravstvene usluge i na netransparentnost listi zakazanih pregleda za pacijente. Imajući to u vidu, Ministrastvo zdravlja je izradilo PRAVILNIK O VRSTAMA ZDRAVSTVENIH USLUGA ZA KOJE SE MOGU SAČINITI LISTE ZA ZAKAZIVANJE, KAO I NAČINU I POSTUPKU SAČINJAVANJA LISTI. Uz Pravilnik smo pripremili i UPUTSTVO ZA UPUĆIVANJE PACIJENATA SA PRIMARNOG NIVOA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE NA SEKUNDARNI I TERCIJARNI NIVO ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, koji će pomoći ljekarima u toku početnog dijela implementacije Pravilnika. Pravilnik sadrži i vrste zdravstvenih usluga čiji stepen hitnosti dozvoljava da se zdravstvena usluga može pružiti u roku dužem od 30 dana za koje se sačinjavaju liste za zakazivanje. S obzirom da je nivo odgovornosti za procjenu stepena hitnosti visok, Pravilnik propisuje kliničke kriterijume, standardizovane mjere za procjenu zdravstvenog stanja i stepen prioriteta za svaku medicinsku proceduru za koju se formira lista za zakazivanje. U Pravilniku se nalazi lista zdravstvenih usluga za koje trenutno postoji potreba za formiranje liste za zakazivanje. Pojedinačno su definisane zdravstvene usluge prema vrsti specijalizovane oblasti: radiologija, dijagnostika i terapija bolesti srca, oftalmologija, ortopedija, radioterapija, nuklearna medicina, i maksimalno vrijeme čekanja za indikovanu zdravstvenu uslugu. Primjenom Pravilnika, prije svega želimo da postignemo da liste zakazanih pregleda za pacijente postanu transparentne. Takođe, očekujemo očuvanje kvaliteta pružene zdravstvene us-

luge, kroz normiranje dužine trajanja pregleda. Prema Pravilniku, u skladu sa standardima, pacijentu prvi specijalistički pregled traje 15 minuta, a kontrolni 10 minuta, a to u prethodnom periodu nije bio slučaj. Na preduzete korake nas obavezuje i Zakon o pravima pacijenata, kao i Master plan razvoja zdravstva 2015-2020 godine. Takođe smo obavezali direktore svih zdravstenih ustanova da liste čekanja moraju učiniti transparentnim, a stupio je na snagu i novi način zakazivanja specijalističkih pregleda. Smatramo da ćemo na ovaj način zdravstvenu žaštitu učiniti bržom i dostupnijom. Odlučiili smo se da Projekat elektronskog zakazivanja uvedemo iz više razloga, a osnovni je da pacijentima pružimo određeni komfor prilikom zakazivanja pregleda, da im omogućimo da u mjestu u kom se nalazi njihov izabrani ljekar mogu da zakažu pregled u ustanovi sekundarnog i tercijernog nivoa.

PROCEDURA ZAKAZIVANJA SPECIJALISTIČKIH PREGLEDA U JAVNIM ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA  t*[BCSBOJMKFLBSQSPDKFOKVKFLBEBQBDJKFOUUSFCBEBCVEF upućen na specijalistički pregled  tPrvi specijalistički pregled obavlja se u roku od 30 dana  tIzabrani ljekar priprema pacijenta za specijalistički pregled (pacijent prikuplja neophodne laboratorijske i druge dijagnostičke pretrage)  t/BLPOVSBÿFOJIBOBMJ[B QBDJKFOUPEJ[BCSBOPHMKFLBSB dobija uput sa nazivom zdravstvene ustanove, datumom i vremenom specijalističkog pregleda  t Tri radna dana prije zakazanog specijalističkog pregleda medicinska sestra u periodu od 8h – 10h poziva pacijenta da potvrdi dolazak na pregled. Ukoliko se prisustvo na zakazani termin ne potvrdi, pacijent gubi taj termin i kreće u ponovnu proceduru zakazivanja

11


Press konferencija u KCCG

t1PTMJKFQSFHMFEBLPEMKFLBSBTQFDJKBMJTUF QBDJKFOUTF WSBʉBJ[BCSBOPNMKFLBSVLPKJNVQSPQJTVKFUFSBQJKV FWFOUVBMOF EPEBUOFBOBMJ[FJ[BLB[VKFLPOUSPMOJQSFHMFE  t6LPMJLPTQFDJKBMJTUBOBTFLVOEBSOPNOJWPVOJKFVQPU QVOPTUJVQSJMJDJEBQSVäJLPNQMFUBONFEJDJOTLJUSFUNBOQBDJKFOUV  POUPLPOTUBUVKFVTWPNJ[WKFÝUBKV/BLPOUPHB J[BCSBOJMKFLBS [BLB[VKFUFSNJOVVTUBOPWJUFSDJKBSOPHOJWPB ,$$(   1BDJKFOU LPKJKFVDFOUSVPWPH1SPKFLUB WJÝFOFʉFCJUJV PCBWF[JEBEPMB[JV,MJOJʊLJDFOUBS JMJQBLEB[PWFUFMFGPOPNEB [BLBäFQSFHMFE WFʉʉFUP[BOKFHBSBEJUJJ[BCSBOJMKFLBSOBQSJNBS OPNOJWPV[ESBWTUWFOF[BÝUJUF  *[BCSBOJMKFLBS[BLB[VKFQSWJTQFDJKBMJTUJʊLJQSFHMFE OF [OBKVʉJLPELPHMKFLBSBQBDJKFOUJEF/BSBTQPMBHBOKVNVKFTBNP CSPKBNCVMBOUJ BMJOFJJNFOBMKFLBSB/BUBKOBʊJOQPTUJäFNP EBTWJMKFLBSJV,MJOJʊLPNDFOUSVCVEVQPEKFEOBLPPQUFSFʉFOJ CSPKFNQBDJKFOBUB;BLPOUSPMOJQSFHMFEKFTJUVBDJKBESVHBʊJKB VNFOJKVTFQPKBWMKVKVJNFOBMKFLBSB QBQBDJKFOULPKJKFPCBWJP QSWJTQFDJKBMJTUJʊLJQSFHMFELPEPESFÿFOPHMKFLBSB OBLPOUSPMOJ QSFHMFEJEFLPEJTUPHMKFLBSB  /BLPOÝUPQBDJKFOUVVTUBOPWJPCBWJTQFDJKBMJTUJʊLJQSF HMFE WSBʉBTFTWPNJ[BCSBOPNMKFLBSVLPKJNVQSPQJTVKFUFSBQJKV  QMBOJSBOFBOBMJ[FJ[BLB[VKFLPOUSPMOJQSFHMFE  %BTFOFCJLPOUSPMOJQSFHMFEJOBUFSDJKFSOPNOJWPVQSF UWPSJMJVTUBMOFLPOUSPMOFQSFHMFEF WFʉEBUPCVEVLPOTVMUBUJWOJ QSFHMFEJ USFCBPKBʊBUJLBQBDJUFUFOBTFLVOEBSOPNOJWPV.JOJTUBS TUWP[ESBWMKBLSP[VMBHBOKFVPQSFNVJLBEBSJOUFO[JWOPSBEJOB UPNF  6DSOPHPSTLPN[ESBWTUWFOPNTJTUFNVSBEJMKFLBSB  PEʊFHBTQFDJKBMJTUBJVäJITQFDJKBMJTUB/BTUSVʊOPN TQFDJKBMJTUJʊLPNVTBWSÝBWBOKVTFOBMB[JMKFLBSB EPLTVOB

12

VäFNTQFDJKBMJTUJʊLPNVTBWSÝBWBOKVMKFLBSB  1PWSBULPNPWJIMKFLBSBTBFEVLBDJKFV[ESBWTUWFOJTJTUFN  TNBUSBNPEBʉFTFPKBʊBUJTWJTFHNFOUJQSVäBOKB[ESBWTUWFOJI VTMVHBJEBʉFTFTUWPSJUJVTMPWJEBQBDJKFOUJNPHVEBCJSBKVMKFLBSB JOBTFLVOEBSOPNJOBUFSDJKBSOPNOJWPV%PUBEB SB[NJÝMKBNP PVWPÿFOKVMJTUFvCPOBĕEFTiMKFLBSB OBKUSBäFOJKJIMKFLBSB[BLPKF ʉFNPEFĕOJTBUJOBʊJOLBLPEBCVEVEPTUVQOJQBDJKFOUJNBJQPE LPKJNVTMPWJNB/BPWBKOBʊJOʉFNPQSVäJUJÝBOTVMKFLBSJNBEB EPEBUOP[BSBEF BQBDJKFOUJNBPNPHVʉJUJQSJTUVQVQSBWPPOPN MKFLBSVLPELPHBäFMFEBPTUWBSF[ESBWTUWFOV[BÝUJUV 4VÝUJOBSFGPSNFOJKFEBTFQBDJKFOUKFEOJNPEMBTLPN LPETQFDJKBMJTUFUSBKOPWFäF[BMKFLBSBOBUFSDJKFSOPNOJWPV BLP QSJSPEBOKFHPWFCPMFTUJEP[PWMKBWBEBTFPCJN[ESBWTUWFOJIVTMVHB EPCJKFJOBTFLVOEBSOPN B[BÝUPOFJQSJNBSOPNOJWPV  %BKFFMFLUSPOTLP[BLB[JWBOKFTQFDJKBMJTUJDLJIQSFHMFEB PEJ[BCSBOJIEPLUPSB[BäJWKFMPJOB[BEPWPMKTUWPHSBÿBOBBMJJ MKFLBSB HPWPSJQPEBUBLEBKFWFʉOBLPOEBOBʊBLPETUP QBDJKFOBUB[BLB[BMPOBUBKOBʊJOQSFHMFEFV,MJOJDLPNDFOUSV $SOF(PSF0OJIPETUPQSFPTUBMJIQBDJKFOBUBTVQBDJKFOUJLPKJ TVWFʉJNBMJ[BLB[BOTQFDJKBMJTUJDLJQSFHMFEQSJKFVWPÿFOKBFMFL USPOTLPH[BLB[JWBOKB  6QSLPTQPʊFUOJNQPUFÝLPDBNB [BLB[JWBOKFTFPCBWMKB TBTWFNBOKFQSPCMFNBJVSB[VNOPNSPLV EPLOBQPMJLMJOJDJ ,MJOJDLPHDFOUSB$SOF(PSFWJÝFOFNBEPCSPQP[OBUJIHVäWJ 1P[JUJWOFTUSBOFFMFLUSPOTLPH[BLB[JWBOKBTQFDJKBMJTUJDLJI QSFHMFEBQPTFCOPʉFPTKFUJUJHSBÿBOJESVHJIHSBEPWBLPKJWJÝF OFʉFNPSBUJEBEPMB[FV1PEHPSJDVEBCJ[BLB[BMJQSWJJMJLPOUSPMOJ QSFHMFELPETQFDJKBMJTUFV,MJOJʊLJDFOUBS PR služba Ministarstva zdravlja


BENIGNA HIPERPLAZIJA

PROSTATE Dr Aleksandar Magdelinić, spec. urolog Klinički centar Crne Gore Benigna hiperplazija prostate (BPH) je veoma često oboljenje nakon pedesete godine života. To je bolest koja je najčešće odgovorna za nastanak simptoma donjeg urinarnog trakta. Rijetko se javlja izmedju 45. i 50. godine života, a u ranijem životnom dobu je ekstremno rijetka. Poslije 50.godine učestalost raste, da bi maksimum dostigla u sedmoj i osmoj deceniji života. Prema brojnim studijama, najveća učestalost je u osmoj deceniji života, a u poznoj starosti samo mali broj muškaraca nema BPH. Prostata je muška polna žlijezda, koja zajedno sa sjemenim kesicama predstavlja sekundarni muški polni organ. Smještena je ispod mokraćne bešike, iza stidne kosti a ispred rektuma. Normalna prostata je veličine kestena, pa se u literaturi često naziva kestenjačom. Prostata je po rođenju teška nekoliko grama, da bi se u ranom postnatalnom periodu njena težina smanjila, i to predstavlja period regresije prostate. Sve do puberteta prostate miruje, i njena težina se ne mijenja. U trećem periodu, od 14. do 18. godine, dolazi do uvećanja prostate na 16 – 20 grama. Težina prostate se u normalnoj evoluciji bitno ne mijenja narednih 25 godina, što predstavlja drugu fazu mirovanja. Ova faza mirovanja završava se ulaskom u petu deceniju života, kada prostata ponovo počinje da raste. Prostata predstavlja raskrsnicu dva puta, urinarnog i polnog. Najznačajnija uloga prostate i sjemenih kesica je u stvaranju sjemene tečnosti. Sjemena tečnost sadrži citrate, cink, fruktozu, neke enzime, od kojih su najznačajniji prostatični specifični antigen (PSA) i prostatična kisela fosfataza (PAP). Pored toga, sjemena tečnost sadrži ugljene hidrate, proteine,

14

elektrolite, prostaglandine, aminokiseline. Još uvijek nije dovoljno poznata uloga sjemene tečnosti, ali se smatra da je od važnosti u fertilitetu muškarca i zaštiti urotrakta od infekcije. U svakom slučaju, uloga sekreta je da poboljša ishranu i transport spermatozoida. Prostata je hormonski zavisan organ. Za razvoj i njenu funkciju neophodni su androgeni (muški polni hormone). Glavni androgen u organizmu je testosteron. Najveći dio testosterona (95%) sintetiše se u testisima, a 5% u korteksu nadbubrežnih žlijezda. Davno je uočeno da se kod dječaka kastriranih prije puberteta prostata ne razvija, a da se kod muškaraca kastriranih priije četrdesete godine života ne razvija benigna hiperplazija prostate. Postoji više teorija o nastanku BPH, koje se baziraju na uticaju hormona (opšti faktor) i promjenama u samoj prostati (lokalni faktor). Jedno je sigurno, a to je da su za nastanak BPH neophodna dva uslova: funkcionalni testisi i starije životno doba. Većina autora prihvata tri hipoteze o nastanku i razvoju BPH: Dihidrotestosteronska teorija (DHT), Teorija osnovne ćelije (Stem Cell teorija) i teorija o interreakciji stroma – epitel. Danas sve više preovladava mišljenje da se ove tri teorije prepliću i da vjerovatno sve tri teorije imaju svoje mjesto u nastanku i razvoju BPH. BPH se razvija u prelaznoj zoni prostate, tako da ona nije generalizovana bolest prostate, već izrazito lokalizovan patološki supstrat. Jedini sigurni faktori rizika za nastanak BPH su funkcionalno


aktivni testisi i starije životno doba. Nije dokazano da socio– ekonomski uslovi, zanimanje i uticaj spoljašne sredine utiču na razvoj BPH. Medjutim, jasno je da rasna i geografska pripadnost, kao i genetska predispozicija igraju značajnu ulogu u nastanku BPH. Najveća incidence obolijavanja je u zemljama zapadne Evrope i Južne Amerike, dok je značajno niža u Japanu, SAD i Kanadi. Takodje, zapaženo je da crnci obolijevaju ranije u odnosu na bijelce, da je kod žute rase i Arapa značajno manja incidenca, a da je kod Jevreja visoka. Medjutim, kod Azijata koji su migrirali u zapadne zemlje raste rizik od nastanka BPH, što govori u prilog da životne navike utiču na razvoj BPH. Incidenca BPH je manja kod muškaraca koji konzumiraju veće količine povrća. To sugeriše da povrće štiti od nastanka BPH, vjerovatno zbog toga što sadrži fito-estrogene koji imaju antiandrogene efekte na prostatu. Sa druge strane, uočeno je da gojaznost pozitivno utiče na povećanje volumena prostate i nastanak LUTS-a. Rizik od hirurškog liječenja prostate raste sa povećanjem BMI (body mass index). Bolesnici sa kardiovaskularnim oboljenjima i hipertenzijom imaju poremećaj cirkulacije u karličnom predjelu, koji dovodi do kongestije, što favorizuje smetnje od strane uvećane prostate. Smatra se da umjerena seksualna aktivnost povoljno djeluje na funkciju prostate. Glavni razlog zbog kojeg se pacijenti obraćaju ljekaru su simptomi donjeg dijela urinarnog trakta (LUTS - Lower Urinary Tract Symptoms), i oni predsatvljaju poremećaj funkcije mokraćne bešike. Simptomi donjeg dijela urinarnog trakta mogu, ali ne moraju biti prisutni kod BPH. Kada su prisutni, obuhvataju dvije grupe simptoma: simptome mokrenja i simptome punjenja.

Simptomi mokrenja su: otežano otpočinjanje mokrenja, slab mlaz, terminalno kapanje, naprezanje prilikom izmokravanja, osjećaj nekompletnog izmokravanja, prolongirano izmokravanje, akutna ili hronična retencija urina. Simptomi punjenja su: urgentno mokrenje, učestali nagoni na mokrenje, noćno mokrenje – nokturija, urgentna inkontinencija. Važno je naglasiti da se, fiziološki, tokom noći ne ustaje radi mokrenja. Evolucija BPH je dugotrajna i prolazi kroz tri faze. Prvu fazu karakterišu poremećaji mokrenja: noćno mokrenje, učestalo mokrenje, čekanje na mlaz i urgentno mokrenje. Rezidualni urin (količina urina koja zaostaje nakon mokrenja) je manja od 50 ml. Trajanje ovog stadijuma kreće se od nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Drugi stadijum karakteriše se time da bolesnik nepotpuno prazni bešiku i da se nalazi u stanju hronične nekompletne retencije. Rezidualni urin (RU) je veći od 50 ml, a simptomi su izraženiji nego u prvoj fazi. i ova faza može trajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina. U trećem stadijumu RU premašuje fiziološki kapacitet mokraćne bešike, veći je od 300-400 ml. Ovo je faza asistolije. Naime, to je faza hronične kompletne retencije urina. U ovoj fazi je detrusor (mišićni sloj zida mokraćne bešike) nakon faze hipertrofije došao u fazu distenzije, tj. dekompentazacije, kada se mokraća izliva iz rastegnute bešike, pasivno, u kapima, nekontrolisano, po principu prelivanja tečnosti iz prepunog suda. U svakoj od ovih faza mogu se javiti i komplikacije: akutna retencija urina (zastoj mokrenja), hematurija (krv u mokraći), urinarna infekcija, kamen u mokraćnoj bešici, renalna

15


insuficijencija, divertikuloza mokraćne bešike… Komplikacije BPH zahtijevaju liječenje uzroka nastanka komplikacije. BPH, zajedno sa simptomima koje uzrokuje, značajno utiče na kvalitet života. Često noćno ustajanje dovodi do hroničnih problema sa spavanjem, što može imati ozbiljne posljedice na opšte zdravstveno stanje pacijenta, kao što je povećan rizik od nastanka kardiovaskuarnih bolesti, depresivnih stanja, povišen rizik od padova i posljedičnih povreda - fraktura. Noćna buđenja i loš seksualni život negativno utiču i na kvalitet života partnera oboljelog, što dodatno daje još jednu dimenziju ovom oboljenju. Rađene su studije koje su pokazale da je kvalitet života pacijenata oboljelih od epilepsije koja zahtijeva hirurško liječenje jednak sa oboljelima od BPH, a da je kvalitet života oboljelih od HOBP (Hronične opstruktivne bolesti pluća) bolji u odnosu na oboljele od BPH. Iz svega ovog proističe da je BPH ozbiljno oboljenje koje može imati značajan uticaj na opšte stanje pacijenta i kvalitet života. Za postavljanje dijagnoze BPH postoji veliki broj dijagnostičkih postupaka. Često se dešava da se kod pacijenta sa neznatnim simptomima primjenjuju nepotrebne dijagnostičke metode, koje mogu biti čak i agresivne. Evropsko Udruženje urologa (EAU) navodi da minimum dijagnostičkih procedura za dijagnozu BPH obuhvata: uzimanje anamneze, IPSS (International Prostate Symptom Score), digitorektalni pregled (DRE), PSA, analizu urin i serumskog kreatinina, urofloumetriju i rezidualni urin. Transrektalni ultrazvuk (TRUS) se preporučuje isključivo ako postoji sumnja na karcinom prostate ili ako dalje liječenje zahtijeva preciznu procjenu veličine prostate. Kod pacijenata kod kojih medikamentozni tretman nije dao rezultate, te je potrebno dalje hirurško liječenje, potrebno je uraditi urodinamska ispitivanja. PSA je proteolitički enzim, po sastavu glikoprotein, koji predstavlja sekretornu komponentu prostate. Hara i saradnici izolovali su ga iz sjemene tečnosti 1971. godine i korišten je u sudskoj medicini za dokazivanje silovanja. Wang je 1979. godine izolovao PSA iz prostatičnog tkiva. Stamey i McNeal su prvi počeli sa primjenom testa 1985. a objavljivanjem rezultata 1987. godine, počinje era rutinskog odredjivanja PSA kao najznačajnijeg tumorskog markera za dijagnozu karcinoma prostate. Kod nas je test počeo da se primjenjuje ubrzo nakon toga, prvo na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu.. PSA nije idealan tumorski marker. To je organ specifičan, a ne tumor specifičan marker. PSA, osim kod karcinoma prostate, može biti povišen i kod zapaljenja prostate, uvećane prostate (BPH), manipulacija na prostati, nakon seksualnog odnosa… Iz tog razloga, urolozi koriste neke frakcije PSA i njihove međusobne odnose, kako bi izdiferencirali da li se radi o benignoj bolesti ili postoji sumnja na karcinom prostate. Povišena vrijednost PSA kod BPH, kada je isključeno postojanje karcinoma prostate, upućuje na rizik od pojave akutne retencije urina i hirurško liječenje BPH. Benigna hiperplazija prostate, u zavisnosti od težine simptoma, može se liječiti na nekoliko načina: praćenje bolesnika (“watchful waiting”), medikamentozni tretman, hirurško liječenje. Svaki vid liječenja nosi sa sobom i određene rizike i komplikacije

16

liječenja, te je terapijska opcija individualna. Odabir terapije zavisi od: ozbiljnosti simptoma, komorbiditeta (pratećih bolesti), progresivnog karaktera bolesti, kvaliteta života, poređenja efikasnosti i neželjenog dejstva određenog vida terapije. Princip je da se liječenje pacijenata sa umjerenim ili ozbiljnim simptomima započinje medikamentoznom terapijom, a ako je ova terapija neuspješna primjenjuje se hirurški tretman. Postoji nekoliko grupa ljekova za tretman BPH. To su lijekovi koji se koriste duži niz godina unazad, kao standardna terapija: Blokatori alfa1 adrenergičnih receptora, Inhibitori 5 alfa reduktaze, Antagonisti muskarinskih receptora, ali i medikamenti novije generacije koji su se pokazali korisnim u liječenju BPH Inhibitori 5 fosfodiesteraze, Beta 3-agonisti. Ovi ljekovi se mogu davati samostalno, ili se u indikovanim slučajevima mogu i kombinovati. Svaki lijek ima svoje mjesto u liječenju BPH, a odabir terapije prilagođava se individualno svakom pacijentu. U principu, prvi izbor terapije kod umjerenih do ozbiljnih simptoma je primjena alfa blokatora. Inhibitori 5 alfa reduktaze mogu se primijeniti u slučajevima kada je volumen prostate veći od 40 ml, i to najčešće u kombinaciji sa alfa blokatorima jer imaju različite mehanizme dejstva. Pacijenti sa slabim do umjerenim tegobama, koji uz to imaju i teškoće u postizanju erekcije, mogu se liječiti inhibitorima 5 fosfodiesteraze. Imajući prethodno u vidu, danas raspolažemo sa relativno širokom paletom izbora ljekova za liječenje BPH, što u značajnoj mjeri doprinosi smanjenju procenta pacijenata koji zahtijevaju hirurško liječenje. U prošlosti nije bilo tako. Za one pacijente koji imaju ozbiljne simptome, a nisu adekvatno odreagovali na konzervativno liječenje, na scenu stupa hirurgija. I u ovoj grani medicine prisutne su inovacije, koje polako ali sigurno nalaze svoje mjesto u liječenju BPH. Medjutim, već dugi niz godina, zlatni standard za operativno liječenje BPH predstavlja TURP (Transuretralna resekcija prostate). Za prostate veće od 80-100 ml, preporuka je otvorena hirurgija (Transvezikalna prostatektomija ili Transkapsularna prostatektomija po Millin-u). U razvijenim društvima sve više se primjenjuje laserska resekcija-enukleacija i laserska vaporizacija prostate. Nažalost, zbog skupe opreme i visoke cijene troškova operacije, kod nas ove metode sporo krče svoj put. Jedna od novih metoda u liječenju BPH, a koja je još uvijek predmet eksperimentalnih istraživanja, jeste primjena intraprostatičnih injekcija koje blokiraju dalje napredovanje BPH i pospješuju apoptozu (programiranu ćelijsku smrt) ćelija hiperplastičnog tkiva prostate. Za sada su istraživanja sprovedena na malom broju pacijenata, ali su dosadašnji rezultati obećavajući. U svakom slučaju, BPH predstavlja ozbiljan zdravstveni problem većine muškaraca starijeg životnog doba, koji značajno narušava životni komfor. Preporuka Evropske Asocijacije Urologa je da svaki muškarac nakon pedesete godine života jednom godišnje treba da kontroliše PSA, bez obzira na to ima li ili nema subjektivnih tegoba. S toga je i moj savjet, čuvajte svoju prostate. Nosite toplu i suvu obuću, konzumirajte dosta crvenog povrća, izbjegavajte alkoholna i gazirana pića, bavite se fizičkim aktivnostima, i što je najvažnije, redovno posjećujte svog urologa.


#SJOJUFP[ESBWMKVOBinteligentanOBÇ?JO

¡ jedinstven sastav probiotika ¡ znanstveno podrŞani sojevi ¡ neťkodljivi i sigurni GR-1Ž i RC-14Ž

oralnekapsule,vaginalnFkapsule intimnisapunJgel oralne kapsule, vaginalnFkapsule intimni sapun Jgel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore tkodbakterijskFvaginozFJvaginalnFmikozF  tprevencijBgenitalnihinfekcijB

kapsuleJvrećice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore tkodatopijskoHdermatitisB  tkodHpylorJinfekcije tkodIBSJIBD 

suspenzija,kapsule,ENZIMIkapsule,pastile

Regulacija crijevne mikroflore tkodproljevB  tkodnadutostiJslabeprobave    Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu


Tokom posljednjih 150 godina prosječna visina ljudi u industrijalizovanim zemljama porasla je za 10 centimetara.

U prosjeku čovjek izgovori skoro 5.000 riječi dnevno, 80% od toga priča sam sa sobom.

Zagađenje atmosfere ugljen-dioksidom najvećim dijelom potiče iz termoelektrana i fabrika, čak 56 odsto, potom slijede privatna domaćinstva sa 24 odsto, a 20 odsto potiče iz izduvnih cijevi saobraćajnih vozila.

U razvijenim zemljama svake godine se baci oko 27% hrane.

18

Muškarci koji jedu mnogo mlječnih proizvoda imaju povećan rizik da obole od Parkinsonove bolesti, dok kod žena to nije slučaj.

Zubari preporučuju da se četkice za zube drže bar 2 metra udaljene od WC šolje kako bi se izbjegao kontakt četkice za zube i čestica iz WC šolje koje se raspršuju usljed puštanja vode.

Kad je 1846. godine engleski ljekar Morton, umjesto dotadašnjeg viskija, prvi put primijenio etar za bezbolno vađenje zuba, a odmah potom i za odstranjivanje tumora sa vrata bolesnika, novi medicinski postupak nazvan anestezija raširio se svuda po svijetu.


Posebne koštane ćelije postepeno uništavaju i obnavljaju koštano tkivo tako da se može reći da svakih šest godina dobijamo potpuno nov skelet.

Pankreas proizvodi enzime neophodne za varenje hrane kao i sodu bikarbonu koja neutralizuje kisjelinu u crijevima.

U gornjem dijelu nosne šupljine nalazi se površina veličine 2 kvadratna centimetra. Na njoj se nalaze mirisne ćelije koje mogu razlikovati 10 000 različitih mirisa.

Godine 1859. 24 zeca puštena su na tlo Australije. Za 6 godina populacija zečeva dostigla je 2 miliona!

1890. godine američki hirurg Vilijam Stjuard Halsted zbog osjetljivosti svoje asistentice na fenol (koji je tada korišten za dezinfekciju ruku) zahtjeva da se proizvedu prve medicinske rukavice.

U Turskoj i Iranu drenjine se ljeti jedu sa solju.

Najveći dio prašine koja se nakupi svuda po kući sastoji se od djelića izumrle čovječije kože.

19


Transplantacija bubrega U Kliničkom centru Crne Gore su 4. jula sa uspjehom urađene još dvije transplantacije bubrega sa živog davaoca. Tim povodom održana je konferencija za novinare na kojoj su prisustvovali ministar zdravlja u Vladi Crne Gore dr Kenan Hrapović, direktorka KCCG Zorica Kovačević, medicinski direktor KCCG doc. dr Snežana Raspopović, Nacionalna koordinatorka za transplantacioni program u Crnoj Gori prof. dr Marina Ratković, direktor Klinike za urologiju i nefrologiju, urolog doc. dr Petar Kavarić, kao i transplantacioni tim iz Kliničkog bolničkog centra iz Zagreba, urolog prof. dr Željko Kaštelan, nefrolog prof. dr Nikolina Bašić Jukić, anesteziolog dr Jasna Stojić Brezak i prim. dr Marija Topalović Grković.

Transplantacioni program u Crnoj Gori započet je 2012. godine, i za pet godina ljekari KCCG uspješno su sa kolegama iz Hrvatske uradili 31 transplataciju sa živog davaoca. Direktorka Kovačević je, pozdravljajući prisutne, čestitala transplantacionom timu KCCG-a i KBC-a iz Zagreba, na uspješno

20

obavljenim transplantacijama i ujedno se zahvalila ljekarima iz Zagreba na dosadašnjoj saradnji i podršci. - Želim na početku da čestitam transplantacionom timu na uspješno završenoj trideset i jednoj transplantaciji za ovih pet godina, gdje je preživljavanje pacijenata 100%. Zahvaljujem se transplantacionom timu Kliničkog bolničkog centra iz Zagreba na podršci koju imamo već peta godina - kazala je Kovačević. Ona je izrazila želju i nadu da će se uspješna saradnja nastaviti i ubuduće ne samo između dvije zdravstvene ustanove već i resornih ministarstava. - Do sada je urađena trideset i jedna živa srodna transplantacija od kojih dvije emotivne, supruge su donirale bubrege svojim supruzima. Svi pacijenti su dobro. Ono što je važno da naglasimo jeste da je u septembru pet godina od kada je započeo program transplantacije. Možemo govoriti o potpuno uspostavljenom program transplantacije bubrega - kazala je ovim povodom prof. dr Ratković. Ona je dodala da je u navedenom period urađeno još pet transplantacija bubrega van Crne Gore, što ukupno, uz jednu kadaveričnu, čini 37 uspješno obavljenih transplantacija. Ona je izrazila posebno zadovoljsto što je Crna Gora uspjela, uvođenjem transplantacionog programa, da smanji broj, kako je rekla, turističkih transplantacija, odnosno, transplantacija na crnom tržištu, na poznatim prostorima kao što su prostor Moskve i Bjelorusije - pojasnila je prof. dr Ratković. - Urađene su i dvije transplantacije srca, od kojih je, na žalost, jedan pacijent preminuo, a drugi je dobrog zdravstvenog stanja - kazala je prof. dr Ratković dodajući da je urađeno i šest transplantacija jetre, od kojih dvije kadaverične u KBC-u u Zagrebu i četiri sa živog davaoca u Turskoj. Trenutno se jedna pacijentkinja nalazi u završnoj fazi priprema za transplantaciju u KBC-u u Zagrebu - kazala je prof. dr Ratković.


Pojašnjavajući značaj kadaveričnih transplantacija ona je navela da sa dvadeset kadaveričnih donora za godinu dana, Crna Gora ne bi imala liste čekanja za transplantaciju organa. To nam treba za jetru i srce - pojasnila je prof. dr Ratković.

Doc. dr Petar Kavarić je kazao da su i primaoci i davaoci organa dobro, naglašavajući posebnu odgovornost transplantacionog tima kada se obavljau transplantacije sa živog davaoca. - Ujak je donirao bubreg sestriću, a majka sinu. Oba pacijenta su imala hroničnu bubrežnu insuficijijenciju i bili su na programu dijalize. Hirurške intervencije su protekle bez problema. Nijesmo imali nikakvih komplikacija, kako intraoperativno, tako ni postoperativno. Posebno nas raduje uspjeh izvedenih operacija s obzirom da su uzimani organi sa živoh davaoca, što nosi posebnu odgovornost, ne samo za pacijenta koji treba da primi organ, već prevashodno za onoga od koga se uzima organ da donoru ne narušimo zdravlje - kazao je doc. dr Kavarić, naglašavajući i on da je cilj da se uspostavi kadaverična transplantacija u Crnoj Gori, za šta očekuje podršku Ministarsva zdravlja. Zadovoljstvo uspješno obavljenim transplantacijama nije krio ni prof. dr Željko Kaštelan. - Evo nas već petu godinu u KCCG u Podgorici. Radi se o multidisciplinarnom program u kome sudjeluju gotovo sve specijalnosti jednog Klničkog centra. Mi smo u Hrvatskoj počeli transplantaciju bubrega prije 45 godina. Imamo ljepa iskustva i

znanje koje smo stekli sve ove godine. Sad smo proslavili 10 godina članstva Hrvatske u Eurotransplantu, dakle, Europskoj organizaciji za prikupljanje i raspodjelu organa. Desetogodišnjim članstvom u Eurotransplantu naš program je dobio novi zamah i danas u Hrvatskoj transplantiramo preko 200 bubrega. Hrvatska je u zadnjih 10 godina bila tri puta prva u svijetu po broju transplantiranih bubrega na milion stanovnika - kazao je prof. dr Kaštelan. - Naša znanja i iskustva, naravno, želimo prenijeti i drugima i drago nam je što smo to prenijeli našim kolegama u Crnoj Gori, našim dragim prijateljima u Kliničkom centru. Kroz ove godine vidjeli smo da se stvari kreću nabolje u Kliničkom centru, da su mnoge stvari poboljšane. To mi najbolje vidimo sa distance kazao je prof. dr Kaštelan naglašavajući i on da treba razvijati kadaverične transplantacije kao što je u Hrvatskoj, gdje se samo manji broj, svega dva do tri odsto, organi uzimaju sa živog davaoca. -To je sledeći korak koji moramo zajedno napraviti, a imate našu punu podršku - kazao je prof. dr Kaštelan. Dr Kenan Hrapović je, takođe, izrazio zadovoljstvo dosadašnjim uspjehom izvedenih transplantacija u Crnoj Gori, navodeći da je sledeći cilj da zažive kadaverične transplantacije. - Ono što želimo i što u narednom period očekujemo, to je da startujemo i sa programom transplantacija sa kadaveričnih donora. U tom smislu želim da vas obavijestim da Ministarstvo zdravlja priprema jednu edukativnu kampanju u narednom period u cilju podizanja svijesti građana da zavještaju organe nakon smrti. To znači da ćemo davanjem nekog organa spasiti nekome život. Moja je molba i poziv građanima da se uključe u tu akcij - kazao je Hrapović. On je podsjetio na potpisivanje ugovora 2013. godine između Crne Gore i Hrvatske o saradnji u oblasti transplantacije organa koji je podrazumijevao saradnju u oblasti transplantacije organa od kadaveričnih donora, zasnovan na sistemu reciprociteta, preko koga je Crna Gora faktički ušla u sistem Eurotransplanta. Ugovor je bio potpisan na dvije godine a Ministarstvo zdravlja sprovodi neophodne aktivnosti za njegovo obnavljanje. PR služba Kliničkog centra Crne Gore

21


REČI KOJE ŽIVOT ZNAČE Dr Gajo Golubović Beograd, 2011

Komunikacija kao vrsta interakcije

među ljudima u ljekarskoj praksi O koristima poznavanja interakcije među ljudima ne može se govoriti dok se ne upoznamo sa nekim osnovnim značenjem komunikacije, kojima su se bavili psiholozi. Komunikacija je vrlo složen proces međuljudskih odnosa, koji se različito objašnjava, na primjer: - razmjena značenja među ljudima, ili - razmjena ideja i iskustava među pojedincima, ili - saopštavanje informacija o stvarima i pojmovima drugim osobama. Takve definicije su, ipak, preuske jer je o komunikaciji opravdano govoriti i kada na nenamjernu ekspresiju neke emocije ili nekog stava jedne osobe reaguje druga osoba. Kad god na podražaj, koju emituje jedna jedinka, neke druge jedinke ne reaguju samo neposredno, na primjer čulom sluha ili čulom vida - nego im emitovane draži nešto kazuju ili izazivaju kod njih posebnu vrstu ponašanja, posrijedi je komunikacija. Dvije su bitne odlike komunikacije: Prvo, ona predstavlja interakciju među jedinkama, tj odnos u kojem jedna jedinka utiče na ponašanje druge. Drugo, taj odnos se ostvaruje tako što jedna jedinka namjerno ili nenamjerno, emituje draži koje za drugu postaju znakovi. Nažalost, mnogi ljekari i ne shvataju da nenamjerno emituju draži na koje pacijenti različito reaguju. Kad dođe do nesporazuma, onda ljekar kaže da ništa nije posebno kazao i da ne razumije zašto druga strana nije zadovoljna. Da li se prisjetio svog načina govora, držanja ili svog pogleda dok je nešto objašnjavao? Kada bi ljekari nešto više znali o značaju onoga što prati govor, bilo bi im mnogo štošta jasnije u reagovanju svojih sagovornika. Svakako, potrudili bi se tada da ne ponavljaju greške. Ako je komunikacija definisana kao vrsta interakcije u kojoj se obraća pažnja na to kako na znakove koje emituje jedna jedinka reaguje ona druga, onda se pojam interakcije smatra širim pojmom od komunikacije. Stoga raširena je tvrdnja da je komunikacija vrsta interakcije u kojoj je suština interakcionih odnosa emitovanje i primanje znakova među jedinkama, bilo da su ti znakovi simboli ili signali, bilo da je komunikacija dvosmjerna ili jednosmjerna. Znakovi su instrumenti, sredstva komunikacije. To su draži, a to znači procesi koji izazivaju nečiju reakciju i djeluju na ponašanje jedinke, ali ne djeluju neposredno nego posredno i time što ukazuju

22

Onaj ko ne pita ili sve zna ili ne zna ništa! Malcolm Forbes (1919) – izdavač na nešto, a stoje umjesto nečega drugog. Na primjer, crvena boja izaziva određeni nadražaj na čulo vida i, zavisno od situacije, ona ima različito značenje. Ako se crvena boja pojavi na semaforu, onda ona ne izaziva samo osjećaj crvene boje, već sadrži i poruku „zabrana prolaza“. Osnovna karakteristika znaka jeste da stoji umjesto nečeg i time na nešto ukazuje ili izaziva neku sasvim određenu aktivnost. Osnovne funkcije znakova su: a) funkcija reprezentovanja ili signifikativna i b) ekspresivna funkcija. To je uslovilo i podjelu znakova na dvije glavne vrste: SIMBOLI, koji imaju sugnifikativnu funkciju reprezentovanja i SIGNALI, koji imaju ekspresivnu funkciju Simboli su znakovi koje koristimo za označavanje stvari, odnosa, ideja, doživljaja i uopšte različitih sadržaja kojih smo svjesni i želimo ih fiksirati. Oni su nosioci značenja. Najvažniji simboli koje ljudi koriste jesu riječi i kombinacija riječi - govora i pisanog teksta, drugim riječima, jezik. Signali su izraz nekog unutrašnjeg stanja organizma, na primjer, afektivnog stanja ili neke intenzivne potrebe, ili su odraz neke relativno trajne karakteristike osobe, na primjer, neke crte ličnosti. Signali se ne proizvode namjerno i ne biraju se kao što je to slučaj sa simbolima. Signali se spontano javljaju kao nenamjerna manifestacija i nenamjerna ekspresija nekog stanja organizma. Na primjer, signal je smijeh ili ekspresija lica, koju osoba koja zapaža ocjenjuje kao izraz radosti - ostaje signal samo ako je nastao spontano. Ako se to čini namjerno, npr, kada se smije glumac, onda to više nije signal već postaje nosilac poruke - simbol. Smijeh može biti visokog ili niskog intenziteta. Zato je vrlo važno razlikovanje signala i simbola da bismo više vjerovali signalima nego simbolima, pošto se signali proizvode spontano, a simboli namjeno i takvi se često koriste za lažno prikazivanje. Osnovna komunikativna funkcija je prenošenje informacija, a preko signifikativne ili ekspresivne funkcije znakova. Najčešće informacije u komunikaciji među ljudima su namjerno emitovanje poruke, simbolima saopšteni sadržaji.


Komunikacija među ljudima je veoma intenzivna, veoma složena i raznovrsna, uz to je veoma učestala. Ona je pratilac njihove aktivnosti i uključeno je u cjelokupno ljudsko ponašanje. Komunikacione interakcije se uglavnom svesti na dvije osnovne vrste: verbalna i neverbalna. Ako se koriste drugi kriterijumi postoje i: - neposredne i posredne; - jednosmjerne ili uzajamne; - uspješne i neuspješne; - interpersonalne i intrapersonalne komunikacije Neposredna komunikacija, strogo teoretski i ne postoji, jer je između dvije jedinke uvijek bar vazduh. A, ako i postoji samo bi se telepatija mogla smatrati neposrednom interakcijom. U praksi se neposrednim smatraju sve komunikacije u kojima između jedinki nema tehničkog sredstva. Posredne komunikacije vezane su za sve situacije u kojima se možemo vidjeti i čuti, što ih uz pomoć tehničkih sredstava čini neograničenim. Jednosmjerne komunikacije su najčešće preko sredstava za masovno komuniciranje – radio, tv, štampa, film. Jednosmjerna komunikacija u posebnom smislu se može označiti kao neuspješna, a to je situacija kad sagovornici na stvarni sadržaj saopštenja ne reaguju nego, ne vodeći računa o saopštenom, iznose u diskusiji ono što su od ranije željeli da kažu. Uspješna komunikacija je proces koji se sastoji od niza uzajamnih saopštenja i reagovanja na njih, pri čemu svaki od učesnika svoje saopštenje formira prema reagovanju drugog učesnika na njega. Ne mora uspješna komunikacija da dovede do saglasnosti, ali treba da predstavlja stvarnu razmjenu mišljenja. Često, zbog žurbe ili čak i nepažnje nekih ljekara, ne dolazi do prave razmjene informacija između njih i pacijenata. Ne smije se zaboraviti da ljekar vodi razgovor, ako nije osjetio trenutak kad je njegov sagovornik htio nešto da saopšti, tada takav pacijent neće biti zadovoljan. Pritom, ljekar ne smije da se izgovara da prekida priču od „Markovih konaka“. On treba da bude vješt u postavljanju pitanja i korišćenju dobijenih odgovora, kako bi sagovornika uspješno vodio kroz razgovor, bez davanja prilike pacijentu da se nepotrebno raspriča. Za neuspješnu komunikaciju ne može se bez veelikog razloga okriviti pacijent. Opravdanja u stilu - prezauzetost, druge obaveze i slično su samo izgovor. Ako se uvježbaju vještine postavljanja pitanja parafraziranja i sažimanja, razgovor će uvijek kraće trajati, a efekti će biti bolji.

Interpersonalne i intrapersonalne komunikacije Psihološki, važna je razlika između interpersonalnih (namjerno ili nenamjerno upućivanje poruka na koje druga osoba reaguje) i intrapersonalne komunikacije (upućivanje poruka samom sebi, tzv. unutrašnji govor). Unutrašnji govor u javnoj komunikaciji je donekle sažet i transformisan govor, koji upućujemo samom sebi. Na taj se način usmjerava sopstveno ponašanje i postiže samokontrola. Najčešće su to poruke iz oblasti moralnog ponašanja. A to upućivanje poruka sebi, kako i zašto postupiti ovako ili onako, je za ljekara posebno značajno jer time reguliše svoje ponašanje i sopstvenu kontrolu. Masovna komunikacija je, po prirodi uvijek jednosmjerna, gdje govornici upućuju poruke, a nema šanse da se odgovori na njihove tvrdnje ili su poruke upućene preko radija, štampe, televizije, filma, na velikim skupovima.

NE ZABORAVITI Komunikacija između ljekara i pacijenta ne počinje uvijek sa trenutkom ulaska pacijenta u ordinaciju. Možda ste se sreli na parkingu, u čekaonici i jedan na drugog ostavili neki utisak. Da li je to način držanja tijela ili oblačenja ili obraćanje nekom u prolazu, jer može uticati na međusobnu komunikaciju. Treba znati da su pacijenti različito obrazovani i da možemo biti iznenađeni koliko nas je prvi utisak prevario. Svakako se trudimo da o njima saznamo što više iz njihovih verbalnih iskaza i neverbalnog ponašanja. Ali, i oni imaju interesovanje da saznaju o ljekaru što više. Tu im ljekari i nenamjerno pomažu, jer dosta detalja odaju o sebi a da na to nisu ni mislili. Tako šalju poruke o svojim profesionalnim i privatnim interesovanjima: Iz izgleda čekaonice i ordinacije možemo saznati na šta ljekar želi da nam skrene pažnju. To se da zaključiti iz sljedećih detalja: šta se nalazi na zidovima - svjedočanstva, diplome, priznanja, zahvalnice; kakve slike vise u čekaonici i ordinaciji (slike velikana medicine uokvirena Hipokratova zakletva ili umjetničke slike reprodukcije, panoramski snimci iz nekog kraja, razni propagandni plakati i sl.) U ordinaciji svoje fotografije sa kolegama pri dobijanju nekog priznanja i sl.). Šta ljekar drži na stolu: stručne časopise, reklamne materijale, knjige - kao da želi da pokaže koliko je njegovo polje interesovanje veliko. Ponekad je od silnih materijala nabacanih na sto poruka „zar ne vidite koliko sam opterećen poslom da ne stižem ovo srediti?“ Nađe se mjesta i za porodične fotografije – naročito djece. Kod nekih ljekara je to sve složeno u vitrinu na neku policu i otvoren je prostor između ljekara i pacijenta. Da li nešto u ambulanti ukazuje na hobije ili sport kojim se ljekar bavi (razne fotogrfije, nekada i značajan trofej, npr.lovački i drugo). Jednostavno rečeno ljekari „poručuju“ o sebi a pacijentima je ostavljeno kako će shvatiti te poruke. Vješt pacijent će znati da odobrovolji ljekara ako ga zapita za neke od posebnih diploma ili drugih fotografija ili predmeta a posebno pokaže interesovanje za njegov hobi ili sportske uspjehe. Drugi vid poruka pacijentima ljekari „upućuju“ svojim neverbalnim ponašanjem - promjenom fizičkih signala koje ljekar upućuje, a ne izražava ih riječima. Te promjene često ukazuju na promjenu emocije ljekara, što će kod pacijenta izazvati određeno reagožvanje. Ti fizički signali mogu biti dvojaki: vizuelni- signali koje vidimo i auditivni- signali koje čujemo, a nisu iskazani riječima. Vizuelni signali: mimika, položaj tijela, gestovi Auditivni signali: ton glasa, brzina govora Ne smije se smetnuti sa uma upozorenje iskusnih kolega: ne zaboravimo da smo nešto „kazali“ a da nismo usta otvorili. Radi ovih sitnih previda počinju nesporazumi jer neke svoje neizrečene „poruke“ ljekar je ipak uputio a da nije želio, jer svoje neverbalno ponašanje ne možemo sakriti. Posebna pažnja treba da se obrati na članove porodice ili osobe koje prate pacijenta. Oni mnogo više zapažaju neverbalno ponašanje ljekara – uočavaju svaki detalj. Teško da će kasnije opisivati kako je tekao pregled, a da ne dodaju i svoje viđenje šta je pratilo doktorove riječi, bilo opisujući način izgovaranja, glasnost, ljutnju, smirenost itd. Na izraz lica, gestikulaciju rukama, pokrete pojedinih djelova tijela – sigurno neće zaboraviti, dati svoje zapažanje i komentar.

23


Upotreba ulja kanabisa

u medicinske svrhe Dr Jelena Šćekić–Božović, specijalizant urgentne medicine Klinicki centar Crne Gore Kanabis (Marihuana) je osušeni cvijet biljke Cannabis sativa, koji se koristi kao opojna droga i u medicinske svrhe. Često se i cijela biljka naziva marihuana. Ona je jedno od najblažih i najslabijih halucinogenih sredstava. Kanabis sadrži psihoaktivni delta-9-tetrahidrokanabinol (THC). On je jedno od preko 400 jedinjenja u biljci, uključujući druge kanabinoide, kao što su kanabidiol (CBD), kanabinol i tetrahidrokanabivarin, koji mogu da proizvedu senzorne efekte, za razliku od psihoaktivnog dejstva THC-a. Stotine istraživanja kao i paralelna evidencija sugerišu da ulje kanabisa može da pomogne u tretmanu širokog spektra medicinskih stanja, uključujući karcinome, Alchajmerovu bolest, epilepsiju, Lajmsku bolest, hronični bol, reumatizam, multiplu sklerozu, anksiozne poremećaje, astmu i dijabetes. Kanabis sadrži više od 85 aktivnih kanabinoida, od kojih su najznačajniji tetrahidrokanabinol (THC) i kanabidiol (CBD). Najznačajnija razlika je u tome što CBD nema psihoaktivno dejstvo, zbog čega ima veliki značaj kod upotrebe u medicinske svrhe. Španski istraživači su 1998. godine objavili u Evropskom biohemijskom žurnalu kako THC indukuje apoptozu ćelija glioma, najčešćih tumora mozga. Istraživanje koje je sproveo tim naučnika u Španiji 2006. godine pokazalo je smanjenje tumorske mase svakoj od devet hospitalizovanih pacijentkinja sa glioblastomom koje nisu odgovarale na standardne terapijske procedure. Istraživanje sprovedeno 2007. godine na miševima, u okviru Harvardskog univerziteta, sugeriše da kanabis može dovesti do smanjenja veličine karcinoma pluća za polovinu i usporiti razvoj bolesti. Kanabis je farmakološki i terapijski superioran u odnosu na mnoge biljne ljekove u tradicionalnoj medicini, što je pokazalo

24

istraživanje sprovedeno 2009. godine. Ono što je u osnovi te prednosti jeste mogućnost djelovanja na mnoge djelove organizma, mogućnost unapređenja apsorpcije aktivnih sastojaka, mogućnost da savlada bakterijske odbrambene mehanizme kao i minimalizacija štetnih efekata. Nekoliko je razloga zašto je cijela biljka bolja nego CBD ili THC pojedinačno. Izraelski istraživači su 2015. godine pokazali da je cijela biljka efikasnija za tretman inflamatornih stanja u odnosu na sintetski CBD. Takođe, pokazali su sinergistički efekat svih komponenti biljke, pri čemu se posebno ističe sinergističko dejstvo CBD-a i THC-a. Sinergističko dejstvo te dvije najznačajnije komponente potvrdila je i studija na miševima 2014. Godine, koja je pokazala da istovremenom primjenom obje komponente dolazi do smanjenja tumorske mase mozga. Medicinski kanabis, osim u vidu ulja, može se unijeti u organizam i raznim drugim metodama, uključujući vaporizaciju ili pušenje osušenih cvjetova, jedući cvjetove, listove ili ekstrakte, ili uzimanjem kapsula ili oralnih sprejeva. Sintetički kanabinoidi su dozvoljeni kao lijek na recept u određenim državama, a neki od prvih ljekova na bazi kanabisa koji su u slobodnoj prodaji su nabilon, dronabinol i epidiolex.


Hronika 01. jul – U 2016. godini potrošeno više od 70,5 miliona eura za ljekove Potrošnja ljekova u Crnoj Gori u prošloj godini iznosila je 1.078 dnevnih doza na 1.000 stanovnika na dan, odnosno nešto više od 70,5 miliona eura, podaci su iz Izvještaja za 2016. godinu Agencije za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS). U iznos od 70.567.915,83 eura je uračunata ukupna potrošnja svih ljekova, uključujući i ljekove koji nemaju definisanu ATC klasifikaciju, homeopatski, herbalni ljekovi, kao i ljekovi koji nemaju DDD, a njihova ukupna potrošnja iznosi 296.398,86 eura. Prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, za potrebe javnih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori, za ljekove koji su nabavljeni na teret sredstava Fonda u 2016. godini je izdvojeno 49.433 eura, što predstavlja 70,05 odsto od ukupno utrošenih sredstava za ljekove u Crnoj Gori tokom prošle godine. Najviše je potrošeno medikamenata koji djeluju na kardiovaskularni sistem, dok je najmanja potrošnja ljekova za liječenje bolesti kože i sredstava za zaštitu od insekata. U dijelu odvojenih novčanih sredstava, najviše je potrošeno za antineoplastike i imunomodulatore, oko 13,4 miliona eura, a zatim za ljekove koji djeluju na bolesti digestivnog sistema i metabolizma – oko 9,5 miliona eura. 01. jul - U junu urađene 284 kateterizacije Direktor Klinike za bolesti srca dr Nebojša Bulatović kaže da su u junu, u Centru za kardiologiju, urađeno čak 284 intervencija na krvnim sudovima – kateterizacija, a da je 106 pacijenata dobilo stentove. - Od 1. do 13. jula urađeno 107 kateterizacija, od kojih su 33 pacijenta dobili stent. Najbitnije je da na listi čekanja nemamo više hitnih slučajeva. Na listi čekanja trenuto imamo 350 ljudi za redovne kateterizacije i upravo ovih dana pozivamo naše pacijente koji su na listu stavljeni u februaru ove godine. Radi se u dvije smjene, a praznicima i subotom, po ugovoru o dopunskom radu. Cilj je da se smanje liste čekanja, da se pacijentima što prije ukaže pomoć i to je rezultiralo smanjenjem listi čekanja, i ogromnim brojem urađenih kateterizacija – objasnio je dr Bulatović i istakao da je angio sala na raspolaganju 24 sata i da, uz redovne intervencije, svi hitni slučajevi budu zbrinuti u najkraćem mogućem roku. - Angio sala je dostupna uvijek, i danju i noću, što je presudno u slučajevima kada imamo pacijente sa infarktom. Što je duže vremena od početka bola, to više dolazi do oštećenja miokarda. Dakle, najvažnije je da se što prije reaguje. U Centru za kardiologiju imamo u svakom trenutku spremne i ljekare i salu – istakao je dr Bulatović i najavio je i da će Kardiologija

26

dobiti uskoro još jednu salu za kateterizaciju, a da bi u narednom period trebalo raditi i na povećanju smještajnih kapaciteta, jer je 40 kreveta, koliko ih ima na ovoj klinici, malo, s obzirom na potrebe. 01. jul - Podnijeto 1.115 prigovora pacijenata U prvih šest mjeseci ove godine Ministarstvu zdravlja i crnogorskim zdravstvenim ustanovama podnijeto je 1.115 prigovora pacijenata koji su se najvećim dijelom odnosili na kvalitet zdravstvenih usluga, postupke zdravstvenih radnika ili saradnika, dužinu čekanja na zdravstvene usluge i organizaciju rada zdravstvenih službi. Od tog broja zaštitnicima prava pacijenata u zdravstvenim ustanovama podnijeto je 1.039 prigovora, a direktno Ministarstvu zdravlja 76. Najveći broj prigovora odnosio se na Klinički centar Crne Gore 435, zatim Dom zdravlja Podgorica 422 i Opštu bolnicu Berane 33, kazali su iz Ministarstva i objasnili da te ustanove pružaju i najveći broj usluga na godišnjem nivou pa proporcionalno tome imaju i najveći broj prigovora. Ministarstvu zdravlja od 1. janura do 1. jula 2017. godine podnijeto je 76 prigovora na rad zdravstvenih ustanova. 03. jul – Uspješno urađene još dvije transplatacije sa živog davaoca

Dvije transplatacije bubrega sa živog davaoca uspješno su urađene u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG). I davalac i primalac organa dobro se osjećaju, saopšteno je na konferenciji za medije. Sistem transplantacije zaživio je 2012. godine, i za pet godina crnogorski ljekari uspješno su sa kolegama iz Hrvatske uradili 31 transplataciju. Iz Ministarstva zdravlja najavljuju edukativnu kampanju


u cilju podizanja svijesti građana o doniranju organa nakon smrti. 03. jul – Dodatna edukacija ljekara u Ujedninjenom Kraljevstvu

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović sastao se sa ambasadorkom Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori Alison Kemp i upoznao je sa zdravstvenim sistemom Crne Gore i reformskim procesima koje Ministarstvo zdravlja realizuje. Ministar je naveo da su obezbijeđena sredstva za kupovinu opreme vrijedne oko 11 miliona eura za sve zdravstvene ustanove, za koju se raspisivanje tendera očekuje narednih dana. Takođe, u toku je uključivanje privatnih apoteka u javni zdravstveni sistem, kako bi pacijenti i

u njima mogli da podignu lijek na recept, a u izradi je i nova lista ljekova, po uzoru na razvijene zemlje, što su za Kemp, kako je kazala, zanimljivi projekti. Ambasadorka Kemp je kazala da je projekat elektronskog zakazivanja poput našeg, uveden u Ujedinjenom Kraljevstvu prije nekoliko godina i da je potrebno vrijeme da zaživi, kao i da je jedan od naših narednih izazova uvođenje evropske zdravstvene kartice. Na sastanku je ocijenjeno da je razmjena znanja i iskustava među ljekarima i medicinskim osobljem dvije zemlje jako značajna, pa je ministar Hrapović inicirao dodatnu edukaciju naših ljekara u Ujedinjenom Kraljevstvu, napomonjući da u ovoj oblasti Crna Gora ima uspješnu saradnju sa Turskom, Rumunijom, Kinom i Švajcarskom. Ministar Hrapović i ambasadorka Kemp su se saglasili da su izazovi svih vlada slični, kada je riječ o zdravstvu, a to je, prije svega obezbjeđivanje kvalitetne zdravstvene zaštite sa ograničenim finansijskim sredstvima. 04. jul – Izražena gojaznost kod školaraca Rezultati sistematskih pregleda koje su sproveli pedijatrijski timovi Doma zdravlja Podgorica pokazali su kod 21 odsto osnovaca i srednjoškolaca da je izražena gojaznost, i do 54 odsto loše držanje i deformiteti kičme. Pedijatri su u febraru, martu i aprilu ove godine pregledali

GE KIDS

Imunološka zaštita za Vaše dijete! Ge Kids ids je bbezbjedna zbjedna formula, za razvoj oj pri prirodnog odnog imuni imuniteta! Prirodni balans i stimulans, za razvoj narušenog, dječijeg, imuno sistema.

GE132+Na GE132+N atu turral USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA POMAŽE POBOLJŠANJU PH VREDNOST ORGANIZMA

GE132 International Health d.o.o. www.internationalhealth.biz Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 USPOSTAVLJA IMUNO-BALANS ORGANIZMA

SNIŽAVA NIVO HOLESTEROLA U KRVI


10.612 djece, od čega 2.300 djece za upis u školu i 8.312 djece u osnovnim i srednjim školama. - Predgojaznost i gojaznost djece, osobito u završnom razredu osnovne škole, iznosi od 19 do 21 odsto, loše tjelesno držanje kod drugog razreda 12, kod starijih školaraca i 54 procenta. Skolioza u početnom stadijumu je prisutna kod 11 odsto, a u kasnijim stadijumima osam, dok je kifoza zastupljena kod 22 odsto djece. Deformiteti stopala su prisutni u 25 odsto, slabovidost pet odsto, akcidentalni šum na srcu 0,7 procenata – izjavio je dr Nebojša Kavarić, direktor Doma zdravlja Podgorica. On navodi da je neophodno na vrijeme uočiti smetnje u razvoju kod djece radi blagovremenih preventivnih tretmana jer smatra da je zdravlje današnje djece ugroženo nepravilnim držanjem i gojaznošću. 03. jul – Dogovoren nastavak i unapređenje međudržavne saradnje sa delegacijom Biroa za zdravstvo Centralne Vlade Šangaj Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Milovan Vujović i generalna direktorica u Direktoratu za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete Mubera Kurpejović sa saradnicima razgovarali su sa predstavnicima delegacije biroa za zdravstvo Centralne Vlade Šangaja, na čijem je čelu Han Weijun. Teme razgovora bile su način organizacije zdravstvenog sistema, stepen naučno tehnološke opremljenosti zdravstvenih ustanova, kao i obrazovanje kadrova za oblast medicine na svim nivoima. Šangaj je jedan od tri svjetska centra u kojem se nalaze najsavremenije fabrike za proizvodnju medicinskih sredstava i opreme, a drugi je, poslije Berlina, otvorio centar sa protonskim nožem. Predstavnici Fudan Univerziteta, jednog od tri najveća u Kini za oblast medicinskih nauka i Shanghai Jiao Tong University School of Medicine iz Šangaja inicirali su uspostavljanje saradnje u razmjeni kadrova, studenata, profesora i dalja stručna usavršavanja i edukaciju. Takođe, kao polje sa ostvarivanje saradnje i jačanje postojeće predstavlja ulaganje u zdravstveni turizam, kao i korišćenje nekih od naših rehabilitacionih centara za kineske državljane i penzionere. Na sastanku je istaknuta važnost nastavka i unapređenja međudržavne saradnje, te produbljivanja strateškog partnerstva, posebno kada je u pitanju promocija i primjena kineske tradicionalne medicine u Crnoj Gori. 05. jul – Održan okrugli sto Saveza slijepih Crne Gore Okrugli sto sa temom Lakše do zaposlenja uz portal zaposliosi.me organizovan je u okviru sedmice u kojoj SSCG proslavlja 70 godina postojanja, a portal je dio istoimenog projekta, koji je finansijski podržao Zavod za zapošljavanje Crne Gore. Portal zaposliosi.me bi video prezentacijom osoba sa invaliditetom trebalo da pomogne toj kategoriji stanovništva da se lakše poveže sa poslodavcima i nađe posao, saopšteno je na okruglom stolu Saveza slijepih Crne Gore. Izvršni direktor SSCG, Goran Macanović, kazao je da je zapošljavanje predudslov za adekvatan životni standard osoba sa invaliditetom koje svakodnevno nailaze na brojne barijere

28

koje im otežavaju funkcionisanje i čine ih neravnopravnim u odnosu na ostale. On je objasnio da portal zaposliosi.me nudi mogućnost predstavljanja nezaspolenim osobama sa invaliditetom, ali i onima koji imaju posao i žele da napreduju u karijeri. SSCG će nastaviti da realizuje aktivnosti u oblasti zapošljavanja, kako bi OSI mogle da rade što više poslova koji su dobro plaćeni. Prema riječima Macanovića, Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom je, kada je riječ o toj oblasti, najbolji u regionu. Koordinatorka projekta Zaposliosi.me, Katarina Bigović, kazala je da bi taj portal trebalo da olakša zapošljavanje, naročito postavljanjem video prezentacija OSI. OSI u video porukama, koje traju manje od minut, uspjevaju da predstave sebe. Ona je ukazala da će važan segment projekta biti da se prikupe informacije koje se tiču poslodavaca koji zapošljavaju OSI, ali i onih koji to ne čine, a trebalo bi. Administratorka portala, Anđela Dragović, koja je sa još devet kolega prošla obuke koje su vezane za komunikacijske vještine, kazala je da su imali priliku da nauče kako se piše CV i kako se treba ponašati na razgovoru za posao. Oni koji su prošli obuku sada drže radionice za deset novih učesnika, čije će se video prezentacije do kraja godine naći na portalu zaposliosi.me. 06. jul - Počela izgradnja stanova za zdravstvene radnike u Nikšiću U naselju Rudo polje u Nikšiću ozvaničeni su radovi na izgradnji dvije stambene zgrade sa 70 stanova za zdravstvene radnike. To je gradnja prvih stambenih zgrada za zdravstvene radnike u Nikšiću, poslije pauze od 30 godina, koji će dobiti stanove po povoljnim uslovima od oko 550 EUR za kvadrat. Vrijednost radova je 2,35 miliona eura, a biće izgrađeno 20 dvosobnih, 38 jednosobnih stanova, kao i 12 garsonjera. Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Milovan Vujović rekao je da u saradnji sa Vladom pomažu realizaciju brojnih takvih projekata, i kazao da se nada će ubuduće biti intenzivnije rješavanje stambenih pitanja zaposlenih u zdravstvu. Vujović je ukazao na dobru saradnju sa Opštinom Nikšić i Stambenom zadrugom, kao i Sindikatom zdravstva koji se bore za bolje uslove zdravstvenih radnika. Predsjednik nikšićke Opštine Veselin Grbović kazao je da je riječ o projektu koji zajedno realizuju Sindikat zdravstva, Ministarstvo zdravlja i lokalna uprava grada. - Opština je besplatno obezbijedila plac i oslobodila Sindikat plaćanja komunalija za gradnju, ukupne vrijednosti oko 475 hiljada eura, a za realizaciju ostalih finansijskih poslova zadužen je Sindikat zdravstva - rekao je Grbović. Direktor Stambene zadruge i predsjednik jednog od Sindikata zdravlja Vladimir Pavićević kazao je da je gradnja stanova za zdravstvene radnike rezultat njihove uspješne saradnje sa Opštinom i Ministarstvom zdravlja i da bi trebalo da budu završeni do kraja naredne godine. Pavićević se zahvalio Ministarstvu zdravlja koje finansijski pomaže Zdravstvenu zadrugu i Opštini što je oslobodila plaćanja komunalija i kazao da se nada će i u ostalim gradovima uspjeti da na taj način poboljšaju status i položaj zdravstvenih radnika.


Predsjednica Sindikata Opšte bolnice u Nikšiću Željka Vasiljević navela je da u Nikšiću ima oko 800 zdravstvenih radnika, od kojih 25 odsto nije riješilo stambeno pitanje. Ona je kazala da je za radnike cijena kvadrata od oko 550 eura prihvatljiva i da će prioritet pri raspodjeli imati zaposleni koji su bez ikakvog stana.

kontakti i lakše otvara mogućnost zapošljavanja - objasnila je Tončić.

06. jul - Addiko Bank jubilej obilježila donacijom KCCG-u Povodom obilježavanja jedanaest godina prisustva na tržištu Crne Gore, kao i godišnjice novog brenda, Addiko Bank AD Podgorica donirala je 5.000 eura Instututu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore.

Addiko banka je pružila finasijsku pomoć za kupovinu hirurškog seta za otohirurgiju (hirurgiju srednjeg uva) i tri čeona svijetla za potrebe Odjeljenja za otorinolaringologiju (ORL) Instututa za bolesti djece (IBD) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG). Zahvaljujući se na vrijednoj donaciji direktorka IBD-a dr Sonja Milašinović je izrazila zadovoljstvo što je menadžment banke donaciju opredijelio za bolnicu u kojoj se liječe najmlađi pacijenti. Načelnik Odjeljenja za ORL IBD-a dr Ognjen Jovićević se takođe zahvalio na vrijednoj donaciji koja je omogućila zanavljanje postojećih instrumenata. On je rekao da se na godišnjem nivou uradi od 100 do 150 operacija srednjeg uva te je zanavljanje instrumenata neophodno za svakodnevni rad ljekara. Čeona svijetla se koriste za rad ljekara u ambulanti i operacionoj Sali, a set instrumenata samo u operacionoj sali prilikom izvođenja hirurških intervencija. Dr Jovićević se takođe zahvalio i firmi INEL MEDICA iz Podgorice koja je omogućila realizaciju donacije. 07. jul – Održana konferencija Saveza slijepih Crne Gore Osobe sa oštećenim vidom treba da koriste bijeli štap, jer im omogućava da se kreću samostalno, jačaju samopouzdanje i imaju kvalitetniji i aktivniji život, ocijenjeno je na konferenciji Saveza slijepih Crne Gore koja je održana entru pod temom Koraci samostalnosti, pravilno držanje tijela, relaksiran stav. Defektolog Zorica Tončić, je kazala da je program orijentacije namijenjen osobama bez ostataka vida i teško slabovidim, - Sa ovim obukama bi trebalo krenuti već u predškolskom periodu. Smatram da je bijeli štap osnov za orijentaciju i mobilnost kako bi svako dijete, koje je bez ostataka vida ili je teško slabovido, moglo da se adekvatno kreće u prostoru. Tako se razvija pozitivna slika o sebi, poboljšavaju tjelesne sposobnosti, unapređuju socijalni

Sekretar organizacije slijepih za Bijelo Polje i Mojkovac, Mirsad Dlakić kazao je da je i u Bijelom Polju realizovana jednodnevna simulacija kretanja, ali da odziv nije bio zadovoljavajući. Osnovni problem sa kojim se suočavaju osobe sa oštećenim vidom je samoizolacija i nerazumijevanje okoline. Izvršni direktor SSCG Goran Macanović, istakao je da osobe sa oštećenim vidom imaju ista interesovanja kao i svi drugi. - Osobe sa oštećenim vidom mogu da budu jednako uspješne u nekim oblastima, možda i uspješnije nego oni koji nemaju takvo oštećenje. Radi se o ljudima koji su postigli visok nivo društvene uključenosti i koji su uvaženi kao profesionalci - naglasio je Macanović. Savjetnica za međunarodnu saradnju u SSCG Katarina Bigović, istakla je da je u Zborniku Koraka samostalnosti predstavljeno 19 radova i da je nastao kao potreba da se pokaže da osobe oštećenog vida rade svakodnevne poslove dobro, da se samostalno kreću, kuvaju, bave sportom i sl.. Autorka i izvršiteljka obuke za rad na računarima sa govornim softverom Dunja Samardžić, objasnila je da osobe sa oštećenjem vida mogu koristiti računar, zahvaljujućij softveru, tj. govornom programu koji sve što je vizuelno na ekranu pretvara u zvuk. Obuka za rad na računarima sa govornim softverom trajala je šest mjeseci, a bilo je desetak polaznika iz svih radova Crne Gore. Konferencija - Koraci samostalnosti, pravilno držanje tijela, relaksiran stav- je organizovana u sedmici u kojoj SSCG proslavlja Jubilej, 70 godina postojanja. 08. jul – Dom zdravlja Cetinje započeo rekonstrukciju i adaptaciju ambulanti Dom zdravlja Cetinje počeo je rekonstrukciju ambulante za hemodijalizu i se radovi izvode planiranom dinamikom. Direktor DZ Cetinje, Nenad Vušurović, kazao je da su u toku građevinski radovi i adaptacija prostora, nakon čega predstoji nabavka potrebne medicinske opreme, vrijedne 42 hiljade eura, kao i stručno osposobljavanje kadrova za rad u ambulanti. - Za rekonstrukciju ove ambulante posebnu zahvlanost dugujemo doktorima Marini Ratković i Milovanu Jankoviću naglasio je Vušurović. Planirana je i nabavka sistema video nadzora, zahvaljujući čemu će biti unaprijeđena kontrola rada zaposlenih, što će

29


doprinijeti stvaranju boljeg i kvalitetnijeg odnosa između pacijenata i osoblja. - Do kraja avgusta postavićemo pristupnu rampu za osobe sa invaliditetom, a planirana je i adaptacija prostora za mikrobiologiju. Takođe, u nekim ambulantama biće postavljeni antistatik podovi, a planiramo da naredne godine u DZ Cetinje počnemo da radimo i skrining karcinoma grlića materice - rekao je Vušurović. 09. jul – Domu zdravlja Kotor u kontinuitetu radi na osavremenjavanju i modernizaciji Dr Igor Kumburović, direktor Doma zdravlja Kotor kazao je da je Kotor grad tranzitnog turizma, posebno nautičkog, koji u jednom danu primi i po nekoliko hiljada turista te da je DZ Kotor tehnološki, kadrovski i prostorno adekvatno osposoljen i pripremljen za turističku sezonu. I ovog ljeta radiće turistička ambulanta, kako bi svi kojima je neophodna pomoć dobili blagovremenu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu i medicinsku njegu na primarnom nivou. Turistička ambulanta će raditi u dvije smjene, od sedam do 21h, a po potrebi će se i produžiti radno vrijeme. Projekat elektronskog zakazivanja specijalističkih pregleda u DZ Kotor se sprovodi prema preporukama Ministarstva zdravlja od kojeg i zdravstveni sistem i građani očekuju značajne benefite. Prema njegovim riječima, crnogorski zdravstveni sistem teži stalnom unaprjeđivanju i osavremenjavanju, sa krajnjim ciljem dostupnije i kvalitetnije zdravstvene zaštite građanima. On je istakao da DZ Kotor u kontinuitetu radi na osavremenjavanju prostora, modernizaciji medicinske opreme i stručnom usavršavanju medicinskog kadra. - Završili smo rekonstrukciju centralnog grijanja u zdravstvenoj stanici Radanovići, adaptaciju i rekonstrukciju toaleta za osobe sa invaliditetom i toaleta za pacijente, a izgradili smo i centralnu arhivu DZ - naglasio je dr Kumburović. DZ Kotor brojnim aktivnostima radi na promociji zdravih stilova života i prevenciji bolesti, a u narednom periodu planirana je rekonstrukcija prostorija Službe izabranih doktora za djecu, organizovanje Škole roditeljstva, stvaranje mogućnosti zakazivanja pregleda putem vajbera i na broj call centra, kao i modernizaciju sajta DZ-a i otvaranje stranice na društvenoj mreži facebook, kako bi građani u svakom trenutnku imali najnovije informacije iz ove ustanove. 12. jul – Uskoro ljekovi na recept i u privatnim apotekama Vlada je usvojila Odluku o dopuni Odluke o mreži zdravstvenih ustanova kojom se građanima omogućava da uz recept ljekove dobiju i kod apoteka čiji je osnivač drugo pravno i/ili fizičko lice, sa kojom Fond za zdravstveno osiguranje zaključi ugovor. Odluka je donešena u cilju veće dostupnosti ljekova i kontinuiranog snadbijevanja građana i zdravstvenih ustanova čiji je osnivač država. - Donošenjem ove Odluke, po modelu javno-privatnog partnerstva, davalac usluga koji obezbjeđuje ostvarivanje prava na ljekove koji se propisuju na recept može da bude i apoteka čiji je osnivač drugo pravno i/ili fizičko lice, sa kojom Fond za zdravstveno osiguranje zaključi ugovor, čime će se obezbijediti stabilnije snabdijevanje ljekovima i izbjeći dugotrajne procedure

30

nabavki ljekova i potencijalne mogućnosti njihove nestašice stoji u saopštenju Vlade. Recept koji je propisan od izabranog doktora moći da se realizuje, osim u 53 apoteke Montefarma i u više od 250 privatnih apoteka, koje imaju mogućnost da zaključe ugovor sa Fondom. 12. jul - Unapređenje studijskih programa u oblasti prava, menadžmenta i ekonomije javnog zdravlja i medicinske informatike

Univerzitet Donja Gorica je koordinator Erasmus + projekta -Unapređenje studijskih programa u Crnoj Gori u oblasti prava, menadžmenta i ekonomije javnog zdravlja i medicinske informatike. Projekat je finansiran od strane Evropske Komisije u okviru Erasmus + programa unapređenja kapaciteta u oblasti visokog obrazovanja. Osnovni ciljevi projekta obuhvataju: - Unapređenje i modernizaciju nastavnih planova i programa u oblastima javnog zdravlja na različitim nivoima studija u Crnoj Gori. - Unapređenje kompetencija i vještina nastavnog osoblja na crnogorskim univerzitetima kroz širenje savremenih modela i metoda nastave u javnom zdravlju koji odgovaraju raznolikostima i specifičnostima nacionalnih i EU praksi u javnom zdravlju i sistemima medicinske zaštite. - Kreiranje inovativnih pristupa u nastavi i edukaciji u oblasti javog zdravlja, kroz razvoj ICT modernizovane Nacionalne Platfrome za edukaciju i istraživanje u Javnom zdravlju. - Jačanje internacionalizacije crnogorskih ustanova visokog obrazovanja, povećanje vidljivosti i prepoznatljivosti nastavnog kadra kao i pozicioniranje crnogorskih univerziteta u međunarodnim mrežama univerziteta u oblasti javnog zdravlja. - Jačanje svijesti o zdravstvenoj prevenciji i promociji javnog zdravlja. Partneri na projektu su evropski univerziteti, Univerzitet u Heildebergu - Njemačka, National and Kapodistrian University of Athens – Grčka, Univerzitet u Debrecinu – Mađarska i Univerzitet za medicinske nauke, medicinsku informatiku i tehnologije – Austrija, a partneri iz Crne Gore su Univerzitet Donja Gorica – coordinator projekta, Univerzitet Crne Gore, Univerzitet Mediteran, Institut savremenih tehologija Crne Gore, Institut za javno zdravlje Crne Gore, Ministarstvo zdravlja Crne Gore i Ministarstvo prosvjete Crne Gore.


12. jul – Nastavak saradnje u oblasti zdravstva sa Poljskom Državni sekretar Ministarstva zdravlja Milovan Vujović, sa saradnicima primio je delegaciju Ministarstva zdravlja Poljske, koju je predvodio državni sekretar Mr Marek Tombarkiewicz. Na sastanku je ocijenjeno da je saradnja između dvije zemlje veoma dobra i da će se, nakon ulaska Crne Gore u NATO, u narednom periodu sigurno dodatno unaprjeđivati i produbljivati u svim, pa i u oblasti zdravstva. Državni sekretar Vujović je naveo da su aktivnosti Ministarstva zdravlja usmjerene na unaprjeđenje uslova u zdravstvenim ustanovama i podizanje kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga građanima. Prioriteti su doedukacija medicinskog kadra, reforma na svim nivoima zdravstvene zaštite i farmaceutske politike.

Generalni direktor Direktorata za međunarodnu saradnju i harmonizaciju propisa Ministarstva zdravlja Nikola Antović kolegama iz Poljeske prezentovao je je funkcionisanje zdravstvenog sistema Crne Gore i reformske procese koji su u toku, naglašavajući da se one sprovode temeljno, kako bi sistem bio dugoročno održiv. Antović je naveo da je u toku reforma farmaceutske politike i najavio novu listu ljekova i uključivanje privatnih apoteka u mrežu zdravstvenih ustanova. Vlada Crne Gore opredjelila je 11,8 miliona eura iz kapitalnog budžeta za nabavku savremene medicinske opreme za sve zdravstvene ustanove, što će značajno unaprijediti pružanje zdravstvenih usluga na svim nivoima zdravstvene zaštite. Generalna direktorica Direktorata za ekonomiku i projekte u zdravstvu Milica Škiljević, upoznala je predstavnike poljskog Ministarstva zdravlja sa informatičkom osposobljenošću zdravstvenog sistema Crne Gore i posebno sa novim projektom elektronskog zakazivanja specijalističkih pregleda, koji se do 15. juna 2017. godine primjenjuje u svim zdravstvenim ustanovama. Državni sekretar Poljske Tombarkiewicz predstavio poljski zdravstveni sistem, reforme koje sprovode i koje se, između ostalog, odnose na jačanje primarnog nivoa zdravstvene zaštite, usklađivanje sa normama i standardima EU i brojna inovativna rješenja, u cilju obezbjeđivanja finansijske održivosti sistema. On je izrazio spremnost za saradnju u oblasti edukacije i stručnog usavršavanja crnogorskih ljekara u renomiranim zdravstvenim centrima u Poljskoj. Na sastanku je ocijenjeno da je razmjena znanja i iskustava među ljekarima i medicinskim osobljem dvije zemlje veoma značajna, a dogovoreno je i potpisivanje memoranduma o saradnji u oblasti zdravstva između dvije zemlje.

17. jul – NLB banka donirala opremu za nikšićko porodilište

NLB banka donirala je Odjeljenju porodilišta Opšte bolnice u Nikšići pulsni oksimetar, koji je u neonatologiji potreban kao skrining za rano otkrivanje srčanih mana kod novorođenčadi. Donirana su i sredstva za opremanje prostorije u kojoj boravi medicinko osoblje. Donaciju je u prostorijama ove zdravstvene ustanove uručila vođa filijale NLB Banke u Nikšiću Vesna Marojević. - Opremanjem prostorije u kojoj boravi medicinsko osoblje porodilišta u Nikšiću želimo obezbijediti dobar ambijent za obavljanje odgovornog i teškog posla, kao i kvalitetniju uslugu bebama i majkama. Nabavkom opreme za rano otkrivanje srčanih mana kod novorođenčadi kojima je odmah po rođenju potrebna dodatna pomoć, NLB Banka doprinosi pobjedi novog života i budućnosti ovog grada - saopštila je Marojević. Direktor Opšte bolnice u Nikšiću, Ilija Ašanin, zahvalio se na donacijama, uz ocjenu da je NLB Banka pomogla da poboljšaju uslove rada na Odjeljenju porodilišta Opšte bolnice Nikšić, a time i uslove za dolazak na svijet najmlađih i najmilijih. NLB banka će i u narednom periodu kroz društveno odgovorne projekte nastaviti da pomaže opremanje i drugih porodilišta u Crnoj Gori. 20. jul - Saopštenje Ministarstva zdravlja povodom situacije u Visokoj medicinskoj školi u Beranama Crnogorska javnost je ovih dana u prilici da se suoči sa velikim brojem saopštenja koja se odnose na status i sadržaj rada Visoke medicinske škole u Beranama i razlozima zbog kojih se praktična nastava u Opštoj bolnici Berane ne može izvoditi na način kako se to radi u Kliničkom centru Crne Gore. Ministarstvo zdravlja, kao krovna institucija crnogorskog zdravstva, ima obavezu da crnogorskoj javnosti predoči dvije dimenzije uloge Visoke medicinske škole u Beranama, stručnu i socijalnu, i predloži rješenja. U stručnom smislu, neophodno je razgraničiti dva pojma: šta pripada sekundarnom, a šta tercijarnom nivou zdravstvene zaštite. Beranska bolnica pruža pacijentima sekundarni nivo zdravstvene zaštite, kao i Klinički centar Crne Gore za opštine Podgorica, Danilovgrad i Kolašin. Upravo su specijalističke usluge sekundarnog nivoa obuhvaćene Nastavnim planom i programom Visoke medicinske škole u Beranama (interna medicina, ginekologija sa akušerstvom, psihijatrija, porodična medicina na primarnom nivou zdravstvene zaštite), za šta Opšta bolnica Berane i Dom zdravlja Berane imaju kadrovskih kapaciteta

31


za podršku. Specijalističke službe tercijarnog nivoa koje se realizuju u Kliničkom centru Crne Gore (kardiohirurgija, neurohirurgija, dječja hirurgija, neke subspecijalističke oblasti, interventna radiologija) nijesu obuhvaćene Nastavnim planom i programom Visoke medicinske škole u Beranama, te nije neophodno praktičnu nastavu iz ovih oblasti sporovoditi uopšte, te ni u Kliničkom centru Crne Gore. Socijalna dimenzija potrebe da se održi nastava na Visokoj medicinskoj školi u Beranama je takođe od velikog značaja. Ozbiljne države prave ozbiljne strategije na koji način da se zaustave migracije stanovnika iz manje razvijenih sredina i osnaže kapaciteti za ravnomjerni razvoj. Čudno je da se takva nastojanja ne prepoznaju od strane članova akademske zajednice od kojih se upravo očekuje sveobuhvatnije sagledavanje svih aspekata nekog problema. Uostalom, u izvještaju akreditacione Komisije programa zdravstvene njege Visoke medicinske škole u Beranama iz 2013. godine, dva univerzitetska profesora koji su strani državljani, kažu: “Visoka zdravstvena škola u Beranama, osim obrazovne uloge ima i drugu, značajnu društvenu misiju očuvanja stanovništva u regionu Berana, odnosno sjeverne Crne Gore i to treba njegovati“. Stoga je sve mimo navedene konstatacije površno, neozbiljno poigravanje sa sudbinama čitave regije Crne Gore koja se bori sa odlivom stanovnika ka razvijenijim oblastima. Ministarstvo zdravlja podržava i sprovodi unaprijeđenje svih oblika edukacije i mobilnosti unutar zdravstvenog i obrazovnog sistema Crne Gore, pa samim tim i unaprijeđenje praktične nastave u Visokoj medicinskoj školi u Beranama, te smatra da generacija studenata koja bude upisana na studije Visoke medicinske škole u nastavnoj 2017.-2018. godini, dio svoje praktične nastave može realizovati i u Kliničkom centru Crne Gore, ukoliko za to postoje potrebe. Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Medicinskim fakultetom i Kliničkim centrom Crne Gore je spremno da da svoj doprinos u organizovanju ovakvog modela mobilnosti i edukacije studenata u izvođenju dijela praktične nastave u Kliničkom centru Crne Gore ukoliko se za to ukaže potreba. 21. jul - Pruži ruku za život, daruj krv

Počela je kampanja dobrovoljnog davanja krvi pod sloganom Pruži ruku za život, daruj krv. Cilj kampanje, koju organizuju Crveni krst Crne Gore, Zavod za transfuziju krvi i Javni servis RTCG, je da motivišu građane da dobrovoljno daruju ovu dragocjenu tečnost. Cilj kampanje je da se uključi što veći broj dobrovoljnih davalaca. Kampanja će trajati godinu dana. Nije slučajno što je

32

započeta u ljetnjem periodu. Iz Zavoda za transfuziju krvi kažu, da je broj davalaca u tim mjesecima smanjen, a potreba za krvnim jedinicama povećana. Direktorica Zavoda, dr Gordana Rašović, kaže da je procenat dobrovoljnog davalaštva u našoj zemlji 2,8 odsto, dok su preporuke Svjetske zdravstvene organizacije da se taj broj poveća na četiri odsto, kako bismo imali sigurne zalihe krvi. Generalna sekretarka Crvenog krsta Crne Gore, Jelena Dubak, saopštila je da će se informisanje i motivisanje građana da se uključe u akciju dobrovoljnog davalaštva sprovoditi kroz promotivne aktivnosti i događaje. Pripremljeni su spotovi, u kojima učestvuju brojne poznate ličnosti, a glavni promoter kampanje je ministar sporta Nikola Janović. 24. jul - Sa uloženih 2,8 miliona u KCCG do većeg komfora i značajnih energetskih ušteda

Za unapređenje energetskih karakteristika zgrade Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), odnosno glavnog objekta i Instituta za bolesti djece, uloženo je 2,8 miliona eura, što će doprinijeti povećanju komfora pacijenata i zaposlenih, kao i ostvarenju ušteda u potrošnji energije do najmanje 25%. Ministar zdravlja Kenan Hrapović i Ministarka ekonomije Dragica Sekulić, zajedno sa direktoricom KCCG Zoricom Kovačević, obišli su dva objekta KCCG podovom završetka radova na primjeni mjera energetske efikasnosti, koji su u okviru projekta Energetska efikasnost u Crnoj Gori izvođeni u prethodne 4 godine. - Značajna investicija vrijedna 2,8 miliona eura za zdravstveni sistem i za KCCG i Institut za bolesti djece, dovedena je do kraja. Kao što ste imali prilike da vidite, na Institutu za bolesti djece je zamijenjena fasadna bravarija, urađena termo fasada i sistem grijanja i hlađenja. U KCCG je adaptiran sistem termo-tehničkih i elektro instalacija, dok je na glavnom objektu, postavljena nova fasadna bravarija - kazala je Kovačević. Prema njenim riječima, benefiti svega do sada uređnog će se osjetiti tokom ove i narednih godina. Ministar Hrapović je kazao da je u okviru projekta do sada rekonstruisano 11 institucija u crnogorskom zdravstvenom sistemu, vrijednosti radova 5,1 milion eura. Osim KCCG i Instituta za bolesti djece, obuhvaćeno je 5 bolnica, 2 specijalne bolnice i 2 doma zdravlja u Crnoj Gori. Takođe, u toku je realizacija projekta u domovima zdravlja Nikšić, Kolašin, Andrijevica i zdravstvenim stanicama Murino i Petnjica. Ministarka Sekulić je kazala da je Ministarstvo ekonomije


u prethodnom periodu, od 2009. godine, kroz dva projekta finansirana kroz namjenske kredite Svjetske banke i Njemačke razvojne banke (KfW), potrošilo 34,5 miliona eura za rekonstrukciju 43 objekta. Kroz projekat, u okviru kojeg su rekonstruisani objekti KCCG, do sada rekonstruisano ukupno 11 zdravstvenih, 8 obrazovnih ustanova i 1 studentski dom. Ministarstvo ekonomije od 2009. godine, uz kreditnu podršku Međunarodne banke za obnovu i razvoj u iznosu od 11,5 miliona eura, sprovodi projekat Energetska efikasnost u Crnoj Gori, u cilju unaprijeđenja energetske efikasnosti i uslova komfora u javnim (zdravstvenim i obrazovnim) objektima. Za realizaciju projekta energetske efikasnosti u zdravstvenim objektima zaduženo je Ministarstvo zdravlja.

traženih pozivom, potpisivanje ugovora sa privatnim apotekama koje ispunjavaju uslove, informatička podrška i obuka farmaceuta za korišćenje programa i na kraju sama realizacija – s receptom u privatne apoteke - kazao je Čirgić. Ovaj sistem će pružiti puno pogodnosti građanima. - Za građane znači veća dostupnost u ostvarivanju prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja - rekao je Čirgić. Građani su ljekove na recept mogli da uzimaju u privatnim apotekama i 2015. godine kada je Vlada realizovala projekat Sa receptom i u privatne apoteke.

23. jul - Nastavljena vanredna vakcinacija djece

Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS) u saradnji sa Evropskom komisijom - Program za sprovođenje pomoći i razmjenu informacija (TAIEX), organizovali su dvodnevnu posjetu eksperata iz Evropske unije, na području sprovođenja inspekcije u farmakovigilanci. Obaveza svakog nosioca dozvole za lijek u Crnoj Gori je da ima uspostavljen sistem farmakovigilance, za ljekove za koje je odgovoran. Inspekcija u farmakovigilanci je instrument provjere usaglašenosti ovog sistema sa zahtjevima nacionalne regulative u oblasti ljekova. U pitanju je drugi projekat koji CALIMS realizuje uz podršku Evropske komisije putem TAIEX programa, koji je namijenjen državama, kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji. Cilj ekspertske misije je unapređenje znanja zaposlenih u CALIMS-u u sprovođenju inspekcije u farmakovigilanci, što je konačno u službi zdravlja i bezbjednosti pacijenata. Eksperti su bili stručnjaci na polju inspekcije u farmakovigilanci koji su došli iz Hrvatske, države članice EU sa razvijenim sistemom praćenja bezbjednosti primjene ljekova.

Pedijatrijska služba Doma zdravlja Podgorica nastavila je vanrednu vakcinaciju djece, u cilju pravovremenog primanja vakcina i poboljšanja procenta vakcinisane djece. Vakcinacija je sprovedena u subotu 22. i 23. jula u zdravstvenim objektima Doma zdravlja Podgorica, u Bloku pet i na Starom Aerodoromu. Poziv za vakcinaciju upućen je za 131 dijete, odazvala su se 84 roditelja, a vakcinisano je 76 mališana. Pedijatrijski timovi obavili su sistematske pregled i vakcinisali djecu, prema redovnom kalendaru vakcinacije. Vakcinacija djece nastaviće se u septembru u zdravstvenom objektu Doma zdravlja Podgorica u Bloku pet. 24. jul – Zdravstvenu zaštitu zatvorenici ZIKS–a imaju kao i svi ostali građani Zatvorenici u ZIKS-u dobijaju zdravstvenu zaštitu na nivou na kom je dobijaju svi građani, poručili su iz Kancelarije Zaštitinika ljudskih prava i sloboda. Na skupštinskom Odboru za ljudska prava i slobode saopštili su da je vidno nezadovoljstvo zaposlenih u sektoru obezbjeđenja i tretmana, dok sa druge strane iz Uprave poručuju da na rješavanju manjka zaposlenih rade i najavljuju povećanje od 30 službenika obezbjeđenja. Odbor je usvojio godišnji izvještaj Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za prošlu godinu sa Izvještajem o uslovima rada službenika obezbjeđenja i tretmana u ZIKSU-u. U okviru redovnih i kontrolnih obilazaka, službenici kancelarije Zaštitinika ljudiskih prava i sloboda posjetili su zatvorenike u ZIKS-u, kako bi prije svega provjerili, na kom novou je zdravstvena zaštita koju dobijaju. Povod za to bile su brojne pritužbe koje su dobijali a zaključak do kojeg su došli, obrazložili su članovima Odbora za ljudska prava. 26. jul - Sa receptom u privatne apoteke već od septembra Građani neće moći da podižu ljekove na recept do kraja septembra, kazao je za direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić i objasnio da kompletna priprema za raspisivanje javnog poziva za umrežavanje privatnih apoteka shodno Odluci Vlade privodi kraju. - Javni poziv će biti otvoren 15 dana, znači negdje do polovine avgusta, nakon toga slijedi ocjena ispunjenosti uslova

26. jul - TAIEX ekspertska misija o sprovođenju inspekcije u farmakovigilanci

28. jul - Konstituisana zajednička komisija Ministarstva zdravlja Italije i Ministarstva zdravlja Crne Gore

Predstavnici Ministarstva zdravlja Crne Gore i delegacija Ministarstva zdravlja Italije održli su sastanak zajedničke Komisije u cilju implementacije Memoranduma u oblasti zdravstva i medicinskih nauka koji je između dvije zemlje potpisan 2014. godine. Konstitutivnom sastanku zajedničke komisije na kojem su razmatrane obostrano predložene teme i identifikovane moguće oblasti za buduću saradnju prisustvovali su ispred Ministarstva zdravlja Crne Gore: generalna direktorica Direktorata za kontrolu i unapređenje kvaliteta prof. dr Vesna Miranović,

33


generalna direktorica Direktorata za ekonomiku i projekte Milica Škiljević, načelnica Odjeljenja za politike sprečavanja droga dr Jasna Sekulić, i načelnica Direkcije za međunarodnu saradnju i međunarodne ugovore Mirjana Đuranović. Članovi italijaske delegacije bili su: generalni direktor za zdravstveno planiranje Andrea Urbani, šef Odjeljenja za međunarodne poslove Instituta za javno zdavlje dr Luca Rosi, kao i predstavnici Ambasade Republike Italije u Crnoj Gori, zamjenica ambsadora Antonella Fontana sa saradnicima. Goste je pozdravio državni sekretar Ministarstva zdravlja Milovan Vujović, koji je istakao zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom između naše dvije zemlje, uz očekivanje da se ista intenzivira u budućem periodu. Generalni direktor za zdravstveno planiranje Ministarstva zdravlja Italije Andrea Urbani, potvrdio je otvorenost italijanske strane za pružanje ekpsertske podrške zdravstvenom sistemu Crne Gore, u cilju primjene dobrih praksi i iskustava. Posjetom italijanske delegacije potvrđena je saradnja i važeći formalni okvir za saradnju u oblasti zdravstva i medicinsku edukativnu i naučnu saradnju u zdravstvenim oblastima dvije zemlje, ali i razmatrana mogućnost za obnavljanje Sporazuma o upućivanju pacijenata na liječenje crnogorskih državljana u zdravstvene ustanove u Italiji. Tokom susreta je razmotrena zajednička opredijeljenost razmjene iskustava u zdravstvenim projektima, kao i pomoć prilikom primjene normativa i zakonskih rješenja, koja je Italija, kao zemlja članica Evropske Unije, već implementirala i uspješno ih primjenjuje u svom zdravstvenom sistemu. Crnogorska strana je posebno ukazala na značaj stvaranja mogućnosti za upućivanje pacijenata iz Crne Gore na liječenje u zdravstvene ustanove u Italiji, a posebno pacijenata mlađih od 14 godina, za ona oboljenja koja ne mogu biti liječena u Crnoj Gori. Predstavnici Komisije su posjetili i Klinički centar Crne Gore, gdje su se upoznali sa organizacijom rada i funkcionisanja najveće zdravstvene ustanove u Crnoj Gori.

Puletić nijesu preduzeli odgovarajuće higijenske mjere na ginekološko-akušerskom odjeljenju i Odsjeku za neonatologiju i nijesu vršili redovnu kontrolu na tim odjeljenjima, niti su nalagali uzimanje briseva radi kontrole uređaja, opreme i sanitarnog materijala, kao ni sanitarnu kontrolu zaposlenih. Ovo je prvostepena presuda, tako da osuđeni, i tužilaštvo imaju pravo da se žale Apelacinom sudu u roku od 15 dana nakon dobijanja presude. Advokat oštećenih porodica Novak Ražnatović nakon izrečene presude kazao je da su punomoćnici oštećenih očekivali osuđujuću presudu, ali da nijesu zadovoljni njenom visinom. Smatraju da je previše blaga i da je trebalo da bude neuporedivo stroža. Na izrečenu kaznu reagovaće tužilac, jer on ima isključivo pravo žalbe a branioci će dati svoju sugestiju.

28. jul - Izrečene presude bjelopoljskim ljekarima

U julu o.g. zaposleni u kompaniji Sava Montenegro osiguranje su organizovali akciju dobrovoljnog davanja krvi u Zavodu za transfuziju krvi u Podgorici (učestvovalo 20 davalaca krvi), Klub dobrovoljnih davalaca krvi "Danilovgrad" organizovao je akciju dobrovoljnog davanja krvi u Domu zdravlja u Danilovgradu (50 davalaca), Klub dobrovoljnih davalaca krvi "Dušan Abramović" i Opštinska organizacija Crvenog krsta Prijestonice Cetinje organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u tom gradu (50 davalaca), zaposleni u kompaniji Montenegro airlines organizovali su prvu akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi u Podgorici (15 davalaca), Opština Šavnik i Crveni krst Šavnik organizovali su prvu akciju dobrovoljnog davanja krvi građana tog grada, u Zdravstvenoj stanici Šavnik (25 davalaca krvi).

Ljekari bjelopoljske Opšte bolnice Tomislav Jeremić i Haka Tahirović osuđeni su na sedam mjeseci zatvora, a Zvonko Puletić i Jela Cimbaljević na šest mjeseci kućnog pritvora jer nijesu spriječili infekciju pet beba u novembru 2014. godine, kada je jedna beba preminula. Sud ih je proglasio krivim za krivično djelo, teško djelo protiv zdravlja ljudi. Istaknuto je da dr Jeremić, kao tadašnji direktor bolnice, nije postupio po Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti tako što u bolnici nije obrazovao tim za nadzor prevenciju u suzbijanje bolničkih infekcija. U presudi je naglašeno da Jeremić, dr Tahirović i dr

34

Jul 2017 – Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi


Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125; Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com


Noviteti iz VICHYJA zbog kojih će dan na plaži duže trajati Predstavljanjem posljednjih noviteta iz linije Ideal Soleil koja osiguravaju našu najvišu zaštitu protiv štetnog sunčevog zračenja, Vichy se i ovog ljeta brine da sigurno i zaštićeno uživamo u toplim i sunčanim danima. Danas Vichy ide korak dalje uzimajući u obzir, da osim UV zraka, tokom boravka na suncu na našu kožu nepovoljno utiču i dodatni spoljašnji činiocici kao što su so, hlorirana voda te pijesak. Upravo zato predlaže sigurnu zaštitu prilagođenu stvarnim potrebama i navkima boravka na suncu. Zahvaljujući novoj anti-sand tehnologiji, za svakodnevno aktivno izlaganje na ljetnom suncu Vichy je razvio novo Ideal Soleil mlijeko protiv priljepljivanja pijeska na kožu SPF 50 + te Ideal Soleil dječji sprej protiv priljepljivanja pijeska na kožu SPF 50+. Novitet u istoimenoj liniji je Ideal Soleil matirajuća korektivna njega protiv nepravilnosti SPF 30 trostruke namjene: štiti kožu tako što sprečava nepravilnosti, neutralizuje masni sjaj te koriguje mrlje i pore.

ANTI-SAND TEHNOLOGIJA ZBOG KOJE SE PIJESAK SAMO OTRESE S KOŽE Jeste li znali da na plaži, trljanjem pijeska o kožu uklanjamo sloj zaštitne kreme za sunčanje te time smanjujemo njenu učinkovitost. Upravo je to bio razlog zbog kojeg je Vichy odlučio razviti teksturu kojom će se spriječiti lijepljenje pijeska na kožu, a istovremeno zadržati djelotvornu zaštitu od sunca. Ideal Soleil mlijeko protiv priljepljivanja pijeska na kožu SPF 50 + pruža visoku zaštitu od štetnog sunčevog zračenja, a da koža pritom ne bude ljepljiva i vlažna. Zbog toga je inovativna i vodootporna anti-sand formulacija u ovom mlijeku prikladna za sve aktivnosti na plaži. Ideal Soleil mlijeko protiv priljepljivanja pijeska obogaćeno je i mineralizovanom termalnom vodom Vichy koja smanjuje svrabež i smirujuće djeluje na iritacije nastale od trljanja pijeska o kožu.

36


VISOKA ZAŠTITA OD SUNCA ZA DJECU NA PLAŽI S obzirom da su mališani ti koji se najradije igraju u pijesku i tamo provode najviše vremena, anti-sand inovacija primijenjena je i u Ideal Soleil dječjem spreju protiv priljepljivanja pijeska na kožu SPF 50+ za djecu. Kako bi zaštita osjetljive dječje kože bila što jednostavnija i praktičnija, Vichy je osmislio praktičan raspršivač koji optimalno i jednoliko raspršuje zaštitni faktor na dječju kožu poput nježne maglice. Dermatološki je testiran i prikladan za dječju kožu, bez mirisa, dok mineralizirana termalna voda Vichy smanjuje crvenilo i osjećaj svrbeža. Da li ste znali? Proizvodi za zaštitu od sunčevog zračenja gube veliki dio djelotvornosti u kontaktu s vodom. Problem leži u činjenici da voda razređuje zaštitne filtere, čime se trenutno i znatno narušava zaštitni faktor, pa tako SPF 50 postaje SPF 30 u vrlo kratkom vremenu. Upravo zato su u Vichyu razvili posebnu vodootpornu formulaciju Wet Technology koja omogućava nanošenje proizvoda direktno na mokru kožu, te omogućuje da se voda odbija od kože, a zaštitno sredstvo se ne rastvara i zadržava se na koži čak iako je vlažna. IDEAL SOLEIL GEL-MLIJEKO KREMA SPF 30 ili 50 uz poboljšanu zaštitu od sunca, čak i nakon plivanja ili sporta.

ZAŠTITA PROTIV SUNCA KAKVU LICE MOŽE SAMO POŽELJETI Zaštita kože na licu jednako je važna kao i zaštita ostatka tijela. Budući da nam je lice prvo na „udaru“ sunčevih zraka, upravo je ono najosjetljivije područje. S toga je Vichy osmislio novo korektivno rješenje za kože sklone nepravilnostima Ideal Soleil matirajuća korektivna njega protiv nepravilnosti SPF 30. Riječ je o zaštitnoj kremi s trostrukim učinkom: štiti od nastajanja nepravilnosti, smanjuje prekomjerni sjaj do 9 sati od nanošenja te korigira mrlje i pore. Za svježi mat učinak na koži odgovoran je SEBUSTOP kompleks. Da li ste znali? Porast temperature za samo 1°C može izazvati povećanje proizvodnje sebuma za 10%. Pod uticajem UV zračenja, isušujući učinak sunca uzrokuje prekomjerno zamašćivanje kože. Masnoća u kombinaciji sa zadebljavanjem gornjeg sloja kože začepljuje pore i sprečava pravilno lučenje sebuma. Sve to rezultira ponovnim pogoršanjem nepravilnosti na koži (rebound učinak).

IDEAL SOLEIL: VISOKA ZAŠTITA ZA SVAKI TIP KOŽE LINIJA IDEAL SOLEIL PREDSTAVLJA DJELOTVORNU ZAŠTITU ZA IDEALNU KOŽU NA SUNCU TE JE PRIMJERENA SVIM TIPOVIMA KOŽE, ČAK I NAJOSJETLJIVIJIM. ZA VIŠE INFORMACIJA POSJETITE WWW.VICHY.HR I OTKRIJTE SVOJU OPTIMALNU IDEAL SOLEIL ZAŠTITU OD SUNCA ZA LICE, TIJELO ILI ZAŠTITU OSJETLJIVE DJEČJE KOŽE. *** Ideal Soleil mlijeko protiv priljepljivanja pijeska na kožu SPF 50 + Ideal Soleil dječjem spreju protiv priljepljivanja pijeska na kožu SPF 50+ za djecu Ideal Soleil matirajuća korektivna njega protiv nepravilnosti SPF 30

Distributer za Crnu Goru: Farmegra d.o.o Kritskog odreda 4/1, 81000 Podgorica; Tel.: +382 (0)20 623 125; Fax: +382 (0)20 621 770; E-mail: office@farmegra.com

37


ZDRAVLJE I

Moćni prirodni preparati

Brojni su naučni dokazi o terapijskom potencijalu propolisa. Djeluje

antiupalna, antitumorska i antialergijska svojs organizma na proizvodnju specifičnih

prema brojnim rizicim Snažan prirodan preparat za jačanje imuniteta - Podstiče procese koji pretvaraju štetne supstance (zagađivači, slobodni radikali, otrovi) u manje štetne, ili ih potpuno neutrališe. - Popravlja oštećenja DNK izazvana slobodnim radikalima. - Sprječava okcidacijski stres.

Za kompletan probavni sistem

- Ima ljekovito dejstvo na kompletan probavni sistem i podstiče njegov pravilan rad. - Štiti sluzokožu od oštećenja. - Reguliše probavu i sprječava zatvor. - Povoljno djeluje na želudačnu nervozu,nadutost, grčeve, nedostatak apetita, mučninu tokom vožnje. - Prevenira čir na želucu i dvanaestopalačnom crijevu. - Djeluje na sprječavanje hronične upale debelog crijeva (colitis). - Djeluje antibakterijski na Helicobacter pylori.

. sadrže sve Hederini proizvodi nalazi u prirodi, bez ikakve he po čemu su jedinstveni na trž zaslađivače i gluten. Propolis j se u prirodi nalazi u čvrstom komponenti važnih za zdravlje sadrže sve aktivne kompone sirovini propolisa, jer ne po potpunosti otopiti. O pogotovo u alkoholu njegovih svojs

Osobe alergične na pčelinje proizvode ne smiju koristiti navedene proizvode. Upotreba navedenih proizvoda ne uzrokuje nikakva štetna dejstva. Ne postoji opasnost od predoziranja.


IZ PRIRODE

na bazi čistog propolisa

e protiv bakterija, gljivica, virusa i parazita, a ima i antioksidativna,

stva. Podiže imunološki sistem podsticanjem materija koje jačaju njegovu odbranu

Za snaaažan imunitet

ma od pojave bolesti.

mališana

- Za jačanje otpornosti djece. - Za održavanje zdravstvene ravnoteže organizma. - Za zaštitu od česte prehlade kod djece. - Za djecu stariju od jedne godine.

e materije propolisa kakav se emijske obrade rastvaračima, žištu. Ne sadrže aditive, boje, je izuzetno vrijedna smola koja m obliku, a sadrži preko 300 čovjeka. Rastvori propolisa ne ente koje se nalaze u izvornoj ostoji rastvor koji ga može u Otapanjem propolisa, u, gubi se znatan dio ljekovitih stava.

Za zdravu prostatu i mokraćne puteve

APICET - Sprječava probleme uvećane prostate i hroničnog prostatitisa (učestalo otežano mokrenje sa tankim i isprekidanim mlazom, bolovi u donjem dijelu trbuha i leđa, peckanje, bolna ejakulacija, učestala infekcija mokraćnih puteva). - Pospješuje potentnost i plodnost - Štiti jetru od oksidacije, nakupljanja slobodnih radikala i pomaže u razgradnji štetnih materija.

Medik

CG

Zastupnik i distributer za Crnu Goru: Medik CG d.o.o. Podgorica, tel: +382 67 227 354


REGION 01. jul – Održan Bazar zdravlja - Srbija U centralnom holu Niškog kulturnog centra, Dom zdravlja Niš u saradnji sa GO Palilula organizuje treći ovogodišnji Bazar zdravlja. Građani će moći da provjere svoje zdravlje besplatno i na licu mjesta. Na Bazaru zdravlja radilo se određivanje procenta masne mase u organizmu, određivanje BMI, mjerenje krvnog pritiska, pregled mladeža, podjela savjeta u vezi pravilne ishrane sportista, podjela edukativnog materijala uz stručne savjete ljekara vezane za zdravlje i zdrave stilove života. Vodeće uzroke obolijevanja i umiranja u Republici Srbiji predstavljaju hronična nezarazna oboljenja (bolesti srca i krvnih sudova, šećerna bolest, maligne bolesti – rak dojke, grlića materice i debelog crijeva), čijem nastanku i razvitku doprinose faktori rizika u najvećoj mjeri vezani za neadekvatno zdravstveno ponašanje, kao i za faktore nasljeđa. Rizik nastanka ovih oboljenja se može redukovati ili eliminisati primjenom određenih promotivnih aktivnosti i preventivnih intervencija. I ove godine organizovaće se Bazari zdravlja na različitim lokacijama u gradu, u junu, julu, avgustu, septembru i oktobru. Osnovni cilj promocije zdravlja i zdravih stilova života je smanjenje broja novooboljelih i broja umrlih od hroničnih nezaraznih bolesti.

nije tako. Stručnjaci u Srbiji upozoravaju da, ukoliko nepovjerenje građana u vakcinaciju ostane ovakvo, male boginje, rubeola i zauške, ponovo prijete da izazovu epidemije. 04. jul - Do 2050-e pola miliona ljudi manje - BiH Do 2050. godine iz BiH će nestati nešto manje od pola miliona ljudi, a do kraja 21. vijeka građana BiH biće manje za skoro 1.3 miliona ljudi, pokazuje najnoviji izvještaj Ujedinjenih nacija o populacionoj politici. Podaci World Population Prospect 2017 pokazuju da je u BiH u 2017. godini bilo 3,507 miliona stanovnika, 2030. će ih biti 3,405 miliona, 2050. 3,058 miliona, a 2100. njih tek 2,217 miliona. UN istraživanje je još jedno u nizu koje ukazuje na veliki problem BiH koja nema perspektivu kako riješiti problem sve većeg problema mortaliteta i odlaska mladih ljudi iz BiH. BiH je na objavljenoj tabeli svrstana među zemlje svijeta sa izrazito negativnim demografskim trendom, a osim BiH tu se nalaze i gotovo sve zemlje sa prostora istočne i jugoistočne Evrope. 08. jul – Održan I Kongres zdravstvenog turizma – Hrvatska

03. jul – Sve više nevakcinisane djece - Srbija I pored svih prednosti koje donosi moderna medicina, broj protivnika vakcinacije iz godine u godinu raste, pa tako ovaj trend nije zaobišao ni Srbiju. U ovoj godini između pet i šest odsto roditelja je odbilo vakcine. Epidemija malih boginja koja je skoro zabilježena u Rumuniji odnijela je više od 20 mladih života, a preko pet hiljada je oboljelo pa epidemiolozi i pedijatri upozoravaju na mogućnost pojave epidemije i u Srbiji. Situacija je prijeteća kada se govori o mogućnosti izbijanja epidemije malih boginja, jer veliki broj djece nije primio prvu dozu MMR vakcine (male boginje, zauške, rubeole). Podaci za prethodnu godinu, koliki je obuhvat imunizacije u Srbiji, tek treba da se obrade, ali se vjeruje da će broj nevakcinisane djece biti veći. Ljekari neće snositi odgovornost ukoliko se djeci koja nikako nisu vakcinisana desi da u nekom periodu odrastanja obole od neke zarazne bolesti. Prije 50 godina kada nije bilo vakcine od malih boginja, morbila i tuberkuloze, u svijetu je umrlo oko 2,6 miliona djece, odnosno u skoro svakoj porodici umiralo je po jedno dijete. Padom stope vakcinacije ponovo su počele da se pojavljuju neke zarazne bolesti. Procenat vakcinisane djece trebao bi da bude 95 posto, odnosno da od 100 djece 95 primi vakcinu, što na žalost trenutno

40

U Zagrebu je u organizaciji Hrvatske akademije nauka i umjetnosti i LUX promocije, pod pokroviteljstvima predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva turizma, Ministarstva zdravlja i Grada Zagreba održan I Kongres zdravstvenog turizma. Zdravstveni turizam jedan je od strateških razvojnih ciljeva turizma i zdravstva. Namjera organizovanog kongresa je da se pripremi Hrvatska i u skoroj budućnosti da se otvori prema novom tržištu korisnika zdravstvenog turizma. Zbog potrebe da se za potrebe unapređenja zdravlja otputuje van mjesta stalnog boravka, zdravstveni turizam postaje


razvojni model koji je, na prvi pogled, u stanju da proizvede snažne pozitivne ekonomske, zdravstvene i društvene efekte. Zbog takvog shvatanja, zdravstveni turizam u Hrvatskoj, ali i u brojnim drugim zemljama, postao je jedan od strateških razvojnih ciljeva turizma i zdravstva. Namjera je kongresa konkretno da pripremi Hrvatsku i u skoroj budućnosti da se otvori prema novom tržištu korisnika zdravstvenog turizma. Na kongresu je ukazano na moguće opasnosti daljnjeg razvoja zdravstvenog turizma bez sistemskog praćenja njegovih razvojnih učinaka, kao i bez detaljne razrade mogućih scenarija njegovog razvoja u bližoj ili daljoj budućnosti.

su iz Zavoda za hitnu medicinu u Rijeci. U Istri se sa porastom temperatura i broja turista povećava broj intervencija Hitne pomoći za više od 40 odsto u odnosu na period van sezone. Jedino se u Zagrebu mogu pohvaliti da imaju nešto manje intervencija. - Čini se da su ljudi počeli slušati savjete ljekara i više se paziti jer od početka ljeta imamo nešto manje intervencija u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a puno manje u odnosu na isto razdoblje prije četiri godine - rekao je dr Mladen Hron iz zagrebačke Hitne pomoći.

09. jul – Treba izgraditi Univerzitetsku bolnicu - Hrvatska

14. jul - Zbog ljekarskih grešaka bolnice plaćaju odštete - Hrvatska

Ministar zdravlja Milan Kujundžić izjavio je da bi Hrvatska trebala napraviti Univerzitetsku bolnicu na lokaciji zagrebačkog naselja Blato, čija je izgradnja napuštena, u koju bi se prvo uselila dječija bolnica za tri godine, a za deset godina bi se preselile i neke druge zagrebačke bolnice. - Projekat Univerzitetske bolnice ima 220.000 kvadratnih metara, a ljudi koji su je projektovali bili su vizionari koji su znali kako će se razvijati grad Zagreb, i kako se pozicioniraju bolnice. U blizini lokacije Blato nalazi se petlja Lučko i izlaz na zagrebački prsten. Ona je na idealnom mjestu i može se širiti. To ne možete nigdje drugo u Zagrebu - kazao je Kujundžić i dodao da bi investicija iznosila oko pola milijarde eura, te da bi se ulagalo postupno. - Hrvati su 1917. godine sagradili Medicinski fakultet, 1942. uselili bolnicu Rebro, a 1980. počeli da grade Univerzitetsku bolnicu. Moramo graditi unaprijed. Nekim mjestima treba dnevna bolnica da ne idu hiljade ljudi u udaljene gradove. U konkretnom slučaju, ispravno je napraviti bolnicu koja bi uvezala sve ove koje su dotrajale. Sada moramo biti vizionari i dovršiti Univerzitetsku bolnicu i preseliti bolnice iz grada. Merkur, Petrova, Draškovićeva i Sveti Duh su dotrajale bolnice. Ulagati u njih je gašenje požara. Trebamo zadržati dvije velike bolnice, Rebro i Dubrava, i napraviti Univerzitetku bolnicu u Blatu - zaključio je ministar zdravstva Milan Kujundžić. 10. jul - Šest osoba preminulo od vrućina – Hrvatska

Šest starijih osoba je preminulo, a veliki broj mladih ljudi kolabirao u Rijeci od posljedica visokih temperature – saopštili

Preko 60 miliona kuna državne bolnice platile su zbog ljekarskih grešaka u posljednjih pet godina. Više od polovine tog iznosa morali su da plate Klinički bolnički centri Sestre milosrdnice i Rijeka. Najviše propusta događalo se u ginekologiji i hirurgiji, a sudski sporovi nerijetko traju po deset godina. Gotovo 5 miliona kuna u Vinogradskoj su isplatili samo u jednom slučaju, zbog greške tokom ginekološkog zahvata. Od 10 državnih bolnica bez grešaka je radila samo Klinika za infektivne bolesti. Što je veća bolnica, više je i teško oboljelih, pa je time i više grešaka. Bolnički ljekari ističu da je veliki problem preopterećenost, ali i zakon koji ne razlikuje grešku od komplikacije. Uz to, u Hrvatskoj nedostaje gotovo 4.000 ljekara, pa bi grešaka moglo biti sve više i više. 17. jul - U Rovinju bolnica sa plažom za terapiju - Hrvatska Dr Marinku Radu, direktoru rovinjske bolnice za ortopediju i rehabilitaciju, prim. dr Marti Horvat i hrvatskom zdravstvu uručena je nagrada Spine Young Investigator Award, koju dodjeljuje najdugovječniji naučni časopis za dijagnostiku i liječenje karlice Spine. U klimi zdravstvenih dugova, bolnica kojom upravlja dr Rade posluje sa dobitkom. A dobit ulaže u bolnicu koja će uskoro svojim pacijentima omogućiti dio terapije na bolničkoj plaži. Dr Rade ističe da želi da promijeni paradigmu bolničkog liječenja i loš osjećaj odlaska u bolnicu da pretvori u koncept bolnice u koju se želi ići po zdravlje. Zato je bolnicu potrebno učiniti i privlačnom. Plaža je samo je detalj u tom projektu. Pacijenti mogu očekivati i primjenu najnovijih dostignuća i saznanja u njihovom liječenju. Bolnica je završila godinu sa 1,6 milijona kuna dobitka, uz investicije od 2,5 milijona kuna u obnovu prostorija i opreme. – Već treću godinu poslujemo sa dobitkom i stalno ulažemo. Veći prihod ostvarujemo optimizacijom radnog procesa. Pacijenti zaslužuju ugodno okružje i udobnost pa su tako čekaonice opremljene novim sjedištima i kaučima, slobodnim internetom, klimom i LCD televizorima. Na bolničkim odjeljenjima se uvodi nova signalizacija za pacijente koja će omogućiti bržu reakciju sestara u slučaju potrebe i internetska veza pomoću Wi-Fi mreže u sobama – ističe dr Rade.

41


18. jul – Sve veći dugovi za ljekove - Hrvatska Ministar zdravlja Milan Kujundžić izjavio je u Osijeku kako hrvatske bolnice uprkos dugovima prema veledrogerijama sigurno neće ostati bez ljekova, a da će se sa Ministarstvom finansija pokušati postići dogovor o sukcesivnim mjesečnim uplatama veledrogerijama, kako bi se taj dug postupno smanjio. Nakon potpisivanja ugovora o funkcionalnom spajanju osječke i našičke bolnice, na pitanje novinara kako će se riješiti problem dugova prema veledrogerijma i hoće li bolnice zbog toga ostati bez ljekova, Kujundžić je potvrdio da bolnice sigurno neće ostati bez lijekova i da je o tome postignut dogovor sa veledrogerijama. 22. jul - Novi model nabavke ljekova - Srbija

Uprkos procjeni Svjetske banke da bi promjena tenderske procedure donijela uštede od čak 50 miliona eura godišnje, struka je podijeljena u vezi sa ovom sugestijom, a ministar zdravlja Zlatibor Lončar obećava da se preporuka neće usvajati preko noći. Prema modelu koji je Srbiji sugerisala Svjetska banka, na tenderu bi pobjeđivala farmaceutska kompanija koja ponudi najnižu cijenu za takozvani INN lijek. Tako se nazivaju generički medikamenti, takozvane paralele, kojima je cijena na tržištu pala, jer su već dugo u primjeni i nisu više pod patentnom zaštitom fabrike koja ih je originalno proizvela. Prema studiji Svjetske banke iz 2014. godine, Srbija bi prelaskom na ovakav model uštedjela 50 miliona eura godišnje. Ministar zdravlja dr Zlatibor Lončar je izjavio da nadležni ovu sugestiju neće donijeti preko noći, ali da će u praksi biti primijenjeno ono što bude povoljnije po državu. Lončar je poručio da će ljekovi koji prođu na tenderu biti istog hemijskog sastava kao i oni koji su sada na pozitivnoj listi ljekova, jedino će se razlikovati po nazivu. Na nedavno održanom stručnom skupu, na kome su učestvovali specijalisti različitih grana medicine i proizvođači ljekova, čula su se i mišljenja da bi prognozirane uštede bile kratkoročne, jer bi se ono što se uštedi propisujući najjeftiniji

42

lijek za sve koji, npr. imaju visok pritisak, moglo vratiti kao finansiranje liječenja komplikacija i posljedica takvih terapija. 23. jul - Zemlje srednje i istočne Evrope zajedno protiv raka - Hrvatska Na poziv Koalicije udruženja u zdravstvu (KUZ) u Opatiji je prvi put održan sastanak za združenu akciju onkoloških udruženja pacijenata iz srednje i istočne Evrope, na kojem su bili predstavnici onkoloških udruženja iz Albanije, Makedonije, Rumunije, Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Slovenije, Slovačke i Hrvatske. Svrha sastanka je poboljšati onkološku zaštitu u zemljama srednje i istočne Evrope, povećati dostupnost onkološke i inovativne terapije u onkologiji i razviti sistem sveobuhvatne zaštite za onkološke pacijente i članove njihovih porodica. Budući da je u tih deset zemalja smrtnost od zloćudnih bolesti u stalnom porastu, predstavnici onkoloških udruženja su istakli da su te bolesti vodeći javno-zdravstveni problem. Jedan od glavnih razloga visoke smrtnosti je premalo ulaganje u onkologiju. Hrvatska i Mađarska u Evropi imaju najvišu stopu smrtnosti, koja najviše raste u zemljama sa nižom stopom razvoja i BDP-om, kao što su Rumunija, Hrvatska, Litvanija, Bugarska, Latvija, Poljska i Estonija. - Uprkos tome što je sama pojava raka u zemljama zapadne i sjeverne Evrope viša, namjera sastanka je razmjena iskustava i najboljih zagovaračkih praksi u smanjenju broja oboljelih i umrlih od raka i da se razviju zajednički zagovarački projekti među zemljama iz regiona i na nivou regije, jer se nijedna evropska zemlja protiv raka ne može boriti sama - rekao je predsjednik Koalicije udruženja u zdravstvu Ivica Belina, glavni organizator sastanka u Opatiji. Predstavnici medicinske struke, tj. savjetodavnog tijela CEOC kongresa složili su se sa zaključcima udruženja pacijenata, a posebno su istakli važnost registara za rak koje većina zemalja srednje i istočne Evrope nema. Među zaključcima je i potreba ranog otkrivanja bolesti i racionalni pristup dijagnostici i blagovremeni početak liječenja.

25. jul - Javno zdravstvo treba sanirati sa 200 miliona eura - Slovenija Zbog rastućih gubitaka u zdravstvu Sloveniju ove godine očekuje sanacija javnih zdravstvenih ustanova, o čemu uskoro


odluku treba da donese vlada premijera Mira Cerara. Računa se da javni zdravstveni sistem potražuje novih 200 miliona eura, pa će vlada o tome odlučivati na jednoj od svojih zadnjih sjednica pred odlazak na kolektivni odmor. Bolnice u Sloveniji ove godine bilježe mnogo veće gubitke u odnosu na prethodne godine, pa se po tvrdnjama opozicije u vladinim krugovima razmišlja čak i o privatizaciji pojedinih nerentabilnih ustanova, ali je to teško očekivati u zadnjoj godini mandata sadašnje vlade. Riječ je o sistemskom problemu jer Slovenija izdvaja premalo novaca u zdravstveni sistem, a vlade se ne usuđuju radikalnije da povećaju stope doprinosa. U odnosu na razvijene zemlje Slovenija za zdravstvo izdvaja manje po glavi stanovnika, pa statistički na stanovnika godišnje izdvaja manje od dvije hiljade eura, dok susjedna im Austrija izdvaja 3789, Njemačka 4003 eura, dok je prosjek u Evropskoj uniji 2781 eura. Ukoliko se vlada odluči za sanaciju zdravstvenog sistema, to će biti treća takva sanacija Slovenije kao samostalne države i najveća do sada. Apsurdno da uz gubitke većine bolnica sa visokim profitom posluju osiguravajuća društva privatnih osnivača koja nude polise dodatnog zdravstvenog osiguranja. Tako je prošle godine osiguravajuće društvo Vzajemna imala dobit od 1,6 miliona eura, Triglav 1,2 miliona, a Adriatic Slovenica čak 11,9 miliona. 27. jul - Nepoznata bolest se širi - Makedonija Ministarstvo zdravstva Makedonije potvrdilo da su dvije osobe preminule od nepoznate bolesti u Klinici za infektivne bolesti u Skoplju. Pacijenti su bili u teškom stanju zbog otkazivanja više organa, a uzrok bolesti se istražuje. Oni su u Infektivnu kliniku primljeni prije četiri dana sa temperaturom, prolivom, povraćanjem. Jedan pacijent je umro odmah, a drugi dan kasnije. Preminuli su bili u dobi od 24 i 50 godina, bez drugih zdravstvenih problema. Dr Zvonko Milenković, direktor Klinike za infektivne bolesti i predsjednik Odbora za infektivne bolesti, rekao je kako su preminuli iz okoline Gostivara, a trenutno u klinici imaju još četri zaražena bolesnika. - To je vrlo febrilan sindrom koji utiče na više organa. U ovom slučaju utiče na jetru, bubrege i zgrušavanje krvi. U infektivnoj klinici za sada nema karantina, ali su zaraženi pacijenti izolovani - rekao je dr Milenković na konferenciji za novinare upriličenoj zbog situacije sa nepoznatom zarazom.

misijama, daleko van granica Srbije – izjavio je Vulin. On je naveo da za 178 godina vojnog zdravstva niko ne može da kaže koliko je života spaseno, koliko su puta humanost i znanje nadvladali ratove i ljudsku potrebu da nanese zlo i bol i koliko puta je ljekar učinio podvig.

Sanitetska služba obilježava svoj dan, u sjećanje na 30. jul 1839. godine kada je Ukazom Namjesništva doktor Emerih Lindenmajer postao prvi načelnik Srpskog vojnog saniteta. 30. jul - Drinska regata organizovana za osobe sa invaliditetom - Srbija Međunarodna drinska regata za osobe sa invaliditetom koja je održana 29. i 30. jula, okupila je najuspješnije paraolimpijce kao i učesnike iz Hrvatske, Makedonije, BiH, Republike Srpske, Švedske, Grčke, Rusije. - Cilj ove manifestacije je afirmacija ravnopravnosti i tolerancije među ljudima, podsticaj turizma i za osobe sa invaliditetom i međunarodne saradnje, stvaranje jednakih mogućnosti i zdravih stilova života, kao i kvalitetan način provođenja slobodnog vremena u prirodi – izjavila je predsjednica Udruženja Sve je moguće koje je organizator ove manifestacije, Milada Lazić. Prvog dana manifestacije, pored kampovanja u prirodi održane su i brojne sportsko - rekreativne aktivnosti i kulturno zabavni sadržaji u Etno selu Vrhpolje. Drugog dana održan je spust u čamcima, od Etno sela Vrhpolje - do lijeve obale Drine - Rajske plaže, Opština Bratunac, Republika Srpska.

28. jul – Obilježena 178. godišnjica VMA Sanitetske službe – Srbija Sanitetska služba VMA obilježila je svoju 178. godišnjicu. Ministar odbrane Aleksandar Vulin poručio je da je 4.500 ljudi koji čine vojno zdravstvo ponos Armije, kao i nacije koja može da se pohvali kakve je ljude othranila, odškolovala i kakvi ljudi brinu o njoj. Vojno zdravstvo će, kazao je, nastaviti da se razvija, uz trud da se ono dodatno ojača, da zarade budu više, ali i da bude dostupno pripadnicima čitavog bezbjednosnog sektora. - Pripadnici vojnog zdravstva čine snagu koja birne o svima u sistemu odbrane, ali su u stanju da pomognu i svim drugiom građanima. Naš vojni ljekar cijenjen je i u mirovnim

43


Pruži ruku za život

- daruj krv Počela je kampanja dobrovoljnog davanja krvi pod sloganom Pruži ruku za život, daruj krv. Cilj kampanje, koju organizuju Crveni krst Crne Gore, Zavod za transfuziju krvi i Javni servis RTCG, je da motivišu građane da dobrovoljno daruju ovu dragocjenu tečnost. U Crnoj Gori procenat dobrovoljnog davalaštva krvi iznosi 2,8%, a preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su da u našoj zemlji bude bar 4% davalaca krvi da bismo imali sigurne količine krvi. Kako bi se podigla svijest o značaju dobrovoljnog davanja krvi, kreirana je kampanja sa ciljem informisanja i motivisanja građana da se u značajnoj mjeri uključe u djelatnost dobrovoljnog davalaštva krvi. Početak kampanje podrazumijeva emitovanje TV spotova koji su izrađeni, a biće organizovane i druge promotivne aktivnosti i događaji. U kampanju su se uključile kako javne ličnosti, tako i građani, a njen glavni promoter je Nikola Janović, ministar sporta. Crveni krst Crne Gore, Zavod za transfuziju krvi Crne Gore i Radio televizija Crne Gore su povodom početka ove kampanje organizovali konferenciju za medije 21. jula u hotelu CentreVille, Podgorica. Prisutnima su se obratili generalna sekretarka Crvenog krsta Crne Gore Jelena Dubak, direktorica marketinga radio televizije crne Gore Vanja Šipovac, direktorica zavoda za transfuziju krvi prim. dr Gordana Rašović, kao i ministar sporta Nikola Janović. Jelena Dubak je pozdravila prisutne i najavila početak medijske kampanje, pod sloganom Pruži ruku za život - Daruj krv, koja ima za cilj motivisanje građana da se uključe i daju svoj doprinos u obezbjeđivanju dovoljnih količina krvi u našoj zemlji. - Kampanju, nikako slučajno, započinjemo u ljetnjem periodu, kada je priliv gostiju iz inostranstva i broj nesreća povećan, a kada su usled godišnjih odmora, zalihe potrebne krvi na najnižem nivou. Upravo u želji da skrenemo pažnju građanima da je potrebno, kroz lični primjer, da pokažu altruizam i humanost, ali i dokažu da su odgovorni članovi društva, Crveni krst Crne Gore u partnerstvu sa radio-televizijom Crne Gore, kao i Zavodom za transfuziju krvi, kreirao je promotivnu kampanju, koja svečano

44

počinje 21. jula i koja će trajati narednih godinu dana - istakla je sekretarka Jelena Dubak. Dubak se zahvalila svima koji su prepoznali značaj ove kapmanje i pridružili im se u promociji iste naglašavajući važnost kampanje i pojedinačnu odgovornost svih nas u obezbjeđivanju krvi onima kojima je najpotrebnija jer je to krv za sve nas. - Posebnu zahvalnost dugujemo nacionalnom javnom servisu, koji je prepoznao važnost promocije dobrovoljnog davalaštva krvi i dao svoju bezrezervnu podršku ovoj akciji od velikog društvenog značaja, kao i svim promoterima koji snažno prenose važne poruke građanima Crne Gore. Naš dijapazon djelovanja je širok i samim tim smo željeli uticati na sve strukture stanovništva u Crnoj Gori, tako da smo kroz spotove poslati važne poruke i mladima i starijima, zaposlenima u privatnom i javnom sektoru, onima koji vole sport i onima koji preferiraju muziku, kao i svima ostalima. O značaju davanja krvi možemo govoriti u raznim prilikama, na razne načine, sa brojnim sagovornicima. Svakog dana velikom broju ljudi u našoj državi je potrebna krv. Statistika pokazuje da će svima nama ili nekome iz naše bliže okoline nekada biti potrebna krv i zato ne smijemo da čekamo da nam je neko drugi obezbijedi. Svi mi pojedinačno imamo odgovornost u obezbjeđivanju krvi za one kojima je najpotrebnija, jer je to krv za sve nas. Crveni krst Crne Gore će svakako u narednom periodu nastaviti da djeluje, razvija, promoviše i podstiče sve buduće i sadašnje dobrovoljne davaoce krvi, kako bi se osigurale kontinuirane i sigurne količine krvi – poručila je Dubak. U ime Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore prisutne je pozdravila direktorka prim. dr Gordana Rašović i naglasila je da je prioritetna djelatnost Zavoda obezbjeđivanje dovoljnih količina sigurne krvi za potrebe svih pacijenata u našoj zemlji, čime se omogućava jednakost u dostupnosti ovog lijeka, svih ovih kojima je on neophodan. - Obezbjeđenje adekvatne količine krvi i komponenata krvi, kao i adekvatnih rezervi, jedan je od preduslova, ne samo za rad transfuziološke službe, već i za kvalitetno funkcionisanje


čitavog zdravstvenog sistema. Iz tog razloga, pored stručnog dijela koji podrazumijeva sprovođenje niza standardizovanih postupaka u cilju dobijanja sigurnog lijeka, njegove distribucije i pripreme za pacijenta u skladu sa indikacijama, izuzetno važno mjesto u djelatnosti Zavoda pripada upravo radu na zdravstvenom prosvjećivanju naših sugrađana o značaju dobrovoljnog davalaštva krvi. Zbog toga nas raduje što je kampanja upravo pokrenuta u periodu ljetne turističke sezone, kada je broj davalaca krvi znatno smanjen, dok je potreba za ovim lijekom povećana. Ne treba posebno napominjati da je Crna Gora atraktivna turistička destinacija i svima nam je poznato, da se broj ljudi u državi udvostruči tokom turističke sezone. To svakako znači i veće potrebe i veću odgovornost zdravstvenog sistema Crne Gore – istakla je dr Rašović. Dr Rašović je iznijela i podatke o prikupljenim količinama krvi kao i cilj razvoja dobrovoljnog davalaštva krvi koji se odnosi na iskrijenjivanje namjenskog davalaštva. - Tokom prvih šest mjeseci ove godine prikupljeno je 8.776 jedinica krvi na teritoriji Crne Gore od čega je skoro 45% donirano od strane dobrovoljnih, nenamjenskih davalaca krvi. U odnosu na 42% u prošloj godini to predstavlja veliki napredak. Porodični davaoci krvi, nažalost i dalje imaju primat u strukturi davanja

krvi sa 55% , ali se njihov broj iz godine u godinu značajno smanjuje. Cilj razvoja dobrovoljnog davalaštva krvi je potpuno iskorijenjivanje porodičnog, odnosno namjenskog davalaštva, koje je po više osnova nepovoljno i ne može biti osnov planskog i kontinuiranog obezbijeđenja krvi. Zato je neophodno da se svi uključimo i damo svoj doprinos u obezbjeđivanju dovoljnih količina krvi u svakom trenutku i stručnjacima medicinske struke omogućimo pravovremeno reagovanje - rekla je dr Rašović. Na kraju se zahvalila televiziji Crne Gore na odluci da podrži ovu humanu aktivnost od opšteg društvenog interesa, kao i poznatim ličnostima i svim ljudima dobre volje koji su odvojili vrijeme da svojim autoritetom doprinesu daljem razvoju dobrovoljnog davalaštva krvi u Crnoj Gori. Pripremljeni su spotovi, u kojima učestvuju brojne poznate ličnosti. Glavni promoter kampanje je ministar sporta Nikola Janović. - Ja sam kao i sportista učestvovao u ovim akcijama, jer krv ne može da se kupi - rekao je Janović, i istakao da se nada da će ovo biti jedna od najuspješnijih kampanja. Rukovodilac marketinga u RTCG, Vanja Šipovac, kazala je da bi svi mediji trebalo da se uključe u akciju, podsjećajući da je RTCG okrenut segmentu društvene odgovornosti.

45


Homeopatija i ljetnje crijevne infekcije Dr Snežana Tomić, homeopat Ljeto koje tako dugo išcčekujemo, kao i zasluženi godišnji odmor mogu nam pokvariti zdravstvene tegobe koje se javljaju u ovom periodu. Jedna od najčešćih, koja ljeti puni ordinacije je trovanje hranom i ostale gastro intestinalne, odnosno crijevne infekcije. Njihov uzrok leži u bakterijama i virusima koji se lakše razmnožavaju u hrani i vodi u ljetnjim mesecima usljed velikih vrućina i njihovog nepravilnog rukovanja. Namirnice koje su podložne kvarenju, kao što su meso, mliječni proizvodi, majonez, sladoled, kremasti kolači, su najčešći krivci za trovanja hranom. Nedovoljna higijena, kako kod onih koji rukuju hranom tako i kod onih koji je konzumiraju, povećava rizik od ljetnjih proliva. Neoprano voće i povrće može biti izvor mikroba i natjerati nas da često trčimo do toaleta. Kupališta gdje ima prisustva fekalnih voda, naročito u jeku ljetnje sezone, su nažalost čest uzrok crijevnih infekcija. Najčešći simptomi crijevnih infekcija su: 1. Bolovi u stomaku 2. Proliv

46


3. Mučnina 4. Povraćanje 5. Malaksalost 6. Temperatura Homeopatsko tretiranje akutnih crijevnih infekcija se zasniva na prikupljanju simptoma koje osoba ima i njihovih modaliteta, da bi se dobila što potpunija klinička slika i odabrao lijek koji najbolje odgovara prisutnim simptomima. Najčešći slucaj u homeopatskoj ordinaciji je da će pacijenti sa ljetnjim dijarejama dobiti različite ljekove koji moraju odgovarati specifičnosti simptomatoloske slike. Pacijent koji ima bol kao da mu gori stomak, koji povraća odmah sve što popije i pojede, ma kako to male količine bile, žedan je ali pije vodu po malo i često, ima temperaturu i sav gori ali želi da se pokrije jer ima jezu, veoma je uznemiren, uplašen svojim tegobama, ima strah da će umrijeti, ne želi da ga ostave samog i traži društvo, proliv ga budi nakon ponoći - odgovara slici i tipu Arsenicum Album-a koji se često koristi kod trovanja hranom, pogotovu mesom i ribom. Pacijent kod koga je malaksalost najviše izražena, kao da je sva snaga iz njega izašla, koji ima bolove tipa kolika i grčeva, preznojen i blijed, periodičnost simptoma, česte, obilne, vodene stolice koje iscrpljuju jos više, slika je China Officinalis, homeopatskog lijeka koji se najčešće koristi kod putnika u tropske krajeve. Ona pomaže kod malaksalosti koja ostaje nakon izlječenja crijevnih tegoba. Ovo je lijek koji homeopati preporučuju i kao preventivu ljudima koji putuju u krajeve i zemlje gde je povećana vjerovatnoća od trovanja hranom i vodom. Pacijent koji ima jake bolove i grčeve u stomaku, od kojih mu se čini da će se onesvijestiti, obliven hladnim znojem,

često i kolabira, hladni ekstremiteti, stolica kao pirinčana voda, generalno slika kolapsa sa izraženom hladnoćom tijela i velikom malaksalošću, ubrzanim pulsom, je slika Veratrum Album-a, koji je jedan od najčešćih homeopatskih ljekova i za koleru. Carbo Vegetalis je homeopatski lijek kod koga je izraženo stanje kolapsa na fizičkom nivou, glad za vazduhom zbog čega pacijent traži da se otvori prozor zbog svježeg vazduha ili traži da ga neko hladi lepezom ili klimom. To je u kontrastu sa hladnoćom tijela i jezom koju osjeća. Gasovi, nadutost, podrigivanje su veoma naglašeni. Djeca koja pretjeraju u konzumiranju sladoleda i kremastih kolača trebaće često homeopatski lijek Pulsatilu. Pretjerivanje u jelu i piću, naročito u gurmanskim, začinjenim jelima i mesu s ražnja ili roštilja, praćeno obilnim zalivanjem alkoholom, prouzrokovaće simptome gorušice, mučnine, mamurluka, koji često odgovaraju tipu Nux Vomice. Svi homeopatski ljekovi napravljeni su od prirodnih supstanci, veoma su razblaženi i ne ostavljaju nus pojave niti izazivaju toksičnost. Oni se biraju individualno prema osobi i njenim tegobama a ne prema dijagnozi. Ako je adekvatno odabran, indikovani homeopatski lijek ili similimum, dovešće osobu brzo u stanje ravnoteže, u praksi uglavnom već istog dana se oseti poboljšanje. Kućna homeopatska apoteka može vam biti dragocjena pomoć kada ste na godišnjem odmoru, da vam odmor na moru o kome sanjate cijele godine ne bi presjeo. U našim apotekama mogu se nabaviti homeopatski preparati za razne vrste akutnih tegoba. Šta god da je vaš izbor ovog ljeta, more, planina ili selo, uživajte, odmorite se i zabavite se, sve s mjerom, naravno, da vam odmor ostane u ljepšem sjećanju.

47


Zašto su ljeti česte infekcije kože? Dr Vjera Janković, pedijatar PZU „Doktorica Mica“ Podgorica www.doktoricamica.com Ljeto je godišnje doba koje prija bakterijama. One se u ljetnjim uslovima lako razmnožavaju a još lakše šire. S druge strane, djeca su lagano obučena, ali se i mnogo znoje, što je idealno za razvoj bakterija. Naravno, nehigijenski bazeni, jezera, rijeke, prljave morske obale su „legla“ bakterija, odakle se one brzo zakače za bebinu kožu. Još ako se neredovno tuširaju problem je veći.

Koja je najčešća ljetnja infekcija kože? Najčešće djeca dobiju kožnu infekciju koja se naziva impetigo. Dobija se direktnim dodirom sa bakterijama kojima toplo vrijeme pogoduje. Obično se to dešava na mjestima takozvanih mikrolezija - oštećenja koja se ne vide golim okom, ali su dobra ulazna vrata za bakterije. Ako se dijete sa takvim mikrolezijama, znojave kože, igra u pijesku ili kupa u prljavoj vodi, eto infekcije. Djeca koja imaju osjetljivu kožu ili ekcem češće oboljevaju od impetiga. Najčešće bakterije koje izazivaju impetigo su Stafilokoke i Streptokoke.

48


Kako prepoznati impetigo? Na početku bolesti javljaju se crvena „ostrvca“, veličine par milimetara, gdje koža izgleda ogoljena i vlažna. U sljedećoj fazi se mogu vidjeti plitke ranice koje vlaže, a kasnije se stvaraju i kraste koje svrbe i nerviraju dijete. Ako se ne liječi, velike površine kože mogu biti zahvaćene.

antiseptika kada se ovaj osuši. Treba biti strpljiv jer liječenje zna da bude dugo, nekada i po par nedjelja.

Da li treba uzimati antibiotike? Uglavnom ne. Nekada, ako je infekcija ušla duboko, tj. zahvatila dublje slojeve kože, antibiotik se uključuje.

Kako se liječi?

Kako spriječiti infekcije kože u ljetnjem periodu?

Terapiju treba početi što prije. Prvo se stavlja lokalni antiseptik, Eozin 2% rastvor ili Povidon jod. Nanose se na čistu i suvu kožu, 2-3x dnevno, sterilnom gazom. Ova terapija, ako je započeta odmah, može biti sasvim dovoljna. Ako je bolest uznapredovala, koriste se i antibiotske masti, koje se nanose poslije

Dobra lična higijena (tuširanje bar jednom dnevno), uz izbjegavanje nehigijenskih mjesta za dječju igru i kupanje, je najbolja prevencija. Poslije igre pregledajte svoje dijete, i ako primijetite i najmanju promjenu, javite se pedijatru, bolest se najbolje zaustavlja u tom stadijumu.

49


ZAŠTITA OD SUNCA - imperativ najnovijih naučnih istraživanja

Dr Olivera Simić-Kovačević, Spec. dermatovenerolog PZU „Dr Kovačević”, Budva Sunscreen (sredstvo za zaštitu od sunca) je važan elemenat strategije svakodnevne zaštite od sunca! Najnovija istraživanja ponovo nedvosmisleno potvrđuju veliku dobrobit od korištenja sunscreen-a uz minimalna štetna djelovanja. Ovi proizvodi sadrže jednu ili više aktivinih komponenti koje apsorbuju, odbijaju ili rasipaju sunčeve zrake, a regulisani su strogim pravilima, kao OTC (over-the-counter) ljekovi od strane FDA (US Food and Drug Administration). Za redukciju rizika od kožnog maligniteta i preranog starenja kože dermatolozi (između ostalog i AAD American Academy of Dermatology) uporno preporučuju i podržavaju nanošenje vodootpornog, širokospektarnog sredstva za zaštitu od sunca sa SPF 30 i više u kombinaciji sa drugim navikama u smislu zdravog sunčanja (AAD Saopštenje, 19.05. 2017). Sredstvo za zaštitu od sunca može biti značajno oruđe u prevenciji maligniteta kože, ali samo ako se pravilno koristi! Pri nanošenju sunscreen-a mnogi ljudi prave greške koje mogu kompromitovati ulogu sunscreen-a! Neke od ovih grešaka su prepoznate u novom istraživanju objavljenom u Journal of the American Academy of Dermatology. Istraživači su postavili sunscreen dispenzer na Minnesota Državnom Sajmu i posmatrali 2.187 ljudi preko 93 sata... samo jedna trećina (33%) je nanijela

50


sunscreen na svu fotoeksponiranu kožu i samo 38% je nosilo odjeću koja štiti od sunca, šešire i sunčane naočare. Takođe, prilaženje dispenzeru se signifikantno smanjilo za vrijeme oblačnosti. To je sve ukazalo na nepravilno korištenje sredstava za zaštitu od sunca! Između ostalog, treba znati da se za vrijeme oblačnih dana 80% sunčevih zraka probija do zemljine površine! Naučnici su utvrdili da više žene nego muškarci koriste sunsreen. Ovi rezultati su ukazali da je nephodno ponovo istaći sljedeća pravila pri korištenju sunscreen-a: 1. Izabrati sunscreen sa SPF ≥ 30! (blokira 97% sunčevog UVB zračenja!!!) 2. Tražiti na etiketi riječi „broad spectrum“ (štiti od UVB i UVA zraka) 3. Tražiti na etiketi riječi „water resistent“ (nijedan sunscreen nije apsolutno vodootporan, ali water-resistent sunscreen može pružiti protekciju za vlažnu i oznojenu kožu za 40 ili 80 minuta, kako i piše na etiketi. Svi sunscreen-i treba da se reaplikuju svaka 2 sata, ili poslije plivanja ili znojenja! 4. Za osjetljivu kožu birati sredstvo sa cink-oksidom ili titanijum dioksidom (izbjegavati sredstvo koje sadrži mirise, ulja ili para-aminobenzojevu kisjelinu-PABA)! NAJBOLJE SREDSTVO ZA ZAŠTITU OD SUNCA JE ONO KOJE VI KORISTITE! Treba ga nanositi pola sata prije izlaska u spoljašnju sredinu i na svu fotoeksponiranu kožu!!! (Demonstraciju možete vidjeti na AAD You Tube kanalu kao „What to Look for in a Sunsreen“) (AAD, 16. maj 2017). Nova istraživanja ponovo potenciraju značaj prevencije od razvoja melanoma! Zato je utanovljen SPOTme skin cancer screening program od strane AAD uz materijalnu pomoć Bristol-

Myers Squibb, u cilju kreiranja svijeta bez kožnih maligniteta kroz javne kampanje, društvene programe i servise koji promovišu prevenciju, ranu detekciju i liječenje kožnih maligniteta!!! Svakog sata jedna osoba umire od melanoma! Ova bolest se MOŽE RAZVITI KOD SVAKOGA, pa svako od nas treba preduzeti mjere za smanjenje rizika i dijagnostiku melanoma u ranoj fazi, kada je izlječiv! Najnovija istraživanja pokazuju da pacijenti prate svoje sumnjive promjene na koži i da znaju da se treba obratiti sertifikovanim dermatolozima u slučaju promjene veličine, oblika, boje ili eventualno svraba i/ili krvarenja! Ipak, iako su im poznata pravila o sredstvima za zaštitu od sunca, ona se još nedovoljno tačno koriste! Neredovna upotreba sunsreen-a, veliki broj opekotina od sunca u djetinjstvu i kontinuirano izlaganje UV zračenju u solarijumima povećavaju rizik od stvaranja melanoma! Za neke pacijente, ovaj besplatan screening program može biti od životne važnosti! Detaljnije o ovom programu možete pogledati na SPOTme. org! (16. maj 2017). UV zračenje u smislu sunčevog zračenja ali i iz solarijuma, ne samo da povećava rizik od nastanka kožnih maligniteta već i doprinosi starenju kože! Takođe i druge forme radijacije kao sastavni dio sunčevog zračenja, kao što su toplota i vidljiva svjetlost, negativno utiču na kožu kao i zagađenje okoline. Dakle, faktori spoljašnje okoline mogu umnogome doprinijeti oštećenju kože: UVB izaziva opekotine od sunca i neželjene hiperpigmentacije, UVA i IR (infrared) penetriraju dublje, oštećuju postojeći kolagen i redukuju produkciju novog kolagena, što sve rezultira borama i starenjem kože. Uobičajeno UV zračenje uzrokuje da krvni sudovi kože mogu postati vidljiviji, što izaziva crvenilo kože, dok vidljiva

51


svjetlost i zagađenje mogu izazvati neželjenu boju kože, posebno kod tamnijijih tipova kože. Koristiti sunscreen ≥ 30, koji pored aktivnih satojaka koji čine zaštitni „ekran“ za UVB i UVA zaštitu sadrži i antioksidanse koji djelimično štite od slobodnih radikala nastalih uticajem vidljivog dijela zračenja, IR zračenja i polucije! Koristiti zaštitnu odjeću, šešire i sunčane naočare, ne koristiti solarijume, a za postizanje tamnijeg tena koristiti samo-potamnjivače sa obaveznom dodatnom upotrebom sunscreen-a! (Orlando, 03. maj 2017). Visoke doze vitamina D uzete sat poslije nastanka opekotina od sunca signifikantno smanjuju crvenilo, otok i zapaljenje... ovo pokazuju studije sprovedene u Univerzitetskoj bolnici Medicinskog Centra u Klivlendu, a objavljene u Žurnalu za Istraživačku Dermatologiju, Jula 2017. godine. Vitamin D nije samo redukovao inflamaciju već i aktivirao gen za reparaciju kože. Akutni inflamatorni efekat vitamina D postiže aktivacijom enzima arginaza -1 koji povećava reparaciju kože poslije ozljede i aktivira druge anti-inflamatorne enzime! FDA preporučuje dnevni unos vitamina D pd 400 IU. Za sada se ne preporučuje pojačan unos vitamina D poslije opekotina od sunca, ali je ovaj pronalazak obećavajući... Kultura ljudske kože tretirana 8 dana malom molekulom SIK inhibitora pokazuje značajan porast pigmentacije. Istraživači Opšte bolnice u Masačusetsu i Dana-Farber Cancer Instituta su otkrili put pojačane pigmentacije humane kože bez loših nus pojava uticaja UV radijacije. Njihov rad je objavljen 13. juna u časopisu Cell Reports, kao zaključak studije koja je započeta 2006. godine. Otkriće aktivacije puta za tamnjenje - pigmentaciju bez oštećenja DNA UV zračenjem će moguće dovesti do novih načina protekcije kože od sunčevog zračenja i razvoja kancera!!! SIKs (Salt –Inducible Kinases) regulišu transkripciju proteina i podržavaju put pigmentacije tako da inhibicijom SIK eksresije se aktivira pigmentacija. Koža se tretira malim molekulima SIK inhibitora koji produkuju pigment eumelanin koji se deponuje blizu površine kože slično kao i kod izlaganja suncu! Ultimativnom robot tehnologijom istraživači su pronašli kojim putem razvoja se braon pigmentovani mladeži pretvaraju u maligni melanom što može pojednostaviti metode dijagnoze u budućnosti! Maligni melanom je jedan od najčešćih i najopasnijih vrsta kancera. Do sada je nauka znala da su genetske mutacije odgovorne za okidanje tranformacije benignih pigemntnih mladeža u maligni melanom u razvoju.! Sada je otkriven ADAM 10 signalni put koji se aktivira u toku transformacije-proteinski lanac, sličan procesu u LED lampama. Ovaj proteinski lanac je noramlno inaktivan u ljudskoj zdravoj koži i aktivira se kao imuni odgovor. Poznata je njegova uloga kod psorijaze, rozacee i drugih vrsta infalamacije, kada je imuni sistem aktiviran... takođe se sugeriše da kozmetičke preparate i sunscreen proizvode koji sadrže ALUMINIJUM treba izbjegavati, zato što joni alumi-

52

nijuma mogu ne specifično aktivirati ADAM10 signalni put dovodeći do melanoma!!! (Multiepitope tissue analysis reveals SPPL3-mediated ADAM10 activation as a key step in the transformation of melanocytes. Science Signaling, 2017; 10 (470) Hemičari i nanoinženjeri su kreirali konačan prirodni sunscreen. Prijavljen je pronalazak nanopartikula koje oponašaju ponašanje prirodnih melanozoma. Bazično, buspješno je napravljena sintetička verzija nanopartikula koje naša koža upotrebljava za produkciju i deponovanje melanina i demonstrirana u eksperimentima u ćelijama kože koje oponašaju ponašanje prirodnih melanozoma. Defekat u produkciji melanina u ljudskim ćelijama može uzrokovati bolesti kao što su vitiligo i albinizam za koje za sada nema efikasne terapije. Do sada su naučnici otkrili da je ekstrakcija melanina iz prirodnih izvora teška i potencijalno kompleksniji proces nego produkcija sintetskog. Taj novootkriveni sintetski melanin ne samo da se distribuira normalno, kao prirodni melanozomi kroz keratinocite već i da on štiti ćelije kože od DNA oštećenja za vrijeme ultravioletne radijacije. (University of California - San Diego. "Chemists create the ultimate natural sunscreen." ScienceDaily. ScienceDaily, 17 may 2017). U poređenju sa brojem dijagnoza bazocelularnog i spinocelularnog karcinoma u periodu između 2000. i 2010. godine ustanovljen je signifikantan porast. Žene između 30.-49. godine pokazuju značajan porast u broju bazocelularnog karcinoma, dok je kod muškaraca značajan porast spinocelularnog karcinoma. Kako su preporuke za upotrebu sunscreen-a stare oko 50 godina, za porast ovih dijagnoza se optužuje porast upotrebe solarijuma, posebno 80-tih godina prošlog vijeka. Naravno, solarijumi još uvijek postoje i plaže nikada neće biti prazne no, takođe treba imati na umu da koža pamti i da su moguće opekotine od sunca od prije par decenija sada maligno alterirale…takođe se u posljednje vrijeme primjećuju tumori, ne više na glavi i vratu već na torzu - bazocelularni i na rukama i nogama - spinocelularni karcinomi!!! (John G. Muzicet al,” Incidence and Trends of Basal Cell Carcinoma and Cutaneous Squamous Cell Carcinoma” Mayo Clinic Proceedings, 2017). Za dugotrajnu zaštitu od sunca namažite DNA! Film od vještačke DNA absorbuje UVB zrake i prevenira opekotine i oštećenja od sunca! Tanak sloj mašinski generisane DNA namazan na eksponiranu kožu ne funkcioniše samo kao sunscreen već postaje to efikasniji što duže stoji na koži! Sada UVB zračenje više ne pogađa DNA u koži, već na koži! Takođe, tradicionalni sunscreen-i svi postaju manje efikasni vremenom i traže reaplikaciju na dva sata. Sa DNA filmom protektivna barijera postaje mnogo otpornija vremenom! Istovremeno, film smanjuje potencijalni problem dehidratacije kože; pokazuje higroskopske karakteristike te smanjuje evaporaciju prekrivenog područja. Takođe je otkriven očigledan potencijal u okviru kozmetičke industrije, ali se planira i moguća upotreba za ubrzavanje cijeljenja rana.


Mladeži Dr Miruna Kuzman, Ljekar na specijalizaciji interne medicine, Klinika za onkologiju i radioterapiju, KCCG

Mladež (Naevus) je dobroćudna promjena na koži ili sluznici, koja je tamnije prebojena od okoline. Sastoji se od ćelija – melonocita, koje stvaraju pigment. Srijeću se u svim dobnim uzrastima, rijetko se javljaju nakon 50-e godine života. Urođeni mladeži su mladeži koji se uočavaju na rođenju ili u prvim danima nakon rođenja. Po veličini možemo ih podijeliti na male (do 1.5 cm prečnika), srednje (od 1,5 do 10 cm), velike (od 11 do 20 cm) i gigantske (veće od 20 cm prečnika). Rano izlaganje suncu je važan činilac u nastanku mladeža. U djetinjstvu, broj mladeža se povećava sa uzrastom, kod djece sa svijetlom puti i sa pjegama, i koja su imala više težih opekotina od sunca. U pojavi mladeža važnu ulogu imaju i nasljedni faktor.

Sl. br. 1

54

Postoje dvije vrste mladeža, tipični i atipični. Tipični mladeži (obični ili regularni) (sl. br. 1 i 2) su najčešće veličine do 6 mm u prečniku, jednobojni, od svijetlo braon do crne boje, simetričnog izgleda, jasnih ivica. Oni nastaju tokom prvih 20 godina života, svojom veličinom prate naš rast, ali ne mijenjaju bitnije svoj izgled i boju. Tipičan mladež može biti u ravni kože, ispupčen (iznad ravni kože) ili viseći, može biti sa ili bez dlaka. Može biti tvrd na dodir ili mek. Osnovna karakteristika njegove tipičnosti je da se ne mijenja. Atipičan nevus (sl. br. 3 i 4) je veći od 6 mm u prečniku, višebojan, nepravilnog oblika (asimetričan) a ivice su mu isprekidane, izreckane ili nejasne. Ovo su osobine koje se mogu uočiti golim okom.

Sl. br. 2


Sl. br. 3

Kada atipični mladež ima histopatološke karakteristike koje su daleko bliže melanomu nego tipičnom mladežu, postavlja se dijagnoza Displastičnog mladeža. Dermatoskopija je bezbolna, neinvazivna dijagnostička metoda, gdje se uvećanjem struktura kože po dubini, uočavaju promjene nevidljive golim okom. Upotrebom dermoskopije mogu se dijagnostikovati ne samo pigmentne promjene na koži, već i druga oboljenja kože. Od presudnog značaja je njena primjena za rano otkrivanje malignih tumora na koži, melanoma. Rizični znaci koji ukazuju na neodložan dermoskopski pregled su nagao i brz rast mladeža, promjena boje i oblika, svrab, bol i krvavljenje. Mladeži koji zahtevaju posebnu pažnju i praćenje, minimalno na šest mjeseci, su displastični ili atipični mladeži, neubičajenog izgleda sa posebnim dermoskopskim karakteristikama. Uklanjanje mladeža se može vršiti iz estetskih ili medicinskih razloga. U zavisnosti od kliničke i dermoskopske slike, moguće je uklanjanje mladeža radiotalasnom ili klasičnom hirurgijom, o čemu odluku donosi dermatolog. Hiruško uklanjanje mladeža indikovano je u sljedećim slučajevima: o Ako je mladež displastičan. o Ako se mladež promijenio i dermoskopskim pregledom postoje kriterijumi za melanom. o Ako je mladež urođen – kongenitalni. Ovi mladeži nose za 15% veći rizik da tokom života pređu u malignitet.

Sl. br. 4

o Ako je mladež plav, blue nevus. Plavičasto siva boja mladeža ukazuje na pigmentne ćelije u posljednjem, najdubljem dijelu kože. Takodje, nosi veći rizik da se tokom života promijeni. o Ako se mladež uklanja iz estetskih razloga ili je na mjestu česte iritacije a veći je od 7mm. Radiotalasima se mogu uklanjati slijedeći mladeži: o Mladeži veličine do 7mm, pravilnih struktura. o Mladeži koji se uklanjaju iz estetskih razloga. o Mladeži koji se nalaze na mjestu stalne iritacije a još uvijek se nijesu izmijenili. Svaki uklonjeni mladež obavezno se mora poslati na patohistološku analizu radi potvrde dijagnoze. Procedura uklanjanja mladeža laserom ne omogućava slanje promjene na patohistološku analizu i ne preporučuje se. Na mjestu gde je bio mladež, a urađena je intervencija, uvijek ostaje neka vrsta ožiljka. Kako će ožiljak izgledati zavisi od regije sa koje je mladež skinut i metode koja se koristi. ABCD pravilo može biti od koristi pri odluci da se potraži savjet dermatologa: - Da li je promjena asimetrična? - Da li ima nejasne ili izreckane granice (engl. Border)? - Da li mijenja boju (engl. Color)? - Da li je prečnik (engl. Diameter) veći od 6mm? - Da li se tokom vremena mijenja veličina, oblik, boja ili ponašanje (engl. Evolution)?

55


Otrovne morske

životinje na

Jadranu Dr Boris Maslovski Zavod za HMP Crne Gore, Jedinica Kotor NVO Nada - Udruženje za pomoć djeci i osobama sa autizmom, Kotor Za vrijeme ljeta, boravkom na našem moru, mogući su i neugodni „susreti“ s morskim životinjama. Dok turisti plivaju u moru ili rone, treba da imaju na umu da u našem moru postoje ribe otrovnice sa otrovnim bodljama, na morskom dnu žive ježevi, čiji ostaci bodlji u tijelu mogu biti jako bolni. Takođe, tu su i meduze čiji dodir pipaka može uzrokovati alegijsku reakciju na koži. Nakon ugriza i uboda morskih životinja može doći do sistemske reakcije otrovanja toksinima morskih životinja ili do lokalne infekcije kože.

MORSKI JEŽ Morski ježevi se mogu naći bilo gdje u našem moru i znak su čistog mora. Češće su smješteni među stijenama i kamenjem, ali nije pravilo. Bodlje im služe da bi se zaštitili od predatora, ali kada se nagazi na ježa ili se nasloni na njega, bodlje se poput igala duboko zabodu u kožu, najčešće stopala. Ježeva bodlja je sa spoljašnje strane građena od mnoštva sitnih listića koji se međusobno preklapaju u smjeru od vrha bodlje prema bazi. Takav smjer otežava jednostavno vađenje bodlje, te bi se moglo reći da funkcioniše na principu harpuna. Ubodi u području stopala, gluteusa, koljena ili pak laktova u os-

56

novi ne bi trebalo da stvore komplikacije. Koža je u tom dijelu zadebljana ili postoji dovoljan sloj masnog tkiva koji štiti muskulaturu i zglobove, krvne sudove i živce od uboda. Ubod morskog ježa je povreda koja u prvom trenutku izgleda bezazleno. Kod većine ljudi osim početnog bola ne uzrokuje druge smetnje. Međutim u nekim slučajevima takva povreda može uzrokovati komplikacije, pa čak i trajni invaliditet. Pod trajnim invaliditetom prvenstveno se misli na posljedice uboda u području šake i prstiju. Ubod u području baze nokta može rezultirati stvaranjem granuloma sa posljedičnom deformacijom, pa i gubitkom dijela nokta. Povrede živaca šake i prstiju mogu rezultirati dugotrajnim bolovima (neuropatijama). Direktan ubod u tetivu može biti uzrok raznih komplikacija, od njenog zadebljanja i problema sa pokretljivšću prstiju do gnojne upale tetivne ovojnice. Komplikacije se mogu javiti i kod uboda u području kosti, te zglobova prstiju. Vremenom se može razviti osteomijelitis. Ako dođe do toga nužne su dugotrajne doze antibiotika i operativni zahvati. Hirurško liječenje gnojnih upala seže


od jednostavnih incizija, preko složenih zahvata na inficiranim kostima, do amputacije dijela i cijelog prsta. Posebna opasnost predstavlja infekcija dubokih prostora šake koja nastaje zanemarivanjem početne infekcije te njenim širenjem sa perferiju. Liječenje takvih infekcija zahtijeva opsežne hirurške zahvate na šaci sa za laika mutilirajućim završnim izgledom šake. Prva pomoć: Mjesto uboda najbolje je dezinfikovati alkoholom i staviti hladne obloge sa bornom kiselinom. Ne uklanjati bodlje osim onih koji su iznad kože i dostupne pinceti. Naime, bodlja se neposredno nakon uboda ponaša kao harpun, pa je gotovo nemoguće izvaditi u cijelosti. Uvijek prijeti zaostajanje vrška bodlje a time i mogućnost infekcije. Kroz 2-3 dana dolazi do upalne reakcije koja olakšava izlazak bodlje. Čim se bodlja pokaže potrebno je pritisnuti okolnu kožu, što u većini slučajeva rezultira izbacivanjem bodlje. U slučaju da se pojave lokalni znakovi upale (otok, crvenilo, bol, nakupnjanje gnojnog sadržaja), indikovana je antibiotska terapija, lokalno stavljati hladne alkoholne obloge ili obloge Acidi borici 3%, po potrebi i gel sa analgetikom. Ako i poslije nekoliko dana i dalje dolazi do pogoršanja, potrebno je posjetiti najbližu hiruršku ambulantu, pošto postoji mogučnost razvoja komplikacija.

MEDUZE U Jadranskom moru boravi tzv. meduza "Pelagia noctiluca" koja se pojavljuje u ljetnjim mjesecima. Prečnik joj je oko 12 santimetara, po pravilu je od blijedo-žute do ružičaste boje i teško je uočljiva. Meduza pravi opekotinu pomoću žarećih ćelija

kojima su pokriveni njeni pipci. Te ćelije ispuštaju otrov, izazivajući oštar bol i žarenje. Plivači su često njene žrtve. Kad meduza opeče, trenutno se javi jak bol na mjestu kontakta. Koža reaguje crvenilom i žarenjem pa zato treba odmah sanirati mjesto koje je meduza opekla (ožarila).

Simptomi opečenja meduze: bol, crvenilo i plihovi na mjestu kontakta; opšta slabost; gastrointestinalni poremećaji; bronhospazam; bolovi u mišićima i zglobovima. Prva pomoć: Neophodno je čim prije ukloniti otrovnu supstancu. Da bi se to uradilo treba je isprati sa kože morskom vodom, mlazom vruće vode (otrov je termolabilan) ili tečnošću koja u svom sastavu ima etil alkohol, ili rastvorom sirćetne kisjeline. Zatim na opečeno mjesto staviti hladnu oblogu. Tokom

57


zbrinjavanja paziti da se mjesto kontakta ne dodiruje golim rukama, a ako su na koži ostali pipci meduze, treba ih ukloniti veoma pažljivo, pomoću pincete. Nakon zbrinjavanja povrijeđenom je potrebno dati antihistaminik, dosta tečnosti i skloniti ga sa sunca. Ako nakon pružene prve pomoći žrtva osjeća glavobolju, mučninu, ima kratak dah, grčeve – obavezno treba potražiti pomoć ljekara.

do 5 kg. Živi na svim vrstama dna ali preferira stjenovita i šljunkovita dna do 100 metara dubine.

MORSKI PAUK Paukovke (porodica Trachinidae) su veoma otrovne morske ribe koje se mogu naći u Jadranu. Najzastupljeniji su pauk Bijelac (Trachinius draco) u narodu poznat i kao „riba Dragana“. Bijelac naraste u dužinu do 40 cm i dosegne težinu do 1,5 kg. Tijelo mu je izduženo, stisnuto u boku. Bijelac je ružičastosive boje, koso izbrazdan crnim, modrikastim, te niže i žutim šarama.

Škarpina je najpoznatija kod naših ribara i ljudi po svojim otrovnim bodljama. Njen otrov nije tako opasan kao kod nekih drugih otrovnih riba iz Jadrana, kao na primjer pauka. Nakon uboda na ubodenom dijelu tijela javlja se jak bol, crvenilo i otok. Nekad se znaju javiti i drugi simptomi, ali dosta rijetko kao vrtoglavica, povraćanje, temperatura i opšta slabost. Otrov joj se nalazi u leđnom peraju i na škržnim poklopcima. Otrov se razgrađuje na visokim temperaturama prilikom kuvanja i pečenja a ova riba je i lokalni delikates. Prva pomoć: I za ubod škrpine preporučuje se isti postupak kao i kod morskog pauka, međutim i pored tretmana bol prestaje tek kroz nekoliko sati.

RAŽA GOLUB Ubod morskog pauka je vrlo bolan. Bol postaje sve jači, a kroz 15-30 minuta dolazi do pojave otoka. Često se javljaju simptomi kao što su mučnina i poremećaj svijesti. Ponekad se na mjestu uboda mogu javiti plihovi ispunjeni bistrom tečnosti, a ubodeni ekstremitet može utrnuti. Uz to može se javiti i klonulost. Simptomi se obično pojavljuju lokalno. Uz navedene simptome može se javiti i osjećaj suvoće u ustima, vrtoglavice, povraćanja, ubrzanog rada srca, te otežano disanje. Prva pomoć: Ako je bodlja leđnog peraja ostala u tijelu, potrebno ju je oprezno i pažljivo ukloniti. Otrov je termolabilan, te ukoliko je moguće, ubodeni ekstremitet je potrebno uroniti u vruću vodu (temperature 50-60 stepeni Celzijusa). Na mjestu uboda u narednim danima može se javiti otupjelost na dodir i bol. Nakon primarnog tretmana poželjno je stavljati hladne obloge i gel sa analgetikom. Ukoliko na mjestu kontakta i dalje potraje crvenilo i bol, potražiti pomoć ljekara.

Golub, kosir, morski orao (Myliobatis aquila) pripada porodici raža. Tijelo mu je široko i ima oblik romba, glava slobodno štrči sa zaobljenom njuškom. Koža mu je gola, bez krljušti i sluzava. Rep je u obliku duguljastog biča koji na završetku ima snažan trnoliki nastavak koji je u vezi sa otrovnom žlijezdom.

RIBA ŠKARPINA Škarpina (Scorpaena scrofa), pripada porodici bodeljki (Scorpaenidae). Poznata je pod više imena, neka od češćih imena su: škrpina, crveni škrpun, logrnja, skarpina, skrpina i dr. Škarpina je po izgledu prilično neugledna riba. Glava joj je vrlo velika u odnosu na tijelo, koje je prepuno bodlji. Boje je ružičastocrvene do crvene, sa smeđkastim tačkama po tijelu. Pigment na njenoj koži ima sposobnost promjene šara u skladu s okolinom u kojoj živi. Naraste do 66 cm u dužinu i može težiti

58

Njihov otrov takođe izaziva jake bolove, crvenilo i otok u području uboda. Prva pomoć: Kao i kod ostalih riba otrovnica.


CRNA GORA INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

ZaĹĄtitimo se od velikih vrućina PREPORUKE ZA ZAĹ TITU DJECE Velike vrućine mogu biti opasne za svu djecu, ali naroÄ?ito za bebe i malu djecu. Kod njih se posljedice djelovanja visokih temperatura ne ispoljavaju uvijek jasno kao kod odraslih osoba. S obzirom da oni u ovom uzrastu zavise od starijih i da se ne mogu sami uspjeĹĄno zaĹĄtititi od gubitka teÄ?nosti i pregrijavanja, veoma je vaĹžno paĹžljivo ih nadgledati. Visoke temperature mogu izazvati razliÄ?ite zdravstvene probleme i mogu ozbiljno ugroziti zdravlje djeteta.

Pripremite se za vrućine InformiĹĄite se o lokalnoj vremenskoj prognozi i upozorenjima kako biste znali kada treba preduzeti dodatne mjere opreza. Vodite raÄ?una da klima ureÄ‘aj bude ispravan i redovno servisiran, neadekvatno odrĹžavani klima ureÄ‘aji omogućavaju rast mikroorganizama. Ukoliko nemate klima ureÄ‘aj, pronaÄ‘ite klimatizovano mjesto u blizini koje moĹžete koristiti kako bi se rashladili nekoliko sati tokom velikih vrućina.

60

Trudite se da vaťem djetetu ne bude vruće  t/FLBWB�EPNCVEFSBTIMBÿFO/BKPQUJNBMOJKBUFNQF ratura u prostoriji je između 24°C i 26°C. t;BLMPOJUFTVODFUFOEBNB [BWKFTBNBJMJSPMFUOBNB3B shladite prostorije noću, hladnijim noćnim vazduhom.  t3BTIMBÿVKUFWB�FEJKFUFʊFTUJNLVQBOKFN JPCBWF[OP ga nadgledajte dok je u kadi.  t"LPLPSJTUJUFWFOUJMBUPS ESäJUFHBOBTJHVSOPKVEBMKFOPTUJ od djeteta..home is t1MBOJSBKUFBLUJWOPTUJOBPUWPSFOPNQSPTUPSVUPLPNIMB dnijih djelova dana.

Unos teÄ?nosti i ishrana Potrudite se da vaĹĄe dijete pije dovoljno teÄ?nosti!  tɇFTUPHBQPOVEJUFWPEPN OFĘŠFLBKVʉJEBKFUSBäJ  t.KFĂ?BOKFNWPEFTBQSJSPEOJNWPʉOJNTPLPNWPEVʉFUF uÄ?initi ukusnijom.  t*[CKFHBWBUJEBWBOKF[BTMBĂżFOJIJMJHB[JSBOJIQJʉB


 t1PUSVEJUFTFEBWBÝFEJKFUFQJKFWPEVQSJKFJQPTMJKFĕ [JʊLJIBLUJWOPTUJ  t#FCFOJTVVTUBOKVEBWBNLBäVLBEBTVäFEOF QBJI USFCBʊFÝʉFEPKJUJ.BMFLPMJʊJOFIJHJKFOTLJJTQSBWOFWPEFNPHV TFEBUJJ[NFÿVISBOKFOKB OBSPʊJUPBLPCFCBLPO[VNJSBPTUBMF OBNJSOJDF  t1SFQPSVʊVKVTFʊFÝʉJ MBHBOJ TWKFäFQSJQSFNMKFOJPCSPDJ %KFUFUVQPOVEJUFWPʉFJQPWSʉFKFSPOJJNBKVWJTPLTBESäBKWPEF JNJOFSBMBVTFCJ

Boravak na otvorenom i putovanja t*[CKFHBWBKUFJ[WPÿFOKFCFCFJMJNBMPHEKFUFUBWBOJUP LPNQFSJPEBEBOBLBEBTVWFMJLFWSVʉJOF OBSPʊJUPVQFSJPEVPE I t6LPMJLPNPSBUFJ[BʉJ QPCSJOJUFTFEBEJKFUFCVEFV IMBEVJMJEBKFLPäB[BÝUJʉFOBPETVODBLPNPUOPNQSP[SBʊOPN PEKFʉPNTWJKFUMJICPKBJÝFÝJSPNÝJSPLPHPCPEB6IMBEVESWFʉB UFNQFSBUVSBNPäFCJUJJEP¡$OJäBVPEOPTVOBPLPMOPQPESVʊKF  t"LPTFJ[MBHBOKFTVODVOFNPäFJ[CKFʉJ LPSJTUJUFLSFNF [BTVOʊBOKFÝJSPLPHTQFLUSB[BÝUJUFOBNKFOKFOFPEHPWBSBKVʉFN V[SBTUVEKFDF[BEKFMPWFLPäFLPKJTFOFNPHV[BÝUJUJUJPEKFʉPN ;BQBNUJUF LSFNB[BTVOʊBOKFʉF[BÝUJUJPEVMUSBMKVCJʊBTUJI 67  [SBLB BMJOFJPEWSVʉJOF  t.BMVEKFDV EPNKFTFDJ VPQÝUFOFJ[MBHBUJTVODV t"LPäJWJUFVQPESVʊKVTBQPWFʉBOPNBLUJWOPÝʉVLP NBSBDB [BÝUJUJUFOFQPLSJWFOVLPäVTBTSFETUWJNBLPKBPECJKBKV JOTFLUFQSBUFʉJVQVUTUWBQSPJ[WPÿBʊB t#FCFTFNPHVQSFHSJKBUJWFPNBCS[PUPLPNWSVʉJOF  BOBSPʊJUPBLPTFOBMB[FVBVUV*[CKFHBWBKUFQVUPWBOKFQP WSVʉJOBNB6LPMJLPNPSBUFQVUPWBUJ QVUVKUFVSBOJNKVUBSOKJN ʊBTPWJNB  t1PCSJOJUFTFEBCFCFJMJEKFDBOJTVJ[MPäFOBTVOʊFWJN [SBDJNBEPLTVVBVUV KFSUPUBLPÿFNPäFQSPV[SPLPWBUJQSFHSJ KBWBOKF4PC[JSPNEBKFCFCJOBLPäBWFPNBUBOLB NPäFEPʉJ EPPQFLPUJOBJPELPMJʊJOFTVOʊFWPH[SBʊFOKBLPKFQSPÿFLSP[ QSP[PSBVUB OBSPʊJUPBLPLPäBOJKFQSFLSJWFOB  t/FNPKUFJIQSFLSJWBUJQPLSJWBʊJNBJMJQFÝLJSJNBLBLP CJJI[BÝUJUJMJPETVODBKFSʉFUPPHSBOJʊJUJLSFUBOKFWB[EVIBPLP CFCF ÝUPʉFSF[VMUJSBUJQPWFʉBOKFNOKJIPWFUKFMFTOFUFNQFSBUVSF  UKQSFHSJKBWBOKFNUJKFMB  tNikada ne ostavljajte djecu same u autu, čak i kada je auto klimatizovano.

Nadgledajte budno zdravlje vašeg djeteta  1PTNBUSBKUFEJKFUFEBOBWSJKFNFQSFQP[OBUFTJNQUPNF QPSFNFʉBKBV[SPLPWBOJIUPQMPUPN  tQSPNKFOFVQPOBÝBOKV QPTQBOPTUJMJQPWFʉBOVSB[ESBä MKJWPTU  tPTJQJ[B[WBOUPQMPUPN  tWSUPHMBWJDVJMJOFTWKFTUJDV  tNVʊOJOVJMJQPWSBʉBOKF  tHMBWPCPMKV  tVCS[BOPEJTBOKFJVCS[BOSBETSDB  tFLTUSFNOVäFÿ   tTNBOKFOPNPLSFOKFTOFPCJʊOPNUBNOPäVUPNCPKPN NPLSBʉF VLB[VKFOBEFIJESBUBDJKV HVCJUBLUFʊOPTUJJ[PSHBOJ[NB 

Postupci kod pojave neuobičajenih simptoma, prva pomoć "LPWJEJUFCJMPLPKJPEPWJI[OBLPWBQSJWSVʉJOBNB  PENBIQSFNKFTUJUFEJKFUFOBIMBEOPNKFTUP SBTIMBÿVKUFHBJEBKUF NVUFʊOPTUJ/BKCPMKFKFEBWBUJWPEV Nazovite službu hitne medicinske pomoći (broj 124 za cijelu Crnu Goru) odmah ukoliko primjetite da dijete ima visoku tjelesnu temperaturu i da je nesvjesno, konfuzno ili da je prestalo da se znoji što ukazuje na ozbiljno medicinsko stanje - toplotni udar! %PLʊFLBUFQPNPʉSBTIMBEJUFEJKFUFPENBI UBLPÝUPʉFUF  tQSFNKFTUJUJEJKFUFOBIMBEOJKFNKFTUP  tJTUVÝJSBUJHBNMBLPNWPEPN  tTUBWMKBUJIMBEOFPCMPHFOBWFʉFQPWSÝJOFLPäFEJSFLUOP JMJQSFLPPEKFʉF 1PEWFʉJNSJ[JLPNPEQPTMKFEJDBUPQMPUOPHTUSFTBTV POBEKFDBLPKBJNBKVQPUFÝLPʉFTBEJTBOKFN BTUNB TSʊBOB PCPMKFOKB QSPCMFNFTBCVCSF[JNB NFOUBMOFJĕ[JʊLFTNFUOKF  QPSFNFʉBKFVSB[WPKV BLVUOJNJOGFLDJKBNBJPOBLPKBTVQPE UFSBQJKPN

PREPORUKE ZA ZAŠTITU STARIJIH OSOBA Starije osobe su u povećanom riziku za nastanak zdravstvenih problema tokom vrućina.  4UBSFOKFKFQPWF[BOPTBQSPNKFOBNBVPSHBOJ[NVLPKF QPWFʉBWBKVPTKFUMKJWPTUPSHBOJ[NBOBWJTPLFUFNQFSBUVSF[CPH TNBOKFOFQSJSPEOFTQPTPCOPTUJPTMPCBÿBOKBWJÝLBUPQMPUFJ[ UJKFMB LBPJQSJESVäFOJIISPOJʊOJICPMFTUJ 4UBSJNPHVCJUJTMBCJKFJMJUFÝLPQPLSFUOJ EKFMJNJʊOPJMJ QPUQVOP[BWJTOJPEOKFHFESVHJI ʊFTUPäJWFTBNJ BOFSJKFULPTV OFTWKFTOJQPTMKFEJDBQP[ESBWMKFVWSJKFNFWFMJLJIWSVʉJOB  1PSFNFʉBKVV[SPLPWBOJUPQMPUPNTFNPHVCS[PKBWJUJJ VHMBWOPNTVJ[B[WBOJQSFLPNKFSOJNJ[MBHBOKFNJMJQSFLPNKFSOJN OBQSF[BOKFNOBWSVʉJOJ

Pripremite se za vrućine 1SBUJUFSFEPWOPWSFNFOTLVQSPHOP[VJVQP[PSFOKBLBLP CJTUF[OBMJLBEBUSFCBCJUJOBSPʊJUPPQSF[BO %PHPWPSJUFSFEPWOFQPTKFUFTBʊMBOPWJNBQPSPEJDF  TVTKFEJNBJMJQSJKBUFMKJNBUPLPNWFPNBWSVʉJIEBOBVTMVʊBKVEB WBN[BUSFCBQPNPʉ;BSB[MJLVPESB[HPWPSBUFMFGPOPN QPTKFUJPDJ NPHVQSFQP[OBUJLBSBLUFSJTUJʊOFTJNQUPNFQPSFNFʉBKBV[SPLP WBOJIUPQMPUPN  "LPQPTKFEVKFUFLMJNBVSFÿBK QPTUBSBKUFTFEBSBEJJTQSB WOPQSJKFQPʊFULBWSVʉJOB6TVQSPUOPN QSPOBÿJUFLMJNBUJ[PWBOP NKFTUPVCMJ[JOJHEKFTFNPäFUFPIMBEJUJQBSTBUJUPLPNWFPNB WSVʉJIEBOB 3FEPWOPV[JNBKUFQSPQJTBOVUFSBQJKVJUPLPNQFSJPEB WFMJLJIWSVʉJOB/FLJMKFLPWJWBTNPHVVʊJOJUJPTKFUMKJWJKJNOB UPQMPUOJTUSFT6LPMJLPäFMJUFWJÝFJOGPSNBDJKBPOFLPNLPOLSFU OPNMJKFLV SB[HPWBSBKUFTBWBÝJNJ[BCSBOJNMKFLBSPN Obratite naročitu pažnju OBUPLBLPTFWJJPOJPLPWBT PTKFʉBKVJQB[JUFOBTMKFEFʉFTJNQUPNFWSUPHMBWJDFJOFTWKFTUJDF

61


muÄ?ninu ili povraćanje; glavobolju; ubrzano disanje i rad srca; ekstremnu ĹžeÄ‘ i smanjeno mokrenje sa neuobiÄ?ajeno tamno Ĺžutom bojom mokraće. Kod pojave ovih simptoma tokom vrućeg vremena, odmah se premjestite na hladno mjesto i unosite teÄ?nosti. Najbolje je piti vodu. Rashladite se tuĹĄiranjem, prskanjem vodom ili mokrim peĹĄkirima (brisanjem koĹže i oblogama na vratu i ispod pazuha). Ukoliko simptomi ne prolaze ili se pogorĹĄavaju potraĹžite pomoć ljekara. Ukoliko brinete o nekome ko ima visoku tjelesnu temperaturu, a pored toga je u nesvjesti, konfuzan ili se prestao znojiti odmah pozovite sluĹžbu hitne medicinske pomoći (broj 124 za cijelu Crnu Goru). Toplotni udar je urgentno medicinsko stanje! Dok Ä?ekate medicinsku pomoć - odmah ohladite osobu:  tQPNKFSJUFKFBLPNPäFUFOBIMBEOPNKFTUP  t prskajte je hladnom vodom po velikim povrĹĄinama koĹže ili preko odjeće, i  tIMBEJUFKFWFOUJMBUPSPN

Unostite dovoljno teÄ?nosti Pijte dovoljno rashlaÄ‘enih napitaka (vode, voćnih sokova, blagih Ä?ajeva) prije nego osjetite ĹžeÄ‘ osim ako vam vaĹĄ ljekar nije savjetovao da to ne radite. Ostavljanje Ä?aĹĄe za vodu na sudoperi vas moĹže podsjetiti da pijete vodu.

Jedite Ä?eťće manje obilne, lagane obroke Jedite Ä?eťće male obroke tokom vrućina i trudite se da jedete viĹĄe hladnih obroka kao ĹĄto su salate i voće, zato ĹĄto će vam to takoÄ‘e pomoći da unesete teÄ?nosti.

Ostanite rashlaÄ‘eni TuĹĄirajte se ili kupajte mlakom vodom kako biste se osvjeĹžili. Koristite neklizajuće materijale u kupatilu, a naroÄ?ito u kadi i pod tuĹĄem i oÄ?istite odmah vlagu kako biste izbjegli klizanje. Nosite komotnu odjeću svijetlih boja napravljenu od prozraÄ?nih prirodnih materijala.

OdrŞite svjeŞinu u vaťem domu i 26°C.

Najoptimalnija temperatura u prostoriji je između 24°C

Pripremajte obroke koje nije potrebno peći u pećnici. Zaklonite sunce tendama zavjesama ili roletnama, ako je bezbjedno, otvorite prozore noću kako bi hladniji vazduh uťao u prostorije.

Izbjegavajte izlaganje velikim vrućinama Ako izlazite, nosite prozraÄ?an ĹĄeĹĄir ĹĄirokog oboda i naoÄ?are za sunce. Ukoliko koristite pomagala (kolica,hodalice, ĹĄtapove) ili bilo koju drugu metalnu opremu, potrudite se da bude u hladu, jer vrlo brzo moĹže postati vruća, a Ä?ak i izazvati opekotine. Korisitite kreme za sunÄ?anje ĹĄirokog spektra zaĹĄtite.

62

Neki jednostavni naÄ?ini da se rashladite  tQPUPQJUFULBOJOV LSQV QFĂ?LJSJMJTM VIMBEOVWPEVJ njome obriĹĄite ruke i vrat;  tLBETQBWBUFQSFLSJWBKUFTFTBNPĘŠBSĂ?BÄ•NB  tPIMBEJUFOPHFVQPTVEJTBIMBEOPNWPEPN tOBQSBWJUFLPDLFPEMFEBJTJTBKUFJILBLPCJTFPTWKFäJMJJJMJ  tTUBWJUFQPTVEVTBLPDLBNBMFEBJTQSFEWFOUJMBUPSBLP bi ohladili vazduh.

PREPORUKE ZA HRONIÄŒNE BOLESNIKE Pretjerano izlaganje visokom temperaturama i sunÄ?evoj svjetlosti moĹže dovesti do:  t4VOĘŹBOJDF  t(VCJULBTWJKFTUJ UPQMPUOBTJOLPQB

 t5PQMPUOJIHSĘŹFWB  t5PQMPUOFJTDSQMKFOPTUJ  t5PQMPUOPHVEBSB 46/ÉŠ"/*$" Nastaje usled duĹžeg izlaganja nepokrivene glave dejstvu sunÄ?evih zraka, pri Ä?emu nije bitna spoljaĹĄnja temperatura vazduha. Simptomi se razvijaju postepeno, nakon 6-12 sati od maksimalne izloĹženosti glave suncu (malaksalost, oĹĄamućenost, vrtoglavica, jaka glavobolja, muÄ?nina, povraćanje koje ne donosi olakĹĄanje, teĹĄko disanje i ubrzan puls, nesvjestica). 501-05/"*4$31-+&/045 se javlja nakon duĹžeg boravka u uslovima vrućine, kada znojenjem dolazi do znaÄ?ajnog gubitka teÄ?nosti i elektrolita, pa ukoliko se ne nadoknade nastupa: iscrpljenost praćena muÄ?ninom, glavoboljom, vrtoglavicom, drhtavicom i grÄ?evima, dok je koĹža vlaĹžna od znoja i hladna. 501-05/*6%"3je najozbiljniji od ovih poremećaja kada dolazi do otkazivanja mehanizama u organizmu koji reguliĹĄu tjelesnu temperaturu zbog Ä?ega tjelesna temperatura raste do 40ËšC i viĹĄe. KarakteristiÄ?na je crvena, vruća i suva koĹža zbog prestanka znojenja Ä?ime je blokirano odavanje viĹĄka toplote iz organizma. Ostali simptomi su sliÄ?ni kao kod sunÄ?anice, samo jaÄ?e izraĹženi. Vrijeme sa visokim temperaturama vazduha, posebno ukoliko je vlaĹžnost vazduha visoka, Ä?ak i kod zdravih ljudi moĹže da izazove neki od ovih poremećaja. Kod visoke vlaĹžnosti vazduha (“sparineâ€?) znoj ne moĹže da isparava, već ostaje na koĹži, ĹĄto dovodi do oteĹžanog rashlaÄ‘ivanja tijela. Posebno su opasne nagle promjene temperature, jer organizmu treba nekoliko dana da se prilagodi, dok se hroniÄ?ni bolesnici sporije i nepotpunije prilagoÄ‘avaju. .OPHFISPOJĘŹOFCPMFTUJTVQPWF[BOFTBWFĘŤJNSJ[JLPN PEEPCJKBOKBUPQMPUOPHVEBSB BQPTFCOP - Bolesti srca i krvnih sudova: u vrijeme vrućina raste rizik od komplikacija koje mogu ugroziti Ĺživot (zaÄ?epljenje trombom krvnih sudova mozga i srca; opasni poremećaji srÄ?anog ritma; smanjen kapacitet srÄ?anog miĹĄića; izraĹžen pad krvnog pritiska koji moĹže dovesti do opasnog slabljenja cirkulacije, posebno u mozgu). - Ĺ ećerna bolest: smanjeno je odavanje viĹĄka toplote iz organizma zbog oslabljene cirkulacije u koĹži; znojenje moĹže biti smanjeno. - Demencije i mentalni poremećaji: smanjena svjesnost o rizicima po zdravlje u vrijeme vrućine zbog Ä?ega ponaĹĄanje nije prilagoÄ‘eno pogorĹĄanim uslovima; zavisnost od pomoći drugih osoba; moguć nepovoljan uticaj ljekova koje redovno


piju na sistem za odrĹžavanje tjelesne temerature; uticaj vrućine na povećanu razdraĹžljivost i time na oteĹžanu komunikaciju (ĹĄto zahtijeva veću toleranciju od strane okoline). - Bolesti kod kojih osobe ne mogu da se brinu same o sebi: Ä?esto povezane sa oteĹžanom pokretljivoťću osobe i zavisnoťću od drugih. - Gojaznost: smanjena sposobnost odavanja viĹĄka toplote. - Oboljenja sa oslabljenom funkcijom znojnih Ĺžlijezda: oteĹžano je rashlaÄ‘ivanje organizma jer se viĹĄak toplote ne moĹže odavati luÄ?enjem znoja i njegovim naknadnim isparavanjem sa koĹže.

Ĺ ta treba da rade hroniÄ?ni bolesnici? 1. Da posebnu paĹžnju posvete izbjegavanju visokih temperatura, jer posljedice mogu biti mnogo ozbiljnije nego kod zdravih osoba. PoĹĄtovati opĹĄte preporuke kao ĹĄto su boravak u rashlaÄ‘enom prostoru, izbjegavanje fiziÄ?kog napora, unos dovoljne koliÄ?ine teÄ?nosti, unos lako svarljivih namirnica, itd.). 2. Sa povećanim oprezom da prate svoje zdravstveno stanje za vrijeme velikih vrućina i da se u sluÄ?aju pogorĹĄanja ĹĄto prije obrate ljekaru. Oboljeli od ĹĄećerne bolesti treba da kontroliĹĄu i reguliĹĄu nivo ĹĄećera u krvi, a osobe sa problemima u vezi sa srcem i krvnim sudovima treba da redovno kontroliĹĄu i reguliĹĄu krvni pritisak. 3. Da redovno uzimaju propisane ljekove. Ljekove je potrebno Ä?uvati ispod 25°C ili u friĹžideru (proÄ?itati uputstva za Ä?uvanje na pakovanju).

Da li neki ljekovi mogu uticati na oteĹžano rashlaÄ‘ivanje organizma? Da, neki ljekovi mogu da olakĹĄaju razvoj toplotnog udara, i to na razliÄ?ite naÄ?ine:  tEKFMPWBOKFNOBDFOUBS[BPESäBWBOKFUKFMFTOFUFNFQFSBture u mozgu, tEKFMPWBOKFNOBTNBOKFOEPäJWMKBWBKUPQMPUFBUJNFJOB ponaĹĄanje koje nije u skladu sa visokim spoljaĹĄnjim temeraturama,  tEKFMPWBOKFNOBTSDF LSWOFTVEPWFJOBSBECVCSFHB   tEKFMPWBOKFNOB[OPKOFäMJKF[EF Po grupama ljekova tu spadaju:  tMKFLPWJQSPUJWEFQSFTJKFJ[BESVHBQTJIJĘŠLBPCPMKFOKB  tMKFLPWJLPKJEPWPEFEPQPTQBOPTUJ  tMKFLPWJLPKJVUJĘŠVOBSBETSDBJLSWOJQSJUJTBL  tMKFLPWJLPKJEPWPEFEPQPKBĘŠBOPHNPLSFOKB  tMKFLPWJQSPUJWBMFSHJKB  tMKFLPWJLPKJCMPLJSBKV[OPKFOKF NajÄ?eťće se ne preporuÄ?uje mijenjanje terapije, već izbjegavanje izlaganja toploti. ZatraĹžite savjet od svog ljekara o mogućoj povezanosti vaĹĄe bolesti i ljetnjih vrućina!

PREPORUKE ZA TRUDNICE U trudnoći Ĺžene normalno mogu imati blago poviĹĄenu temperaturu u odnosu na uobiÄ?ajenu, pa im svaka dodatna temperatura spolja naruĹĄava osjećaj komfora. Prekomjerno izlaganje suncu i poviĹĄenim temperaturama moĹže uzrokovati pregrijevanje trudnice, ĹĄto posredno povećava temperaturu ploda. Porast temperature kod ploda u zavisnosti od

trajanja i intenziteta moĹže naruĹĄiti normalno funkcionisanje i dovesti do eventualnih poremećaja, pa Ä?ak i trajnih oĹĄtećenja. Usljed direktnog izlaganja sunÄ?evoj svjetlosti i toploti u zavisnosti od trajanja i intenziteta kod trudnica se mogu javiti isti poremećaji kao i u opĹĄtoj populaciji. Preporuke za zaĹĄtitu trudnica od velikih vrućina su iste kao i za ostalu populaciju i usmjerene su na:  tOdrĹžavanje svjeĹžine u prostorijama u kojima se boravi.  t*[CKFHBWBOKFWSVʉJOFOBSPĘŠJUPVQFSJPEVPEI   t3BTIMBĂżJWBOKFUJKFMB1SFQPSVĘŠVKFTFUVĂ?JSBOKFWJĂ?FQVUB u toku dana mlakom vodom. Mogu se koristiti i hladne obloge, peĹĄkiri, sunÄ‘eri, rashlaÄ‘ivanje nogu u hladnoj vodi i sl. t;BĂ?UJUVPETVOĘŠFWPH[SBĘŠFOKB1SJKFJ[MBHBOKBTVODVQSF poruÄ?uje se koriťćenje krema sa zaĹĄtitnim faktorom. Treba imati na umu da ove kreme ĹĄtite od UV sunÄ?evog zraÄ?enja ali ne i od toplote!  t6OPTEPWPMKOFLPMJĘŠJOFUFĘŠOPTUJSBWOPNKFSOPSBTQPSF Ä‘ene u toku dana. Nisu preporuÄ?ljivi pretjerano ohlaÄ‘eni napici. PreporuÄ?uju se blagi Ä?ajevi, negazirana mineralna voda, kompoti i voćni sokovi, razrijeÄ‘en sok od limuna. Slatka gazirana pića izbjegavati, kao i napitke sa kofeinom.  t1SBWJMOVJTISBOV4BWKFUVKVTFĘŠFĂ?ʉJ MBHBOJJTWKFäFQSJ premljeni obroci. t1SJLMBEOPPCMBĘŠFOKFOPĂ?FOKFMBHBOF LPNPUOFPEKFʉF od materijala svijetle boje koji propuĹĄtaju vazduh i pomaĹžu da ne doÄ‘e do osipa koji su Ä?esti u trudnoći naroÄ?ito u predjelu trbuha i ispod dojki. PreporuÄ?uje se noĹĄenje komotnije obuće trudnice su podloĹžne oticanju nogu i ruku. t*[CKFHBWBOKFOBQPSOJIBLUJWOPTUJ6LPMJLPWKFäCBUFV prirodi Ä?inite to u hladnijim periodima dana kako biste izbjegli pregrijavanje. Trudnicama se savjetuje da izbjegavaju sunÄ?anje, odlaske u solarijume i koriťćenje preparata za samotamnjenje uslijed nedostatka dokaza o njihovom mogućem uticaju na trudnicu i neroÄ‘eno dijete. Dugotrajna izlaganja suncu mogu doprinijeti nastanku hiperpigmentacija koĹže kod trudnica. Ova potamnela podruÄ?ja koĹže nastaju zbog hormonskih promjena u vidu fleka najÄ?eťće na koĹži lica. Ove nepravilne, jasno ograniÄ?ene i Ä?esto simetriÄ?ne fleke smeÄ‘e boje se mogu, ali ne moraju povući nakon trudnoće.

Redovno kontroliĹĄite svoje zdravstveno stanje Obratite naroÄ?itu paĹžnju na sljedeće simptome koji su povezani sa visokim temperaturama: vrtoglavicu i nesvjesticu; muÄ?ninu ili povraćanje; glavobolju; ubrzano disanje i rad srca; ekstremnu ĹžeÄ‘ i smanjeno mokrenje s neuobiÄ?ajeno tamno Ĺžutom bojom mokraće.  t,PEQPKBWFPWJITJNQUPNB odmah se premjestite na IMBEOPNKFTUPJVOPTJUFUFĘŠOPTUJ/BKCPMKFKFQJUJWPEV3BTIMBEJUF se tuĹĄiranjem i hladnim oblogama. Ukoliko simptomi ne prolaze ili se pogorĹĄavaju potraĹžite pomoć ljekara.  t"LPTVQSJTVUOJTJNQUPNJLPKJVLB[VKVOBNPHVʉOPTU nastanka toplotnog udara (vruća i suva koĹža, grÄ?evi, nesvjestica, bunilo) treba odmah pozvati hitnu pomoć (broj 124 za cijelu Crnu Goru) ili trudnicu transportovati u najbliĹžu zdravstvenu ustanovu.

63


Istine i zablude

OTEČENE NOGE

Noge su dio tijela koji trpi najveće opterećenje. Blago oticanje donjeg dijela nogu - stopala i zglobova, posljedica je zadržavanja vode i česta je pojava tokom vrelih ljetnjih mjeseci. Mnogi smatraju otečene noge uobičajnom pojavom ali sa početkom ljeta ovo može postati svakodnevna pojava. Noge najčešće otiču ljeti? ISTINA - Tokom ljeta veliki broj ljudi se žali na oticanje nogu. Obično uz to ide osjećaj težine u nogama i kao da ispod kože nogu mile mravi. Ti simptomi ukazuju na takozvani limfni otok, vrlo često oboljenje perifernih limfnih sudova, koje je najizrazitije ljeti, kada je toplo. Osim otoka i ukočenosti, ponekad se javljaju i bolovi u stopalima, gležnjevima i koljenima, osjećaj težine u nogama i smanjena pokretljivost. Oticanje nogu može biti izazvano raznim faktorima? ISTINA - Opterećenje nogu - stopala može biti izazvano viškom kilograma, dužim stajanjem, dugim sjedenjem, specifičnim uslovima posla, odnosno onim faktorima koji dovode do zamora, težine, a u krajnjem rezultatu otocima. Oticanje može da nastane i zbog pogrešnog načina života, odnosno dugog boravka u pretoploj prostoriji, a osim ljetnjih vrućina, ovaj veoma rasprostranjen problem mogu da uzrokuju umor, dugo hodanje ili sjedenje sa prekrštenim nogama, pretjerana upotreba soli u ishrani, trudnoća, gojaznost, PMS, fizički napor. Otečene noge nisu razlog za zabrinutost? ZABLUDA - U većini slučajeva ne postoji razlog za zabrinutost, ali to može biti posljedica i ozbiljnijih zdravstvenih problema. Ovo oboljenje u najvećem broju slučajeva je posljedica neke druge bolesti, kao što su bolesti bubrega, jetre, proširenih vena, infekcije stopala, gljivične ili bakterijske, a često je i propratna pojava malignih oboljenja. Tada je limfni otok sekundarno oboljenje.


Oticanje samo jedne noge ukazuje na manji zdravstveni problem? ZABLUDA - Kod osoba koje imaju proširenje ili trombozu vena, najčešće otiče samo jedna noga. Obavezno posjetite ljekara ukoliko su noge otečene duže vrijeme, ako imate prekomjernu tjelesnu težinu, ako ste u drugom stanju ili se pored otoka javljaju vidljive promjene na koži ili otežano disanje. Fizička aktivnost može pomoći kod ovog problema? ISTINA - Umjerene fizičke aktivnosti, kao što su vježbanje i plivanje idealna su rekreacija, a uz to poboljšavaju cirkulaciju i pomažu da se ukloni višak tečnosti iz organizma. Svaki slobodan trenutak treba iskoristiti za laganu šetnju, istezanje nogu i adekvatne vježbe. Kada se unosi više tečnosti organizam zadržava više vode i nastaju otoci? ZABLUDA - Savjetuje se da se unosi dovoljno tečnosti, a u ljetnjim mjesecima i više nego što vam je to uobičajno, najbolje vode i čajeva. Što se manje tečnosti unosi u organizam, tijelo zadržava više vode. Otečene noge nisu hitan zdravstveni slučaj? ISTINA - Ako primijetite oticanje nogu, posjetite ljekara kako bi postavio tačnu dijagnozu. Otekline nogu koje nisu hitan slučaj svejedno zahtijevaju pregled, kako bi ljekar postavio preciznu dijagnozu. Higijena stopala nije povezana sa otocima? ZABLUDA - Higijena stopala mora da bude besprekorna, jer i gljivične infekcije na stopalima ili između prstiju mogu da budu ulazno mjesto za infekciju kože i pojavu otoka. Žene češće pate od otečenih nogu? ISTINA - Zbog posebnog hormonalnog statusa otečene noge mnogo češće pogađaju žene nego muškarce. Ukoliko se oticanje javi naglo, žene bi trebalo da obave ginekološki pregled jer nagli otoci mogu da nastanu i kao posljedica promjena u maloj karlici. Kod žena otoci mogu da se jave čak i u sklopu PMS-a, i to zbog disbalansa hormona estrogena i progesterona.

SAVJETI: - Pokušajte da konzumirate manje soli. Koristite isključivo jodiranu so. - Biljni začini kao što su peršun i mirođija su vrlo korisni, jer posjeduju diuretički efekat. - Koristite vodu sa limunovim sokom. - Konzumirajte voće i povrće sa izraženim diuretičkim dejstvom kao što su lubenice, dinje, jagode, krastavci i dr. - Osobe sklone oticanju nogu treba da nose udobnu, anatomsku obuću, koja ne steže. - Izbjegavajte vruću vodu prilikom tuširanja jer širi krvne sudove, što dovodi do stagnacije krvotoka, odnosno do otoka. - Stavite jastuk pod noge dok ste u ležećem položaju.

65


R a v n a stopala Dr Pero Mitrović Opšta bolnica, Nikšić

Ravna stopala su deformitet spuštanja medijalnog uzdužnog svoda stopala sa pratećim valgusom petne kosti. Pri stojećem stavu , što je inače fiziološki stres na stropalo, medijalni uzdužni svod stopala ne mijenja svoju arhitektoniku zbog: 1 .) specifičnog oblika kostiju koje ga čine, 2.) djelovanja plantarnih ligamenata i plantarne aponeuroze, 3.) aktivnosti muskulature potkoljenice. Klasifikacija: Iz ovog proizilazi da remećenje bilo kojeg od ova tri nabrojana segmenta koji čine i održavaju medijalni svod stopala, a koje može biti urođeno i stečeno, će dovesti do njegovog spuštanja i pojave ravnih stopala, pa prema tome, postoji urođeno i stečeno ravno stopalo. Od urođenih deformiteta se najčešcće javlja takozvano “udičasto stopalo” (pes calcaneovalgus) koji je asimptomatsko i spontano prolazi do 4 mjeseca od rođenja. Od stečenih ravnih stopala etioloski gledano, najzastupljennije je statičko ravno stopalo. Postoji još podjela na fleksibilno i rigidno ravno stopalo. Fleksibilno ravno stopalo se odnosi na one slučajeve gdje se dorziflexijom palca ili podizanjem stopala na prste zateže i koriguje

66

uzdužni medijalni svod stopala, što nije slučaj sa rigidnim ravnim stopalom, već je indikovana hirurška intervencija. Odgovor na pitanje koji je tip ravnog stopala prisutan kod pacijenta, na osnovu kliničke evaluacije, treba da da ortopedski hirurg. Statičko ravno stopalo nastaje onda kada posturalana muskulatura (mišići potkoljenice) ne može iz bilo kog razloga da vrši funkciju održavanja uzdužnog medijalnog svoda. Ako se centar opterećenja iz bilo kog razloga pomjera unaprijed, kao na primjer nošenje visoke potpetice, dolazi do spuštanja medijalnog svoda kao i povećanog opterećenja na prednji dio stopala, koji fiziološki i anatomski nije prilagođen za takav vid opterećenja. To je razlog bola u prednjem dijelu stopala nakon dugog stajanja i hodanja sa cipelama sa visokim potpeticama. Kada se desi takvo opterećenje, aktivira se refleksna reakcija posturalne muskulature, koja uglavnom djeluje preko navikularne kosti stopala i podiže medijalni svod stopala, a samim tim vraća centar aksijalnog opterećenja (opterećenja tjelesnom težinom) u srednji dio stopala. Ovaj refleks nije prisutan nakon rođenja i razvija se oko treće godine života, što je jedan od razloga spuštenog stopala kod djece, o čemu će u daljem tekstu biti govora. Postoje faktori koji mogu doprinijeti razvoju statičkog ravnog stopala, a to su: opšta mišićna slabost nakon sistemsih oboljenja, nakon traume potkoljenice i stopala, kod djece nagli rast i nesrazmjera jačine mišićnog i skeletnog sistema, zamor normalno razvijene muskulature nakon dužeg stajanja i hodanja, naročito kod osoba sa naglim povećanjem tjelesne težine, i ništa manje značajno, neadekvatna obuća koja dovodi do neravnomjerne


distribucije tjelesne težine na podlogu. Simptomi: Umor u stopalima nakon dužeg stajanja i hodanja, hod postaje neelastičan, trapav, bez fiziološkog podizanja na prste prilikom odraza i postepeno se javlja bol u stopalima, više pri stajanju nego pri hodu, što je posljedica mirovanja posturalne musculature, pa sva težina tijela se prenosi na oslabljene mekotkivne strukture stopala, što izaziva bol. Liječenje: Samo postojanje ravnog stopala ne znaci da je njegovo liječenje i potrebno. Mnogi aktivni sportisti sa flexibilnim, katkada i sa rigidnim ravnim stopalima, nemaju nikakve subjektivne tegobe i sa potpuno normalnom su funkcijom stopala, evidentno bez ikakvog uticaja na njihopv fizički potencijal. Kada treba započeti liječenje? Samo u onim slučajevima kada postoji bol u stopalima i oštećenje funkcije stopala, i kada postoji bol u koljenima, kukovima i donjim segmentima kičmenog stuba, a da je klinički povezano sa ravnim stopalima. Cilj liječenja je korekcija centra gravitacije stopala, kako bi se prenošenje tjelesne težine odvijalo ravnomjernije. 1.) Vježbe jačanja misića stopala i mišića potkoljenice. Aktivne vježbe jačanja muskulature protiv otpora, za koje se obuka sprovodi na odjeljenjima fizikalne terapije, vježbe na vibrirajućoj platformi, kao i primjena elektroterapije. (Danas se veliki broj autora zalaže da primjena korektivnih vježbi samo unutrašnjih mišića stopala, bez mišića potkoljenice, nema efekta na korekciju deformiteta, jer teret do 200 kg pri statičnom opterećenju stopala trpe ligamenti i plantarna aponeuroza, a ne unutrašnji mišici stopala). 2.) Korekcija obuće i nošenje uložaka je veoma važan i efikasan vid neoperativnog liječenja. Danas većina autora smatra da je metod izbora u liječenju ovog deformiteta nošenje komotne obuće sa što širim prednjim dijelom, uz nošenje individualnih ortokinetičkih uložaka po mjeri, koji mogu da iskoriguju valgus stopala, podignu svod stopala i naprave ravnomjernu distribuciju opterećenja i pomjeranje centra gravitacije stopala. Liječenje rigidnog ravnog stopala, ukoliko prethodno navedena terapija nije dala efekat, se vrši hirurškim intervencijama, od kojih je najzastupljenija ukočenje zglobova srednjeg dijela stopala.

Ravna stopala kod djece Kod male djece do četvrte godine uzdužni svod stopala se ne prikazuje, jer je stopalo puno masnih jastučića. U tom uzrastu prilično često se postavlja pogrešna dijagnoza ravnih stopala. Nakon četvrte godine se počinje formirati uzdužni svod stopala, a valgus pete je i dalje prisutan, a vremenom se i on povlači. Takođe, jedan od razloga postojanja spuštenog stopala, osim masnog jastučeta, jeste nedostatak refleksne akcije posturalne muskulature, koja sprečava spuštanje medijalnog svoda, a koja se kod djece razvija nakon treće godine života. Pošto smo često u dilemi da li treba da se nose ortopedski ulošci do 4 godine a i nakon tog perioda, na osnovu objavljenih radova i studija mnogi autori su mišljenja da, ako dijete nema bolove u stopalima i nogama, liječenje ortopedskim ulošcima nije potrebno. Takodje su savjeti za bosonogo hodanje, a kada to nije moguće, raditi različite vježbe kroz igru (hod na prstima, spoljašnjoj ivici stopala ili petama). Svjedoci smo da su današnja djeca previše zaštićena u prvim godinama razvoja, taman kada se formiraju stopala, roditelji ih često nose umjesto da hodaju i razvijaju unutrašnju muskulaturu stopala, da ne popušta pri stajanju pod uticajem samostalne težine, a samim tim i svodovi stopala. Takođe iz istog razloga, roditelji prave grešku kada forsiraju djecu da rano prohodaju, njihovi ligamenti stopala nisu dovoljno jaki da u tom vremenu izdrže svoju tezinu. Ali, pošto u ovakvim situacijama panični roditelji često insistiraju da njihova djeca treba da nose specifičnu obucu, pa ne tako rijetko postavljaju pitanja - koja bi obuća koristila njihovom djetetu za ispravljanje deformiteta, odgovor je: Cipelice bi trebale biti sa đonom koji je dovoljno elastičan i savitljiv da dječja stopala osjete podlogu po kojoj hodaju, kada se kupuje obuća preporučuje se sa Tomasovim uloškom ili potpeticom od 0,5cm. Iz svega proizilazi da se u većini slučajeva ravna stopala koriguju kućnim uslovima ukoliko se ispoštuju navedene preporuke, za šta je potrebno i neko vrijeme, a činjenica je da je roditeljsko angažovanje kao i strpljenje od velikog značaja.

67


Važnost ishrane

u sportu Mr ph Dragana Lošić, spec. nutricionizma U postizanju optimalnih sportskih rezultata ključnu ulogu imaju treninzi i ishrana. Ishrana, hidracija i oporavak su dio tzv. nevidljivog treninga koji ima veliki uticaj na sportski rezultat. Trening i ishrana su usko povezani, jer intenzivni trening izaziva pojačanu metaboličku, fizičku i psihičku aktivnost te su energetske potrebe sportista veće od potreba ljudi koji se ne bave aktivno sportom. Sportisti ne smiju biti u energetskom deficitu ukoliko žele postići optimalne sportske rezultate. Glavni izvor energije u ishrani sportista čine složeni ugljeni hidrati od kojih se najlakše podnose skrobni sa niskim sadržajem vlakana, kao što je tjestenina. Konzumacija tjestenine preporučuje se prije dok se tokom i nakon treninga ili takmičenja preporučuju prosti ugljeni hidrati kao što su npr. banane. Banane imaju visok glikemijski indeks i kao takve sportistima mogu brzo obezbijediti energiju kao i ubrzati oporavak mišića nakon fizičke aktivnosti. Najvažniji izvori ugljenih hidrata u sportskoj ishrani su žitarice, mahunarke, voće i povrće.

Masti kao energetski nutrijenti Masti kao visokokoncentrovani energetski nutrijenti su važne u ishrani sportista. Deponuju se kao energetske rezerve u masnom tkivu u obliku triglicerida kojima obiluju čak i najmršaviji i najzdraviji sportisti. U ishrani prednost treba dati

68

zdravim mastima kao što su: ekstra djevičansko maslinovo ulje, ulje lana, sjemenke lana, suncokreta i bundeve, orašasti plodovi i plava morska riba (skuša, sardina, losos, tuna). Unos zdravih masti preporučuje se svima radi očuvanja i poboljšanja zdravlja, a naročito sportistima koji svoje tijelo izlažu ekstremnim naporima kako bi ostvarili vrhunske rezultate.

Proteini u ishrani sportista Mnogi sportisti smatraju proteine najodgovornijima za postizanje optimalnih sportskih rezultata pa ih zato često unose iznad stvarnih potreba. Sportistima je u odnosu na nesportiste potrebno više proteina zbog veće bezmasne (mišićne) tjelesne mase, veće potrebe za oporavkom tkiva i zato što mala količina proteina sagori tokom fizičke aktivnosti. Stoga su potrebe za proteinima kod sportista udvostručene i one iznose 1,2 do 1,7 g/kg tjelesne težine. Prednost treba dati proteinima životinjskog porijekla jer sadrže sve esencijalne aminokiseline. Najnovijim istraživanjima dokazano je da prevelikim unosom proteina ne samo što nećemo poboljšati svoje sportske rezultate, već ih možemo i ugroziti. Ishrana bazirana na prevelikom unosu proteina doprinosi nastanku dehidratacije kao i povećanoj eliminaciji kalcijuma putem urina što predstavlja prvenstveno problem za žene sportiste kod kojih bi se mogla razviti osteoporoza kasnije


tokom života. Pravilnom ishranom osiguraće se hranljive materije neophodne za izgradnju tkiva (proteini, željezo, kalcijum), energija za metabolizam i tjelesnu aktivnost (masti i ugljeni hidrati) te nutrijenti potrebni za fiziološke funkcije organizma (vitamini i minerali). Potrebe za energijom i esencijalnim nutrijentima treba da budu zadovoljene unosom zdravih namirnica putem raznovrsne ishrane, a ne unosom varljivih nutritivnih suplemenata sumnjivog porijekla i kvaliteta. Pored unosa energetskih nutrijenata, vitamina i minerala u ishrani sportista ključna je i adekvatna hidratacija organizma kako bi se postavljeni sportski ciljevi i ostvarili. Nikada ne treba čekati da nastupi žeđ jer ona je znak da je dehidratacija već nastupila. Takođe, boja urina je indikator hidriranosti organizma. Osobe koje su dobro hidrirane imaju urin svijetle boje (boje slame) dok je urin žute boje pokazatelj dehidriranosti. Tokom treninga treba unositi manju količinu tečnosti u porcijama dok je nakon treninga neophodna rehidratacija tj. nadoknada tečnosti. Preporučuje se piti prirodnu mineralnu vodu bez ugljen-dioksida kao i napitak koji se može pripremiti kod kuće i ima jednostavnu recepturu: cijeđeni sok od narandže razblažiti sa vodom i dodati soli (koliko se uhvati s dva prsta). U ishrani sportista, pored sastava obroka i napitaka, važno je i vrijeme njihovog uzimanja. U svakoj ishrani pa tako i u sportskoj neophodno je izbalansirati unos svih nutrijenata u skladu sa opštim prehrambenim preporukama i ličnim potrebama.

napitke kao i one što sadrže kofein (kafa, čaj, kola) jer imaju diuretsko dejstvo, tj. povećavaju gubitak tečnosti putem urina što doprinosi razvoju dehidratacije.

Preporuke za užinu Integralni krekeri sa paradajz-sosom, grčka salata, crna čokolada, voćni smuti, voćni frape, voće, suvo voće, orašasti plodovi, jogurt, nepržene i neslane sjemenke.

Preporuke za ručak i večeru Potaž od brokolija ili bundeve, paradajz-čorba, čorba od gljiva, supa sa povrćem, salata sa mediteranskim prelivom (maslinovo ulje, limunov sok i bijeli luk), integralna tjestenina i riža, riba, ćuretina i piletina sa barenim povrćem, povrće iz woka, zeleno lisnato povrće, kuvani ili u ljusci pečeni krompir, mahunarke. Povrće treba da čini najveći dio obroka tj. 1/2 do 3/4. Kombinuje se sa proteinima (meso, riba, jaja, sir) ili sa žitaricama (kukuruz, proso..). Jedna polovina povrća može biti termički obrađena a druga u vidu salate. Danas je poznato da loša ishrana jednako kao i loš trening može prouzrokovati lošije sportske rezultate te je neophodno edukovati sve osobe koje su direktno ili indirektno uključene u sport o važnosti pravilne ishrane.

Opšti prijedlozi za planiranje sportske ishrane Pred takmičenje veoma je važna umjerenost u veličini obroka kao i njegova raznovrsnost. Potrebno je uzimati više manjih dnevnih obroka u odgovarajućim vremenskim razmacima. Takođe, preporučuje se uzimanje obroka bogatog ugljenim hidratima, siromašnog mastima i sa umjerenim sadržajem proteina, prosječne energetske vrijednosti oko 600 kcal. Tešku, masnu i začinjenu hranu (kreme, majonezu, masne supe, tortu, pomfrit, čips, hot-dog) treba izbjegavati dok povrće, voće, cjelovite (integralne) žitarice, ribu, ćuretinu, piletinu, zdrave masti (ekstra djevičansko maslinovo ulje), mahunarke, fermentisane mliječne proizvode kao i orašaste plodove i sjemenke treba svakodnevno konzumirati.

Preporuke za doručak Zobene pahuljice i grožđice sa probiotičkim ili grčkim jogurtom, palenta ili proja sa mladim sirom, svježe cijeđeni sok, sendvič sa pečenom ćuretinom ili piletinom, omlet sa gljivama ili šunkom, kuvana jaja. Treba izbjegavati mesne prerađevine (kobasice, viršle, šnicle, suvo meso...), margarin, pice, pite, kroasane, zreli tvrdi sir, gazirane

69


Hronika 01. jul – Održana Evrposka konferencija porodične medicine – Češka U periodu od 28. juna do 01. jula u Pragu, glavnom gradu Češke Republike, održana je 22. WONCA Evrope - Evropska konferencija doktora Porodične medicine i njihovih udruženja. Na konferenciji je registrovano 2.600 učesnika iz blizu 70 zemalja. Ukupno je izloženo 280 oralnih prezentacija i oko 900 postera, 38 radionica i raznih drugih aktivnosti. Tema ovogodišnje Wonce u Pragu je bila Rastimo sa našim različitostima, odnosno cilj je bio da se još jednom istakne da u samoj Evropi imamo različite i kulture i običaje i finansijske statuse ali se moramo držati zajedno, bolje upoznavati jedni druge i učiti jedni od drugih da težimo ka boljem – saopštili su iz WONCA. Na sjednici Borda Wonce istakle su se poruke o unapređenju edukacije, kvaliteta rada i sigurnosti u radu zdravstvenih radnika, ali i davanju veće uloge samim pacijentima u edukativnom smislu, kako bi zajednički došli do cilja i ljekar i pacijent ali i sama zajednica. Upozorili su na pretjerane troškove sa nepotrebnom i obilnom dijagnostikom kada za njom i nema veće potrebe i dat je apel na racionalnosti troškova na svim nivoima zdravstvene zaštite.

Naredne Wonce konferencije su zakazane za 2018. godine u Krakovu, 2019. godine u Bratislavi i 2020. godine u Berlinu. 01. jul – Održan ministarski sastanak malih zemalja na Malti Održan je ministarski sastanak u okviru Programa saradnje zdravstvene mreže malih zemalja na Malti. Tematski fokus, četvrtog po redu, ministarskog sastanka, kojim je završeno šestomjesečno predsjedavanje Malte Evropskom Unijom, bio je definisanje efikasnog odgovora na epidemiju gojaznosti kod djece. Tokom sastanka predstavljeni su podaci Svjetske zdravstvene organizacije, koji ukazuju da problem

70

gojaznosti i prekomjerne težine pogađa gotovo svako četvrto dijete u školskom uzrastu. Ono što je naročito zabrinjavajuće jeste činjenica da se bilježi tendencija rasta gojaznosti u mnogim zemljama EURO regiona, pri čemu se upravo u malim zemljama bilježi gotovo najveća učestalost ovog javno-zdravstvenog problema. Usvajajući ministarsku Povelju o zaustavljanju gojaznosti kod djece, učesnici sastanka složili su se da problem gojaznosti predstavlja prepreku održivom razvoju. Njegovo rješavanje iziskuje intezivnu saradnju sektora zdravstva, obrazovanja, trgovine, poljoprivrede, životne sredine i urbanistickog planiranja, kako bi se smanjila dostupnost nezdrave hrane i zaslađenih pića i stvorili uslovi da zdrav izbor bude jednostavan i moguć izbor. Izdvajanje za prevenciju gojaznosti i njenih uzroka kod djece, predstavlja ulaganje u zdravlje, razvoj i dobrobit djece i ukupnog društva. Tokom sastanka bilo je riječi i o potrebi unaprjeđivanja farmaceutske politike i dostupnosti bezbjednih i efikasnih ljekova. Starenje populacije, dominacija onkoloških i kardiovaksularnih oboljenja, uvođenje skupih terapija za rijetka oboljenja, samo su neki od izazova koji su naročito naglašeni u malim zemljama. Promocija saradnje među malim zemljama i razmjena informacija o cijenama i raspoloživosti efikasnih ljekova, prepoznata je kao imperativ poboljšanja dostupnosti ljekova, veće transparentnosti procedura nabavki i efikasnije kontrole rasta troškova. Posebna pažnja posvećena je zdravstvenim informacijama, koje su potencirane tokom svih sastanaka, kao neophodne za preduzimanje javno-zdravstvenih aktivnosti i posebno za kreiranje zdravstvene politike. Naglašeno je da potrebe za izvještavanjem predstavljaju jedan od izazova za male zemlje, imajući na umu njihove limitirane ljudske i ostale resurse, te da je uloga mreže za zdravstvene informacije od izuzetnog značaja za podršku specifičnosti malih zemalja i uspostavljanju sistema zajedničkih indikatora, shodno nacionalnim i prioritetnim oblastima saradnje malih zemalja. 04. jul - Epidemija denga groznica odnijela 225 života – Kolombo Šri Lanku je pogodila epidemija denga groznica, infekcija koju prenose komarci, i od koje je preminulo 225 ljudi, dok je više od 76.000 zaraženo od početka godine, saopštile su vlasti u Kolombu. Vlasti su danas uputile vojsku i policiju da ukloni smeće i očisti bazene i druga mjesta na kojima se razmnožavaju komarci.


Zdravstvene službe saopštile su da je broj inficiranih za 38 odsto veći nego prethodne godine, tokom koje je bilo zaraženo 55.150 ljudi, od kojih je 97 umrlo. Ne postoji vakcina protiv denga groznica, jedina prevencija je zaprašivanje komaraca.

pogađa siromašnije okruge u Americi pošto se siromašniji okruzi uglavnom nalaze u toplijim djelovima zemlje. - U prošlosti smo razmišljali o Sjedinjenim Državama kao jedinstvenoom entitetu, koji će u cjelini imati koristi ili trpjeti štetu. Međutim, ono što vidimo je u stvari sve veća nejednakost kao rezultat klimatskih promjene - objašnjava prof. Solomon Hsiang sa Univerziteta Kalifornije u Berkliju. Ipak, trpjeće svi. Prognoze pokazuju da će porast temperature od jednog Celzijusovog stepena dovesti do gubitka 1,2 odsto bruto društvenog proizvoda. - Na jugu gdje je toplije, i u priobalnim područjima, ljudi će izgubiti i do 20 odsto svojih prihoda, dok će u hladnijim regionima na zapadu i sjeveru možda čak imati neke koristi - ističe Hsiang. Međutim, istraživači ističu da će se najveće posljedice osjetiti u zdravstvu. Mnogi ljudi će biti izloženi toplotnom stresu i smrtnost će se povećati.

Denga groznicu prenose komarci i ne može da se prenese sa čovjeka na čovjeka. Simptomi tog virusnog oboljenja su groznica, glavobolja, kožni osip koji liči na male boginje, i bol u mišićima i zglobovima.

10. jul - Širom svijeta ekstremne vrućine

09. jul - Paklica cigareta 10 eura - Francuska Francuska će stalno povećavati cijenu cigareta da bi u naredne tri godine koštale deset eura po paklici. Ministrica zdravlja Francuske, Agnes Buzyn, tako je potvrdila strategiju zemlje prema kojoj će cijene duvanskih proizvoda biti među najvišima u Evropi. Ona je kazala da je u protekloj deceniji broj pušača u Velikoj Britaniji pao sa oko 30 na 20 odsto, nakon što je vlada podigla cijene duvanskih proizvoda. Cijena paljenja cigarete u baštama francuskih kafića mogla bi razuvjeriti čak i najokorjelije pušače ukoliko premijer Edouard Phillippe uspije u svojim namjerama - Duvan je vodeći uzrok smrti koje mogu biti spriječene, a njegovo svakodnevno konzumiranje u porastu je među adolescentima - izjavio je premijer u govoru u parlamentu. Philippe nije objavio vremenski rok za poskupljenje cigareta, koje će biti popraćeno bespoštednom borbom protiv trgovaca koji podrivaju ovu politiku. Pušači u Francuskoj već plaćaju najskuplje cijene za cigarete u Evropskoj uniji, dok su iznad njih samo Velika Britanija i Irska.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je izvještaj o ekstremnom vremenu koje je pogodilo brojne djelove svijeta u junu i početkom jula mjeseca. Iranski grad Ahvaz izmjerio je 29. juna 53,7°C, što je novi apsolutni temperaturni rekord za tu zemlju. Bilo je to u sklopu toplotnog talasa koji je zahvatio područje Irana, Iraka i Kuvajta. Područje južne i centralne Evrope, sa temperaturama od preko 40°C, znatno je toplije od izmjerenih temperatura od 1981 - 2010. godine. Natprosječne temperature izmjerene su i u Maroku i sjevernom Alžiru. Topliji je čak i Antarktik. Toplotni talas zahvatio je krajem juna mjeseca i SAD. Izrazito visoke temperature izmjerene su u Las Vegasu u Nevadi, 47,2°C, a u Nidlesu u Kaliforniji temperatura je prešla 50 stepeni i iznosila je 51,7°C. 12. jul - Madona otvorila prvu dječiju bolnicu u Malaviju – Južna Afrika

09. jul - Zbog klimatskih promjena najveće psljedice će biti u zdravstvu - SAD Prema novoj studiji klimatske promjene se neće odraziti samo na temperature. Koristeći 6 faktora tim američkih istraživača predviđa sa velikom preciznošću kako će toplija klima uticati na promjene u američkoj ekonomiji i društvu. Zaključak studije je da će glavni efekat klimatskih promjena u Americi biti da će siromašni postati još siromašniji. Oni koji su najmanje sposobni da se prilagode biće najteže pogodjeni, izjavio je jedan od autora, Robert Kop. - Analiza je pokazala da ekonomski rizik nesrazmjerno

Američka pop zvijezda Madona svečano je otvorila prvo specijalizovano bolničko dječije odjeljenje u Malaviju, čiju je gradnju finansirala njena humanitarna organizacija Raising Malawi (Podizanje Malavija), poručivši da će to pomoći životima hiljada djece i zemlje na jugu afričkog kontinenta.

71


Odjeljenje pedijatrijske hirurgije i intenzivne njege Mersi Džejms centralne bolnice Kraljica Elizabeta u Blantiru, drugom po veličini gradu u toj zemlji, može da primi 50 pacijenata, a ime je dobilo po Madoninoj usvojenoj ćerki iz Malavija. Gradnju je finansirala Madonina humanitarna organizacija Raising Malawi, a riječ je o prvom specijalizovanom bolničkom odjeljenju za djecu u zemlji od 18 miliona stanovnika, prema UN-u jednoj od 20 najsiromašnijih zemalja svijeta. U govoru na svečanom otvaranju Madona je rekla da je gradnju odjeljenja počela da planira još prije deset godina, kada je u Malaviju snimala dokumentarac o djeci zaraženoj HIV-om. - Novo pedijatrijsko odeljenje pružiće vrhunsko edukativno okruženje za obrazovanje nove generacije ljekara u Malaviju, kako bi zemlja u tom području postala samodovoljna - poručila je tom prilikom Madona.

interesa, upozorava UN. Dogovor iz 2005. godine poziva na zabranu oglašavanja duvanskih proizvoda i sponzorstva, kao i poreze da se obeshrabri njihova upotreba.

16. jul - Naučnici u uzorku zemlje otkrili novi efikasni antibiotik - Italija Antibiotik, pronađen u uzorku zemljišta iz Italije, veoma je efikasan protiv otpornih bakterija. Naučnici su otkrili novi antibiotik, koji je veoma efikasan protiv bakterija otpornih na već poznate antimikrobijalne agense. Antibiotik je pronađen u jednoj bakteriji koja se nalazi u zemljištu, a nazvan je Pseudouridimicin ili PUM, navodi AFP. Ovaj antibiotik je uspješno eliminirao širok spektar bakterija u laboratorijskim testovima i izliječio je miševe inficirane šarlahom. Detalji pronalaska objavljeni su u američkom naučnom časopisu Cell. Pseudouridimicin neutralizuje enzim pod nazivom polimeraza, koji je neophodan za gotovo sve funkcije svakog organizma, a zbog svog mehanizma akcije, novi antibiotik ima 10 puta manju šansu da izazove imunitet na svoje djelovanje nego svi ostali ljekovi na tržištu. PUM je uspješno eliminisao više od 20 vrsta bakterija u eksperimentima i pokazao se posebno efikasan protiv streptokoka i stafilokoka, čijih nekoliko vrsta je otporno na dosta antibiotika. Kliničke probe PUM-a mogle bi početi u naredne tri godine, dok se antibiotik na tržištu očekuje u narednih 10 godina, saopštili su istraživači sa Rutgers-New Brunswick univerziteta u New Jerseyu i iz italijanske biotehnološke kompanije NAICONS. Oni navode da je ovo otkriće pokazalo da su bakterije pronađene u zemljištu najbolji izvor novih antibiotika. 20. jul - WHO: Duvanska industrija sprečava antiduvanske mjere Otkriveno je da Philip Morris provodi tajnu kampanju da potkopa napore Svjetske zdravstvene organizacije protiv opasnosti duhanske industrije. Duvanska industrija nastavlja da potkopava vladine pokušaje da spriječi smrti povezane sa pušenjem, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija u najnovijem pozivu protiv korporativnog lobiranja. Zemlje sa duvanskim kompanijama koje su djelomično u vlasništvu države, poput Japana koji ima udjela u Japan Tobacco Inc., trebale bi da zaštite zdravstvenu politiku od komercijalnih

72

- Vidjeli smo da industrija nastoji da utiče na proces utvrđivanja politika. Zastrašuju, prijete, šire mitove o tome da doprinose ekonomiji - rekao je Vinayak Prasad, voditelj programa WHO-a za kontrolu duvanske industrije. - Interesi duvanske industrije nepomirljivi su sa inte- resima politike javnog zdravlja - ističe se u izvještaju WHO-a o globalnoj duvanskoj epidemiji 2017. godine. 20. jul - Uspješno presađivanje obje ruke djetetu - SAD Prvo dijete na svijetu kojem su presađene obje ruke donji dio podlaktica, u stanju je da jede, piše i oblači se samostalno 18 mjeseci nakon operacije. Prvi rezultati presađivanja za koje je bilo potrebno 40 ljekara i 10-satna intervencija, u SAD-u objavljeni su u britanskom medicinskom časopisu The Lancet. Nakon mjeseci terapija i psihološke podrške, danas 10godišnji američki dječak Ziona Harveyja prošao je kroz teške trenutke prvih 18 mjeseci, među kojima agresivno liječenje protiv brojnih odbacivanja presađenog tkiva i napornog učenja kako se služiti novim rukama. Naše istraživanje pokazuje da je transplantacija ruku moguća kad je brižno pripremljena uz podršku ekipe hirurga, stručnjaka za presađivanje i profesionalnih terapeuta, psihologa i socijalnih radnika - objašnjava prof. dr Sandra Amaral iz dječije bolnice u Filadelfiji, na istoku SAD-a, gdje je operacija izvedena. Ostavši bez donjih djelova podlaktica i stopala u ranom djetinjstvu zbog teške infekcije, Zion je već podvrgnut presađivanju bubrega prije nekoliko godina. 22. jul – Sve više smrtnih slučajeva zbog malih boginja - EU Trideset petoro djece u Evropi umrlo je zbog malih boginja u proteklih godinu dana, što Svjetska zdravstvena organizacija naziva neprihvatljivom tragedijom, zato što su svi ti smrtni slučajevi mogli da budu spriječeni vakcinama. Zbog


pojave malih boginja u Minesoti više od 20 osoba primljeno je u bolnicu. Međutum, neki roditelji u razvijenim zemljama i dalje vjeruju pogrešnim izvještajima da vakcina protiv malih boginja izaziva autizam. A veliki broj roditelja sada odbija da vakciniše djecu i protiv drugih bolesti.

najvećih u svijetu, a zaposliće oko deset hiljada ljudi - navode iz Ronesansa. Kako je predviđeno, bolnica će dnevno moći da pruža usluge za 23,6 hiljada pacijenata. Izgradnja bi trebala početi 1. oktobra i trajaće tri godine. Gradiće se na površini od jednog miliona kvadratnih metara, a biće dodatno osigurana seizmičkim izolatorima koji će joj omogućiti normalno funkcionisanje i tokom velikih potresa. Predsjednik Ronesans Holdinga, Erman Ilicak, ocijenio je da će bolnica igrati ključnu ulogu u pretvaranju Istanbula u zdravstveni turistički centar. - Ova velika investicija japanskih partnera i drugih finansijskih institucija pokazuje da strani investitori imaju povjerenje u jaku tursku ekonomiju - rekao je Ilicak. 25. jul - Teksas vraća batine u školu – SAD

Pomoću vakcine iskorijenjene su velike boginje. Jedna druga vakcina na putu je da iskorijeni dječju paralizu. Vakcine sprečavaju grip, hepatitis, rak jetre, grlića materice, oralne i penilne kancere i blizu desetine drugih bolesti. One su spasile brojne živote i sprečile ogromnu patnju. Naučnici trenutno rade na pronalaženju vakcina protiv side, malarije i tuberkuloze. - Imunizacija i vakcine su najmoćnija sredstva za zaštitu javnog zdravlja koje imamo - ističe dr Flavia Bustreo iz Svjetske zdravstvene organizacije. Ipak, jedna od najdjelotvornijih vakcina koje su dostupne, ona koja štiti od malih boginja, zauški i rubeole, suočava se sa otporom brojnih roditelja, zbog objavljene studije koja povezuje vakcine sa autizmom. Istovremeno, neki roditelji se protive svim vakcinama. - Ne želimo da nas iko primorava da dajemo nešto svojoj djeci. Kao roditelji, na nama je da odlučimo da li želimo da ih vakcinišemo ili ne - ističe Gabrijel Kašman, aktivistkinja i protivnica vakcina. U Sjedinjenim Državama to je postalo pitanje roditeljskih prava. Stručnjak za autizam dr Anet Estes navela je da zdravstveni profesionalci hitno moraju da pronađu način da se izađe iz ovog spora i ponovo uspostave vezu između onih koji se protive imunizaciji i medicinske zajednice. Udruženje američkih ljekara planira da nastavi da promoviše javno razumijevanje i povjerenje u bezbjednost vakcina. Neke evropske zemlje uvele su pravilo da su vakcine protiv malih boginja i drugih bolesti - obavezne. 23. jul - Grade najveću bolnicu na svijetu vrijednu 1.5 milijardi dolara – Turska Turska kompanija Ronesans Health Investment i japanska kompanija Sojitz zaključili su sa stranim investitorima ugovor o izgradnji bolnice u centru Istanbula, vrijedan 1,5 milijardi dolara. Taj bolnički centar, sa 2,7 hiljada kreveta, biće jedan od

Tri škole u američkoj državi Teksas saglasile su se da uvedu batine kao vid kažnjavanja neposlušne djece. Radi se o školama koje pohađaju djeca od četiri do 18 godina. Za kažnjavanje su propisana jasna pravila - učitelji i nastavnici moći će da koriste drvenu palicu kako bi kaznili neposlušne učenike. Svaki učenik dobiće po jedan kazneni udarac za svaku neposlušnost, kao na primjer za kršenje pravila ponašanja u učionici ili za neslušanje učitelja. Roditelji će dobiti upitnik koji bi trebalo da popune, a u kom će im biti postavljeno pitanje da li žele da njihova djeca budu na ovaj način kažnjena. Batine će dobijati samo ona djeca čiji roditelji pristanu da taj vid kažnjavanja neposlušne djece.

Učitelj iz jedne od te tri škole Andrej Amaro kaže da se nada da će ovo biti efektivniji način vaspitavanja djece uzrasta od 4 do 12 godina, nego stavljanje u pritvor i, kako je naglasio, vjeruje u ovaj način rada koji se primjenjivao i dok je on išao u školu. Samo vaspitači i direktor škole moći će da šibaju učenike, a svaka škola će voditi statistiku o broju udaraca kako bi se izvršila evaluacija nanovo uvedene vaspitne mjere.

73


25. jul - Žena umrla od bolesti krpelja koju joj je prenijela zaražena mačka - Japan Žena u Japanu umrla je od bolesti krpelja koju joj je prenijela zaražena mačka, što je prema riječima stručnjaka, prvi slučaj prenosa infekcije sa sisara na čovjeka. Ministarstvo zdravlja Japana je saopštilo da je žena, za koju se navodi da je u svojim pedesetim godinama, željela da ukloni krpelja sa iznemogle ulične mačke, nakon čega ju je mačka ugrizla. Deset dana kasnije, žena je umrla od teške groznice sa sindromom trombocitopenije (SFTS) koju prenose krpelji. Bez otkrivanja i obrazloženja o vrsti i načinu ugriza, doktori pretpostavljaju da je bolest morala biti prenesena preko zaražene mačke. Snažna groznica sa sindromom trombocitopenije (SFTS) je relativno nova zarazna bolest koja se pojavljuje u Kini, Koreji i Japanu.

kako bi bilo primljeno u vrtić, dok će roditelji osnovaca plaćati kazne i do 500 eura ako odbiju vakcinisati dijete. Novo pravilo uvodi obaveznu vakcinaciju protiv deset bolesti, među kojima su difterija, tetanus, male boginje, zaušci i rubeole.

26. jul – Propao pokušaj ukidanja Obamacare - SAD Prvo glasanje o ukidanju i zamjenjivanju zakona o zdravstvenoj zaštiti Obamacare koji je bio jedan od najvažnijih tokom mandata Baracka Obame nije uspjelo jer republikanci nisu dobili 60 potrebnih glasova. Plan predviđa značajnije uskraćivanje sredstava za Medicaid, zdravstveno osiguranje za siromašne i smanjivanje subvencija iz Obamacarea koje građanima pomažu u plaćanju osiguranja. Ukidanjem Obamacarea, milioni Amerikanaca mogli bi izgubiti zdravstveno osiguranje. Senator John McCain pozvao je Senat, na početku rasprave o nastavku reforme zdravstvenog sistema, na jedinstvo i kompromis rješenja za zdravstveno osiguranje, ali i najavio da neće glasati za republikanski predlog zakona u sadašnjem obliku. - Kongres, koliko se mogu sjetiti, nikada nije bio podijeljen kao do sada. Prijatelji, ništa ne postižemo, naš sistem zdravstvenog osiguranja je u rasulu. Svi to znamo, i oni koji podržavaju Obamacare i oni koji mu se protive. Nešto se mora učiniti - rekao je McCain. Vođa republikanske većine u Senatu Mitch McConnell je izrazio nadu da će dovršiti posao na predlog zakona kojim bi se uskoro Obamacare poništio i zamijenio. Američki predsjednik Donald Tramp je izglasavanje u Senatu službene rasprave o zakonu o zdravstvenom osiguranju nazvao velikom korakom. Sa 51 glasom za i 50 glasova protiv, republikanci su uspjeli premostiti proceduralne prepreke ali nije bilo dovoljno glasova za usvajanje zakona. 29. jul - Obavezna vakcinacija djece do 16 godina - Italija Italijanski Parlament izglasao je da vakcinacija bude obavezna za djecu do 16 godina, u svrhu borbe protiv trenda izbjegavanja vakcinisanja koji zvaničnici pripisuju dezinformisanosti roditelja. Pravilo o obaveznoj vakcinaciji oštro je osporavano u Italiji, gdje je broj vakcinisane djece naglo opao od kada je vakcinacija prije 20 godina prestala biti uslov za prijem djece u školu. Roditelji će sada morati dostaviti dokaz da je dijete vakcinisano

74

Za obaveznu vakcinaciju glasalo je 296 italijanskih poslanika, uz 92 glasa protiv i 15 uzdržanih. Najviši italijanski sud presudio je da ne postoji povezanost između vakcinisanja djece i autizma, a tu navodnu vezu odbacuje i naučna zajednica u velikoj mjeri. Širom Evrope i Sjedinjenih Američkih Država, a ne samo u Italiji, desetine hiljada roditelja izbjegavaju da vakcinišu djecu usljed straha da vakcine nisu sigurne. Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da je 35 djece umrlo od malih boginja prošle godine širom Evrope i opisala to neprihvatljivom tragedijom, pošto se ta bolest može spriječiti vakcinom. 30. jul – Zbog zagađenog vazduha 1200 smrtnih slučajeva godišnje – SAD - Kalifornija Američka savezna država Kalifornija bila je protekle nedjelje u žiži medijskih izvještaja poslije odluke tamošnjih zakonodavaca da, uprkos izvršnoj uredbi predsjednika Trampa, kojom se poništava niz propisa o borbi protiv klimatskih promjena, postojeći zakon kojim se kontroliše nivo zagađenja produži do 2030. godine. Međutim i pored ogromnih napora Kalifornije da zaštiti prirodnu sredinu, neki djelovi te države biju bitku sa starim neprijateljem, smogom. U region je, u pokušajima da se smanji zagađenost vazduha, uloženo 40 milijardi dolara što nije dalo neke značajne rezultate. Region je sada suočen sa visokim kaznama a mogao bi i da izgubi 2 miliona dolara federalne pomoći ako ne uspije da smanji zagađenost. Lokalni zakonodavci kažu da rade sve što je u njihovoj moći. - Kada bismo dobili sredstva od države Kalifornije i savezne vlade mogli bismo da pomognemo poljoprivrednicima. Na primer, da im omogućimo da u pola cijene kupe nove traktore i druga vozila koja i do 90 odsto manje zagađuju okolinu - kaže Sejed Sadredin iz Centra za kontrolu zagađenosti vazduha u dolini San Hoakin. Međutim pomoć za lokalno stanovništvo uveliko kasni, jer zagađenost vazduha već uzima svoj danak.


Bilo da imate stomačne probleme (dijareja, bol, nadutost, grčevi) ili ga koristite radi preventive na putu ili kod kuće, vaša crijevna flora neometano i zdravo funkcioniše u svakoj prilici, uz pomoć samo jedne kapsule Probiotic-a Ivančić i sinovi. U saradnji sa Lalemand-Rosell Institutom, stvorili smo probiotski preparat za celu porodicu, kome se najviše vjeruje na našem tržištu. O tome govori milion prodatih kutija godišnje i podatak da ga neko od nas upotrijebi na svakih 25 sekundi.


ĮŬĂƐŶŽŝnjďũĞůũƵũĞŝƐƉƌũĞēĂǀĂ preosjetljivost zuba

ĞůŝƚĞďŝũĞůĞŝůŝũĞƉĞnjƵďĞ͍

Vŝtŝs Whŝtenŝng ŶƵĚŝ rešenje za vas!

ZahvaljujƵđŝNanotehnologiji ŝ svŽũŝŵ sastŽũĐŝŵĂ sŝƟƐtŚŝtening: *izbjeljuje zube i vrađa njihovu prirodnu boju. *sprjeēava preosjetljivost zuba. *uklanja zubne ŇĞke (mrlje). *ima anƟkarijesni efekat. *ima veoma nisku abrazivnost - posƟǎe sjajan efekat a pritom ne oštĞđƵũĞ zubnu ŐůĞĜ i denƟŶ͘ ΎƉƌĞƉŽƌƵēƵũĞƐĞƉŽƐůĞ izbjeljivanja zuba u ordinaciji, radi odrǎavanja rezultata tretmana. *eĮkasan vĞđ nakon 10 - og dana. Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu

Brend No. 1 u Španiji!

ΎWƌĞƉĂƌĂƟŶĞƐĂĚƌǎĞŐůƵƚĞŶŝĂůŬŽŚŽů

MEDITAS d.o.o.

Oktobarske revolucije 130, Podgorica tel: +382 20 625 016 t e-mail: info@meditas.me www.meditas.me t MEDITAS Crna Gora

Profile for medical cg

Medical 100  

Medical 100  

Profile for medicalcg
Advertisement