Page 1

5. NOVEMBAR 2014. GODINA VI BROJ 67

1.00

www.medicalcg.me

Intervju: Sla ana Slađana Perunović III Sajam medicine Veganstvo ili ne Zavisnost u svijetlu teorije igara

Predstavljamo: JU Zavod Komanski most, Podgorica NVO Pravo na život, Ulcinj


Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Dr med. sc Božo Vuković Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Doc. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Draženka Laketić Mr ph Ivana Gojković Dr Milica Šofranac, pedijatar Milorad Aranitović, struč. rad. terapeut Dr Miloš Radulović, stomatolog Prim. dr Miroslav Femić, spec. pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Dr stom. Rade Mrdak Prof. dr Rajko Šofranac Sandra Kavarić Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Prim. mr sci dr med. Slobodan Vranješ Dr Snežana Tomić Prim. dr Vladimir Čarapić Prof. dr sci med. Zdravko N. Kadijević Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

III Sajam medicine 10 – 17 Koronografije – KCCG Prof. dr Ljilja Musić 20 – 21 Prijava neželjenog dejstva lijeka Dr pharm. Nemanja Turković 22 – 23 Intervju: Slađana Perunović 26 – 27 Hronika Crne Gore 30 – 34 JU Zavod Komanski most Vasilj Dušaj 36 – 37 Hemoroidalna bolest Dr Vesna Mitić Lakušić Dr Predrag Bajić 46 – 47 Hipertenzija Prof. dr Nebojša Tasić 48 – 49 Veganstvo ili ne Mr sci ph Ivana Gojković 50 – 51 Aronija Prim. dr Sabahudin Pupović 52 Stomatološka prevencija djece Dr Marko Rašović 54 – 55 Zavisnost – teorije igara Dr Ljubinko Kaluđerović, psihijatar Adriana Pejaković, psihološkinja 56 – 59 NVO Pravo na život, Ulcinj 64


            

Crna Gora Ministarstvo zdravlja

Zavod za transfuziju krvi Crne Gore

3URMHNDWÂżQDQVLUD(8


Pacijent monitoring Anestezija Ventilatori EKG & Defibrilator Telemetrija Hirurška svijetla Operacioni stolovi Infuzione pumpe

Ultrazvučna dijagnostika Digitalna radiologija Laboratorija

OPREMA ZA FIZIKALNU MEDICINU I REHABILITACIJU

          

Shockwave (SWT) Laser visokog intenziteta (HIL) Elektroterapijski uređaji Uređaji za ultrazvučnu terapiju Uređaji za lasersku terapiju Uređaji za magnetnu terapiju Kombinovani uređaji Uređaji za limfnu drenažu Trakcija Hidroterapijske kade KTD

OPREMA ZA KARDIOLOGIJU

LESSA, Španija-papir vrhunskog kvaliteta za sve medicinske aparate.

Oktobarske revolucije br.130, 81000 Podgorica, Crna Gora Mob.: +382 69 194 186, +382 67 816 222 E-mail: btlmedical@hotmail.com


PZU P2 Health je privatna zdravstvena ustanova koja se bavi kućnom njegom i lijeÄ?enjem starijih i bolesnih osoba u Crnoj Gori uz odobrenje Ministarstva zdravlja Crne Gore. Oformili smo tim koji okuplja struÄ?ne medicinske sestre, doktora opĹĄte prakse, koji su specijalizovani za kućnu njegu i lijeÄ?enje pacijenata. Individualno kreiranim konceptom njege starijih i bolesnih osoba pruĹžamo pacijentima usluge kućnih posjeta i do 3 puta dnevno koja ukljuÄ?uje Ä?uvanje, pranje, kupanje, hranjenje i davanje Ijekova. Pored toga pruĹžamo i niz struÄ?nih medicinskih usluga.

tOKFHBQBDJKFOBUB PQĂ?UBJTQFDJKBMOB QPQPUSFCJKFEBOQVU EWBQVUJMJUSJQVUBEOFWOP tQSBOKF LVQBOKF ISBOKFOKF EBWBOKFPSBMOFJESVHFUFSBQJKF QSFTWMBÇ?FOKFLSFWFUB tQSPĂśMBYBEFLVCJUVTB QSPĂśMBYBQOFVNPOJKFJTM tQSBÇŽFOKFWJUBMOJIQBSBNFUBSBQBDJKFOBUB QSJUJTBL QVMT EJVSF[B UFNQFSBUVSBJPCKFLUJWOJ TUBUVT

tEBWBOKFTWJIWSTUBJOKFLDJKB JOTVMJOBJJOGV[JKB tQSPNKFOBUSBKOJILBUFUFSB tQPTUBWMKBOKFWBOKTLJILBUFUFSB tLMJ[NB tWBĂŞFOKFLSWJJV[JNBOKFVSJOB[BTWFWSTUFMBCPSBUPSJKTLFEJKBHOPTUJLF tQSFWJKBOKFSBOB WBĂŞFOKFLPOBDB tOKFHBEFLVCJUVTBJVMLVTDSVSJTB tQSFHMFE*KFLBSB VLVÇŽOPKQPTKFUJ

tĂś[JLBMOBUFSBQJKB tNKFSFOKFĂ?FÇŽFSB tEBWBOKFJOTVMJOBJPCVLBQBDJKFOBUB[BTBNPTUBMOPEBWBOKF tOKFHBSB[OJIWSTUBTUPNB BOVTQSFUFSJES


ZANIMLJIVOSTI

ČAROBNI KAKAO: PODMLADITE SE UZ SAMO JEDNU ŠOLJU DNEVNO Kakao može da uspori starenje i učini vas mlađim, bar kada se radi o pamćenju, tvrdi nova studija. Naučnici vjeruju da flavanoli, antioksidanti koji se nalaze u kakau, mogu šezdesetogodišnjacima da daju pamćenje koje imaju ljudi sa 30 i 40 godina. Medicinski centar univerziteta Kolumbija u Njujorku sproveo je ovu studiju u cilju proučavanja uticaja kakaa na slabljenje pamćenja. Stariji ljudi često zaboravljaju sitne stvari, ali to se izgleda može riješiti nekim promjenama u ishrani. U ovoj studiji učestvovalo je 37 volontera starih od 50 do 69 godina. Oni su podijeljeni u dvije grupe: jedna grupa je pila pića sa visokom količinom flavanola (900 miligrama), dok je druga pila samo malu količinu (10 miligrama). Poslije tri mjeseca, grupa koja je unosila veliku količinu flavanola imala je bolje vizuelno pamćenje i pamćenje uopšte. Stručnjaci preporučuju ljudima da piju dosta kakaa kako bi poboljšali pamćenje. Ipak, studija se nije bavila uticajem kakaa na demenciju.

TERAPIJA MUZIKOM

Ideja liječenja muzikom je strara koliko i čovečanstvo. međutim, iako savremeni zapadni stavovi često odbacuju ovu ideju, po svemu sudeći muzikoterapija će imati sve veću vrijednost u skoroj budućnosti. Poznato je da muzika pozitivno utiče na raspoloženje i duh. Omiljene pjesme i melodije mogu da nas inspirišu, ali i da nam pruže utjehu u najtežim životnim trenucima. Uprkos tome, liječenje muzikom izgleda da je nepoznat pojam za većinu ljudi. Istraživanja sprovedena na medicinskom centru za muziku i medicinu u Izraelu je pokazala da briga o prijevremeno rođenim bebama može biti poboljšana upotrebom muzike. Uspavanke kao i svi zvuci koji podsjećaju na imitaciju zvuka materice ili ljudskog srca imaju pozitivan uticaj na bebin otkucaj srca, san pa čak i dojenje. Vibroakustička terapija podrazumijeva dejstvo mikrovibracija koje su prisutne u svakom živom organizmu, gdje pacijenti sjede u određenom položaju na strunjači dok su nisko frekvente vibracije uperene u njih. Već su postignuti obećavajući rezultati u liječenju od simptoma kao što su depresija, fibromijalgija, kao i Parkinskova bolest, a istraživači se nadaju postizanju još dosta novih rezultata u skorijoj budućnosti.

08

VAŠEM SRCU NIJE SVEJEDNO GDJE ŽIVITE! Život u blizini puta s gustim saobraćajem povezan je s većim rizikom za povišeni krvni pritisak, sugeriše istraživanje sprovedeno na 5.400 ispitanika. Američki naučnici Univerziteta Braun izračunali su da učesnici istraživanja, nastanjeni na udaljenosti do 100 metara od puta s gustim saobraćajem, imaju prosječno 22 odsto veći rizik za visok krvni pritisak. Kako piše "Journal of the American Heart Association", takve nalaze je moguće objasniti posljedicama izloženosti izduvnim gasovima automobila i buci prouzrokovanoj gustim saobraćajem. Neke ranije studije su već povezale izloženost zagađenju povezanom sa saobraćajem s većim rizikom za bolesti srca. Isto tako, izloženost hroničnoj buci je poznati faktor rizika za povišeni krvni pritisak, koji je jedan od glavnih faktora povezanih sa infarktom, šlogom, srčanim i bubrežnim smetnjama.


IZ MEDICINE SUPSTANCA KOJU SADRŽE CRNO VINO I TAMNA ČOKOLADA UNAPRJEĐUJE MEMORIJU

U istraživanju u Berlinu učestvovalo je 46 ispitanika, koji su imali prekomjernu težinu, ali su pored toga bili zdravi. Pola volontera je nasumično izabrano, i oni su, tokom šest mjeseci, svakodnevno uzimali 200mg resveratrola, dok je druga grupa dobijala placebo. Prije i nakon perioda od 6 mjeseci, učesnici su radili test memorije, dali uzorak krvi i išli na skener mozga. Oni koji su primali resveratrol su zapamtili više riječi sa liste koju su vidjeli 30 minuta ranije od onih koji su primali placebo. Dodatno, skener je pokazao veću aktivnost hipotalamusa. Ova supstanca se još može naći u grožđu, kikirikiju i borovnicama. Ipak, potrebno je uraditi dodatna istraživanja na subjektima koji nemaju prekomjernu težinu, kako bi se dobili precizniji rezultati.

SOK OD GREJPFRUTA KONTROLIŠE TEŽINU

Konzumiranje soka od grejpfruta otežava taloženje suvišnih kilograma, pokazuje istraživanje Univerziteta Kalifornija. U eksperimentima sprovedenim na miševima, čija je ishrana imala visoki udio masti, se pokazalo da je unos soka od grejpfruta, umjesto vode, bio povezan sa sporijim tempom povećanja tjelesne mase, piše stručni časopis "Plos One". Pored toga, sok od grejpfruta je bio povezan i sa boljim metaboličkim zdravljem, uključujući bolju kontrolu koncentracije šećera u krvi i veću osjetljivost na djelovanje insulina. Inače, životinje koje su dobijale sok od grejpfruta umjesto vode, imale su i manju prisutnost triglicerida u jetri, uprkos velikom unosu masti.

AKO JEDETE SA FAMILIJOM BIĆETE MRŠAVIJI Mirni porodični obroci s pozitivnom atmosferom mogu da spriječe nakupljanje suvišnih kilograma kod djece, objavili su američki naučnici. Istraživanje sprovedeno na Univerzitetu Minesota sugeriše da djeca odrasla u porodicama u kojima nedostaje pozitivna atmosfera oko porodičnog stola imaju znatno veće šanse za gojaznost. Podaci objavljeni u stručnom časopisu "Pediatrics" zasnivaju se na proučavanju video snimaka obroka 120 porodica. Inače, češći porodični obroci su već ranije povezani s manjim rizikom za gojaznost kod djece, a sada se potvrdilo da je prekomjerna tjelesna masa češća kod djece koja imaju običaj da jedu u svojoj sobi umjesto sa ostalim članovima porodice. Pored toga, obroci su kod djece s viškom kilograma u prosjeku trajali kraće nego kod djece s preporučenom tjelesnom masom.


U hotelu „Nikić“ u Podgorici od 23-25. oktobra održan

III SAJAM MEDICINE U organizaciji magazina „MedicalCG,“ pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore, u hotelu „Nikić“ u Podgorici od 23. do 25. oktobra održan je III Sajam medicine. Ovogodišnjim održavanjem sajam je dobio dodatni kvalitet, tradicionalnost. Sajam je otvorio ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović, a prisutnima su se obratili i prof. dr Slavica Vujisić, predsjednica Naučnog odbora sajma i Slavica Pantelić, u ime organizatora sajma. Naučni odbor sajma, prof. dr Vujisić, dr sci med. Majda Šahman Zaimović, doc. dr Zorica Potpara i dr sc med Elvir Zvrko, sačinio je stručni program skupa koji se odvijao kroz 18 tematskih sesija. Ovogodišnji sajam okupio je oko 50 štandovskih izlagača i organizovao oko 80 stručnih predavanja koja su se istovremeno prezentovala u dvije sale. Učešće na sajmu uzele su sve javne zdravstvene institucije: Ministarstvo zdravlja, Fond za zdravstveno osiguranje, Institut za javno zdravlje, Agencije za ljekove i medicinska sredstva, kao i Ljekarska i Farmaceutska komora Crne Gore.

10

Ovogodišnji gosti sajma bili su, kao i prethodnih godina, domovi zdravlja, javne ustanove i bolnice iz cijele Crne Gore koje su svoj rad predstavile na štandovima sajma. Klinički centar Crne Gore je svojim učešćem na stručnim predavanjima dao poseban ton i značaj cijeloj manifestaciji, a iz više domova zdravlja, kao i Opšte bolnice Berane predstavljeno je više od 20 stručnih predavanja. Veliki broj farmaceutskih kompanija i veledrogerija koje rade na teritoriji Crne Gore uzelo je učešće na sajmu putem stručnih predavanja ili štandovskih prezentacija. Međunarodni karakter sajmu dalo je gostovanje Agencije za lekove i medicinska sredstva iz Srbije i Kraljevsko farmaceutsko društvo iz Londona. Ove godine se po prvi put na sajmu pojavljuju NVO organizacije iz oblasti zdravstva. Sajam je posjetio veliki broj građana koji su na štandovima učesnika sajma dobili mnoge korisne informacije i stručne savjete u vezi sa zdravljem. Sajam su, organizovanim dolaskom, obišli i učenici Srednje medicinske škole iz Nikšića.


Govor ministra zdravlja, prof. Dr Miodraga Radunovića na otvaranju Sajma

Poštovane kolege, uvaženi gosti, Želim da vas pozdravim u ime Ministarstva zdravlja i izrazim zadovoljstvo što imam priliku da otvorim treći Sajam medicine, u organizaciji časopisa „Medical“, koji je jedinstven u Crnoj Gori, jer se bavi isključivo zdravstvenim temama i u kontinuitetu prati rad svih institucija u okviru zdravstvenog sistema. Časopis Medical godinama profesionalno i predano prati sve aktivnosti, projekte i novine u crnogorskom zdravstvenom sistemu, i zanimljivim i informativnim tekstovima upoznaje čitaoce o bolestima koje najviše opretećuju opštu populaciju. On je svih ovih godina odani partner Ministarstva zdravlja na našem dugom i teškom reformskom putu, o čemu u kontinuitetu i na pravi način informiše čitaoce. Uvažene kolege, Podsjetiću vas da je reforma zdravstva počela tačno prije deceniju, i predstavlja kontunuitet politike koja je napravila pomak u uređivanju sistema. Prvo se krenulo sa primarnom zdravstvenom zaštitom i uvođenjem instituta izabranog doktora, tako da danas oko 93 odsto građana ima svog doktora. Dom zdravlja je ovom reformom dobio novu funkciju i definitivno je, prema ocjenama najviših zvaničnika Svjetske zdravstvene organizacije, naša primarna zdravstvena zaštita primjer za region. Nakon toga počeli smo sa reformom bolničkog sektrora i Kliničkog centra Crne Gore. Uz podršku Svjetske banke i Svjetske zdravstvene organizacije, uradili smo Strategiju optimizacije drugog i trećeg niova i nakon svih analiza, utvrdili smo da je najbolje da integrišemo zdravstveni sistem i vertikalno, po nivoima (primarni, sekundarni i tercijarni) i horizontalno regionalno, tako da segmenti zdravstvene zaštite na višim nivoima budu dostupni i stanovnicima onih opština u regionu koje nemaju taj segment zdravstvene zaštite. Upravo tu Strategiju implementirali smo u Zakon o zdravstvenoj zaštiti, koji je u skupštinskoj proceduri. Nažalost, reformiski proces ne odvija se zadovoljavajućom dinamikom. Nažalost, nijesmo uradili integralni informacioni sistem Kliničkog centra da bismo se umrežili, zatim, po dubini, očigledno nijesmo svi shvatili svoje obaveze sa nivoa nadležnosti. Dakle, Ministarstvo zdravlja kreira politiku, Fond za zdravstveno osiguranje finansira, Institut za javno zdravlje prikuplja statističke podatke, vodi registre obolijevanja, a zdravstvene ustanove treba da implementiraju zdravstvenu politiku i pruže adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Uz sve napore koje ulažemo, uvodimo nove tehnologije

i metode liječenja, gradjani i dalje iskazuju nezadovoljstvo dostupnošću zdravstvene zaštite, nepotrebnom šetnjom od jednih do drugih vrata i nedostatkom ljubaznosti pri prvom kontaktu. Moramo shvatiti da pacijent mora biti u centru sistema, i barijere na koje nailaze moraju biti eliminisane, a menadžeri preuzeti odgovornost za instituciju na čijem su čelu. Poštovani gosti, Novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti stvara se utemeljenje za rješavanje svih naših strateških opredjeljenja u realizaciji reforme zdravstvene zaštite. Koncept je da pacijent bude u centru pažnje, da mu se obezbijedi dostupna zdravstvena zaštita i da doktor ide u susret njemu, a ne da pacijent ide kod doktora. Zato smo kroz zdravstvene centre zamislili da specijalisti i subspecijalisti idu u susret pacijentu, dakle u njegov grad. Time se pravi dostupna zdravstvena zaštita, eliminišu redovi i čekanje iz matičnih ustanova u kojima se nalaze viši nivoi zdravstvene zaštite, a istovremeno dolazi do značajnih finansijskih ušteda, jer je jeftinije da tri ljekara specijalista pođu do susjednog grada nego da 150 pacijenata putuje u drugi grad. U sljedećoj interaciji zdravstvenih ustanova razmišljaće se o formiranju tri regionalna centra i to na sjeveru, srednjoj regiji i jugu, gdje bi dijagnostičke i terapeutske procedure dosegle taj nivo da građani u sve tri regije imaju apsolutno identičnu zdravstvenu zaštitu. Naša je obaveza da te uslove obezbijedimo u cilju dostupnosti i prava svih građana na zdravstevno osiguranje i zdravstvenu zaštitu. Dragi prijatelji, Siguran sam da će vam Sajam medicine, koji je i ove godine okupio predstavnike brojnih zdravstvenih ustanova i farmaceutskih kompanija iz zemlje i regiona, kroz brojne prezentacije i promocije o mentalnom zdravlju, zaraznim bolestima, bezbjednoj transfuziji krvi, dometima zdravstvene zaštite i drugim zanimljivim temama, omogućiti da se upoznate sa dostignućima medicinske nauke i prakse, novih tehnologija na nivou naših i institucija regiona, kao i da razmijenite iskustva, koja su od neprocjenjivog značaja za unapređenje zdravstvene zaštite na svim nivoima. Želim vam uspješan rad i proglašavam treći Sajam medicine otvorenim.

11


Pozdravna riječ prof. dr Slavice Vujisić Poštovani ministre, poštovani direktori zdravstvenih i farmaceutskih institucija, poštovane kolege i sva ostala prisutna gospodo, srdačno vas pozdravljam. Ovaj sajam je po treći put izazov za učešće zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika. U naučnom i stručnom dijelu biće prezentovano 80 radova iz različitih oblasti medicine, farmacije i stomatologije, i upravo to je ono što čini sajam izazovom, jer će se veliki broj zdravstvenih radnika sresti i biti u mogućnosti da razmjeni mišljenja, u toku i između sesija koje su organizovane prema srodnim poljima. Klinički centar Crne Gore će se predstaviti sa svojim projektima i sa kardiološkom sesijom, jer je kardiologija napravila izuzetan pomak. Jedna čitava sesija biće posvećena dijabetesu melitusu. Interesantna poglavlja medicine, koja se graniče sa socijalnim problemima, kao što su narkomanija i bolesti zavisnosti, kao i čitava serija drugih stručnih predavanja učiniće sajam interesantnim za svakog učesnika. Ja moram da se zahvalim farmaceutskim kućama koje su snažno podržale ovaj skup, jer bez njihovog učešća mislim da ne bi bilo isto. Osim toga, farmaceutske kuće i Agencija za ljekove će predstaviti svoje radove na sajmu, odnosno predstaviće nove akte i dokumenta o regulativi u ovoj oblasti. Fond zdravstva i Institut za javno zdravlje su takođe prisutni na sajmu, tako da ćemo imati krovne institucije zdravstvenog sistema predstavljene na sajmu. Veoma značajna je i činjenica da na sajmu imamo veliki broj učesnika iz primarne zdravstvene zaštite i iz opštih bolnica, i upravo to je ono što čini ovaj sajam izuzetnim. Sve strukture u zdravstvenom sistemu će se sresti na jednom mjestu i moći da prezentuju usluge koje pružaji, kao i novine koje su od prošlog sajma do sada uspjeli da implementiraju u svoje projekte.

12


PREZENTOVANO OKO 80 STRUČNIH RADOVA KROZ 18 SESIJA U četvrtak 23. oktobra održano je ukupno šest sesija u dvije sale. U sali 1 prvi se predstavio dr Milan Mijović direktor Kliničkog centra Crne Gore koji je održao predavanje pod nazivom Novi projekti Kliničkog centra Crne Gore. Nakon ovog predavanja uslijedilo je predavanje prof. dr Ljiljane Musić iz Kliničkog centra Crne Gore na temu: Kardiološke dijagnostičke i terapijske procedure u KCCG-presjek aktuelno dostupnih usluga. U okviru druge sesije prva se stručnoj javnosti predstavila mr ph Maja Stanković iz CALIMS-a sa temom: Pravilnik o farmakovigilanci-obaveze i odgovornosti učesnika u sistemu farmakovigilance. Mr ph Milena Adžić iz CALIMS-a održala je predavanje na temu: Regulativa u oblasti biljnih i tradicionalnih biljnih ljekova. Posljednji u okviru ove sesije predavanje je održao mr ph Pavle Zelić iz ALIMS-a na temu: Nacionalne, regionalne i globalne inicijative u kontinuiranoj borbi protiv falsifikovanih ljekova. Prim. dr Gordana Rašović iz Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore je u okviru treće sesije održala predavanje na temu: Bezbijedna transfuzija krvi-zadatak svih nas. Dr Tamara Šćepanović takođe iz Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore govorila je o Značaju uspostavljanja haemovigilance u Crnoj Gori. Ovu sesiju zatvorilo je predavanje na temu: Dobrovoljno davalaštvo krvi na području Plava koje je prezentovao dr Kumrija Cikotić iz Doma zdravlja Plav. Četvrtu sesiju otvorila je prof. dr Slavica Vujisić iz Kliničkog centra Crne Gore sa temom Demencije. Dr Ljiljana Radulović takođe iz Kliničkog centra Crne Gore govorila je na temu: Moždani udar-savremeno liječenje i prevencija. Nesteroidni antireumatici-upotreba i dileme tema je koju je izložio dr Aleksandar

13


Vujačić iz Opšte bolnice Bar. Peta sesija prvog dana sajma održana je u sali 2 i nju je otvorila dr Aleksandra Marjanović iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore sa temom: Preventivni značaj dobrovoljog savjetovanja i testiranja na HIV u cilju ranog i blagovremenog otkrivanja i liječenja HIV infekcije i njenih komplikacija. Dr Dragica Terzić iz Kliničkog centra Crne Gore govorila je na temu: Pegasys-teraijski pristup u liječenju Hepatitisa B i C, a mr sci dr Brankica Dupanović iz istoimene institucije govorila je na temu: Pravovremena dijagnostika HIV infekcije/AIDS-a preduslov za terapijski uspjeh. Ovu sesiju zatvorilo je predavanje: Imunizacja romske populacije u Bijelom Polju prim. dr Julije Bošković iz Doma zdravlja Bijelo Polje. Posljednju sesiju prvog dana sajma otvorio je Dejan Ćorac iz Dom zdravlja Berane koji je govorio o Uticaju društvenih mreža na zdravstvene usluge. Na temu: Iskustva zaštitnika prava pacijenata govorio je Ranko Raketić iz Dom zdravlja Berane. Prim. dr sci med Alma Bajramspahić predstavila je Kvalitet rada Dom zdravlja Bijelo Polje. O načinu poboljšanja kvaliteta zdravstvenih usluga govorila je Tatjana Jovović iz Kliničkog centra Crne Gore. Njena tema nosila je naziv: Pristup uspostavljanju sistema menadžmenta kvalitetom u zdravstvenim ustanovama u funkciji kvaliteta usluge. U petak 24. oktobra održano je šest sesija. Prvu sesiju tog dana otvorio je mr sci. Aleksandar Vujačić sa Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Njegova tema bila je: Uticaj metala na zdravlje. Nakon ovog predavanja predstavila se kompanija Hemofarm, odnosno njihov product manager mr ph Jelena Stojanovski koja je izlagala na temu: Ljekovito carstvo i bronhoklirsyrups-„Od korjena do plodova.“ GPM Berlin Chemio predstavio se putem stručnog predavanja dr Saše Avakumovića koji je govorio o Savremenoj terapiji alergijskog rinitisa higijene nosa. Dr Slađana Radulović iz Kliničkog centra Crne Gore zajedno sa kolegom

14


Giovanni Padovom iz Italije govorila je o PiC Nebulizers-Aerosol therapy. O Alergijskim reakcijama na koži govorila je dr Saida Zejnilović iz Kliničkog centra Crne Gore. Druga sesija drugog dana sajma bila je posvećena dijabetesu. U okviru ove sesije predavanja su održali dr Dragan Likić iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore, mr ph Olgica Knežević iz Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, prof. dr Božidar Bojović, dr Mira Samardžić iz Kliničkog centra Crne Gore zajedno sa Giovanni Padovom i dr Valentina Kalinić iz Opšte bolnice Bar. Kroz ovu sesiju dijabetes je sagledan iz nekoliko različitih perspektiva pa su stoga i teme bile raznolike: Hronične bolesti glavni razlog zabrinutosti za narodno zdravlje-diabetes mellitus, Antidijabetici-primjena i potrošnja u Crnoj Gori, Adultni tip dijabetes melitusa kod pladih, PiC Insupen Diabetes i Dijabetesne komplikacije. Savremene smjernice u dijagnostici i liječenju hronične limfatičke leukemije & Rituximab-dokazana terapija u liječenju HLL-a predavanje je dr Anke Popović iz Kliničkog centra Crne Gore koje je otvorilo treću sesiju drugog dana sajma. Prim. dr Jadranka Lakićević iz Kliničkog centra Crne Gore govorila je o tome Da li i koliko često mislimo o neuroendokrinim tumorima. Ovu sesiju zatvorilo je predavanje dr Olivere Kovačević-Simić na temu: Rana detekcija melanoma. Četvrta sesija, ujedno i posljednja sesija tog dana u sali 1 bila je rezervisana za gošću iz Engleske Elizabet Baterfild koja je ispred Kraljevskog farmaceutskog društva u Londonu govorila o Širenju uloge farmaceuta u Engleskoj: dosadašnji progres i planovi za budućnost. Predavanje prof. dr Agime Ljajević iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore na temu: Uloga Instituta za javno zdravlje u realizaciji projekta „Net Age“ otvorilo je sesiju u sali 2 posvećenu psihijatriji. Dr Jovo Đedović iz Specijane bolnice za psihijatriju

15


govorio je o Specifičnosti organizacije službe mentalnog zdravlja na sekundarnom nivou u Crnoj Gori. Konsultativnom psihijatrijom bavio se dr Rajko Raičević iz Doma zdravlja Berane. Psiholozi JU za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci Podgorica Milena Janković i Adriana Pejaković održali su predavanja na teme: Proces rehabilitacije u Javnoj ustanovi na Kakarickoj gori i Program 12 koraka i praktična primjena kod nas i na Zapadu. Drugi dan sajma zatvorila je ginekološka sesija u kojoj su predavanja održali dr Maja Milanović iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore, dr Stefa Glušać i dr Sanja Čeprnjić iz Doma zdravlja Herceg Novi, dr Vesna Kavarić iz bolnice Codra i prim. dr Svetlana Balać iz Doma zdravlja Berane. U okviru ove sesije obrađene su sljedeće teme: Registrovane zarazne bolesti u Crnoj Gori, Edukacija srednjoškolske omladine u opštini Herceg NoviHIV/AIDS i polno prenosive infekcije, Polno prenosive infekcije i Histeroskopija na primarnom nivou-naša iskustva. Subotu 25. oktobar obilježila su izlaganja doktora na različite teme podijeljene u šest sesija. Posljednji dan sajma otvorilo je predavanje Ljiljane Katunac iz BTL Medicala održano u sali 1. Njena tema bila je Klinička primjena šok talasa i lasera visokog inteziteta u fizikalnoj medicini i rehabilitaciji. Dr Sonja Nejkov iz Kliničkog centra Crne Gore govorila je o Efektima rehabilitacionog programa kod pacijenata sa aortokoronarnim bypass-om, a dr Biljana Ivelja iz Doma zdravlja Cetinje predstavila je predavanje na temu: Urođene srčane mane. Drugu sesiju posljednjeg dana sajma obilježila su predavanja dr Dragutina Višnjića iz Opšte bolnice Nikšić i dr Valentine Kalinić iz Opšte bolnice Bar. Njihova stručna predavanja odnosila su se na sljedeće teme: Uloga hidrokoloidnih gelova prilikom obnove kože i Dijabetično stopalo. Treću sesiju obilježila su predavanja iz oblasti stomatologije.

16


U okviru ove sesije gost predavač bio je prof. dr Zoran Stajčić iz Klinike za maksilofacijalnu hirurgiju Beograd koji je održao stručno predavanje na temu: Uloga maksiofacijalne hirurgije kao privatna praksa u sistemu zdravstvene zaštite. Dr Branko Rašović iz PZU Apolonia govorio je o Dentalnim implantantima-savremeno rješenje, a o Komplikacijama implantologije pričao je dr Predrag Kavarić iz Kliničkog centra Crne Gore. Posljednju sesiju u sali 1 otvorio je dr Nenad Radović iz Kliničkog centra Crne Gore sa temom: Stres incontinentio urinae. Dr Milovan Živković iz Opšte bolnice Berane održao je predavanje o Kliničkim i epidemiološkim karakteristikama hemoragijske groznice sa bubrežnim sindromom u regionu sjeveroistočne Crne Gore. Ovu sesiju, kao i cjelokupni sajam, zatvorilo je predavanje dr Marije Palibrk iz Instituta za javno zdravlje na temu: Analiza bolničkog morbiditeta u Crnoj Gori. U sali 2 u subotu održane su dvije sesije. Prvu sesiju otvorila je dr Snežana Barjaktarović Labović iz Doma zdravlja Bar sa temom: Prevencija gojaznosti. Dr Snežana Radovanović iz Opšte bolnice Berane održala je dva vezana predavanja sa temama: Učestalost poremećaja masnih kiselina kod dijabetičara i Povezanost dijabetesa i hipertenzije u Beranama. Dr Biljana Ivelja predstavila je rad na temu: Diabetes mellitus i Thyreodithis autoimmunis. Prevencija kolorektalnog karcinoma u opštini Cetinje je tema prezentovana od strane Zorice Martinović iz Doma zdravlja Cetinje. Dr Sanja Čizmović iz Opšte bolnice Nikšić otvorila je drugu sesiju u sali 2 sa temom: Njega kože novorođenčeta i odojčeta. Program prevencije razvojnog poremećaja novorođenačkog kuka u opštini Bar predstavio je dr Aleksandar Vujičić iz Opšte bolnice Bar. Dr Biljana Ivelja govorila je o Muskuloselektivnim problemima kod djece. Logoped Doma zdravlja Berane Tamara Sekulić prezentovala je temu: Razvojna disfazija.

17


Kažiprst je najosjetljiviji prst.

Jedina kost koja do sada nije polomljena u nekoj skijaškoj nezgodi nalazi se u unutrašnjem uhu.

Polovina kostiju u ljudskom tijelu nalazi se samo u šakama i stopalima.

Lijevo plućno krilo je manje od desnog da bi bilo mjesta za srce.

Kod ljudi dlaka na glavi raste između dvije i šest godina prije nego što je zamijeni nova dlaka.

Smijeh snižava nivo hormona stresa i ojačava imunološki sistem.

18

Prosečno ljudsko tijelo sadrži dovoljno vode da se napuni 19 flaša zapremine od 2 litra.


Dječije kosti brže se razvijaju u proljeće.

Ako su vam oči na visini od 1,83 metra od nivoa mora, horizont će biti na udaljenosti od oko 4,83 kilometara.

Mišići očiju pomaknu se otprilike 100.000 puta u jednom danu. Da toliko pokreta mišića postignete nogom, morali biste da pređete 80 kilometara.

Jezik ima 16 zasebnih mišića.

Prosječno ljudsko tijelo sadrži dovoljno sumpora da se ubiju sve buve na jednom psu.

Mišići proizvode toplotu potrebnu za održavanje tjelesne temperature.

Stisnite tenisku lopticu svom snagom. To je otprilike snaga koju vaše srce upotrijebi za pumpanje krvi svaki put kad vaša krv prolazi kroz njega.

19


Klinički centar Crne Gore

Koronarografije - od septembra ove godine nema liste čekanja u KCCG-u Prof. dr Ljilja Musić, medicinski direktor KCCG Projekcije za 2030. godinu predviđa da će četiri vodeće pozicije oboljevanja u 2030. godini biti: 1. unipolarna depresija (sa treće na prvu poziciju), 2. ishemijska bolest srca (sa četvrte na drugu poziciju), 3. saobraćajni traumatizam (sa devete na treću poziciju) i 4. cerebrovaskularne bolesti (sa šeste na četvrtu poziciju). Akutni koronarni sindrom - AKS (akutni infrakt miokarda i nestabilna angina pektoris) je najčešći uzrok smrti i u zapadnom svijetu i SZO predviđa da će takav trend ostati do 2020 godine. Svake godine se u svijetu registruje 4 miliona novih pacijenata sa akutnim koronarnim sindromom, u Evropi 2 miliona. U Centru za kardiologiju u Koronarnoj jedinici u 2013. godini liječeno je 542 pacijenta pod dijagnozom akutnog koronarnog sindroma (akutni infrakt miokarda i nestabilna angina pektoris). Životna doba naših pacijenata je iznosila od 60,8 godina tj.

20


35 - 92. godine života; muškarci su bili dvostruko više zastupljeni: 375 (69,2%) vs žene 167 (30,8%). Od navedenog broja pacijeneta, umrlo je 28 (5.2%). Po statstičkim podacima naš rezultat liječenje se poklapa sa rezultatima liječenja drugih refrentnih centara u okruženju i u Evropi. Dobar rezultat liječenja je ostvaren zahvaljujući stručnosti osoblja i primjeni savremenih modaliteta liječenja akutnog koronarnog sindroma - perkutane koronarne intervencije i trombolitčke terapije. Saradnja sa drugim Koronarnim jedinicima u Opštim bolnicama u Crnoj Gori Statistički podaci o liječenju pacijenta koji imaju dijagnozu akutnog koronarnog sindroma u 2013. godini govore i o dobroj organizaciji i saradnji Centra za kardiologiju Kliničkog Centra Crne Gore sa svim Koronarnim jedinicama u Crnoj Gori (Cetinje, Bar, Kotor, Meljine, Nikšić, Bijelo Polje, Berane, Pljevlja, Plav). Broj pacijenata sa područja Podgorice je bio 305, a iz Opštih bolnica ostalih gradova Crne Gore 237. Ovaj podatak pokazuje važnu činjenicu da u tadašnjoj situaciji, sa postojećim kadrom i opremom postojala je dostupnost liječenja u optimalnom vremenu svim građanima Crne Gore. Probelmi - liste čekanja Kako u angio sali radi samo 4 ljekara koji rade interventne procedure, uz ograničen broj tehničara specijalno obučenih za rad u Sali, stvorila se lista čekanja za koronarografiju. To su pacijenti koji su procijenjeni od strane svojih ordinirajućih kardiologa i konzilijuma kardiologa kao elektivnh, tj. klinički stabilni pacijenti. Pacijenti sa simptomima su naravno uvjek hospitalizovani u matičnom centru ili u Kliničkom centru Crne Gore na tzv. Listi za hitnu hemodinamsku obradu, uz upisivanje i određivanje datuma za prijem. Obzirom da: (1) postoji jedna angio sala za izvodjenje koronarografija, (2) imamo četiri ljekara koji izvode interventne procedure i ograničen broj medicinskih sestara i tehničara za rad u angio Sali, (3) ograničeni smještajni kapaciteti Centra za kardiologiju - 28 kreveta u Odjeljenju Kardiologije - urađena je inicijalna strategija rješavanja problema. 1. Prva etapa Zbrinjavanje velikog broja pacijenata sa liste čekanja urađena je tako da je organizovan: a) rad u angio sali u dvije smjene. Od 5. marta 2013. godine angio sala radi u dvije smjene od 07 do 22 časa, b) edukacija pet mladih ljekara, od kojih dvoje završava specijalističke studije . Broj urađenih koronarografija i dostupnost metode za akutne slučajeve je značajno povećan. Broj dnevno urađenih

koronarografija kao i interventnih procedura tj. implantacije stentova kretao se do 15 procedura. 2. Druga etapa Postojao je i dalje veliki broj pacijenata koji su čekali na proceduru, uz svakodnevno prisutan porasta broja pacijenata. Uz podršku Ministrastva zdravlja donijeta je odluka da se angažuju kolege iz okruženja, kao i ekipe obučenih medicinskih sestara i tehničara, kako u angio sali tako i u Centru za Kardiologiju, rad subotom i nedjeljom. Od 14. jula 2014. do 1. oktobra 2014. godine urađeno je 782 hemodinamskih obrada i 210 perkutanih koronarnih intervencija - implantacija stenta, kao i 17 procedura u akutnom infraktu miokarda. Kolege koje su anagžovane dolazile su iz referentnih centara, KBC Zvezdara, KC Srbije, IKVB Dedinje, i u saradnji sa našim interventnim kardiolozima i radiolozima u potpunosti ostvarili predviđeni cilj - da liste čekanja za katetrizaciju srca nema i da se realizuje projekat 24 časovne pripravnostia izvođenja procedure u akutnom infraktu miokarda. Na ovaj način liste čekanja više ne postoje i Crne Gore je jedina zemalja u okruženju koja nema listu čekanja za kateterizaciju srca. Centar za kardiologiju KCCG u toku je imao popunjenost 130 - 140%. Realizacija velikog broja pacijenta ostvarena je angažovanjem postejnog fonda iz drugih klinika KCCG. Teret ovako ogromnog posla iznijeli su zajedno ljekari i medicinske sestre Centra za kardiologiju i ljekari i medicinski tehničari u angio sali. Procedure su rađene svih 7 dana u sedmici za navedeni vremenski period od 14.jula ove godine. 3. Plan rada za dalje A. Kako se procedura kateterizacije srca - koronarografija odobrava od strane konzilijuma kardiologa KCCG koji se odražava svake srijede, pacijenti direktno dobijaju datum za koronarografiju. Na konziljumu od 01.10.2014 odobreno je 17elektivnih koronarografija koje će se obaviti po hronološkom redosljedu i 23 hitne kornarografije za koje su pacijenti odmah dobili datume. B. Naši ljekari su preuzeli i pripravnost u toku 24 sata 7 dana u nedelji za potrebe izvođenja procedure u akutnom infraktu miokarda. C. PREDLOG - što prije nabavka još jedne angio sale što bi značajno olakšalo organizaciju posla jer se interventne radiološke procedure izvode i u drugim oblastima medicine snimanje perifernih krvnih sudova u oblasti vaskularne hirurgije, invazivno rješavanje poremećaji ritma, interventna gastroenterologije, urologija, neurohirurgija.

21


Kako prijaviti neželjeno dejstvo

lijeka? Dr pharm. Nemanja Turković Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore Odjeljenje za farmakovigilancu Spontano prijavljivanja neželjenih dejstava ljekova ima važnu ulogu u dobijanju novih informacija o ljekovima koji su već u prometu (nova neželjena dejstva, posebna upozorenja i mjere opreza, kontraindikacije i sl.). Profesionalna, moralna, ali i zakonska obaveza zdravstvenih radnika je da prijave svaku sumnju na neželjeno dejstvo lijeka čime doprinose obezbjeđivanju pacijentima kvalitetnih, bezbjednih i efikasnih ljekova. Prema Zakonu o ljekovima („Službeni list CG“, br. 56/11), Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS) je nadležna za praćenje neželjenih dejstava, odnosno bezbjednosti ljekova i detekcije svake promjene u odnosu koristi i rizika njihove primjene. Neželjeno dejstvo lijeka zdravstveni radnici mogu prijaviti CALIMS direktno, ili posredstvom predstavnika proizvođača lijeka u Crnoj Gori. Svaku sumnju na neželjeno dejstvo lijeka je potrebno prijaviti CALIMS, pri čemu zdravstveni radnik ne mora biti potpuno siguran da je neželjeno dejsto izazvano lijekom. Prilikom prijavljivanja neželjenog dejstva treba dostaviti što je moguće više podataka u cilju pouzdanije procjene uzročno-posljedične povezanosti primijenjenog lijeka i prijavljenog neželjenog dejstva. Međutim, prijavu treba poslati iako određeni podaci nedostaju, jer nijesu neophodni svi podaci kako bi se prijava smatrala validnom.

22

Obrazac za prijavu neželjenog dejstva lijeka

Da bi prijavili neželjeno dejstvo lijeka potrebno je da popunite obrazac za prijavu neželjenog dejstva, koji možete preuzeti sa portala CALIMS (www.calims.me/Obrasci.html). Obrazac se sastoji iz pet djelova, i to: I Podaci o pacijentu i neželjenom dejstvu lijeka, II Podaci o ljekovima pod sumnjom, III Podaci o ljekovima uistovremenoj primjeni,


IV Ostali važniji anamnestički podaci i V Podaci o izvještaču.

Kako popuniti obrazac? Prilikom popunjavanja obrasca za prijavu neželjenog dejstva lijeka potrebno je pridržavati se sljedećih praktičnih savjeta:

I Podaci o pacijentu i neželjenom dejstvu lijeka: Ako nije poznat tačan datum rođenja pacijenta, upišite samo godinu rođenja ili uzrast; Podatak o tjelesnoj težini je poželjno upisati za sve pacijente, ako je poznat, ali je ovaj podatak naročito značajan kada su u pitanju djeca; Obavezno upišite datum početka i kraja ispoljavanja neželjenog dejstva. Ako neželjeno dejstvo još uvijek traje u trenutku kada dostavljate prijavu, polje „Kraj neželjenog dejstva“ ostavite prazno. Ukoliko se ne možete sjetiti tačnog datuma dovoljno je da upišete mjesec i godinu; Polje „Tip prijave“ označite kao „naredna“ samo kada dostavljate dodatne informacije o slučaju koji ste ranije već prijavili (tzv. follow-up prijava); U polju „Opis neželjenih reakcija“ treba detaljno opisati neželjena dejstva (smptome/uključujući relevantna ispitivanja, laboratorijske analize) koje prijavljujete – kada su nastupili, koliko su trajali, koje težine su bili i sl; Ako označite da je neželjeno dejstvo izazvalo smrt, životnu ugroženost, hospitalizaciju, trajno oštećenje/invalidnost, kongenitalne anomalije/poremećaje dojenja ili drugo klinički značajno stanje, radi se o neželjenom dejstvu ozbiljnog karaktera. Polje „klinički značajno stanje“ označite samo ako se radi o stanju koje je zahtijevalo hitnu intervenciju, a ne ukoliko se radi o stanju koje je hipotetički moglo biti ozbiljno. U slučaju kongenitalnih anomalija potrebno je navesti sve ljekove koje je majka uzimala tokom trudnoće i datum posljednje menstruacije; Polje „Sumnja na interakciju ljekova“ označite samo ako mislite da su simptomi koje prijavljujete posljedica međusobne interakcije ljekova koje je pacijent uzimao, te da se neželjena dejstva ne bi ispoljila kada bi pacijent uzimao samo jedan od njih. Kada prijavljujete sumnju na interakciju morate navesti najmanje dva suspektna lijeka; U polje „Liječenje neželjenih reakcija“ navedite da li je, i ako jeste šta je korišteno za liječenje neželjenog dejstva;

II Podaci o ljekovima pod sumnjom: Obavezno upišite zaštićeni (fabrički) naziv lijeka. Broj serije lijeka je naročito važno upisati kada su u pitanju vakcine ili kada prijavljujete sumnju na izostanak terapijske efikasnosti lijeka (u ovom slučaju je potrebno da čekirate polje „Sumnja na izostanak terapijske efikasnosti lijeka“ koje se nalazi u okviru I Podataka o pacijentu i neželjenom dejstvu lijeka); U polje „doza“ upišite ukupnu dnevnu dozu lijeka koju je pacijent uzimao; Obavezno navesti vrijeme primjene terapije (datum početka i kraja primjene suspektnog lijeka). Ako terapija suspekt-

nim lijekom nije obustavljena već još uvijek traje, polja vezana za datum kraja terapije ostavite prazna; Polje „Da li su reakcije prestale nakon obustave lijeka“ označite sa DA samo ako su simptomi koje prijavljujete nestali nakon obustave terapije suspektnim lijekom. Ako simptomi neželjenog dejstva još uvijek traju u trenutku kada popunjavate prijavu, ili ako terapija suspektnim lijekom nije obustavljena, ovo polje ostavite prazno; Polje „Da li su se reakcije pojavile poslije ponovnog davanja lijeka“ označite sa DA samo ako su se simptomi koje prijavljujete povukli nakon obustave terapije suspektnim lijekom, a ponovo pojavili pri ponovnom uvođenju istog lijeka u terapiju nakon određenog vremena. Ako suspektni lijek nakon obustave nije ponovo uvođen u terapiju ovo polje ostavite prazno.

III Podaci o ljekovima u istovremenoj primjeni: Ovdje je potrebno upisati podatke o ljekovima (uključujući tradicionalne biljne ili homeopatske preparate) koje je pacijent uzimao istovremeno sa suspektnim, a za koje ne sumnjate da su izazvali neželjena dejstva koja prijavljujete.

IV Ostali važniji anamnestički podaci: Potrebno je upisati podatke važne za procjenu prijave – alergija, pušenje, alkohol, bolesti jetre, bubrega i sl; Poželjno je (ali nije obavezno) da izvještač da svoju procjenu uzročno-posljedične povezanosti lijeka i prijavljenog neželjenog dejstva, koja može biti: sigurna, vjerovatna, moguća i nije vjerovatna.

V Podaci o izvještaču: Važno je navesti ime i prezime izvještača, specijalnost, naziv ustanove u kojoj radi, adresu, tel/fax, e-mail (kako bi se izvještaču poslao odgovor od strane CALIMS, koji predstavlja procjenu prijave, kao i da bi se od izvještača mogli zatražiti dodatni podaci. Takođe izvještača sleduju i bodovi od strane strukovnih udruženja), kao i datum prijave.

Kako poslati popunjeni obrazac? Popunjeni obrazac se CALIMS može dostaviti na jedan odsljedećih načina:

Poštom (ili lično) na adresu:

Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore Bulevar Ivana Crnojevića 64a 81 000 Podgorica

Telefaksom: 020 310 581

Elektronskom poštom na e-mail: nezeljenadejstva@calims.me

Novost u 2013. godini je mogućnost prijavljivanja neželjenih dejstava ljekova putem informacionog sistema iz primarne zdravstvene zaštite i opštih bolnica. Očekuje se da ovaj način prijavljivanja bude dominantan jer predstavlja jednostavan, brz i efikasan način prijavljivanja neželjenih dejstava.

23


Obilježen Evropski dan transplantacije organa

„Zavještajmo svoje organe“ U okviru obilježavanja 2. oktobra, Evropskog dana donacije organa, NVO MoMSIC, Savez studenata farmacije i Udruženje nefrologa, na čelu sa prof. dr Marinom Ratković, organizovali su performans na Trgu republike u Podgorici. Simbolično prikazujući bubrege povezane srcem, željeli su da ukažu na značaj darivanja organa, opravdavajući slogan pod kojim je sve i organizovano, “Dar za život”. Kako nam je kazao Suad Šabanović iz MoMSIC-a, željeli su da ukažu na značaj transplantacije organa. - Ovaj performans je namijenjen podizanju svijesti građana Crne Gore i podsjećanju na to koliko je bitan proces transplantacije organa i program koji je naša država skoro pokrenula. Sama parola “Dar za život” govori dovoljno o tome kako je važan svaki spašeni život transplantacijom nekog od vitalnih organa, pa smo željeli to da predstavimo građanima naše države - kazao je nakon performansa član MoMSIC-a Suad Šabanović. Takođe, u nedjelju 5. oktobra u Delta City šoping centru održan je dio promotivnih aktivnosti. Kako je kazala prof. dr Marina Ratković još uvijek postoje predrasude koje je neophodno prevazići. - U Crnoj Gori od 2012. godine uspješno se sprovodi program transplantacije bubrega. Međutim, kod nas još uvijek ne postoji dovoljno razvijen kadaverični donorski program (doniranje organa sa mrtvog donora). Cilj ovog događaja je podizanje svijesti građana o potrebama doniranja organa, što je temelj uspješnog razvoja transplantacionog programa. Evropski dan donacije organa tradicionalno se obilježava u mnogim zemljama Evrope od 2010. godine u okviru projekta koji je započet u Slovenija Transplantu, a gdje je Crna Gora kolaboracioni partner – kazala je prof. dr Ratković najavljujući ovaj program.

24

- Mi smo došli da ideju da se organizujemo kao tim ljudi koji će da pomaže pacijentima da smo mi tu zbog njih. Naše udruženje okuplja pacijente sa bubrežnim oboljenjima, ali tu ćemo okupiti sve ljude koji budu htjeli da izdvoje svoje vrijeme za nas. Mi smo provajderi transplantacionog programa svugdje u svijetu, davanjem jednog od dva zdrava bubrega možemo nekom produžiti život, to se kod nas desilo više puta. Roditelji su bili ti koji su darovali za život svojoj djeci. Po prvi put u Crnoj Gori u novembru ćemo imati slučaj emotivne transplantacije u kojoj će supruga donirati svoj bubreg oboljelom mužu – kazala je prof. dr Ratković. Na štandu u šoping centru su se dijelile donorske kartice zainteresovanim građanima. Kako su kazali organizatori ovog događaja, akcija je imala odjeka, više je zainteresovanih građana koji će zavještati svoje organe. U okviru manifestacije govorio je i Luka Vugreč iz Hrvatske, pacijent koji ima transplantirano srce. U okviru motivacionog govora kojim je želio da podstakne građane Crne Gore da postanu donori, objasnio je prednosti koje Hrvatska ima, budući na dugogodišnje zalaganje na tom polju. - Sa svojih 13 godina sam shvatio da ću morati da transplantiram srce, i to mi je u tom dobu bilo veoma teško prihvatiti. Prije tri godine se to i desilo, pa u meni danas kuca srce ženske osobe koja je donirala svoje organe. Moderna medicina je omogućila da zdravi organi ne propadaju nakon nečije smrti, već se mogu iskoristiti. Trebalo bi da shvatimo koliko je to bitno za svakog od nas, jer nikad ne znamo kome će zatrebati – rekao je Luka. Na skupu su govorili i ostali pacijenti koji su prošli kroz program transplantacije, i osim gostiju iz Hrvatske prisutnim su


se obratili i ljudi iz Crne Gore koji su podijelili svoje iskustvo. - Svi misle da je dijaliza nešto što ne predstavlja veliki problem pacijentima. Ali biti vezan za krevet svaki drugi dan po četiri sata dnevno nije nimalo lako. Pritom, morate uvijek razmišljati o promjeni mjesta boravka, pogotovo ukoliko želite da napustite zemlju. U takvim slučajevima, prvo se morate raspitati sa kojim ustanovama i državama naša zemlja ima ostvarenu saradnju, a onda se i najaviti kako biste mogli biti na dijalizi u nekoj drugoj zemlji. Takođe, voljeli bismo da se više pažnje obrati na pacijente sa dijalizom kada čekaju u redu u pošti, banci, bolnici i slično. Voljeli bismo da ljudi imaju sluha, te da budu svjesni da mi ne možemo dugo da stojimo i hodamo - kazali su iz novoformiranog udruženja Nefromonte. Prof. dr Ratković je nakon obraćanja pacijenata podsjetila na podatke koji su u vezi sa Crnom Gorom. - U Crnoj Gori imamo 103 pacijenta sa transplantiranim bubregom, od čega je 17 urađeno kod nas. Od tog broja 16 pacijenata je dobilo bubreg sa živog donora, a jedna transplantacija je bila kadaverična. Do kraja godine, očekujemo da će biti obavljeno još pet transplantacija

- kazala je prof. dr Ratković. Prim. dr Mensud Grbović, iz Ministarstva zdravlja Crne Gore, kazao je da žali jer zakon o pretpostavljenoj saglasnosti nije usvojen pa smo u situaciji u kojem moramo da se više borimo za doniranje organa. - Zakon nije prošao glasanje, a moramo biti svjesni da koliko dajemo toliko možemo da i očekujemo. Naš program donorskih kartica je već zaživio, ali 300 kartica nije dovoljno na nivou Crne Gore. Ministarstvo se potrudilo da uradi ono što je neophodno i omogućilo izabranim ljekarima da u svom posjedu imaju donorske kartice kako bi edukovali građane i motivisali ih da zavještaju svoje organe. Imamo dosta izgovora, ali svakako da je to odluka koja je bitna za sve nas, zato zavještajmo svoje organe – poručio je dr Grbović. Evropski dan transplantacije organa bio je način da se podsjeti na donorstvo kao važan cilj našeg društva u cjelini i u skladu sa tim i naša poruka je - ZAVJEŠTAJMO ORGANE. Draženka Laketić

25


Intervju: Slađana Perunović, atletičarka

ZA USPJEH JE POTREBAN TRUD Prvakinja crnogorske atletike Slađana Perunović, veoma skromno i pomalo stidljivo priča o svojim brojnim uspjesima na Evropskim, Balkanskim i državnim takmičenjima. Brojne zlatne, srebrne i bronzane medalja koje su u njenom vlasništvu, najbolje pokazuju da se upornost, volja i naporan rad isplate. Stalno pomjera granice svojih ličnih rekorda, testirajući svoje mogućnosti i istražujući svoje maksimume. Da će atletika biti put kojim će u životu ići, shvatila je u Osnovnoj školi. Prirodni talenat i predispozicije za bavljenje sportom isplivale su na površinu u njenoj trinaestoj godini. Od tada pa do danas vjerna je kraljici sportova. Atletikom sam odlučila da se bavim 1997. godine po preporuci mog tadašnjeg profesora fizičkog vaspitanja, nažalost sada pokojnog, gospodina Mija Perunovića. Moj sadašnji trener gospodin Drago Musić, došao je na čas fizičkog vaspitanja u potrazi za mladim talentima. Obojica, i gospodin Perunović i gospodin Musić prepoznali su moje prirodne predispozicije za bavljanje sportom, pa sam zahvaljujući njima počela da se bavim atletikom i nižem profesionalne uspjehe. Prvakinja Crne Gore u disciplinama od 800 metara do maratona, prvakinja Balkana u maratonu i polumaratonu, prvakinja Evrope na Ekipnom prvenstvu Evrope u Rejkjaviku, samo su neke od titula koje Slađana sa ponosom nosi. Višestruka sam rekorderka Crne Gore u disciplinama kros, 400 m, 800 m, 1500 m, 3000 m, 5000 m, 10000 m, polumaraton i maraton, četvorostruka sam prvakinja Balkana i vlasnica mnogih drugih titula, ali iza svega toga stoji mnogo truda, energije i volje. Rezultati koje postižem reflektuju sva moja odricanja i napore koje ulažem.

26

sa Olimpijade su fantastični i nemoguće ih je riječima opisati. Sam taj osjećaj da sam bila u društvu velikih sportista poput Novaka Đokovića, Usaina Bolta, Džesike Enis i mnogih drugih, za mene je fascinantan. Iskustvo koje sam stekla na Olimpijadi dalo mi je podsticaj da još jačim tempom nastavim dalje. Da Crna Gora i njeni građani cijene napore koje Slađana ulaže u svoj profesionalni rad, i da smo joj zahvalni što nas tako lijepo prezentuje po svijetu, pokazuju brojna sportska priznanja koja su joj uručena. Sedam puta sam proglašena za najbolju atletičarku Crne Gora, a prije dvije godine dobila sam nagradu i za najboljeg sportistu Nikšića. Sva ova priznanja mnogo utiču na moj profesionalni rad. Ona me motivišu da se borim da se i naredne godine nađem na tom istom mjestu ali sa boljim rezultatom. Crna Gora je mala zemlja koja nema tradiciju bavljenja atletikom, tako da i uslovi za bavljenje ovim sportom nijesu idealni. Ipak, kada ima volje ima i načina. Uslovi za bavljenje atletikom u Crnoj Gori nijesu na zavidnom nivou. Glavni grad nema atletsku stazu, kao ni Nikšić, pa to umnogome utiče na moje treninge. Nemam ni adekvatne prostorije u kojima bih mogla da treniram, tako da moram nekako da se snalazim. Međutim, moram da istaknem mi Atletski savez Crne Gore, kao i Olimpijski komitet, uvijek izlaze u susret i obezbjeđuju sredstva za takmičenja. Ima mnogo razloga da svojom karijerom bude zadovoljna. Mada, postoji jedan momenat na njenom putu uspjeha koji je posebno čini srećnom.

Godinu 2012. Slađana će pamtiti zauvjek. Učešće na Olimpijadi u Londonu kruna je njene dosadašnje karijere. Svi smo je sa ponosom pratili i iz sveg srca navijali za nju.

Veoma sam ponosna na činjenicu da sam prva sportistkinja iz Crne Gore koja je ispunila olimpijsku normu što se tiče individualnih sportova. To smatram svojim najvećim profesionalnim uspjehom do sada.

Srećna sam što sam ostvarila san većine profesionalnih sportista, a to je učešće na Olimpijskim igrama. Utisci koje nosim

Slobodnog vremena ima veoma malo, a voli da ga provodi sa dragim ljudima i da uživa u stvarima koje joj prijaju.


Kada odlučim da se posvetim sebi i relaksiram, onda obično slušam muziku koja mi prija ili provodim vrijeme sa prijateljima. Osim toga, mnogo volim da putujem i upoznajem nove ljude. Uspjeh i podrška porodice skoro uvijek idu zajedno. Tako je i u Slađaninom slučaju. Bez ljubavi i pažnje njenih najmilijih ne bi bilo dobrih rezultata. Porodica igra veoma bitnu ulogu u mom životu. Iz nje crpim snagu koja mi je potrebna da se posvetim atletici, a moj sin Žarko je moj najveći izvor pozitivne energije, koji me tjera da idem naprijed i postavljam sve veće ciljeve. Uz profesionalno bavljenje sportom ide i vrhunska forma kao i briga o zdravlju. Dnevno treniram po dva puta jer u svakom trenutku moram biti u dobroj kondiciji. Osim treninga moram da se posvetim i svom zdravlju i oporavku. Da bih postizala dobre rezultate moram da vodim računa o ishrani jer je hrana „gorivo“ koje pokreće naš organizam. Zdrava i pravilna ishrana ključna je za postizanje dobrih rezultata. Sportskim duhom odiše i Slađanina poruka čitaocima „Medical“-a Poručila bih svim čitaocima da se rekreativno bave sportom, a posebno da probaju da se bave atletikom koja će im sigurno obezbijediti zdrav život. Sandra Kavarić


Održan stručni oftalmološki skup

U organizaciji kompanija Farmont i JGL, u hotelu „Podgorica“ 29. oktobra održan je stručni skup posvećen oftalmologiji. Na temu „Suvo oko i glaukom“ govorila je dr med Edita Files Bradarić. - Suvo oko i glaukom mogu predstavljati klinički i terapijski problem. Prevalencije za ova oboljenja su u starijoj dobi. Ako posmatramo problem suvog oka, ono je više prisutno kod žena, dok se kod glaukoma ne pravi neka značajna razlika s obzirom na pol – kazala je dr med Bradarić. Ona je u svom

28

izlaganju predstavila studiju koja je rađena u Sjedinjenim američkim državama. Osim toga, dr med Bradarić je podsjetila na to, koliko je važno uraditi detaljan pregled glaukomskog pacijenta. - Svaka kontrola glaukomskog pacijenta mora se obaviti detaljno, ne samo izmjeriti očni pritisak i vidno polje, nego dobro pogledati konjuktivu. Topikalna terapija može štetno djelovati na nervne završetke rožnjače, tako da se i to mora uzeti u obzir. Potrebno je izvršiti i analizu sekrecije vodenog sloja, kao i prvi objektivni kvantitivni test, gdje sa jednim aparatom možemo analizirati malu količinu tečnosti u oku i utvrditi stepen suvoće oka - kazala je dr med Bradarić.


Suve oči?

- Što se tiče liječenja suvoce oka uzrokovanog antiglaukomskim preparatima, ono se razlikuje s obzirom na to da li je blagi umjereni ili teški poremećaj. U blažim poremećajima se mogu koristiti vještačke suze, dok se u težim poremećajima u liječenje mogu uvesti kortikosteroidi i medicinski preparati koji utiču na poboljšanje stanja suvog oka i okularne površine. Topikalna terapija za suvo oko i glaukom su glavne indikacije za preparate koji se koriste dugotrajno. Ono što može olakšati liječenje i uticati na smanjenje troškova su višedozne sterilne bočice sa pumpicom koje mogu uštedjeti potrošnju preparata, zbog toga što se mogu koristiti više puta; to je tzv 3k sistem, koji je dosta složen, sa više dijelova, a više od godinu dana je prisutan na našem tržištu. Pomenuti 3K sistem omogućava proizvodju preparata bez konzervansa. Postoje mnoge studije koje ukazuju na štetnost konzervansa, prije svega konzervansa BAK- benzalkonium hlorid, prisutnog u mnogim pripravcima kapi koje se primjenjuju u oftalmologiji. Lična iskustva su pozitivna i pacijenti dobro reaguju. Jedan od problema je što se mora više pažnje posvetiti edukaciji pacijenata, pogotovo starijih, o korišćenju ovih preparata – kazala je dr med Bradarić. Predavanje na temu novog antibiotika četvrte generacije fluorohinolona za liječenje upalnih bolesti prednjeg segmenta oka, održala je dr med Sonja Jandroković iz Kliničko-bolničkog centra Zagreb. - Sve manje je oftamologa pa se moramo posvetiti raznim područjima. Uvijek volim da na svim svojim predavanjima se podsjetim na osnovne stvari u vezi sa oftalmologijom. Važno je uvijek pričati o vaskularizaciji oka, anatomsko-fiziološkom podsjetniku, o tome zašto neki ljekovi prodiru, a neki ne. Tako možemo bolje razumjeti i aktivni mehanizam selekcije supstanci, a onda pričati o upalama koje se dešavaju u oku. Prema podacima iz literature, godisnje 1-4 % pacijenata posjeti svog izabranog ljekara radi konjuktivitisa. U 50-70 % slučajeva uzročnici upale su bakterije. Veliki broj tih slučajeva rješavaju ljekari na primarnom nivou zdravstvene zastite. - Važno je uzeti u obzir klinčke simptomi upale, membranozne promjene, kao i cjelokupnu kliničku sliku, kako bismo pristupili liječenju. Važno je da imamo preparate koji djeluju brzo i efikasno, kako se ne bi stvorila rezistencija, koja ne predstavlja veliki problem kao u drugim oblastima, jer bakterije koje su intrinzički stekle rezistenciju uglavnom ne prelaze sa pacijenta na pacijenta, ali upale moramo liječiti prije nego dođe do određenih posljedica i komplikacija. Kod antibiotika 4. generacije fluorohinolona je potrebna dvostruka mutacija na oba gena da bi patogen postao otporan. Kod starijih generacija je bila dovoljna jedna mutacija, a postoji i veća vjerovatnoća razvoja prvog koraka mutacije, čime se lako stiču uslovi kasnijih mutacija. Četvrta generacija fluorohinolona ima širok spektar djelovanja, posebno proširen kada su gram pozitivne bakterije u pitanju, brz baktericidni efekat, dobro prodiranje u očna tkiva, smanjenu mogućnost razvoja rezistencije, a dostupni pripravci su bez konzervansa. U budućnosti, nadamo se da će postojati kombinovani lijek, gdje ćemo sa istim kapima rješavati više problema - kazala je dr med Jandroković.

Vidljiva razlika BLAŽE - TEŽE SMETNJE SUVOĆE SIGURNA PRIMJENA BRZ UČINAK

www.vizols.com

JGL OFTALMO LOGIJA

Draženka Laketić www.farmont.co.me office@farmont.me


Hronika 2. oktobar - OBILJEŽEN EVROPSKI DAN DONACIJE ORGANA SNIKA.

U okviru obilježavanja 2. oktobra, Evropskog dana donacije organa, NVO MoMSIC, Savez studenata farmacije i Udruženje nefrologa na čelu sa prof. dr Marinom Ratković organizovali su performans na Trgu republike u Podgorici. Simbolično prikazujući bubrege povezane srcem, željeli su da ukažu na značaj darivanja organa, opravdavajući slogan pod kojim je sve i organizovano- “Dar za život”. - Ovaj performans je namijenjen podizanju svijesti građana Crne Gore i podsjećanju na to koliko je bitan proces transplantacije organa i program koji je naša država skoro pokrenula. Sama parola “Dar za život” govori dovoljno o tome kako je važan svaki spašeni život transplantacijom nekog od vitalnih organa i željeli smo to da predstavimo građanima naše države- kazao je nakon performansa član MoMSIC-a Suad Šabanović. Takođe, u nedjelju, 5. oktobra u Delta City šoping centru održan je dio promotivnih aktivnosti. Kako je kazala prof. dr Marina Ratković još uvijek postoje predrasude koje je neophodno prevazići. - U Crnoj Gori od 2012. godine uspješno se sprovodi program transplantacije bubrega. Međutim, kod nas još uvijek ne postoji dovoljno razvijen kadaverični donorski program (doniranje organa sa mrtvog donora). Cilj ovog događaja je podizanje svijesti građana o potrebama doniranja organa što je temelj uspješnog razvoja transplantacionog programa. Evropski dan donacije organa tradicionalno se obilježava u mnogim zemljama Evrope od 2010. godine u okviru projekta koji je započet u Slovenija Transplantu, a gdje je Crna Gora kolaboracioni partner – kazala je prof. dr Ratković najavljujući ovaj program. 4. oktobar – ODRŽAN II REGIONALNI KONGRES O SUPORTIVNOJ TERAPIJI ONKOLOŠKIH BOLESNIKA U organizaciji Kliničkog centra Crne Gore i Udruženja onkologija u Budvi je od 2-10. oktobra održan II regionalni kongres o SUPORTIVNOJ TERAPIJI ONKOLOŠKIH BOLE-

30

Uz razmjenu iskustava i uspostavljanje saradnje ustanova i stručnjaka iz zemalja u regionu, temeljni cilj ovog stručno naučnog skupa bio je podizanje stepena znanja u području suportivne i palijativne terapije svih koji učestvuju u liječenju onkoloških bolesnika. Među aktivnim učesnicima ovoga kongresa bili su, onkolozi iz većine država u regionu te ljekari porodične medicine i medicinske sestre bez kojih kvalitetnu suportivnu terapiju onkoloških bolesnika nije moguće sprovoditi. Svi učesnici II regionalnog kongresa o SUPORTIVNOJ TERAPIJI ONKOLOŠKIH BOLESNIKA imali su priliku obnoviti svoje znanje i saznati novosti iz ovog veoma važnog područja onkologije i razmijeniti iskustva sa svojim starim i novim kolegama. 8. oktobar - ODRŽAN STRUČNI SKUP POSVEĆEN DIJABETESU

Institut za javno zdravlje i Udruženje endokrinologa Crne Gore, u cilju unaprjeđenja zdravstvene zaštite lica sa šećernom bolešću, 08. oktobra u amfiteatru Medicinskog fakulteta u Podgorici organizovali su stručni skup - Zdravstvena zaštita lica sa šećernom bolešću- Otkrivanje i liječenje dijabetesa. Ovaj skup bio je uvod u seminar „OSAM GRADOVA“ koji se održao u svim zdravstvenim centrima Crne Gore u periodu od 08-17. oktobra. Na skupu su prezentovani podaci iz Crne Gore i svijeta koji upućuju na značaj ranog otkrivanja i integrisanog liječenja dijabetesa, te primjena i potrošnja antidijabetika u Crnoj Gori. Na skupu su govorili dr Sanja Medenica, direktorica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, dr Dragan Likić iz Instututa za javno zdravlje, kao i dr Olivera Bošković, dr Sreten Kavarić i dr Snežana Vujošević sa Klinike za internu medicinu KCCG i mr ph Olgica Knežević iz Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore.


10. oktobar – MINISTAR ZDRAVLJA PROF. DR MIODRAG RADUNOVIĆ U RADNOJ POSJETI BIJELOM POLJU Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović sa saradnicima i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Kenan Hrapović sa saradnicima boravili su u radnoj posjeti opštini Bijelo Polje, u petak 10. oktobra. Tom prilikom ministar Radunović imao je stručni sastanak sa menadžmentima i zaposlenima u Opštoj bolnici i Domu zdravlja Bijelo Polje, gdje su razgovarali o funkcionisanju zdravstvenog sistema u ovoj opštini i unapređenju zdravstvene zaštite stanovnika Bijelog Polja. Mministar Radunović obišao je Dom zdravlja Bijelo Polje i u toj ustanovi pustio u rad senzornu i terapeutsku sobu u Centru za djecu sa posebnim potrebama.

Podsjećamo da je 18. septembra 2014. godine objavljena kratka lista projekata u okviru druge faze kampanje i da građani koji do 15. decembra 2014. godine budu ukazivali na neizdavanje fiskalnih računa, rad na crno i kršenje potrošačkih prava, imaju priliku da glasaju za nove predloge investicija i, na taj način, preusmjere sredstva iz sive ekonomije u konkretne društveno korisne svrhe. Od početka druge faze kampanje prikupljeno je već preko 213.000 eura za nove projekte. 15. oktobar - CRNA GORA JEDINA U REGIONU NEMA VIŠE LISTU ČEKANJA NA KORONAROGRAFIJE

11. oktobar – ODRŽAN I KONGRES FIZIOTERAPEUTA CRNE GORE Pod sloganom "Pokretom do zdravlja" u Institutu dr Simo Milošević u Igalu, od 8. do 11. oktobra održan je prvi Kongres fizioterapeuta Crne Gore sa međunarodnim učešćem, koji je učvrstio regionalnu saradnju nacionalnih organizacija fizioterapeuta i dao određene smjernice za razvoj fizioterapije u Crnoj Gori. Otvarajući kongres, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Zoran Kostić kazao je da je neizostavna pomoć fizioterapeuta u akcidentnim životnim situacijama, ali da ona može biti stručnija, a status fizioterapeura bolji. Predsjednik Udruženja fizioterapeuta Krsto Kovačević kazao je da je kongres prekretnica za fizioterapiju u Crnoj Gori. - Sa uvjerenjem ističem da će ovaj Kongres ojačati regionalnu saradnju fizioterapeuta i nacionalnih organizacija fizioterapeuta, unaprijediti profesionalni odnos i rad fizioterapeuta prema korisnicima fizioterapije, a samim tim i poboljšati kvalitet života naših građana", istakao je Kovačević na otvaranju. 14. oktobar – KAMPANJA „BUDI ODGOVORAN“ 14 oktobra je u Institutu za bolesti djece KCCG obavljen prvi pregled novim aparatom za gastro i kolonoskopiju. Sredstva za nabavku aparata obezbijeđena su u prvoj fazi kampanje “Budi odgovoran. Od tebe zavisi. Siva ekonomija 0%“. Opremanjem odjeljenja za gastroenetrologiju ovim modernim endo-video sistemom za pregled želuca, tankog i debelog crijeva, značajno je unaprijeđen komfor i bezbjednost pacijenata tokom procedure i smanjena potreba za upućivanjem na dodatnu dijagnostiku izvan Crne Gore. Zbog bolova u stomaku oko 2.000 djece godišnje javi se Institutu za bolesti djece KCCG. Rano otkrivanje i pravovremena terapija su od izuzetnog značaja za izlječenje ili poboljšanje kvaliteta života najmlađe populacije. U suprotnom, mogu nastati trajna oštećenja, koja čak mogu ugroziti i život djece. Zahvaljujući građanima koji su, u prvoj fazi kampanje “Budi odgovoran” ukazali na sivu ekonomiju i preusmjerili značajan iznos sredstava iz sive zone u društveno korisne svrhe, nabavljena je ova vrijedna oprema i unaprijeđena zdravstvena njega naših najmlađih pacijenata iz svih krajeva Crne Gore.

U Kliničkom centru Crne Gore na konferenciji za novinare, ministar zdravlja u Vladi Crne Gore, prof. dr Miodrag Radunović, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, dr Kenan Hrapović, direktor Kliničkog centra Crne Gore, dr Milan Mijović i prof. dr Ljilja Musić, medicinska direktorka KCCG i direktorka Centra za kardiologiju predstavili su 15. oktobra metodologiju i način rada za eliminisanje liste čekanja za angiografske procedure u kardiologiji. U okviru projekta koji je Klinički centar Crne Gore realizovao sa Fondom za zdravstveno osiguranje, u KCCG više ne postoji lista čekanja za koronarografiju zahvaljujući dopunskom radu ljekara iz Kliničkog centra kao i dodatnom angažmanu stručnjaka iz Srbije. - Možemo da se pohvalimo da je Crna Gora jedina zemlja u regionu, ako ne i u Evropi, koja nema listu čekanja za koronarografiju, kazao je ovim povodom direktor KCCG dr Milan Mijović. Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović kazao je da eliminacija liste čekanja za koronarografiju uveliko pomaže u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti, koje su najčešći uzrok smrti. 16. oktobar - MEĐUNARODNI KLUB ŽENA DONIRAO JE OFTALMOLOŠKI APARAT KLINIČKOM CENTRU CRNE GORE Međunarodni klub žena Crne Gore uručio je Odjeljenju za oftalmologiju Instituta za bolesti djece (IBD) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dijagnostički aparat namjenjen elektrofiziološkom i neurološkom ispitivanju oka (odnosno analizi funkcija vidnog živca i mrežnjače oka). Sredstva za nabavku ovog aparata prikupljena su na prošlogodišnjem Božićnom bazaru, zahvaljujući

31


je bilo i onih čije su vrijednosti mjerenih parametara bile van referentnih vrijednosti. Oni su upućivani kod svojih izabranih ljekara, i upravo je to pokazatelj da je organizovanje ovakvih i sličnih programa opravdano i neophodno. U timu Doma zdravlja koji je realizovao akciju su bili ljekari: Snežana Barjaktarović-Labović, Adis Martinović i Snežana Glavičić, kao i medicinske sestre Đina Jovanović, Olivera Simović i Danijela Demir. 20. oktobar – PROMOVISANA BROŠURA DIJABETES

podršci i zalaganju ambasada koje se nalaze u Crnoj Gori. Ukupna vrijednost donacije iznosi 24, 500€. Ispitivanje ovim aparatom posebno je važno kod djece koja imaju izolovano oboljenje oka ili ako je ono u okviru neuroloških i drugih oboljenja. Upotreba ovog aparata pomaže doktorima u postavljanju dijagnoze kada postoje urođene anomalije oka, očnog živca i vidnih centara u mozgu, ali i kod oboljenja koja nastaju u ranom djetinjstvu i kasnije. Veoma je koristan u procjeni oštećenja izazvanog oboljenjem, praćenju toka bolesti i uticaju terapije na oporavak vida. Predsjednica Međunarodnog kluba žena Crne Gore g-đa Diane Risopoulos izrazila je zadovoljstvo što je novac sakupljen tokom humanitarne akcije utrošen za kupovinu dijagnostičkog aparata i najavila da će “Ovogodišnji Božićni bazar biti organizovan 6. decembra u Delta sitiy-u: Pozivam sve predstavnike ambasada i sve ljude da posjete Bazar“. U ime Kliničkog centra Crne Gore dr Maja Kavarić je uručila zahvlanicu g-đi Risopoulos. 16. oktobar - DOM ZDRAVLJA BAR OBILJEŽIO SVJETSKI DAN HRANE

Kao i prethodnih godina, JZU Dom zdravlja Bar je u okviru svojih preventivnih aktivnosti obilježio 16.oktobar Svjetski dan hrane. I ove godine su Barani imali priliku da ovog značajnog dana u Kalendaru javnog zdravlja provjere vrijednosti šećera u krvi, vrijednosti krvnog pritiska, da utvrde svoje stanje uhranjenosti kroz izračunatu vrijednost indeksa tjelesne mase (BMI), kao i da uz edukativni material koji su dobili, pitaju za savet ljekara. Akciju je bila organizovana u Tržnom centru “Voli” u Baru. I ovoga puta odazvao se veliki broj građana, među kojima

32

Dom zdravlja „Dimitrija Dika Marenić“ iz Danilovgradu promovisao je svoju brošuru „Dijabetes“, autora psihološkinje Tijane Ignjatov. Tom prilikom govorio je ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović, koji je izrazio zadovoljstvo zbog prisustva ovom događaju. - Dvanaesta po redu edukativna brošura Doma zdravlja Danilovgrad, posvećena je dijabetesu, najmasovnijoj hroničnoj nezaraznoj bolesti, koju s razlogom možemo nazvati pošast savremenog doba. Prema procjenama Međunarodne dijabetičke federacije (IDF) učestalost šećerne bolesti za starosnu grupu od 20 do 79 godina iznosi do 6,0%, a u Evropi 8,4%. Crna Gora se po učestalosti obolijevanja uklapa u evropski prosjek, što znači da od 5 do 10 odsto populacije ima dijabetes ili neki vid poremećaja regulacije šećera, što samim tim nameće potrebu uključivanja svih segmenata zdravstvenog sistema i što je još važnije osmišljavanje programa prevencije pojave i širenja bolesti- kazao je prof. dr Radunović tom prilikom. 21. oktobar – ODRŽANA RADIONICA O UNAPREĐENJU KAPACITETA ZA PREVENCIJU POVREDA: NEOPHODNA PREVENCIJA NASILJA U Budvi je 21. Oktobra održan regionalni skup posvećen unapređenju kapaciteta za prevenciju povreda: neophodna prevencija nasilja. Tom prilikom govorio je prof. dr Miodrag Radunović, Ministar zdravlja u Vladi Crne Gore. - Budući da je u svijetu evidentan značajan trend rasta svih oblika nasilja i povreda, aktivnosti koje sprovodi Ministarstvo zdravlja, shodno preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, usmjerene su ka uspostavljanju efikasnog sistema nadzora za incidencu i prevalencu povreda, kao i identifikaciju faktora rizika povreda i njihovom suzbijanju – kazao je Radunović. Dvodnevnom skupu, koji se održava pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije, prisustvali su predstavnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Crne Gore, Norveške, Moldavije, Makedonije, Rumunije, Srbije i međunarodnih institucija. 21. oktobar – DONACIJA KLINIČKOM CENTRU CRNE GORE Crkva Isusa Hrista poslednjih dana u Crnoj Gori (LDS) donirala je Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) medicinsku opremu ukupne vrijednosti oko 37.000€. Cilj donacije je unapređenje rada oftalmologa naše ustanove. Tim povodom je u KCCG održana konferencija za novinare na kojoj je u ime Kliničkog centra Crne Gore prisutne pozdravila prof. dr Slavica Vujisić.


„Ovo je neprofitna humanitarna organizacija koja posluje samostalno ili u saradnji sa drugim dobrotvornim ustanovama i vladama“ predstavio je LDS direktor Ras Vestvud. On je dalje pojasnio da organizacija poštuje zapovijesti Isusa Hrista te pomaže one kojima je pomoć potrebna. Pored medicinske opreme donacija obuhvata i edukaciju oftalmologa KCCG, zbog čega je danas i naredna dva dana u posjeti dr Mat Haris. On je izrazio zadovoljstvo što je posjetio KCCG i Crnu Goru rekavši da je naša država prelijepa jer ga podsjeća na njegovu domovinu Jutu. On je takođe rekao da je posjetio mnoge bolnice i mnoge doktore ali da je naša najbolja od svih. Dr Danijela Đurovoić se u ime KCCG i svih kolega oftalmologa iskreno zahvalila donatorima u nadi da ćemo opravdati njihovo povjerenje i da ćemo i dalje imati njihovu podršku za dobrobit svih naših pacijenata. 22. oktobar – MINISTAR RADUNOVIĆ PRISUSTVOVAO POSLOVNOM DORUČKU AMERIČKE PRIVREDNE KOMORE

Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović prisustvovao je poslovnom doručku koji je organizovan 22. oktobra u Podgorici. Tom prilikom je skrenuo pažnju na uvijek aktuelnu temu ljekova u Crnoj Gori i kazao da potrošnja ljekova kod nas iz godine u godinu raste, a zbog procedure prilikom nabavke medikamenata nekoliko puta desile su se i nestašice na crnogorskom tržištu. Ovi i neki drugi problemi u ovoj oblasti mogu biti otklonjeni boljom kontrolom i primjenom propisa kazao je prof. dr Radunović. Ministar Radunović je istakao da se samo dobro regulisanom nabavkom ljekova, na pravi način koncipiranim listama i racionalnom potrošnjom, može obezbijediti racionalno propisivanje i korišćenje ljekova. 23-25. oktobar - ODRŽAN III SAJAM MEDICINE U CRNOJ GORI U organizaciji magazina „MedicalCG,“ a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore u hotelu „Nikić“ u Podgorici od 23. do 25. oktobra održan je III Sajam medicine. Ovogodišnjim održavanjem sajam je dobio poseban kvalitet,

odnosno pravo na naziv tradicionalna manifestacija. Sajam je otvorio ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović. Naučni odbor sajma sačinjavaju: prof. dr Slavica Vujisić, dr sci med. Majda Šahman Zaimović, doc. dr Zorica Potpara i dr sc med Elvir Zvrko. Ovogodišnji sajam medicine okupio je oko 50 štandovskih izlagača i organizovao oko 80 stručnih predavanja koja su se istovremeno prezentovala u dvije sale. Učešće na sajmu uzele su sve javne zdravstvene institucije: Ministarstvo zdravlja, Fond za zdravstveno osiguranje, Institut za javno zdravlje, Agencije za ljekove i medicinska sredstva, kao i Ljekarska i Farmaceutska komora Crne Gore. Ovogodišnji gosti sajma bili su, kao i prethodnih godina, domovi zdravlja, javne ustanove i bolnice iz cijele Crne Gore koje su svoj rad predstavile na štandovima sajma. Klinički centar Crne Gore je svojim učešćem, kako u štandovskoj sali tako i na stručnim predavanjima dao poseban ton i značaj cijeloj manifestaciji.

Veliki broj farmaceutskih kompanija i veledrogerija koje rade na teritoriji Crne Gore uzelo je učešće na sajmu. Međunarodni karakter sajmu dalo je gostovanje Agencije za lekove i medicinska sredstva iz Srbije i Kraljevsko farmaceutsko društvo iz Londona. Ove godine se po prvi put na sajmu pojavljuju NVO organizacije iz oblasti zdravstva. 28. oktobar – DELEGACIJA CRNE GORE NA MINISTARSKOJ KONFERENCIJI “ZDRAVLJE U SREDOZEMLJU“ U RIMU

Delegacija Crne Gore, predvođena ministrom zdravlja prof. dr Miodragom Radunovićem, učestvovala je na Ministarskoj konferenciji “Zdravlje u Sredozemlju”, koja je održana u Rimu, od 27-28. oktobra. Ministarsku konferenciju organizovalo je Ministarstvo zdravlja Republike Italije u okviru predsjedavanja Savjetom Evropske unije. Tokom konferencije ministri zdravlja Crne Gore i Italije Miodrag Radunović i Beatriće Lorencin potpisali su Memorandum o razumijevanju između Ministarstva zdravlja Crne Gore i Ministarstva zdravlja Republike Italije o saradnji u oblasti zdravstva i medicinskih nauka.

33


29. oktobar - PROMOVISANA BROŠURA POD NAZIVOM: „PRISTUP PORODICE ČLANU KOJI IMA RAK - OBOLJELE PAZIMO I VOLIMO NA PRAVI NAČIN“, KOJU JE PRIPREMIO DOM ZDRAVLJA DANILOVGRAD

Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović 29. oktobra govorio je na promociji edukativne brošure pod nazivom: „Pristup porodice članu koji ima rak- Oboljele pazimo i volimo na pravi način“ koju je pripremila klinički psiholog Tijana Ignjatov, u izdanju Doma zdravlja Danilovgrad. Uz ministra Radunovića, na promociji su govorili Zorica Kovačević, pomoćnica direktora Doma zdravlja Danilovgrad i autorka brošure Tijana Ignjatov. 29. oktobar – POTPISAN PROTOKOL O SARADNJI ZA REALIZACIJU PROJEKTA ADAPTACIJE I OPREMANJA URGENTNOG CENTRA KLINIČKOG CENTRA CRNE GORE

borba protiv raka dojke. Crna Gora se pridružila međunarodnim naporima organizovanjem kampanje pod sloganom “Svim srcem u borbi protiv karcinoma dojke”. Organizatori kampanje su NVO Zdrava Dona Montenegrina i Crnogorski komitet za međunarodnu saradnju studenata medicine (MOMSIC), a organizovane su i brojne aktivnosti kao što su edukacije o samopregledu, ljekarski pregledi i predavanja. 31. oktobar – U ORGANIZACIJI KOMPANIJE FARMONT ODRŽANA DVA STRUČNA SKUPA U organizaciji kompanije Farmont 29. oktobra održan je Oftamološki skup u hotelu „Podgorica“. Na skupu je govorila dr med Sonja Jandroković iz „Zavoda za gloukom“ iz Zagreba na temu „Moksifloksacin- novi antibiotik za liječenje upalnih bolesti prednjeg segmenta oka“ i Edita Flies Bradarić iz Očne klinike Optimal iz Podgorice na temu „Suvo oko i glaukom“. Drugi stručni skup u organizaciji kompanije Farmont održan je 31. oktobra i bio je posvećen prezentaciji IBSA kompanije, pa je na tu temu Edvin K. Krunenberg održao uvodno predavanje. Nakon toga dr Analiza Beatini, specijalista estetske medicine održala je predavanje i diskusiju na temu VICODERM proizvoda na bazi hijaluronske kisjeline. 30. oktobar - RADIONICE NA TEMU “RANO OTKRIVANJE KARCINOMA DOJKE

Protokol o saradnji za realizaciju projekta adaptacije i opremanja Urgentnog centra Kliničkog centra Crne Gore potpisali su u četvrtak, 30. oktobra direktor Kliničkog centra Crne Gore, dr Milan Mijović, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, dr Kenan Hrapović i koordinator Turske Agencije za međunarodni razvoj i koordinaciju (TIKA), g-din Mustafa Yazici. 30. oktobar – OBILJEŽEN MJESEC BORBE PROTIV RAKA DOJKE Šetnjom solidarnosti „Za nju” 4. oktobra otpočele su aktivnosti kojima je obilježen je mjesec borbe protiv raka dojke. Podgoričkim ulicama prošetalo je preko pedeset žena, obilježavajući tako Mjesec borbe protiv raka dojke, a nastojeći da podignu svijest žena o prevenciji i ranom otkrivanju te opake bolesti. Oktobar je mjesec u toku kojeg se širom svijeta promoviše

34

"Organizacija žena Crne Gore" je u svojim prostorijama, u sklopu aktivnosti iz oblasti "Zena i Zdravlje", organizovala radionice na temu "Rano otkrivanje karcinoma dojke", koje je vodila dr med Ranka Rolovic. Radionice su se odrzavale u grupama svakog cetvrtka u oktobru, u 11 časova. Na njima se razgovarale o problemu karcinoma dojke, ovladavanju tehnikom samopregleda dojke i preporukama o adekvatnom terminu započinjanja korisnih pregleda i intervalima ponovnih, kontrolnih pregleda (kliničkog pregleda, mamografije i ultrazvuka).


Predstavljamo:

JAVNA USTANOVA ZAVOD - KOMANSKI MOST

Javna ustanova zavod „Komanski most“ počela je sa radom 12. novembra 1976. godine, kao ustanova za zbrinjavanje umjereno, teže i teško psihički zaostale djece i omladine. Vremenom je Zavod, zbog smanjenja broja djece, ali i reforme koja se sporovodila u sitemu socijalne i dječije zaštite, prerastao u ustanovu za zbrinjavanje odraslih osoba sa ozbiljnim ograničenjima u socijalnom funkcionisanju usljed intelektualnih teškoća i drugih smetnji povezanih sa intelektualnim invaliditetom. Shodno organizaciji rada djelatnosti Zavoda su: smještaj odraslih osoba sa invaliditetom, tačnije umjerenim, težim i teškim intelektualnim teškoćama i poremećajima iz autističnog spektra, radno okupaciono angažovanje u skladu sa fizičkim i psihičkim sposobnostima korisnika, organizovanje kulturno-zabavnih aktivnosti i pružanje zdravstvene zaštite. Zavod ima jako dobru saradnju sa roditeljima korisnika. Sa njima se održavaju redovni kontakti, jer je njihovo učešće u rehabilitaciji jako važno. Porodica je značajan faktor u procesu

36

rada i napredovanja štićenika. Roditelji preko svog predstavnika, koji je član Upravnog odbora Zavoda, doprinose aktivnostima koje se u njemu obavljaju. Veliki napredak postignut je u pogledu odnosa roditelja i rodbine prema štićenicima. Ranije smo imali slučajeva da članovi poredice ne posjećuju osobe koje su smještene u Zavodu. Sada imamo sve veći broj roditelja i članova porodice koji dolaze u posjetu korisnicima, a i sami korisnici sve više odlaze u posjetu članovima porodica. U slučajevima kada roditelj ili član porodice, zbog zdravstvenih ili nekih drugih problema, nije u mogućnosti da posjeti svog člana porodice koji boravi u Zavodu, organizuje se odlazak štićenika kod svojih najbližih. U Zavodu je uvedena praksa da se roditeljima korisnika nadoknađuju putni troškovi prilikom posjete svojih najbližih koji su smješteni u ustanovi. Takođe, veliki broj članova porodice prisustvuje manifestacijama koje štićenici organizuju u Zavodu. Sama politika koja se vodi u pogledu odnosa porodicaštićenik-Zavod doprinijela je da se ostvari ovakao značajan


Na Specijalnoj olimpijadi, koja je organizovana u Bosni i Hercegovini prošle godine, štićenici JU zavoda „Komanski most“ postigli su zapažene rezultate. Tačnije, jedna štićenica osvojila je zlatnu medalju u plivanju slobodnim stilom na dionici od 25 metara, dok su u ekipnim sportovima osvojili četvrto mjesto u kuglanju.

napredak u ovom segmentu. U Zavodu se može smjestiti 130 osoba sa umjerenim, težim i teškim intelektualnim invaliditetom. Rekonsrukcijom paviljona stvoreni su uslovi za život i pozitivno terapijsko okruženje za korisnike koji zadovoljavaju međunarodne standarde, što je i konstatovano od strane savjetodavnog tijela Savjeta Evrope – CPT-ea, Odbora za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore i Monitoring tima nevladinih organizacija. Pored rekonstrukcije smještajnih kapaciteta, radilo se i na poboljšanju infrastrukture kako bi se stvorili maksimalno povoljni uslovi za život i rad korisnika. Tako su adaptirani: kuhinja, magacinski prostor, kotlarnica, postavljen je sistem za navodnjavanje, krovna konstrukcija na paviljonu “A”, kao i montažna nadstrešnica od paviljona do restorana radi zaštite korisnika usljed loših vremenskih prilika. Sa korisnicima rade zaposleni različitih profesija među kojima su: psiholozi, socijalni radnici, defektolozi, pedagozi, fizioterapeuti, terapeuti, radni terapeuti, medicinske sestre, medicinski tehničari i njegovateljice. U Zavodu je trenutno smješteno 109 korisnika, od čega 60 osoba muškog i 49 ženskog pola. Od njih je 18-oro uzrasta između 19 i 25 godina života, 32-je uzrasta između 26 i 35 gdona, 24-oro uzrasta između 36 i 45 godina, 26-oro uzrasta između 46 i 55 godina, sedmoro uzrasta između 56 i 65 godina i dvoje starosti preko 65 godina života. Korisnicima koji borave u „Komanskom mostu“ obezbijeđen je smještaj, ishrana, odjeća i obuća, radno okupaciono angažovanje u skladu sa njihovim fizičkim i psihičkim sposobnostima, kulturno-zabavne aktivnosti i zdravstvena zaštita u skladu sa propisima kojima se uređuje zdravstvena zaštita i osiguranje. Radi sveobuhvatne zdravstvene zaštite u Zavodu su angažovani ljekari specijaliste i to: neuropsihijatar, stomatolog, ginekologa, fizijatar, ortoped, neurolog i urologa. Za sve korisnike smještaja urađeni su individualni planovi zaštite u kojima se nalaze opšti podaci za svakog korisnika, ali i zaduženja stručnih radnika za sprovođenje individualnog plana. U individualnim planovima se unose kratkoročni i dugoročni ciljevi, kao i podaci iz oblsti: formalno pravne zaštite, pripadnosti porodici, očuvanja kognitivnih funkcija, vještina staranja o sebi, socijalizacije, rada i okupacije, bezbjednosti i zdravstvene zaštite. Individualnim planom zaštite za svaku oblast rada jasno su naznačeni ishodi, zadaci, aktivnosti, zaduženje osobe i rokovi. Na osnovu rasporeda aktivnosti planiranih individualnim planom zaštite, formirane su četiri defektološke, tri vaspitno okupacione, tri okupaciono terapijske, tri radno okupacione i dvije socio-terapijske grupe. Na ovaj način svaki korisnik je obuhvaćen nekim vidom okupacije kroz pisanje, crtanje, slušanje muzike, društvene igre, gledanje filmova, ples, a sve u cilju održavanja postojećih potencijala, jer je većina njih bila uključena u vaspitno obrazovni proces u nekoj od ustanova. Na

ovaj način se takođe stiču i nove navike i vještine. Sa korisnicima se radi individualno, ali i grupno. Korisnici koji su angažovani u radnim grupama aktivnosti obavljaju u politehničkoj radionici i radionici za domaću radinost. Aktivnosti se obavljaju isključivo pod nadzorom radnih terapeuta. Korisnici na ovim poslovima postižu veoma značajne rezultate koji su, naravno, u skladu sa njihovim sposobnostima. Korisnici koji su angažovani na poslovima održavanja Zavoda, kao što su uređenje dvorišta i rad u voćnjaku, veoma uspješno obavljaju svoje aktivnosti. U cilju sveukupne rehabilitacije naših korisnika, važan segment čini kontakt sa širom društvenom zajednicom. Taj kontakt se ostvaruje u okviru ustanove ili van nje. Stoga, u redovne aktivnosti korisnika Zavoda spada zimovanje i ljetovane u trajanju od 7 dana svake godine. Veoma često korisnici prisustvuju humanitarnim koncertima koji se za njih organizuju, ali i drugim kulturnim i sportskim događajima u gradu i šire. Korisnici su prošle godine bili glavni akteri filma „Lud za tobom“, crnogorskog reditelja Danila Marunovića, koji je prikazivan pred crnogorskom, ali i svjetskom publikom. Za korisnike se tokom cijele godine u kontinuitetu organizuju jednodnevni izleti u tržnim centrima Delta i Gintaš, kao i posjeta Konjičkom klubu, a sve to u cilju interakcije sa društvenom zajednicom. U cilju organizovanja što kvalitetnijeg života i pružanja što boljih usluga korisnicima, Zavod ima odličnu saradnju sa institucijma na državnom i lokalnom nivou, nevladinim organizacijama, međunarodnim institucijama, kao i sličnim institucijama na regionalnom nivou. Saradnja sa ustanovama socijane zaštite je konstantna. Ovaj vid saradnje posebno je bitan zbog reforme sistema socijalne i dječije zaštite koja obuhvata i transformaciju Zavoda. Plan transformacije se fokusira na prevenciji daljeg prijema korisnika i na postepenoj deinstitucionalizaciji sadašnjih korisnika kroz razvoj vještina za samostalan život i pružanje adekvatnih servisa u okviru porodice i zajednice. Vasilj Dušaj, direktor

37


35,52'12,=2721,รฟ1$92'$

8ULDJH7HUPDOQDYRGDLPDVDVWDYVOLฤ€DQSULURGQRPVDVWDYXWMHOHVQLKWHฤ€QRVWL SOD]PDVX]H IL]LRORรฅNRJS+NRMLMRMRPRJXรพDYDGDGMHOXMHX LGHDOQRPRGQRVXVDNRรงRP

1. Nakon dermo-estetskih procedura 8PLUXMHUHJHQHULรฅHNRรงXQDNRQGHUPRHVWHWVNLK]DKYDWD 1

2. Nelagodnost, iritacije 8PLUXMHLULWDFLMHNRรงH 3. Crvenilo lica 8PDQMXMHRVMHรพDMYUXรพLQHLFUYHQLODNRรงH

2

4. Pelenski osip 8PLUXMHEHELQXFUYHQXJX]X

5. Opekotine od sunca 8PLUXMHHULWHPNRรงHLGMHOXMHDQWLDOHUJLMVNL 2รฅWHรพHQDNRรงD 8QDSUHฤXMHREQDYOMDQMHNRรงH

3

7. Dermatitis kapaka 8PLUXMHLRVYMHรงDYDNDSNH 4

35,52'12),/75,5$1$,2%2*$รฝ(1$

8ULDJH7HUPDOQD9RGDMHQDML]EDODQVLUDQLMDYRGDSRVDGUรงDMX PLQHUDODLHOHPHQDWDXWUDJRYLPDQMHQDVXYDPDWHULMD RGPJ/MHLGRSXWDNRQFHQWURYDQLMDXRGQRVXQD VYHRVWDOHWHUPDOQHYRGHXNOMXฤ€HQHXGHUPDWRORJLMX

5

8ULDJH7HUPDOQD9RGDVHXVYRPฤ€LVWRPVWDQMX NRULVWL]DWUHWPDQHX8ULDJH7HUPDOQRMEDQMLX )UDQFXVNRMLFHQWUDOQLMHDNWLYQL 5,21 VDVWRMDNVYLK8ULDJHSURL]YRGD g/L 0,44

6 0,21

7 0,35 g/L

11 g/L






+32% hidriranosti posle samo jedne aplikacije

"รŒ1.!"รŒ8$รŒ$รŒ/รŒ!$?รŒ ""$/1รŒ.1"$รŒ"รŒ/3>$$?3 32356.$-7(, 267$9,7('$'-(/8-(

8ULDJH7HPDOQX9RGXQLMH SRWUHEQRXNODQMDWLMHGQRVWDYQR MHRVWDYLWHGDVHRVXรฅLNDNREL REH]ELMHGLODNRรงLEHQHILW GHMVWYDPLQHUDOD

8

9

8. Nakon uklanjanja ลกminke .RPSOHWLUDXNODQMDQMHรฅPLQNH LXPLUXMHNRรงX

10

9. Nakon ลกminkanja )L[LUDรฅPLQNX +LGUDWDFLMDLSUR]UDฤ€QRVW 2VWDYOMDPHNDQL KLGUDWDQWDQILOPQDNRรงL =DรฅWLWQDQMHJDNRรงH รคWLWLNRรงXRG VORERGQLKUDGLNDOD

11

8PLUXMXรพLWUHWPDQ 2ODNรฅDYDLULWDFLMHL RVMHรพDMQHODJRGQRVWL

12

13. Nakon depilacija 8EODรงDYDSHFNDQMH 14. Nakon brijanja 8PLUXMHNRรงX QDNRQEULMDQMD

13

15. Nakon sportskih aktivnosti 3UXรงDWUHQXWQR RVYMHรงHQMHLKLGUDWDFLMX

14

16. Kada putujete 2ODNรฅDYDRVMHรพDMnelagode

15

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 130, Podgorica tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: vpmeditas@t-com.me, www.meditas.me

16


REGION 7. oktobar – PRVE ELEKTRONSKE ZDRAVSTVENE KARTICE I U TUZLANSKOM KANTONU TUZLA - Nakon Sarajevskog i Zeničko-dobojskog, dodijeljene su prve elektronske zdravstvene kartice i u Tuzlanskom kantonu. Naime, Dom zdravlja Gračanica je ispunio sve uslove za uvođenje ovog informatičkog sistema, te su danas svečano uručene i prve elektronske zdravstvene kartice koje će se u narednom periodu sukcesivno dodjeljivati registrovanim pacijentima ove zdravstvene ustanove. Ceremoniji dodjele elektronskih zdravstvenih kartica su, između ostalih, prisustvovali prim. dr. Vildana Doder, pomoćnica federalnog ministra zdravstva, dr. Alen Kamerić, ministar zdravstva TK, Nusret Helić, načelnik općine Gračanica, Almira Hurić, direktorica Zavoda zdravstvenog osiguranja TK i dr Zehra Karahasanović, direktorica JZU Dom zdravlja Gračanica. Federalno ministarstvo zdravstva kroz nabavku IT i mrežne opreme stvorilo je pretpostavke za daljnju implementaciju ovog programa, koja najvećim dijelom zavisi od angažmana kantonalnih zdravstvenih institucija. 9. oktobar - OTVORENA REKONSTRUISANA LABORATORIJA ZA DIJAGNOSTIKU TUBERKULOZE BANJA LUKA - Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Dragan Bogdanić, zajedno sa direktorom Instituta za javno zdravstvo Slobodanom Stanićem i predstavnicima UNDP-a otvario je rekonstruisanu laboratoriju za dijagnostiku tuberkuloze pri Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske. U pitanju je laboratorija trećeg nivoa biosigurnosti, prva ovakve vrste u Republici Srpskoj, koja je urađena po standardima Svjetske zdravstvene organizacije i Evropskog centra za kontrolu bolesti, u čije opremanje je uloženo oko milion KM. Načelnik Službe za mikrobiologiju u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Pava Dimitrijević rekla da je ovom laboratorijom omogućena mnogo brža dijagnostika za tuberkulozu i druge bolesti. Šef kancelarije UNDP-a u Banjaluci, Goran Vukmir rekao je novinarima da je ova laboratorija dio velikog programa koji finansira Globalni fond, za borbu protiv turbekuloze, side i malarije, te podsjetio da je UNDP u posljednjih deset godina ukupno uložio 16,5 miliona dolara u izgradnju sistema za borbu protiv tuberkuloze u BiH. 9. oktobar – ODRŽAN 39. MEĐUNARODNI SAJAM MEDICINE I STOMATOLOGIJE MEDIDENT BEOGRAD - Međunarodni sajam medicine i stomatologije MEDIDENT, koji se već 39. put organizuje na Beograd-

40

skom sajmu, okupio je i ove godine proizvođače, distributere i korisnike najsavremenijih medicinskih uređaja i opreme. Prof. dr Berislav Vekić, državni sekretar Ministarstva zdravlja, otvorio je ovu međunarodnu manifestaciju i obratio se rekavši tom prilikom da su tehničko-tehnološka dostignuć, znanja i isukustva iz oblasti medicine, najnoviji uređaji, materijali i pronalasci jedan od prioriteta Ministarstva zdravlja, kako bi se unaprijedilo zdravstvo u Srbiji. Po njegovim riječima, Ministarstvo zdravlja čini sve što može da se zdravstvene institucije u Srbiji što prije opreme najsavremenijim medicinskim uređajima i opremom. 22. oktobar - SUSRET MINISTARA ZDRAVLJA SRBIJE I HRVATSKE BEOGRAD/ZAGREB - Ministar zdravlja u Vladi Republike Srbije dr Zlatibor Lončar sastao se u Zagrebu sa ministrom zdravlja u Vladi Republike Hrvatske, prim. dr Sinišom Vargom, i tom prilikom razgovarao sa svojim hrvatskim kolegom o mogućnostima uspostavljanja bliže i konkretnije saradnje dva ministarstva, kao i o raznim aspektima realizacije konkretnih projekata od obostranog interesa. Prvi zvanični susret dvojice ministara bio je posvećen, prije svega razmjeni iskustava u procesima reforme zdravstvenog sistema, raznim oblicima zdravstvenog osiguranja, ali i o programima transplatacija, u kojem je hrvatsko zdravstvo ostvarilo zapažene rezultate. Ministri su se složili da bi zajednički nastup zdravstvenih ustanova Srbije i Hrvatske u procesu objedinjenih nabavki mogao da doprinese postizanju povoljnijih cijena i veće konkurentnosti na tržištu. Ministri su se tokom susreta dogovorili da se postojeća saradnja u oblasti transplatacije dodatno proširi, tako što bi se formirali zajednički timovi, koji bi pomogli u organizaciji ove oblasti, kako bi se stvorili uslovi za nastup u projektima koji su interesantni i za zdravstvo Srbije i za zdravstvo Hrvatske. Ministri Lončar i Varga, inače, prisustvovali su i Regionalnom dijabetes forumu u Zagrebu, koji je organizovan u saradnji Republike Hrvatske i Kraljevine Danske, na kome je uz prevenciju i liječenje posebno razgovarano o ekonomskim efektima dijabetesa, kao i važnosti ranog otkrivanja ove bolesti. 23.oktobar - URUČENO 30 VOZILA ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ BEOGRAD - Ministar zdravlja u Vladi Republike Srbije dr Zlatibor Lončar uručio je ključeve 30 vozila za hitnu medicinsku pomoć, direktoru Gradskog zavoda za hitnu medicinsku


pomoć Grada Beograda i direktorima domova zdravlja kojima su dodijeljena vozila. Osim Gradskog zavoda za hitnu medicinsku pomoć grada Beograda (10 vozila), sanitetska vozila dodijeljena su i Službama hitne pomoći domova zdravlja u: Ćupriji, Gornjem Milanovcu, Vrbasu, Požegi, Priboju, Petrovcu na Mlavi, Lazarevcu, Senti, Somboru, Ubu, Obrenovcu, Rumi, Bačkoj Topoli, Srpskoj Crnji, Bujanovcu, Novom Pazaru, Kuršumliji, Vlasotincu, Kruševcu i Aranđelovcu. Vozila su obezbijeđena zahvaljujući projektu Ministarstva zdravlja "Pružanje unaprijeđenih usluga na lokalnom nivou" DILS, koji se finansira uz podršku Svjetske banke, po čijim je pravilima i obavljena nabavka.

sudova vrata i glave. Miljković je rekao da su jedinice za liječenje moždanog udara, osim u Banjaluci, otvorene i u Gradišci, Bijeljini, Istočnom Sarajevu, a u planu je otvaranje u Prijedoru i Zvorniku.

27. oktobar - KONGRES ZDRAVSTVENIH RADNIKA PRVE KATEGORIJE, SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM: ’’HARMONIJA U RAZLIČITOSTI... IZABERI I DOĐI,’’ NA ZLATIBORU ZLATIBOR - Kongres zdravstvenih radnika prve kategorije, sa međunarodnim učešćem: "Harmonija u različitosti... Izaberi i dođi,", održan je na Zlatiboru od 22-26. oktobra pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja . Skup je otvorio doc. dr Ferenc Vicko, državni sekretar Ministarstva zdravlja. Plenarna tematika za sve profile bila je: Možemo li biti tolerantniji?, koju je pripremio predavač dr Zoran Ilić, psihoterapeut iz Beograda. Teme Društva farmaceutskih tehničara bila su i "Marketing u farmaceutskoj delatnosti" i „Farmaceutski tehničar kao dio profesionalnog tima“. 29. oktobar - OBILJEŽEN SVJETSKI DAN MOŽDANOG UDARA BANJA LUKA - Povodom obilježavanja Svjetskog dana moždanog udara, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Dragan Bogdanić, sa svojim saradnicima, prisustvovao je akciji besplatnog mjerenja krvnog pritiska i šećera u krvi za građane koje je organizovano na Trgu Krajine u Banjaluci, u saradnji sa UB Kliničkim centrom Banja Luka. Prof dr Vlado Đajić, šef odjela za cerebrovaskularne bolesti u UB Kliničkom centru Banja Luka, rekao je da je moždani udar jedno od najtežih oboljenja savremenog čovjeka koje se nalazi na trećem mjestu među najčešćim uzročnicima smrti. On je dodao da je prema zvaničnim podacima iz 2011 godine u Republici Srpskoj umrlo 13.500 ljudi od čega je 7500 uzrokovano moždanim ili srčanim udarom. Đajić je dodao su da su najčešći simptomi za nastanak moždanog udara gubitak svijesti, oduzetost ruke, noge, iskrivljenost usta i poremećaj govora. Šef Jedinice za liječenje moždanog udara UB Kliničkog centra Banjaluka prof. dr Siniša Miljković, rekao je da su četiri i po sata od prvog simptoma moždanog udara najvažniji da se pomogne oboljelom, trombolitičnom terapijom. On je naveo da su najznačajniji faktori za nastanak moždanog udara visok pritisak, pušenje, masnoća u krvi, dijabetes, srčane bolesti, arteroskleroza, te da je neophodno da svaki čovjek nakon 40-te godine uradi laboratorijske analize i ultrazvuk krvnih

16. oktobar – DRŽAVNI SEKRETAR NINA PIMAT PRISUSTVOVALA VANREDNOM NEFORMALNOM MINISTARSKOM SKUPU U BRISELU NA TEMU EBOLE LJUBLJANA - Državni sekretar Nina Pirnat, nakon sastanka istaklaje da je rizik za stanovništvo Slovenije izuzetno nizak, ali da i dalje postoji. Države članice EU se dogovoraju o potrebi jačanja aktivnosti vezane za iznalaženje odgovora i spremnosti protiv virusa ebole, a panika je trenutno suvišna. Za prevenciju virusa ebole su posebno ključne mjere u pogođenim afričkim zemljama u cilju ojačanja zdravstvene zaštite, kao i pružanje dodatne pomoći medicinskom osoblju, nabavci ljekova i materijala, dodatna obuka zdravstvenog osoblja itd. 29. oktobar - ODRŽANA JE PRVA KONFERENCIJA O PREVENCIJI KARDIOVASKULARNIH BOLESTI VIROVITICA - U Virovitici je u Visokoj školi za menadžment u turizmu i informatici održana Prva konferencija o prevenciji kardiovaskularnih bolesti, a slični skupoviće se u okviru nacionalne kampanje “Živjetizdravo” sljedećih mjeseci organizovati u sjedištima svih hrvatskih županija. Konferenciju su otvorili doc. dr sc.Vesna Bedeković, dekanica Visoke škole za menadžment u turizmu i informatici i Tomislav Tolušić, dipl. ing, županVirovitičko–podravske županije, a sam projekt “Živjetizdravo” predstavila je dr sc. Sanja Musić Milanović, vođa Službe za promovisanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Pet komponenti ovog programa koji uključuju pojedinačne projekte su: Zdravstveno obrazovanje, Zdravstveni turizam, Zdravlje i prehrana, Zdravlje i radon mjesto i Zdravlje i okolina. Konferenciju je ministar prim. dr SinišaVarga zatvorio zaključkom da će se iz mjeseca u mjesec pratiti aktivnosti koje su se predložile i dogovorile na ovoj konferenciji, kako bi se putem tog prvog primjera Virovitičko-podravske županije dobra praksa mogla proširiti i na druge županije u Hrvatskoj.

41


PROMJENA NA DOJKAMA JE RAZLOG ZA RAZGOVOR

SA LJEKAROM Ovogodišnja kampanja protiv raka dojke u Crnoj Gori ima pozivnu poruku - Svim srcem u borbi protiv raka dojke. Tokom mjeseca oktobra medicinska zajednica, NVO sektor, društveno odgovorne kompanije i mediji, ujedinili su svoje snage kako bi poslali jaku poruku o ulozi i znajačaju prevencije raka dojke. Da je mjesec za nama protekao u dobroj atmosferi i u liniji sa regionalnim i svjetskim obilježavanjem ove borbe, govori i činjenica o postignućima kampanje u pogledu njene vidljivosti i povećanja svijesti o ovom oboljenju kod nas. Centralni dogadjaj, Šetnja za nju održan je u Podgorici i okupio je veliki broj aktivista, ljekara i ljudi dobre volje. Predstavnici NVO Zdrava Dona Montenegrina i MOMSIC (Crnogorski komitet za međunarodnu razmjenu studenata medicine), muzička ambasadorka kampanje Nina Žižić, mažoretkinje iz Tivta i prisutni učesnici dešavanja, poslali su snažnu poruku solidarnosti upućenu svima koji prolaze kroz iskustvo ovog oboljenja. Svi crnogorski mediji, bez rezerve, prenijeli su dobru atmosferu sa ovog i drugih događanja kampanje, kako bi što više ljudi u Crnoj Gori dobilo priliku da se upozna sa stanjem i činjenicama na polju borbe protiv raka dojke. Upriličene su, takodje, tri promocije u zabavnim centrima Mall of Montenegro i Porto Montenegro, a tokom tri dana besplatnih pregleda u Podgorici i Tivtu pregledano je više od 230 žena. Ljekarska zajednica i dobra djela nisu zakazali ni ovoga puta. Svi ljekari koji podržavaju ovogodišnju kampanju (Nada Sarić Cicmil, Jadranka Lakićević, Ivana Durutović, Ljiljana Žižić, Nebojša Crnogorac, Danilo Martinović) na svoj i poseban način doprinjeli su da poruka o prevenciji raka dojke stigne na što više adresa. Ovom prilikom, za čitaoce Medicala razgovarali smo sa dr Danilom Martinovićem, najmlađim ljekarom u ovogodišnjem timu. Koliko je često oboljevanje od raka dojke u svakodnevnoj praksi? Da li ima promjena u toku ovih godina?

42

Dr Danilo Martinović

Prema podacima bolničkog registra Klinike za onkologiju i radioterapiju KCCG, u toku 2013. godine u Crnoj Gori je od karcinoma dojke oboljelo oko 300 žena. Uočen je lak porast broja oboljelih u posljednjih par godina, najvjerovatnije zbog toga što su nam sada dostupne preciznije dijagnostičke procedure, kao i zbog adekvatnijeg vođenja medicinske dokumentacije. Učestalost oboljevanja od raka dojke u Crnoj Gori ne odstupa od podataka koje dobijamo iz šireg regiona. Koliko su pravila prevencije i rano otkrivanje važni? Da li kampanje ovog tipa doprinose boljoj atmosferi i urednijim kontrolama? Faktori rizika za nastanak raka dojke su ženski pol, starost, genetsko opterećenje, produžena stimulacija polnim hormonima (ukoliko se prvo menstrualno krvarenje javi u ranoj mladosti, odnosno ako nastupi kasna menopauza…), u manjoj mjeri i gojaznost, kao i izvjesni dijetetski režimi (hrana bogata


mastima). Budući da se na većinu pobrojanih faktora rizika ne može uticati, najveći značaj u borbi protiv raka dojke ima rano otkrivanje. Podaci pokazuju da čak 85-90% oboljelih kod kojih se bolest rano otkrije preživi narednih deset godina, pa je zato podizanje svijesti kroz kampanje poput ove od izuzetnog značaja. Koje je pravo vrijeme za pregled dojki i koliko često ga raditi? U manje od 5% slučajeva bolest se javlja kod žena mlađih od 35 godina, a u 25% kod žena mlađih od 50 godina. Iako se preporuke razlikuju od zemlje do zemlje, studije ukazuju da najveću korist za smanjenje smrtnosti od karcinoma dojke imaju programi ranog otkrivanja koji podrazumijevaju mamografiju (rentgen snimak dojki) jednom u dvije godine u populaciji žena od 40. do 70. godine starosti. Kod žena sa povećanim rizikom oboljevanja (sa pozitivnom porodičnom istorijom oboljevanja) sa redovnim pregledima treba otpočeti i ranije. Treba naglasiti značaj samopregleda dojki, budući da je čak 40% slučajeva karcinoma dojke otkriveno na ovaj način. Samopregled treba obavljati jednom mjesečno nakon navršene 20 godine života, i to desetog dana od početka ciklusa, a kod žena u menopauzi prvog dana u mjesecu. Na ovaj način žena upoznaje normalnu strukturu svojih dojki. Bilo kakva promjena predstavlja povod za razgovor sa ljekarom. Međutim, i ako uočite promjenu u vašoj dojci u toku samopregleda, važno je znati da nema razloga za paniku – samo jedna od deset napipanih promjena je zloćudna po prirodi. Draženka Laketić

43


Stručni skup

OTKRIVANJE I LIJEČENJE

DIJABETESA Institut za javno zdravlje u saradnji sa Udruženjem endokrinologa Crne Gore, u cilju unapređenja zdravstvene zaštite lica sa šećernom bolešću, 8. oktobra u amfiteatru Medicinskog fakulteta organizovao je stručni skup pod nazivom "Zdravstvena zaštita lica sa šećernom bolešću - Otkrivanje i liječenje dijabetesa". Ovaj skup bio je uvod u seminar „OSAM GRADOVA“ koji se održao u svim zdravstvenim centrima Crne Gore u periodu od 8-17. oktobra. Na skupu su prezentovani podaci iz Crne Gore i svijeta, koji upućuju na značaj ranog otkrivanja i integrisanog liječenja dijabetesa, te primjena i potrošnja antidijabetika u Crnoj Gori. Na skupu je govorila dr Sanja Medenica, direktorica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti. - Najrasprostranjenije bolesti u Crnoj Gori su hronične masovne bolesti i imaju najveći udio u opterećenju bolestima crnogorskog društva. Stoga, integrisani zdravstveni sistem u društvenu zajednicu, najbolji je odgovor na izazove modernog doba. Svaka karika u lancu koji ga čini, podjednako je važna. Jedan od kvaliteta integrisanog zdravstvenog sistema je i prijavljivanje osoba sa hroničnim bolestima u registre. Podaci dobijeni na taj način oslikavaju trenutnu zdravstvenu situaciju i upućuju na potrebne korake u pravcu poboljšanja zdravstvene zaštite. Obilaskom svih zdravstvenih centara u Crnoj Gori tokom narednih deset dana, daćemo svoj doprinos u borbi protiv šećerne bolesti i unaprijediti zdravstvenu zaštitu, što u stvari predstavlja svrhu rada Instituta za javno zdravlje i svih zdravstvenih institucija, u cilju očuvanja i unaprjeđenja zdravlja stanovništva Crne Gore. Dr Dragan Likić, iz Instututa za javno zdravlje, naglasio je da je dijabetes bolest svih, i bogatih i siromašnih. - Vlada Crne Gore je 2012. godine donijela nacionalnu strategiju za borbu protiv šećerne bolesti, a u nju je uvršten i registar oboljelih. Registar je uspostavljen i funkcioniše od 1. januara 2013. godine. Do kraja 2013. godine evidentirano je 33 657 odraslih osoba sa dijabetesom. Do kraja septembra 2014. godine, unesene su 3 743 novooboljele osobe od dijabetesa, a 23% tih osoba imaju komplikacije prilikom utvrđene dijagnoze.

44

Dr Dragan Likić

- Prema podacima Internacionalne dijabetološke federacije, imamo preko 68 000 osoba sa povećanjom tolerancijom glukoze, i preko 19 000 onih koji ne znaju da imaju dijabetes, to znači da imamo preko 100 000 građana sa povećanim šećerom u krvi. Ciljevi nacionalne strategije usmjereni su ka unaprjeđenju sposobnosti nacionalnog sistema, kvaliteta i redukovanju komplikacija. Takođe, ciljevi su usmjereni na unaprjeđenje znanja i vještina u prevenciji i odlaganju dobijanja dijabetesa, promocija istraživanja itd.- kazao je dr Likić. Kako je kazao dr Sreten Kavarić, endokrinolog iz Kliničkog centra Crne Gore, važno je da se ljudi edukuju i da se radi na uzdizanju svijesti o šećernoj bolesti. - Registar treba da sadrži što više podataka, u skladu sa Zakonom o registrima i zaštitom podataka. Nadamo se da će softver biti dosputan i endokrinolozima, kojih je u Crnoj Gori samo 20, jer pacijenti moraju posjetititi nas, to je činjenica, pa se nadam da će nam pomoći da se uključimo. Niko od nas nije svjestan koliko dnevno trošimo i unosimo kalorija, kada znamo da možemo preventirati gojaznost i da moramo povesti računa o tjelesnoj masi. Dr Olivera Bošković, takođe endokrinolog Kliničkog centra Crne Gore, ističe da je od važnosti spriječiti komplikacije koje može izazvati dijabetes. - Inače, u mnogim zemljama se radi transplantacija pankreasa, i to će uticati na rješavanje ovih


Svjetski dan dijabetesa obilježen je i u Danilovgradu. Povodom Svjetskog dana dijabetesa na Trgu golootočkih žrtava u Danilovgradu, Dom zdravlja je u saradnji sa Udruženjem roditelja djece sa dijabetesom obilježio Svjetski dan dijabetesa. Medicinski tim Doma zdravlja je mjerio građanima nivo šećera u krvi, krvni pritisak i tjelesnu težinu. Ljekari su davali savjete pacijentima. Djeci koja imaju dijabetes, kao i do sada, direktorica Doma zdravlja je obezbijedila prigodne poklone koji su im uručeni a Crnogorski Telekom im je poklonio mobilne telefone.

problema kada zaživi i kod nas. Stalno ponavljamo da je potrebno da oboljeli poštuju adekvatno sprovođenu dijetu, da imaju fizičku aktivnost koja je dozirana i kontrolisana, a uz to da vrše samokontrolu glikemije prije i nakon obroka. Naš zadatak i odgovornost je edukacija i primjena terapije, kao i razgovor sa oboljelima kazala je dr Bošković. Dr Snežana Vujošević sa Klinike za internu medicinu KCCG, govorila je o faktorima rizika uzroka dijabetesa i kako ga prevenirati. Ono što je važno, za tip 1 i tip 2 su različiti simpomi, pa kad se tip 2 pojavi, 50% pankreasa je već uništeno, jer pacijenti imaju već godinama unazad intoleranciju na šećer. Svi mi smo normoglikemični samo četiri sata dnevno, zato je potrebno kontrolisati i konstatovati jutarnju hiperglikemija koja ukazuje na to - kazala je dr Vujošević i dodala: - u svakom slučaju, potrebno je kod endokrinologa uraditi osnovne dijagnostičke metode, napraviti testove, smanjiti troškove, i time povećati efikasnost.

Što se tiče visokog šećera, kod pacijenata postoje komplikacije koje mogu da dovedu do komatoznog stanja, pa je neophodno znati kako rehidrirati organizam. Ništa ne bi trebalo ignorisati, pogotovo ovakve probleme. Sa njima se treba suočavati i potrebno je zajedno sa doktorima i porodicom usmjeriti pažnju ka prevenciji rješavanja ovog problema. O racionalnoj primjeni ljekova govorila je mr ph Olgica Knežević iz Fonda za zdravstveno osiguranje. - Propisivanje ljekova u količinama većim od mjesečne potrošnje svakako nije racionalna potrošnja ljekova. Dijabetes snažno pogađa ugrožene osobe, tihi je ubica, ali se može djelovati i prevenirati. Fondu nije štednja prevashodan cilj, već optimalno liječenje koje će samo po sebi dovesti do uštede - kazala je mr ph Knežević. Draženka Laketić

45


Hemoroidalna bolest - bolest savremenog čovjeka

Hirurški pristup liječenja

Dr Vesna Mitić-Lakušić, mr sc specijalista opšte hirurgije

Dr Predrag Bajić, mr sc specijalista opšte i digestivne hirurgije

Hemoroidalna bolest predstavlja skup simptoma uzrokovanih komplikacijama koje zahvataju hemoroidalno tkivo. Iako je ova bolest prepoznata i tretirana još u antičkom dobu od strane Hipokrata, smatra se bolešću savremenog čovjeka. Na to ukazuje i podatak da 50% ljudi iznad 30 godina boluje od ovog oboljenja, i da je taj broj u stalnom porastu. Češća je kod muškaraca nego kod žena. Hemoroidi (šuljevi) predstavljaju anatomske vaskularne formacije (češće arterijske nego venske). Savremene teorije o etiopatogenezi koju je postavio WHFThompson 1975. godine ukazuju da je spoj arterija i vena u završnom dijelu debelog crijeva i čmara direktan i vrši se preko šantova. U slučaju kada je spoj stalno otvoren, dolazi do povećanja protoka krvi, odnosno do hipervaskularizacije A-V anastomoza unutar hemoroidalnog tkiva, što za posljedicu ima proširenje hemoroidalnih vena, kao i prolaps analne mukoze uzrokovan slabljenjem kondenzovanog perihemoroidalnog vezivnog tkiva, odnosno Parksovog ligamenta. Postoje unutrašnji, iznad dentalne linije, neosetjlivi na ubod, i spoljašnji distalno od dentalne linije u analnom kanalu jako bogat nervnim završetcima.

46

Postojanje unutrašnjih hemoroida ne znači samo po sebi bolesno stanje - samo kada počnu da daju simptome. Komplikacije (krvarenje; protruzija; tromboza; inflamacija) inače predstavljaju zaštitu analog kanala od mehaničkih povreda, pomazu održavanju kontinencije, gasova i tečnih stolica. Hemoroidalna bolest ima progresivnu evoluciju, uglavnom oboljevaju GLAVNI HEMOROIDALNI ČVOROVI na 3,7 i 11h i razlikujemo 4 evolutivna stadijuma: 1. uvećani ne prolabiraju 2. uvećani prolabiraju, spontano se reponiraju 3. prolbiraju ne povlače se spontano 3a. normalna pozicija dentalne linije 3b. totalna dislokacija dentalne linije 4. prolabiraju ne povlače se spontano i komplikuju se strangulacijum. Kod svih bolesnika sa hemoroidalnom bolešću potrebno je uraditi digitorektalni pregled, rektoskopiju i kolonoskopiju. Konzervativni tretman podrazumijeva adekvatni režim ishrane, higijene, primjenu antihemoroidalnih masti i čepića,


phlebotoničku i antiinflamatornu peroralnu terapiju, sklerozacija u I i II stadijumu ubrizgavanjem uljanog rastvora fenola, na pr. 3% aethoxysclerol submukozno i provocira se fibrozna reakcija, ili kombinovati sa postavljanjem Barron-ovim ligaturama, fotokoagulacija - infracrvenim zracima je jednostavna i bezbolna procedura kojom posti\emo fibrozu toplotom, krioterapija nije se pokazala kao uspješan postupak. Hirurški pristup liječenja: hirurška terapija je indikovana u IIIb i IV stadijumu, kao i u ostalima u kojima konzervativni tretman ne daje adekvatan odgovor i nemogućnost trajnog zaustavljanja krvarenja, koja dovode do rapidnog pada u krvnoj slici. U Crnoj Gori se uspješno sprovode: - Otvorena haemoroidektomija po Miligan-Morganu - zatvorena po Fergusonu - staplerska hemoroidopexia - THD-transanalna hemoroidalna dearterizacija Otvorena haemoroidektomija po Miligan-Morganu najšire primjenjivana metoda i kod nas do dan danas. Hirurška procedura kojom se otklanja hemoroidalno tkivo sa mukozom i dijelom kože koje izaziva prolabiranje i krvarenje. Naziva se otvorena jer se defekti mukoze ostavljaju neušiveni. Staplerska hemoroidopexia - karakteriše je minimalno invazivni postupak u kome se transanalno istovremeno vrši podvezivanje svih završnih grana. THD-transanalna hemoroidalna dearterizacija - je najsavremenija hirurška procedura trajnog rješavanja hemoroida bez reza. U svijetu je zauzela primat i u trajanju od pola sata podvezuje se arterija koja preko arterijsko-venskog šanta direktno puni hemoroidalne vene. Intervencija se izvodi u venskoj analgo-sedaciji. Prednost je što pacijent neposredno nakon zahvata može da jede. Postoji specijalno konstruisan anoskop sa hladnim svijetlom i ugradjenom DOPLER SONDOM koja je povezana sa THD-aparatom.

Izvršena je analiza po kojoj THD ima sljedeće prednosti u odnosu na klasičnu: izvodi se u lokalnoj anesteziji, bezbolan i brz oporavak, trenutno radno sposoban, krvarenje je minimalno, trajno rešenje. Potrebno je riješiti se predrasuda i skrupula u svijesti kod ljudi, koje dovode do toga da se pacijent javlja ljekaru kada je bolest uznapredovala, i pridržavati se sljedećih preporuka: 1. redovno prazniti crijeva (koristiti hranu bogatu vlaknima (svježe voće, povrće, cerealije) uzimajte dosta tečnosti (najbolje običnu vodu 6-8 čaša dnevno) 2. izbjegavajte pikantnu, začinjenu, kiselu i masnu hranu (uzimajte češće i manje obroke) 3. izbjegavajte dugo sjedenje na WC šolji i naprezanje prilikom pražnjenja 4. održavajte redovnu higijenu analnog predjela, naročito nakon stolice, i pri tome ne koristite jake sapune i kupke 5. regulišite svoju tjelesnu težinu (gojazne osobe imaju veći pritisak u trbuhu i rektumu, 6. izbjegavajte dizanje teškog tereta 7. izbjegavajte dugo sjedenje 8. poželjna je umjerena fizička aktivnost svakog dana.

FAKTORI RIZIKA - navike u ishrani (ljuta, začinjena hrana, alkohol, kafa, manji unos zitarica) - opstipacija - određena stanja vezana za ženski genitalni život (menstruacija, trudnoća, porođaj, oralna kontracepcija) - sklonost vezana za zanimanje (pretežno sjedeći ili stojeći položaj), sport ili hobi (biciklizam, motorciklizam) - psihički faktori (stres - smanjuje tkivni tonus uopšte a posebno krvnih sudova) - starost sa svojim degenerativnim poremećajima - kompresija u području male karlice - nekontrolisana primjena laksativa - nasljedna slabost vezivnog tkiva - opšti poremećaji (dijabetes, gojaznost).

47


HIPERTENZIJA Prof dr Nebojša Tasić, internista kardiolog, KVB-Dedinje, Beograd, PZU Rezidencija zdravlja, Podgorica Šta je hipertenzija ili povišen krvni pritisak? Hipertenzija, odnosno povišen krvni pritisak, predstavlja vrijednost krvnog pritiska kod odraslih osoba veću od 120/80 mmHg. Krvni pritisak tokom dana i noći može rasti ili padati u zavisnosti od mnogih faktora. Ukoliko krvni pritisak tokom dužeg vremena ima veću vrijednost od 120/80 mmHg, tada govorimo o hipertenziji. Hipertenzija je jedna od najraspostranjenijih bolesti na planeti. Zašto je opasna hipertenzija? Hipertenzija je bolest koja oštećuje srce i mnoge druge organe (bubrege, mozak, oči). Doprinosi razvijanju ateroskleroze (bolest arterija) pa predstavlja značajan faktor rizika za nastajanje angine pektoris (infarkta srca), srčane slabosti, šloga, slabijeg vida i drugih bolesti. Šta dovodi do nastanka hipertenzije? Nažalost, kod najvećeg broja bolesnika (95%) ne zna se tačan uzrok povišenog krvnog pritiska i ovi bolesnici boluju od tzv. primarne ili esencijalne hipertenzije. Mali broj bolesnika (oko 5%) boluju od tzv. sekundarne hipertenzije (bubrežnog, endokrinog i drugog porekla) čiji je uzrok poznat. Sigurna dijagnoza primarne hipertenzije se postavlja jedino isključivanjem uzroka nastanka sekundarne hipertenzije. Zašto se hipertenzija često kasno otkriva? Hipertenzija je najčešće tiha i podmukla bolest koja se

48


Pravilo polovina: Smatra se da od svih hipertenzivnih bolesnika samo jedna polovina zna da je oboljela. Od te polovine se samo jedna polovina redovno liječi i kontroliše, dok samo polovina od ovih bolesnika ima regulisan krvni pritisak.

razvija postepeno i oboljela osoba je dugo bez ikakvih tegoba. Period bez tegoba može trajati godinama i za to vrijeme visok krvni pritisak ošećuje organizam. Od tegoba najčešće se javlja glavobolja, posebno u potiljačnom predjelu. Kako se dijagnostikuje povišen krvni pritisak? Ljekar koji je specijalizovan za dijagnostiku i liječenje hipertenzije će vam uraditi komplet pregleda i analiza, koji ima za cilj utvrđivanje težine bolesti i određivanje najkvalitetnijeg načina liječenja: klinički pregled uz mjerenje krvnog pritiska, EKG, ultrazvuk srca, holter krvnog pritiska, rentgen srca i pluća, laboratorijske analize i druge preglede, ukoliko je to neophodno.

pacijenta, koja se karakteriše redovnim kontrolama i spremnošću bolesnika da se liječi od ove opake bolesti. Početak liječenja predstavlja promjenu načina života bolesnika koja obuhvata: održavanje odgovarajuće tjelesne težine uz smanjen unos masti, smanjen unos soli, prestanak pušenja, povećanje fizičke aktivnosti, kontrolisanje stresa i smanjen unos alkohola. Vaš ljekar će Vam dati detaljna uputstva o načinu života koji će Vam omogućiti adekvatnu kontrolu krvnog pritiska. U liječenju hipertenzije se koristi veći broj različitih ljekova (diuretici, beta-blokatori, ACE inhibitori, antagonisti kalcijuma i drugi). Vrstu i dozu lijeka kao i eventualne promjene terapije tokom liječenja određuje isključivo ljekar specijalizovan za liječenje hipertenzije.

Kako se mjeri krvni pritisak? Precizno mjerenje podrazumeva: odgovarajuću pripremu bolesnika, kvalitetan aparat za mjerenje kao i višestruka mjerenja krvnog pritiska. Priprema bolesnika obuhvata: odgovarajuću temperaturu sobe pri mjerenju, uzdržavanje od pušenja, konzumiranja kafe, fizičke aktivnosti i drugog stresa najmanje 30 minuta prije mjerenja krvnog pritiska. Guma manžetne mora da obuhvati najmanje 80% obima ruke i potrebno je postići “naduvavanje“ manžetne do vrijednosti dovoljno visoke da bi se izgubio puls radijalne arterije. Tokom prvog pregleda potrebno je izmjeriti krvni pritisak u stojećem i sjedećem položaju. Krvni pritisak treba mjeriti na obje ruke, i ukoliko se pronađe razlika veća od 10 mmHg u daljim pregledima određivati krvni pritisak na ruci sa višom vrednošću. Kako se uspješno kontroliše hipertenzija? Uspješno liječenje hipertenzije zahtijeva dugotrajan i uporan timski rad – saradnju ljekara i

49


Veganstvo ili ne? Mr sci. ph. Ivana Gojković Ishrana koja u posljednje vrijeme intrigira javnost, predstavlja odličan način promocije humanosti i boljeg, zdravijeg života. Označava čitavu jednu filozofiju koja teži isključiti - koliko god je to moguće i praktično – sveoblike okrutnosti i iskorištavanja životinja za hranu, odjeću i bilo koju drugu svrhu, i koja promoviše korišćenje neživotinjskih, odnosno biljnih, alternativa za dobro čovjeka. Termin “vegan” vodi porijeklo od Donalda Watsonaiz 1944. god. iz Leicestera, u Engleskoj, koji je pokušao da osnuje udruženje vegetarijanaca koji ne konzumiraju ni mlijeko, jaja, ni mliječne proizvode. Kada je njegova ideja naišla na otpor, Watson i istomišljenici, su osnovali Vegansko društvo, koje je zagovaralo ishranu potpuno biljnog porijekla, uz ohrabrenje proizvođača hrane, odjeće i obuće da koriste alternative životinjskim proizvodima. Veganstvo ne povlači za sobom samo šta osoba jede ili ne jede – ono predstavlja osobu. Osoba koja je vegan nastoji prožeti svaki aspekt svog života etikom saosjećanja. To utiče na njezine svakodnevne izbore, političke poglede, društvene stavove i međuljudske odnose. Navedeno ne znači da su svi vegani jednaki, da se ponašaju jednako ili da gledaju na svijet i svoje mjesto u njemu na jednak način. Uprkos svim mogućim razlikama među njima, jedno je zajedničko – a to je zajedničko načelo koje provode i koje izgrađuje kolektivnu svijest. Veganska ishrana se često koristi i kao jedan vid detoksikacije organizma. Veganska ishrana je fantastičan spoj namirnica isključivo biljnog porijekla, mahunarki, žitarica, voća i povrća. Jako veliki akcenat na veganskoj ishrani je upravo na hrani koja je uzgojena na organski način. Razlozi za prelazak na ovakav stil života mogu biti višestruki: zdravstveni, vjeriski, ekološki, etički... Osnovna ideja je promocija humanijeg i boljeg svijeta. Vegani izbjegavaju jaja, mlijeko i med, iako su ovo proizvodi koje prirodno daju životinje,

50

bez ikakve upotrebe invazivnih postupaka za dobijanje istih. Većina vegana smatra da su vrlo specifični uslovi proizvodnje ovih produkata animalnog porijekla, te ih stoga isključuju iz ishrane. To je osnovna razlika u odnosu na vegetarijance. Glavno mjesto zauzimaju žitarice, kao izvor složenih ugljenih hidrata, poput riže, prosa, pšenice, kinoe, zobi i dr., te mahunarke koje su izvor proteina. U mahunarke se ubrajaju grah, leća, grašak, boranija, soja, bob. Pored toga što značajno mjesto u veganskoj ishrani, kao izvor proteina, predstavljaju mahunarke, značajna zamjena za proteine su i soja, tofu i drugi proizvodi soje, ali i pečurke. Da bi se organizam obskrbio esencijalnim aminokisjelinama, jako je važno komibinovati hranu koja je bogat izvor ugljenih hidrata, sa onom hranom koja je izvor proteina. Gotovo sve namirnice, ako izuzmemo alkohol, šećer i masti, daju bar nešto od proteina. Veganski izvori proteina su: sočivo, naut, tofu, grašak, kikiriki puter, sojino mlijeko, bademi, spanać, pirinač, hjleb od prekrupe, krompir, brokoli, kelj ... Veganska ishrana je bazirana na maloj koncentraciji masnoća i holesterola. Tako, konzumiranjem Veganske ishrane smanjuje se rizik od glavnih hroničnih bolesti, kao što su bolesti srca i tumori. Masnoće u hrani, koje bi trebalo koristiti štedljivo, uključuju ulja, margarin, orahe, ulja od sjemenki, avokado i kokos ulja. Ono po čemu je specifična veganska ishrana je odustvo vitamina D. Obzirom da se ovaj vitamin priprodno proizvodi u tijelu, nakon izlaganja sunčevim zracima, upravo se ovaj vid nadoknade i savjetuje. Postoje određene vrste obogaćene hrane vitaminom D, kao što je obogaćen sok od pomorandže i obogaćeno sojino mlijeko i pirinčano mlijeko. Kako je značajn akcenat stavljen na odsustvo mlijeka i mliječnih proizvoda, veganska ishrana može da uslovi gubitak kalcijuma. Kako je kalcijum neophodan za razvoj koštanog sistema, veoma je važno potencirati ishranu obogaćenu kalciju-


mom. Ovaj mineral se nalazi u tamno zelenom povrću, sojinom mlijeku, tofu, soku od pomorandže, kelju, bademima, u komercijalnom soja jogurtu, a svakako se može nadoknaditi i unosom suplemenata. Preporučeni dnevni unos za odrasle je 1000mg/dan. Veganska ishrana može da obezbijedi cinka na nivou, ili čak više nego što su preporučene dnevne doze. Cink se nalazi u žitaricama, mahunarkama i orasima. Pasulj i tamno zeleno lisnato povrće su naročito dobri izvori gvožđa, čak i bolji nego meso. Apsorpcija gvožđa je znatno povećana kada jedete hranu koja sadrži vitamin C zajedno sa hranom koja sadrži gvožđe. Značajni izvori gvožđa su: soja, sočivo, pasulj, naut, blitva, tempeh, crni pasulj, cvekla, zelje, grašak, suvo grožđe, lubenica, proso, kelj ... Obzirom na isključenje iz ishrane ribe, koja je značajan izvor omega-3-masnih kisjelina, vegani treba da uključe dobre izvore alfa-linolenske kisjeline u ishrani, kao što su laneno sjeme, ulje repice, tofu, soju, i orahe. Potrebe za vitaminom B12 su veoma niske. Neživotinjski izvori su nutricioni kvasac T6635. To je posebno važno za trudnice, dojilje i djecu. Brojne namirnice su obogaćene sa vitaminom B12. Alge su često označene kao namirnice koje imaju velike količine vitamina B12. Međutim, ovi proizvodi nisu pouzdani izvori vitamina, jer količina vitamina B12 zavisi od vrste obrade hrane. Drugi izvori vitamina B12 su obogaćeno sojino mlijeko, kao i vitamin B12 u vidu suplemenata. Vegetarijanci koji nisu vegani mogu dobiti vitamin B12 iz mliječnih proizvoda i jaja. Savjetuje se redovna kontrola ovog vitamina u krvi, jer njegovo odsustvo može prouzorkovati ozbiljna oboljenja, poput neuroloških poremećaja, depresije, polineuropatija, perniciozne anemije... Veganstvo možda ima nedostataka. Istraživači Kings koledža u Londonu pokazali su da sastojci soje, pod nazivom genisteini, mogu blokirati pristup spermatozoida jajnoj ćeliji. To znači da jedenje velikih količina proizvoda od soje, koja je popu-

larna među veganima i vegetarijancima, može smanjiti žensku plodnost. Takođe, odabir stroge veganske hrane može biti loš za mozak. Novo istraživanje objavljeno u žurnalu Nutrition, otkriva da sportisti koji su vegetarijanci i vegani, imaju niži nivo mišićnog kreatina, supstance koja donosi brzu energiju ćelijama. On se prirodno proizvodi u tijelu, ali uglavnom zahvaljujući konzumaciji mesa. Nizak nivo kreatina, ne samo da će smanjiti energiju, nego i brzinu kojom pamtite. Istraživači sa Univerziteta u Sidneju testirali su efekte kreatina na pamćenje, tako što su dali 45 mladih vegeterijanaca pilulu sa tim sastojkom ili placebo. Poslje šest nedjelja morali su da obavljaju testove pamćenja. Bolje rezultate ostvarili su oni koji su uzimali suplement. Zagovornici ovakve ishrane tvrde da rizik po zdravlje ne postoji, dok su blagodeti višestruke. Ono što je medicinski potvrđeno je da vegani mnogo rjeđe oboljevaju od savremnih bolsesti (kancer, KV bolesti, dijabetes, alergije). Američko udruženje dijabetičara je potvrdilo da ovakva ishrana u potpunosti zadovoljava osnovne nutritivne potrebe. Mahunarke, klice, jezgrastvo voće i sjemenke su veoma bogati izvori biljnih proteina, dok soja sadrži sve esencijalne aminokisjeline. Opet, uvijek se stavlja akcenat na nedovoljnom izvorištu vitamina B12 u hrani biljnog porijekla. Stoga se savjetuje unos putem suplemenata. Veganska ishrana svakako ne uzorkuje taloženje toksina u organizmu, usljed nedostatka unosa hrane prerađene, konzervirane, masne, industrijske. Stoga je dobar način detoksikacije organizma. Ovakav vid unosa nutrienata uzrokuje i višak energije, te je ova ishrana vrlo popularna među sportistima. Za neke prijeka potrebe, za većinu etički izbor, ovakav stil života je svakako hrabrost, jer u moru svega što nam nudi današnjica, najteže je ostati uzdržan i principjelan. Ovo je stil života, za pojedine nezamislivo težak, za druge jedino ispravno rješenje. Sve je stvar izbora....

51


Aronija Prim. dr Sabahudin Pupović, internista Aronija (aronia melanocarpa) je listopadni grm iz porodice Rosaceae (ruža). Porijeklom je sa istoka Sjeverne Amerike, otporna je na niske temperature i može se bez problema uzgajati u većini krajeva naše države. Aronija i proizvodi od aronije smatraju se funkcionalnom hranom, tj. hranom koja podiže kvalitet života. Razlog tome je visok procenat antioksidansa, voćnih šećera, voćnih kisjelina, minerala (pogotovo gvožđa, kalijuma, fosfora i joda) i vitamina (provitamin A, vitamini B grupe i vitamin C). U sušenom obliku aronija je odličan izvor vitamina P. Radi svog sastava aronija je odlično sredstvo koje pojačava imunitet, djeluje kod sindroma hroničnog umora, stresa, malokrvnosti, pritiska, probavnih tegoba, šećerne bolesti, bolesti štitne žlijezde i migrena, ubrzava zarastanje rana i smirenja upala. Korišćena je i poslije nesreće u Černobilju radi ublažavanja posljedica zračenja jer plodovi aronije pospješuju izlučivanje teških metala i radioaktivnih elemenata iz organizma.

52

Plodovi aronije sadrže veliku koncentraciju antioksidanasa (tanine, biofenole, flavonoide, antocijanine, katehine). Od vitamina sadrži C, A, E, B6, B9, vitamin P. Od minerala sadrži kalcijum, kalijum, gvožđe, molibden, mangan, fosfor i jod. Od šećera sadrži sorbitol. Nakon istraživanja koja su vršena u Sjedinjenim Američkim Državama, saopšteno je da 100g zrelih plodova aronije sadrži preko 16000 ORAC jedinica, a optimalna dnevna doza je od 3000-5000 ORAC jedinica (the oxygen radical absorbance capacity - antioksidativni kapacitet). Zahvaljujući tome, trebalo bi da pomaže u liječenju malignih oboljenja i preventivno djeluje u odnosu na njih. Aronija podstiče zacjeljivanje rana, usporava starenje organizma i kože, sprečava nastanak bora i štiti od UV zračenja. Pored svojih ljekovitih moći, aronija i lijepo izgleda u proljeće dok cvjeta, kao i u avgustu kad je okićena plodovima. Ptice je obožavaju, a one znaju zašto.


Visoko kvalitetna linija dijetetskih suplemenata Ulaznica u svijet obnovljene harmonije

P.C. 28 COMPLEX 30 tableta po 550 mg

P.C. 28 PLUS 20 ili 50 tableta po 410 mg 3RPDĂŚHXERUEL protiv glavobolje. 3RPDĂŚHXEROMRM funkciji zglobova i doprinosi pobolj{anju fiziolo{kog otpora u stanjima stresa.

P.C. 28 GEL 125 ml

3RPDĂŚHXRĂŞXYDQMX pokretljivosti i HODVWLĂŞQRVWL]JORERYD NRGUD]OLĂŞLWLK zapaljenskih i reumatskih stanja DUWULWLVLEXU]LWLV ILEUR]LWLVVSRQGLOR]D RVWHRSRUR]D UHXPDWRLGQLDUWULWLV giht).

NOVI PR OIZVO

Pogodan kod svih bolnih stanja kostiju L]JORERYDDIRUPD gela stimuli{e protok NUYLQDQLYRXNRĂŚH

NOVI PR OIZVO

ACEROLA VitC WDEOHWD]DĂŚYDNDQMH po 1000 mg

ALERGIX PLUS 20 tableta po 650 mg

BALSAMO DI SAN ROCCO 50 ml

BILIUM 30 gel kapsula po 625 mg

Daje podr{ku imunom VLVWHPXSRPDÌXèLX borbi protiv sezonskih i virusnih infekcija. Zadovaljava dnevne potrebe vitamina C.

3RPDĂŚHXRGEUDQL organizma kod alergijskih stanja SROHQVNDNLMDYLFD DOHUJLMVNLULQLWLV bronhijalna astma; kao i kod alergijskih VWDQMDNRĂŚHHNFHP i osip.

Specijalni kompleks QDELOMQRMED]L koji trenutno daje SREROM^DQMHVXYRM dehidriranoj i veoma RVMHWOMLYRMNRĂŚL protiv dermatitisa i psorijaze.

Povoljno djeluje na RêXYDQMHIL]LROR^NRJ IXQNFLRQLVDQMDÌXêQLK SXWHYD^WLWHèLSULWRP i jetru. 3RPDÌHNRG intoksikacije jetre i KURQLêQLKSRUHPHèDMD ÌXêQLKSXWHYD

D

D

CISTYMIN 24 kapsule po 550 mg

FLORAMAX CANDID 30 kapsula po 540 mg

DIGESTINA PLUS 20 tableta po 1500 mg

Efikasno djeluje u borbi protiv cistitisa i urinarnih infekcija L]D]YDQLKH^HULKLMRP SURWHXVRP HQWHUREDNWHULMDPD stafilokokom.

6OXÌL]DSRVWL]DQMH balansa u bakterijskoj PLNURIORULNDNR GLJHVWLYQRMWDNR LYDJLQDOQRM VSUHêDYDMXèLUD]YRM kandide.

3RMDĂŞDYDRVODEOMHQX funkciju digestivnog VLVWHPDWDNR^WR stimuli{e peristaltiku i RODN^DYDSUDĂŚQMHQMH crijeva.

RELAXINA PLUS 20 ili 50 tableta po 510 mg

REGULA –kockice za regulisanje probave 10 kockica

Uspostavlja normalan biolo{ki ritam EXGQRVWVDQSRPDĂŚH NRGQHVDQLFHGHSUHVLMH i anksioznosti.

3RYHèDYDLQWHVWLQDOQX SHULVWDOWLNXLPRWLOLWHW olak{ava varenje i SUDÌQMHQMHFULMHYDNRG konstipacija i lijenih crijeva.

GINKOMIX 3REROM^DYDPRĂŚGDQX FLUNXODFLMXLQDWDMQDĂŞLQ odstranjuje simptome VWUHVDSVLKRIL]LĂŞNRJ QDSRUDNDRLSUYH znake starenja PDQMDNNRQFHQWDFLMH VODERVWQHGRVWDWDN entuzijazma).

KOLESTINA 24 kapsule po 430 mg

METEORIN 30 gel kapsula po 667 mg

PROSTABEN 30 gel kapsula po 833 mg

Povoljno djeluje na RGUĂŚDYDQMHUHIHUHQWQLK vrijednosti holesterola u krvi.

3RPDĂŚHXHOLPLQDFLML intestinalnih gasova kod QDGLPDQMDHILNDVDQ NRGOR^HJYDUHQMD opstipacije i kolika.

Koristi se kod problema sa prostatom i problema VDPRNUHQMHPLX prevenciji benignog XYHèDQMDSURVWDWH

REGULA – sjeme lana 250 g

TONIXIN 36 tableta po 1200 mg

PIXPAN 42 tablete po 400 mg

VARITON complex 20 tableta po 650 mg

VARITON dermo-gel 100 ml

Ovaj proizvod olak{ava varenje kod lijenih crijeva i kod dijeta koje VXVLURPD^QHYODNQLPD LRODN^DYDSUDĂŚQMHQMH FULMHYD'RGDWDNPOLMHĂŞQLK HQ]LPDREQDYOMDFULMHYQX PLNURIORUXQDNRQ antibiotske terapije.

Efikasno uklanja VLPSWRPHSVLKRIL]LĂŞNRJ VWUHVDSREROM^DYD PHPRULMXGRN&R 4LPDRGOLĂŞQD antioksidantna svojstva.

3RPDĂŚHXHOLPLQDFLML vi{ka vode iz organizma kod HGHPDUHXPDWL]PD JLKWDGHWRNVLNDFLMD organizma.

3RPDĂŚHNRGSUREOHPD VDFLUNXODFLMRP SUR^LUHQLKYHQD edema i slabih kapilara.

Ova forma gela SURGLUHXWNLYRNRÌH stimuli{e povr{insku PLNURFLUNXODFLMX SRYHèDYDWRQXV perifernih kapilara LSUXÌDWUHQXWQR olak{anje umornih i RWHêHQLKQRJX

Uvoznik i distributer za Crnu Goru: MEDITAS d.o.o., Oktobarske revolucije 44, Podgorica tel: +382 20 625 016, mob: +382 69 024 084, e-mail: kcmeditas@t-com.me


STOMATOLOŠKA PREVENCIJA KOD DJECE Dr Marko Rašović Ordinacija Apolonia, Podgorica U širem smislu, stomatološka prevencija kod djece predstavlja kombinaciju dvije oblasti stomatologije, dječiju i preventivnu, a u užem smislu, o čemu će se govoriti, predstavlja očuvanje i prevenciju nastanka oboljenja zuba, usta i vilica kod djece. Prije svega, o oralnom zdravlju djeteta potrebno je voditi računa od samog rođenja, od pravilnog dojenja i ishrana, na prvom mjestu. Što se tiče oralnog zdravlja, tu prije svega treba voditi računa da dijete ne stekne neke loše navike, kao stiskanje jezika i predugo korišćenje cucle. Takođe, treba kontrolisati unos šećera, prije svega se misli na frekvenciju a ne na količinu, odnosno, bitno je da dijete ne uzima slatkiše previše puta dnevno. Uzimanje sokova kasno naveče pokazalo se kao najčešći razlog nastanka cirkularnog karijesa kod djece. Vrlo je važan pristup roditelja jer su oni ti koji će voditi računa o održavanju higijene dok djeca ne odrastu i steknu osnovne motorne sposobnosti da potpuno samostalno peru zube. To se obično dešava oko osme godine. Po samom nicanju zuba, roditelji održavaju higijenu blagim ispiranjim usta i korišćenjem vate kojom blago peru zubiće. Kasnije, djeca polako počinju sama da se navikavaju da koriste dječje četkice za zube.

54


Ĺ to se tiÄ?e prve posjete kod stomatologa, najbolje je poÄ?eti po nicanju mlijeÄ?nih zuba, kada se dijete navikava na posjetu, priÄ?a se sa malim pacijentom i uradi se pregled. Treba voditi raÄ?una da prva posjeta prodje kroz igru, uradi se poliranje zuba, sve radi lakĹĄe saradnje sa pacijentom u budućim posjetama. Osnovne preventivne mjere koje se koriste u stomatologiji kod djece su: - Profesionalno Ä?iťćenje zuba - ovdje se prije svega misli na maĹĄinsko poliranje zuba, Ä?ime se dijete motiviĹĄe da samo odrĹžava zube, a i oslobaÄ‘a straha od stomtologa. - Fluorizacija zuba - fluoridi se mogu primjenjivati endogenim (sistemskim) i egzogenim (lokalnim) putem. Dokazano je da se fluor ugraÄ‘uje u zubnu gleÄ‘ i stvara fluoroapatit, mineral koji je znatno otporniji na mehaniÄ?ko troĹĄenje kiseline od postojećeg hidroksiapatita. O naÄ?inu koriťćenja fluorida potrebno jeobratiti se stomatologu, s obzirom da se u Crnoj Gori ne obavlja fluorisanje vode, kao jedna od najznaÄ?ajnih sistemskih metoda. Egzogene metode podrazumijevaju lokalno aplikovanje fluorida na povrĹĄinu zuba, radi stvaranja kvalitetnije povrĹĄine gleÄ‘i, koja bi bila otpornija na kariogene nokse. Na povrĹĄinu zuba se mogu aplikovati preparati fluora visoke (profesionalna aplikacija Ĺželea), srednje (rastvori i Ĺželei) i niske (rastvori i paste za zube) koncentracije. - Zalivanje fisura - neizostavni dio preventivnog programa je i profilaktiÄ?ki postupak zalivanja, tj. zaĹĄtite jamica i fisura griznih povrĹĄina zuba od kariogenih faktora u ustima.

Ovaj postupak jedna je od najefikasnijih metoda u prevenciji karijesa. Prvenstveno se ĹĄtite prvi stalni kutnjaci koji su nesumnjivo najznaÄ?ajniji zubi za razvoj i funkciju organa za Ĺžvakanje. Ova jednostavna, bezbolna i bezbjedna mjera namijenjena je novoizniklim zubima, ali i svakom zubu za koji se procijeni da se nalazi u visokom riziku za nastanak karijesa. Ovo su minimalno invazivne stomatoloĹĄke procedure koje djeca vrlo lako prihvataju, a doprinose oÄ?uvanju i unapreÄ‘enju zdravlja usta. Naime, fisurni sistem na griznim povrĹĄinama stalnih molara, pa Ä?ak i premolara, umije da bude vrlo izraĹžen i kapljiÄ?astog oblika, gde je najtanji dio u kontaktu sa povrĹĄinom zuba, a deblji okrenut pulpi zuba. Da bi zaĹĄtitili prodor bakterija u ove prostore savjetujemo zalivanje svih stalnih molara nakon njihovog nicanja, a ukoliko dijete pokazuje izrazit stepen rizika za pojavu karijesa, predlaĹže se i eventualno zalivanje fisura na premolarima, ukoliko su izraĹžene. Pomenute preventivne mjere, uz redovne kontrole kod stomatologa, popravke mlijeÄ?nih zuba kao i praćenje smjene zuba radi prevencije ortodontskih problema, ili reakcije u sluÄ?aju istih, kao i rana motivacija i edukacija o pravilnom pranju zuba, omogućavaju rano otklanjanje svih potencijalnih prijetnji za oralno zdravlje najmladjih pacijenata.

/2$).!#)*!:!/0Æ4534/-!4/,/')*5)/2!,.5()252')*5

APOLONIA

APOLONIA P O D G O R I C A

TridesetogodiĹĄnje iskustvo i profesionalan pristup pacijentima omogućava primjenu savremenih procedura iz svih oblasti stomatologije, uz primjenu dijagnostike i materijala koji prate svjetske standarde. t03"-/")*363(*+"**.1-"/50-0(*+" t&45&54,"450."50-0(*+" t.0#*-/"*'*,4/"1305&5*," t0350%0/$*+" t,0/;&37"5*7/"450."50-0(*+" t1"30%0/50-0(*+" t%+&ĆŽ*+"450."50-0(*+" t%*(*5"-/"3"%*0(3"'*+" Kao potpuno NOVU proceduru nudimo Vam i primjenu CGF-a (Concentrate Grow Factor) kojom na licu mjesta izdvajamo derivate iz Vase krvi i aplikujemo ih direktno na mjesto intervencije Ä?ime se:  tUbrzava zarastanje tkiva  tSmanjuje mogućnost infekcije i bola  tOnemogućava pojava alergijskih reakcija

Ugradnja najpoznatijih svjetskih implantata

Mini implantati za stabilizaciju proteze

0ODGORICAs.JEGOĂ?EVAs4EL    % MAILORDAPOLONIA T COMME

Digitalni rentgen aparat


Zavisnost u svijetlu

teorije igara Zavisnost nastaje kada procjenjujemo da bez nečeg ili nekog ne možemo da živimo. A to nije tačno. Dr Ljubinko Kaluđerović, psihijatar-narkolog Adriana Pejaković, psiholog i psihoterapeut

Transakciona psihoterapija, zavisnost i igre Transakciona psihoterapija (skraćeno TA) je terapijski pravac koji je osmislio Erih Bern, a koji se zasniva na psihoanalizi. Ovaj pravac koji je dostigao popularnost zahvaljujući lako razumljivim pojmovima i terapijskoj efikasnosti je prvi iznjedrio pojam igara, koji se koristi da bi se objasnila neka ljudska ponašanja. Prema TA, zavisnost se definiše kao ono ponašanje koje osoba koristi jer procjenjuje da bez nečega ili nekoga ne može da živi, bilo da se radi o drogi, hrani, partneru, seksu itd. Obično je uzrok ovakvih problema nezadovoljena razvojna potreba u djetinjstvu, simbiotski odnos sa nekim od roditelja, ili neki psihijatrijski poremećaj, pa osoba narastajuću tenziju reguliše oslanajući se, ne na sebe i svoje potencijale već na objekat sa strane. Osobe zavisne od droge često, da bi opravdale svoju zavisnost, počinju da igraju igre. Igre predstavljaju neautentična ljudska ponašanja. Sam naziv igra podsjeća na nešto bezazleno, ali igre u ljudskim odnosima se obično odnose na destruktivna i autodestruktivna ponašanja, koja sadrže neke sakrivene motive. Postoji razlika između svjesne i nesvjesne igre. Svjesna igra ili manipulacija je ponašanje gdje osoba procjenjuje da neće dobiti ono što želi ako otvoreno istupi i traži ono što joj je potrebno, pa pristupa manipulaciji drugom osobom ili prevari da bi je obmanula. Obično se ide na manipulaciju, jer se zna da zahtjev može biti neetičan ili štetan po drugu osobu. Tako npr, osobe koje su zavisnici često navlače naivne tinedžere na konzumiranje droge u stilu: “probaj samo jednom, ne možeš postati zavistan“ itd, iako su svjesne da je to laž ili manipulacija, ali one od toga imaju korist. Ili dileri koji prodaju supstitucionu

56

terapiju, izigravajući apotekare i ljekare, i savjetuju kako da se ti preparati uzimaju „za skidanje“. Takođe se ovim tehnikama služe i zavisnici u oporavku jer su naučili ta ponašanja na ulici. Nesvjesne igre su nešto sasvim drugo. Osoba obično kreće u neku igru motivisana da će ostvariti dobit ali zbog sopstvenog unutrašnjeg konflikta ta se dobit nikad na desi jer sama osoba nesvjesno sabotira svoj cilj. Na primjer, djevojka može biti svjesno uvjerena da su muškarci ok, i kreće u vezu sa nadom da će ovog puta ostvariti uspješnu vezu, ali je zapravo nesvjesno uvjerena da su svi muškarci loši, jer je takav njen zaključak otkad je bila mala. Otac je ostavio. Ona onda počinje da primjećuje kod svog partnera znake da je ne voli, ne poštuje, da nije ok i raskida. Znači, postoji unutrašnji sukob ili konflikt između dva oprečna uvjerenja, muškarci su ok i nisu ok. Pošto je igra nesvjesna, osoba ne zna zašto svaki put nema sreće sa muškarcima, a ustvari nije svjesna da svojim ponašanjem izaziva da se njen loš zaključak ostvari. Ili supruga alkoholičara koja ga stalnim skandalima „gura“ u recidiv. I dok svima govori da je najsrećnija kada muž ne pije, podsvjesno od recidiva ima dobit. Dok suprug pije, ona je dobra, a on loš. Igre generišu naša pogrešna uvjerenja koja smo, najvjerovatnije zbog ranih trauma stekli u djetinjstvu. Tako ostaje uvjerenje: ja ne vrijedim, ljudima ne treba vjerovati, ne smijem pokazati u životu ljutnju ili strah itd. Onda težimo da ta uvjerenja potvrdimo iako zbog njih imamo problema u životu, jer nisu tačna. Ono što je osnovna karakteristika igre je da se uvijek ponavlja i da je nesvjesna. Tako dobijamo utemeljene obrasce ponašanja. Razlika između igre i autentičnog ponašanja


je u tome što je autentično ponašanje zasnovano na ok uvjerenjima i ne postoji unutrašnji konflikt u osobi oko njega. Autentično ponašanje vodi zadovoljstvu i iskrenosti, igra je prikrivena. Nažalost, igre koje igraju zavisnici u aktivnoj fazi, ako se ne liječe obično završavaju u sudnici, ludnici ili mrtvačnici. U TA se takve igre zovu igre na treći stepen. Granica između svjesnog i nesvjesnog je kod svih ljudi dosta labava. I često se sadržaji prelivaju iz jednog u drugi dio psihe. Kod zavisnika je po samoj definiciji bolesti ta granica još labavija i uslovnija. Zavisniku koji treba da objasni sebi i drugima zašto uzima drogu i kojemu je potrebna svakodnevno ogromna suma novca, do kojeg dolazi nemajući ni stalan posao ni obrazovanja, „mozak radi 300 na sat“. Zbog toga su zavisniku, svjesne i nesvjesne igre potrebne kao konstrukcija, na kojoj se drže mehanizmi bolesti. On je sa njima i u njima svoj i na svojem. I tek mnogo kasnije, kada se suoči sa gorkom istinom propadanja na svim životnim poljima, počne da se ponaša autentično i prestane da igra igre, krenuće i dugotrajni proces ozdravljenja. Da bi zavisnik u oporavku zaigrao igru mora postojati hemijski konflikt u osobi. Hemijski konflikt u osobi je konflikt između dva dijela ličnosti: onog koji želi da se drogira jer drogiranje osobi donosi određene psihološke dobiti, i onog dijela ličnosti koji ne želi da se drogira jer drogiranje je štetno. Droge velikom broju zavisnika daju osjećaj kompezacije psihičkih poremećaja koje su imali ranije. I sama bolest zavisnosti se razvija brže i sveobuhvatnije ukoliko je „praznina“ u psihičkom funkcionisnju veća. Takođe je poznato da droge zavisnicima daju iluziju rješavanja problema. U stvari bježi se od problema, koji samim tim što se „rješavaju“ na taj način postaju sve veći. Tako da je droga zavisniku oružje uz pomoć kojeg pokušava da se bori na dva fronta: unutrašnjem i spoljašnjem. Ali kao i u svakoj istoriji ratovanja, zavisnik počinje da gubi bitke na oba fronta. Upravo ovi porazi zavisnika tjeraju da stane i krene da se liječi. Postoje i igrači nesvjesne psihološke igre koja se zove „Drogiran i ponosan“. Ovi igrači nastoje da svima dokažu da je drogiranje kul i dobro, tako da oni nemaju unutrašnji konflikt po pitanju drogiranja. Oni su ubijeđeni da su našli formulu uspjeha koja će im služiti vječno. Takvi zavisnici su nedostupni za tretman, sve dok definitivno ne kapituliraju. Naše iskustvo u ustanovi za liječenje bolesti zavisnosti je da se na tretman obično javljaju muškarci u kasnim dvadesetim i ranim tridesetim godinama, koji su u toj fazi života već dovoljno materijalno, moralno, fizički i psihički propali, pa im je tretman jedino podnošljivo rješenje. Dok god je osobi važnije da se ne drogira nego da se drogira, ona će održavati apstinenciju. Nažalost, razni emotivni potresi, neprijatne emocije i socijalni odnosi mogu da utiču na ponovno reaktiviranje želje za uzimajem. Kada osoba upadne u apstinencijalnu krizu, sam doživljaj jačine krize umnogome zavisi od toga kako osoba gleda na krizu. Ako krizu doživljava kao nepodnošljivo sta-

nje, onda će se tako i ponašati pa će pokrenuti mnoge igre da dođe do droge. Često je strah od predstojeće krize mnogo intezivniji od simptoma apstinencijalnog sindroma. O čestoj subjektivnosti osjećaja apstinencijalne krize govore i primjeri zavisnika koji u određenim stresnim situacijama ponekad ne osjete krizu, npr u pritvoru. Ili ukoliko su primorani da budu na novom mjestu ili državi gdje ne mogu da dođu do droge. Dešava se da kod zavisnika kod kojeg su prisutni izraženi simptomi krize, u momentu kad dođe do droge i ima je kod sebe (u ruci, u džepu), ali je još nije konzumirao, dođe do trenutnog olakšanja i ublažavanja simptomatologije. Na jačinu krize u velikom dijelu utiču predstave zavisnika o kriziranju. Ukoliko osoba smatra da „ne može da živi bez droge“, da je droga njena „potreba“ a ne želja i da „ja sam u redu samo ako uzimam...“, onda će kriza biti jaka, nepodnošljiva, užasna itd. Ono što najveći problem su predstave o kriziranju koje su prikazane u kognitivnoj tetradi zavisnosti: Samo ako uslovljavanje Moranje Potreba Katastrofiziranje „nepodnošljivosti“ Ova tetrada znači da osoba smatra da „ne može živjeti bez droge“. Posljedično zavisnik smatra da je u redu, super, ok samo ako uzima droge. Samo na taj način on se osjeća da je pun života, radostan itd. Ako ne uzima droge zavisnik neprijatno stanje apstinencijalne krize označava kao „užasno i nepodnošljivo“ t.j. katastrofizira jednu neprijatnu situaciju. On to neprijatno stanje percepira kao „krajnji užas“. Zavisnici potom uzimanje droge proglašavaju za svoju potrebu, tako da „moraju“ da uzmu droge. Uzimaoci droga ne znaju razliku između želja i potreba, tako da im je korisno to objasniti, da neće umrijeti ako ne uzmu

57


droge već obrnuto, da postoji značajna vjerovatnoća da će umrijeti ako nastave da uzimaju. Zavisnik pokreće nesvjesne igre da bi ponovo došao do droge i time opravdava svoje ponašanje.Tako da je za krizu vezana nesvjesna psihološka igra „Daj mi, u krizi sam“ (Igre su opisane na osnovu knjige dr Zorana Milivojevića “Igre koje igraju narkomani“) koju uzimaoci pokreću kada nastupe neprijatni simptomi apstinencijalne krize u kojoj oni nastupaju iz uloge Žrtve i koriste simptome da suptilno iznude novac od drugih za droge, da bi kasnije prešli u Progonioce koji na mnogo tvrđi način iznuđuju novac od npr. bližnjih. Nerijetko se dešava da u porodicama u kojima uzimaoc ima dugogodišnji narkomanski staž, sami roditelji idu da kupuju droge za svoje dijete da „se ono jadno ne bi mučilo i kriziralo“. Tako roditelji upadaju u ulogu Spasioca, a na kraju završe u ulozi Žrtve jer se time problem ne rješava, a zahtjevi uzimaoca za novcem, drogom postaju veći i nemilosrdniji, pa on postaje Progonilac. „Moguće je drogirati se rekreativno“- često se borimo sa ovakvim uvjerenjima zavisnika. Oni ustvari pokušavaju na bilo koji način da ostave drogu u svojim životima. Kao argumente navode da su nekad, odnosno kada se zavisnost tek formirala uspijevali da uzimaju „vikendaški“. Pri tome zaboravljaju da je to bilo na početku zavisničke karijere i da je od tada obično prošlo 10 do 15 godina. „Naći ću zamjenu“- zavisnici često svoju bolest vežu za jednu psihoaktivnu supstancu, ostavljajući za sobom mogućnost konzumacije drugih. Neću uzimati heroin, ali ću povremeno uzimati kokain ili ću piti jer „pobogu svi ljudi piju“. Naravno, ovdje se radi o patološkoj potrebi da se promijeni stanje svijesti, a konzumacija „zamjene“ će ranije ili kasnije dovesti do osnovnog sredstva zavisnosti, koje se iskristalisalo tokom dugogodišnjeg staža. „Još ovaj put“ - je klasična zabluda zavisnika. A poznato je da je za zavisnike „jedan put previše i milion puta premalo “. Jer može se zaustavit uzimanje samo prve čaše alkohola ili prve doze droge, a kasnije dolazi do samostalnih procesa, odnosno kompulsivnog uzimanja gdje je zavisnik nemoćan. „Samo zbog ovog povoda“- kada zavisnici ostavljaju mogućnost uzimanja droge ili alkohola za Novu godinu ili neki drugi praznik, svadbu ili u našim balkanskim uslovima „kad mi se rodi sin“. I mada se u tim trenucima obično i ne zna ko je buduća supruga, zavisnici o rođenju djeteta govore kao o nečemu što se podrazumijeva, mada mnogo veći značaj i emocionalnu obojenost u tome ima konzumacija supstance od povoda. Poznato je da je najveći procenat recidiva kod zavisnika vezan za praznike. Ovo je i očekivano jer je tada veća potrošnja alkohola u opštoj populaciji. I tu zavisnici sebe ubjeđuju da „kad već svi piju i oni imaju na to pravo“. „Jednom narkoman- uvijek narkoman“, nemoguće je ostaviti drogu, zašto se onda i mučiti. „Robin Hud“- često zavisnici sebe pokušavju da prikažu kao borce protiv nepravde. Krađe opravdavaju time da su krali od bogatih, a oni po njihovim ubjeđenjima i sami nepošteno dolaze do bogastva. Uvijek se prisjećamo jednog pacijenta koji je razvio cijelu teoriju da su današnji heroinski zavisnici nasljednici hajduka, jer prvi su bježali u planine i borili su se protiv zuluma, a ovi drugi, po njemu, zbog toga što ne mogu da se suoče sa nepravdom „kradu od bogatih“ i „bježe u drogu“.

58

„Pravni zastunik“- je igra kad neko od zavisnika u centrima uvijek ima potrebu da „štiti prava“ ostalih zavisnika i uvijek se osjeća prozvanim da istupa. „U epicentru događanja“- je igra kada jedan te isti zavisnik je prisutan u svim negativnim dešavanjima u ustanovi,svugdje ga ima,sem u priči o oporavku. „Bolje biti bilder, nego zavisnik“- je igra kada zavisnici u ustanovama gdje postoje teretane počinju opsesivnokompulsivno da se bave svojim tijelom i rade stotine trbušnjaka i sklekova i dižu stotine kilograma tegova. Jačanje tijela dovodi do rasta agresije, jer zavisnik koji je tek uspostavio krhku apstinenciju ne umije da kontroliše nabildovano tijelo. „Ne smijem da izađem, izbaci me ti“- osoba nesvjesno želi da izađe, ali ne smije zbog pritiska porodice ili sopstvenog osjećaja krivice, pa počne da se ponaša toliko loše da na kraju bude izbačena. „Ne mogu da živim bez žene i djece“- osoba želi da izađe i da se drogira, a to opravdava željom da bude sa porodicom. „Neću je ostaviti, pa da ću se nadrogirati“- ovo je igra kada su u vezi dvoje zavisnika u aktivnoj fazi. Obično se iza riječi o velikoj ljubavi krije banalna potreba za drogom i drogiranjem. „Nisam ja propao kao oni“- osoba želju za drogiranjem racionalizuje time da nije propala, ima gorih, da ona može da se kontroliše. On uzima drogu svakodnevno, ja ne. On krade, ja ne. On uzima intravenski, ja ne. On ima hepatitis C, ja ne. On je bio u zatvoru, ja ne...Nikada nećemo zaboraviti jednog klijenta koji je ispričao da 8 godina uzima heroin, od čega 4 godine intravenski, da je bio u zatvoru zbog droge, da je zbog svog načina života izgubio nekoliko poslova i da se razveo. Na kraju je upitao terapeuta: „Zar vi mislite da sam ja kao ovi narkomani?“ Ili dolazi da apsurda kada dugogodišnji zavisnici napustaju grupne psihoterapije i centre jer im je žao momaka, pa ne mogu da slušaju „teške priče“. „Ja vi ovdje radim“- Zavisnici u ustanovama gdje postoji radna terapija pokušavaju da prikažu kako su vrijedni i kako rade zbog drugih i pomažu zaposlenim. „Ja se liječim, a što ću dobiti“- je igra kada zavisnici na račun tretmana pokušavaju da dobiju ustupke ili nagradu od porodice.

Igre roditelja Kada se igra određena igra, onda je cijeli porodični sistem uključen u nju. Roditelji obično igraju komplementarne igre koje onemogućavaju zavisnicima da rješe svoj problem. Roditelji često to ne rade svjesno, ali obično time prave „medvjeđu uslugu“ zavisnicima zbog svojih neriješenih problema. „Nemoguće je da se moje dijete drogira“- je zatvaranje očiju pred problemom, porodica ne prihvata očigledne simptome. Neki roditelji informaciju da se dijete drogira doživljavaju kao atak na sebe ili dijete. „Gdje sam pogriješila“- samookrivljivanje i demobilizacija krivicom. Roditelj krivi sebe i umjesto da se posveti efikasnom rješavanju problema, krivica ga blokira. „Prokleto društvo ili prokleta droga“- ne prihvataju odgovornost djeteta i same porodice. U ovoj igri uvijek je neko drugi kriv.


„Sve ću da uradim da bi apstinirao“- roditelji bi sve da urade umjesto zavisnika i tako nesvjesno sabotiraju proces zalečenja jer opet uvlače zavisnika u simbiozu. Neki roditelji pokušavaju i da se oporavljaju umjesto zavisnika. Neki pokušavaju da trgovinom sa zavisnikom riješe probem kupujući kola, stanove, dajući velike džeparce, nalazeći im poslove. Naravno da je ovakav prilaz kontraproduktivan i roditelji ulaze na klizav teren igara, gdje se zavisnik osjeća ko riba u vodi. „Spasite ga, ako ne uspijete vi ste krivi“- roditelji pokušavaju da odgovornost za rezutate liječenja prebace na terapeute („Vi ste mu ko otac“). Misle da su terapeuti čarobnjaci i da mogu da izliječe osobu bez njene autentične motvacije. Ne žele da prihvate da programi oporavka zavisnika daju rezultate ne kod onih kojima su potrebni, već kod onih koji to iskreno žele. Ako tretman ne uspije mogu da okrive terapeuta, obično u nekompetentnosti ili nezainteresovanosti, i tako pokušavaju da „zaštite“ dijete i sami izbjegnu odgovornost za neophodnu promjenu porodičnog sistema. Sin je u ustanovi, a šta ja da radim sa svojim životom?Obično majka stalno zove, brine se za sina, a ustvari se plaši da ako se ne bavi sinom, moraće da se suoči sa prazninom ili nekim potisnutim problemom u svome životu. Takvi roditelji su veoma tvrdokorni na promjene. Pokušavaju svakodnevno da zovu terapeuta očekujući da će na taj način umiriti sopstvenu anksioznost. Važno je da roditelji uvide koje igre igraju i na koji način to utiče na oporavak samih zavisnika. Ono što su nesvjesna ne ok uvjerenja, bilo klijenta bilo roditelja su bazična uvjerenja ličnosti o sebi i oporavku. Ona stoje u osnovi svake igre i tek kada se ta sržna uvjerenja promijene osoba može da održava stabilnu apstinenciju, ali dok ona postoje i dok nisu dekontamirana, izazvaće probleme. Neka od tih uvjerenja su: - Ne zaslužujem da se oporavim; - Ne želim da živim; - Život je muka; - Promjena je suviše teška; - Ja ću ih kazniti; - Sekundarna dobit klijenta od problema (svi brinu o njemu, maze ga, sažalijevaju itd); - Dobit porodičnog sistema problema (sin je kod kuće, neće otići od nas, on je naše „malo dijete“, sve radim za njegovo dobro). Da bi ljudi odustali od igranja igara potrebno je da se primijene neke terapijske strategije koje se uglavnom odnose na: - Pojašnjavanje i konfrontacija igara (osobi se objasni da igra igru i kada počne da je igra terapeut je suoči sa tim, ali iz sopstvene ok pozicije, naravno); - Osvješćivanje unutrašnjeg hemijskog konflikta; - Osnaživanje zdravog dijela ličnosti (onog koji želi da se ne drogira); Upućivanje na bazična ok uvjerenja osobe o sebi i drugima (promjena osnovnih životnih uvjerenja, što kod zavisnika predstavlja mijenjanje cjelokupne životne filozofije što je dugotrajan proces). Takodje, potrebno je kombinovati više

terapijskih modaliteta da bi se ovaj kompleksan problem riješio. U našoj ustanovi koristimo: - Program 12 koraka; - Transakciona psihoterapija; - Rad sa porodicom.

I na kraju... Valja istaći da u osnovi svih igara koje,kako smo videli mogu da budu izuzetno destruktivne stoje uverenja osobe da ne vredi,da ne zaslužuje da živi, da ne zaslužuje da se oporavi. Igre koje roditelji igraju takodje sadrže osnovna uvjrenja koja su loša i nerealna. Da bi se ispravno psihoterapijski uticalo na ova sržna uverenja potrebno ih je zamijeniti zdravim stavovima prema sebi i životu. To bi trebalo da uradi cijeli porodični sistem, jer je zavisnik dio tog sistema. Znanje o igrama je korisno da bismo razumjeli nečije naizgled nelogično ponašanje i da bismo se postavili na pravi način prema igračima. Ukoliko imate zavisnika u porodici ili okruženju,važno je da ste upoznati sa ovim korisnim konceptom. Naše iskustvo je da oslobodjenje od igara na kraju dovodi i do autentičnog života zavisnika. A to je ono što svaki čovjek želi, bio zavisnik ili ne... Tekst je napisan u okviru projekta „Rehabilitacija i resocijalizacija zavisnika i zavisnica u Crnoj Gori“- izgradnja Centra za žene zavisnice od P.A.S.


Održan Prvi Kongres fizioterapeuta Crne Gore Pod motom "Pokretom do zdravlja" u Institutu dr Simo Milošević u Igalu, od 8. do 11. oktobra 2014.g. odr\an je Prvi Kongres fizioterapeuta Crne Gore, sa međunarodnim učešćem, koji je učvrstio regionalnu saradnju nacionalnih organizacija fizioterapeuta i dao određene smjernice za razvoj fizioterapije u Crnoj Gori. Kongres je otvoren svečanom ceremonijom 8. oktobra u kongresnoj sali Instituta „Dr Simo Milošević“. Prisutnima su se pozdravnim riječima obratili: Krsto Kovačević, predsjednik Udruženja fizioterapeuta Crne Gore, Aleksandra Savić, predsjednica Kongresnog odbora, Zoran Bošnjak, izvršni direktor Instituta „Dr Simo Milošević“, doc. dr Dušan Mustur, prodekan za naučnoistraživački rad na Fakultetu primijenjene fizioterapije Univerziteta Crne Gore, Sarah Bazin, predsjednica Evropskog regiona Svjetske konfederacije za fizikalnu terapiju (ER-WCPT), nakon čega Kongres je otvorio Zoran Kostić, sekretar Ministarstva zdravlja Crne Gore. - Crnoj Gori su potrebni sve obrazovaniji fizioterapeuti, sposobni da se uključe u rehabilitacioni tim u liječenju najrazličitijih bolesti i stanja. Neizostavna je pomoć fizioterapeuta u akcidentnim životnim situacijama, ali ona može biti stručnija, a status fizioterapeura bolji. Pred vama su velike mogućnosti istraživanja, profesionalnog, stručnog usavršavanja, osmišljavanja i provjere novih savremenih tehnika, razmjena iskustava i informacija, što će ovaj Kongres i potvrditi - istakao je Kostić siguran da će ovim skupom učesnici ojačati položaj fizioterapeuta i fizioterapije u Crnoj Gori. Da je Prvi Kongres fizioterapeuta Crne Gore prekretnica za fizioterapiju u Crnoj Gori, uvjereni su i organizatori, u Udruženju fizioterapeuta, koje je dobro pripremilo ovaj skup pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore. - Sa uvjerenjem ističem da će ovaj Kongres ojačati regionalnu saradnju

60


fizioterapeuta i nacionalnih organizacija fizioterapeuta, unaprijediti profesionalni odnos i rad fizioterapeuta prema korisnicima fizioterapije a samim tim i poboljšati kvalitet života naših građana" - kazao je predsjednik Udruženja, Krsto Kovačević. Na skupu je učestvovalo 190 fizioterapeuta iz naše i još 11 zemalja. Na Kongresu je održano 36 usmenih prezentacija stručnih radova, 10 poster prezentacija i 7 radionica. Pozvani predavač je bila Barbka Zrnec, međunarodni instruktor McKenzie tehnike iz Ljubljane, koja je održala i radionice na temu „Metoda McKenzie - Mehanička dijagnoza i terapija u praksi - demonstracija obrade pacijenta sa bolom u lumbalnoj/cervikalnoj kralježnici“ i „Metoda SMS: funkcionalna stabilizacija i mobilizacija kralježnice – vježbanje za terapiju i preventivu“. Pored pomenutih radionica, na Kongresu je održano još pet radionica. Iz Sarajeva, Jasmin Avdović je održao radionicu na temu „Mirror therapy“ a iz Ljubljane, Vanja Rotar je održala radionicu na temu „Upotreba smovey obruča kao pokretnog i terapeutskog uređaja“. Radionicu na temu „Limfedem, lipoedem i edemi različitih etiologija”, održali su Tamara Košević iz Londona, i Simo Bulajić iz Herceg Novog, iz Splita, Petra Kožuh i Jasminka Dedović, održale su radionicu na temu „Praktični prikaz Schroth metode“, a iz Beograda, Mira Mitrović i Dragan Dimitrijević, održali su radionicu na temu „Myofascial release“ i „Kombinovani manuelni tretman“. Predsjednici nacionalnih organizacija fizioterapeuta regiona su podržali inicijativu Udruženja fizioterapeuta Crne Gore za potpisivanjem Sporazuma koji će omogućiti redovnim članovima da se po povoljnijim uslovima dodatno usavršavaju u zemljama regiona.

Zoran Kostić

Krsto Kovačević

Suorganizator je bio Institut „Dr Simo Milošević“ a sponzori: „Jena medical“ Niš, Rudo Montenegro – Ottobock, BTL Medical Montenegro, Cai – pan Montenegro, Fond zdravstvenog osiguranja Crne Gore, Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, Spa Medica, Sanofi Aventis, Electronic design Beograd, Hemofarm, Berlin chemie, Mediadria Samobor, Hrvatska. Draženka Laketić

61


Pod sloganom “Vizija 2043”

Obilježen Svjetski dan artritisa U organizaciji Udruženja za pomoć oboljelim od reumatskih bolesti obilježen je 12. oktobar Svjetski dan borbe protiv artritisa u hotelu “Ramada” u Podgorici. Manifestacije koje se organizuju šriom svijeta usmjerene su ka podizanju društvene svijesti o reumatskim i srodnim mišićno-koštanim bolestima, i skretanju pažnje javnosti na probleme sa kojima se oboljeli suočavaju. Ovogodišnja kampanja na globalnom nivou organizovana je pod sloganom “Vizija 2043” da bi podstakla ljude sa reumatskim i mišićno-koštanim bolestima prevazilaženju svakodnevnih teškoća i pronalaženju rješenja koja će poboljšati kvalitet života oboljelih. Prisutne je pozdravila gđa Senka Stijepović, predsjednik Udruženja za pomoć oboljelima od reumatske bolesti Crne Gore. - Slogan navodi nas oboljele da razmislimo o potrebama i promjenama koje bi nam odgovarale, i da svojim idejama motivišemo donosioce odluka o rješenjima koja se odnose na naše liječenje, obrazovanje, zapošljavanje, izgradnji okruženja i uključivanja u jednostavne, svakodnevne stvari. U ime svih se zahvaljujem

62

kompaniji Pfizer koja je omogućila štampanje brošura i održavanje ove manifestacije – kazala je gospođa Stijepović. Dr Svetlana Aligrudić, predsjednik Udruženja reumatologa Crne Gore, istakla je da: - na 11. Kongresu Evropskog Udruženja reumatologa 2010. godine u Rimu, period od 20102020 proglašen je za dekadu kostiju i zglobova sa sloganom “Podstaknimo kretanje”. Preporuke EULARA su da se ukase na značaj i porast broja oboljelih od bolesti koje zahvataju lokomotornih aparat. Doprinos svemu tome je i Svjetski dan artritisa i još jedna prilika da osobe sa reumatskim bolestima ukažu na problem i predlože ideje koje bi unaprijedile život oboljelih, a, veliku ulogu u svemu tome imaju i strukovne medicinske sestre. Na temu “Neželjeni efekti biološke terapije” govorila je dr Nataša Miketić iz Kliničkog centra Crne Gore. U svom izlaganju dr Miketić je predstavila studije koje su rađene na osnovu nacionalnih registara za biološku terapiju, Iako u Crnoj Gori ne postoji takva studija, niti nacionalni registar, dr Miketić je predstavila iskustva svojih kolega iz inostranstva. - Biološka terpaije se može prekinuti iz dva razloga,


kada nije dovoljno efikasna ili ukoliko su neželjena dejstva izražena, zbog toga je potrebno da svi budemo dovoljno informisani o biološkim ljekovima- kazala je dr Miketić. Na temu “Primjena biološke terapije” govorila je strukovna med. sestra Rajka Srdanović iz Kliničkog centra Crne Gore. - Drago mi je što postoji dobra komunikacija među svima nama, budući da svi moramo biti aktivni kako bismo unaprijedili liječenje. Cilj biološke terapije je poboljšanje stanja bolesnika, sprječavanje daljih bioloških promjena, postizanja remisije i poboljšanja kvaliteta života. Ako se konvencionalnim metodama ne postiže efekat, koristi se biološka terapija. Daje se u obliku injekcija ili infuzija, a u fazi istraživanja je proizvodnja biološke terapije u obliku ampula ili tablet. - Što se tiče nas medicinskih sestara, mi koristimo Vodič koji je nastao 2013. godine i od tada doživio mnoge izmjene, a sadrži smjernice o primjeni biološke terapije. Naše Udruženje ima i Reumatološku sekcijsku povelja, koja sadrži prava i dužnosti pacijenata. Pacijenti osim svojih prava imaju i određene duržnosti, a to su da budu aktivniji i istrajniji u liječenju i primjeni terapije. Ono što je neophodno je da mi kao medicinske sestre moramo biti kompetentne i edukovane od strane ljekara, a i predstavnika farmaceutskih kompanija u primjeni terapije. Trudimo se da unaprijedimo svoje znanje na raznim skupovima, a osim kompetencije, moramo posjedovati vještinu primjene infuzione terapije a što je veoma važno, moramo umjeti da edukujemo pacijente. Strukovna med. sestra Marina Medenica iz Kliničkog centra Crne Gore, govorila je na temu “Kako živjeti sa RA”. Tom prilikom istakla je ulogu volje i spremnosti pacijenata da prihvate svoju bolest i nauče da žive sa njom. - Postoje brojne jednostavne mjere koje mogu da pomognu da se pacijenti izbore sa simptomima, ali je važno i da se preduzme kontrola nad bolešću, nad sopstvenim životom i zdravljem, te da svi oboljeli blisko sarađuju sa svojim zdravstvenim timom - kazala je gospođa Medenica. U okviru predavanja predstavljena su i mnoga pomagala

koja olakšavaju život oboljelim od reumatoidnog artritisa, stvari koje su neophodne u svakodnevnom životu, a adaptirane potrebama pacijenata. Osim toga, gospođa Medenica je dala određene smjernice kako suzbiti bol korišćenjem toplote, tuširanjem, grijanjem oboljelih dijelova tijela itd. - Neophodno je da naši pacijenti planiraju svoj dan, da prave ravnotežu između rada aktivnosti i odmora, a neki teži posao podijele na manje korake - kazala je gospođa Medenica. Obraćajući se oboljelima ob artritisa dala je nekoliko savjeta pacijentima, koji mogu poslužiti u svakodnevnom životu i olakšati ga. - U toku priprema obroka i čišćenja obavljajte više manjih zadataka koje ćete odrađivati jedan po jedan i pravite češće odmor. Radite teže poslove kada se najbolje osjećate. Informišite se o pomagalima, ukoliko imate loš dan promijenite planove i izbjegavajte rad kada osjećate bol i potražite pomoć kada vam je potrebna. Možete imati artrtis, ali i dalje dobijati najbolje od života – poručila je gospođa Medenica. Gospođa Marija Kosanović, iz Udruženja oboljelih od reumatskih bolesti Srbije, zamjenica predsjednice Udruženja, na temu “Aktivnosti Udruženja oboljelih od reumatskih bolesti RS”; istakla je: - Jedan od ciljeva našeg udruženja je da se poveća svijest o problemima oboljelih, kako bi se povečao i kvalitet života. U okviru udruženja imamo pet podružnica koje su raspoređene na teritoriji Srbije i u kojim radi preko 30 volontera. Radimo na edukacija, dijelimo brošure, organizujemo seminare i slično. Osim toga, imamo telefonska dežurstva u četiri grada pa nas pacijenti mogu kontaktirati i postaviti neko pitanje. Ukoliko je pitanje stučno, prosleđujemo ih reumatolozima sa kojima imamo izuetno dobru saradnju, kao i sa ostalim ovakvim udruženjima iz regiona, a i šire. Nadam se da će se takav trend nastaviti i da će naša udruženja učvrstiti saradnju, kako bismo zajedničkim snagama pomogli oboljelima – poručila je gospođa Kosanović. Draženka Laketić

63


Predstavljamo:

NVO „PRAVO NA ŽIVOT“ ULCINJ Nevladina organizacija „Pravo na život” osnovana je u decembru 2010 godine kao udruženje roditelja djece sa smetnjama u razvoju koje funkcioniše kao samostalna, dobrovoljna, nepolitička i socijalno-humanitarna organizacija roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju, stručnjaka i drugih humanih lica koja svojim radom i aktivnostima podstiču i pomažu unapređenje zdravstvene i socijalne zaštite, vaspitanje, obrazovanje i stručno osposobljavanje roditelja za rad sa djecom sa smetnjama u razvoju, kao i stvaranje uslova za sportsko-rekreativni i kulturni život djece i omladine sa smetnjama u razvoju.

Glavni ciljevi i djelatnosti NVO „Pravo na život“ su: t Unapređenje i razvoj sistema socijalne, vaspitno-obrazovane i zdravstvene zaštite osoba sa invaliditetom. t Podsticanje i uključivanje djece i omladine sa teškoćama u razvoju u sve segmente društvenog i ekonomskog života, a naročito u oblast obrazovanja. t Povezivanje organizacija i udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju na nivou Crne Gore radi povećanja kapaciteta na lokalnom nivou i lakšeg ostvarivanja prava djece i omladine sa teškoćama u razvoju. t Zaštita od svih vrsta diskriminacije. tOkupljanje roditelja koji imaju djecu sa smetnjama u razvoju, građana, humanista, donatora i sponzora koji žele da pomognu akcije udruženja radi socializacije, rehabilitacije i integracije djece sa smetnjama u razvoju u društvenu i radnu sredinu. t Saradnja sa drugim NVO organizacijama, kao i sa donosiocima odluka na lokalnom i nacionalnom nivou. t Podsticanje sprovođenja aktivnosti koje ističu sposobnosti osoba sa invaliditetom i doprinose njihovom potencijalu i jačaju njihove ličnost. tIsticanje značaja ranog otkrivanja, dijagnostifikovanja, rahabilitacije i socijalizacije djece i omladine sa teškoćama u razvoju, i t Pružanje raznih vrsta pomoći članovima udruzenja. „Pravo na život“ je prva nevladina organizacija koja je počela rad sa djecom i omladinom sa posebnim potrebama u Ulcinju, što se smatra velikim korakom taj naš grad jer se time

64

pružio dodatni tračak nade osobama sa teškoćama u razvoju i njihovim roditeljima.

AKTIVNOSTI: Akcija „You can do it”, u kojoj su djeca i njihovi roditelji učestvovali u igrama na Velikoj plaži i pokazali svima da i oni mogu biti dio tima i doprinijeti društvu u svakom smislu. „Uključi se i ti“ je akcija realizovana u saradnji sa inostranom organizacijom Fakt, u kojoj je učestvovalo 15 volontera pomenute organizacije, koji su jednom nedeljno, u periodu od četiri mjeseca, posjećivali prostorije ove nevladine organizacije, i družili se sa djecom sa smetnjama u razvoju. Akcija je obuhvatala kreativne radionice koje su za cilj imale socijalizaciju djece i njihovu interakciju sa volonterima. Volonteri su se družili sa djecom koja dolaze u udruženje i na lijep i organizovan način uljepšavali su im boravak. Cilj ove akcije je bio razvijanje volonterskog servisa u Ulcinju, kao i pružanje podrške mladih, djeci sa smetnjama u razvoju. NVO „Pravo na život“ uspješno sarađuje sa Savezom udruzenja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju „Naša inicijativa“ i Ministarstvom rada i socijalnog staranja. Osnovni planovi NVO „Pravo na život“ za naredni period odnose se na otvaranje dnevnih centara i drugih alternativnih oblika podrške osobama sa invaliditetom u svim opštinama na teritoriji Crne Gore, i edukacija što većeg broja ljudi koji su uključeni u zaštitu i pružanje pomoći osobama sa teškoćama u razvoju, kroz organizovanje seminara, treninga i radionica. Sandra Kavarić


#SJOJUFP[ESBWMKVOBinteligentanOBÇ?JO

¡ jedinstven sastav probiotika ¡ znanstveno podrŞani sojevi ¡ neťkodljivi i sigurni GR-1Ž i RC-14Ž

oralnekapsule,vaginalnFkapsule intimnisapunJgel oralne kapsule, vaginalnFkapsule intimni sapun Jgel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore tkodbakterijskFvaginozFJvaginalnFmikozF  tprevencijBgenitalnihinfekcijB

kapsuleJvrećice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore tkodatopijskoHdermatitisB  tkodHpylorJinfekcije tkodIBSJIBD 

suspenzija,kapsule,ENZIMIkapsule,pastile

Regulacija crijevne mikroflore tkodproljevB  tkodnadutostiJslabeprobave    Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067 Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu


Medicina i tehnologija

INVALIDSKA KOLICA KOJA SE POKREĆU POGLEDOM Ukoliko projekat bude usjpešan, relativno jeftin softver mogao bi da se iskoristi kako bi omogućio bolju pokretljivost paralizovanim osobama i osobama bez gornjih ekstremiteta Većina osoba koje pate od multiple skleroze ili povreda kičme i dalje mogu da pomjeraju oči, jer su one direktno povezane sa mozgom. Neke postojeće tehnologije već omogućavaju paralizovanim osobama da pogledom u strelicu na kompjuterskom ekranu usmjeravaju invalidska kolica. Međutim, postoje problemi sa tim sistemom, uključujući kašnjenje između pokreta očiju i kolica. „Trenutni softveri za praćenje često koriste sistem na bazi ekrana, gde je ekran otvoren i gledate na određeno mjesto na njemu. Problem s tim je što je ekran veoma pojednostavljen, a takođe i odvraća pažnju korisnika od spoljnog sveta, pa samim tim povećava rizik od neprimjećivanja objekata i drugih stvari na putu“, kaže Kirubin Pilaj, student Imperijalnog Koledža u Londonu. Tim koji je predvodio dr Aldo Faisal na Imperijalnom koledžu u Londonu, razvio je softver koji omogućava korisnicima da pokreću kolica samo pogledom, u pravcu u kojem žele da krenu. „Naše oči nijesu samo prozor u našu dušu, one su takođe prozor u naše namjere. Ako želim da idem negdje, na primjer ako želim da krenem tamo, pogledaću u tom pravcu i to na određen način. Zatim možemo da napravimo kompjuterski sistem, koji bi mogao da dekodira moje pokrete očiju, odnosno da praćenjem pokreta očiju pokušam da protumačim gdje želim da kolica idu. Na kraju, kompjuter interpretira te komande i u skladu sa njima pokreće kolica u odrećenom smjeru”, rekao je dr Aldo. Dvije kamere koje prate pokrete očiju mogu da odrede da li pacijent samo gleda okolo ili želi da krene u određenom pravcu. „U osnovi, pratimo zjenice oka i kroz proces podešavanja pokušavamo da povežemo to sa onim u šta pojedinci gledaju u svijetu oko sebe”, dodao je dr Aldo.

66

Vizuelne informacije, registrovane kamerama, analiziraju se pomoću algoritama tokom 10 milisekundi i pretvaraju u instrukcije za pokrete, koji su skoro trenutni. „U trenutku, ja samo idem unaprijed gledajući u pod, ali tačno u tačke na podu gdje želim da idem i invalidska kolica reaguju. Zato, ako gledam desno, idem tamo, a ako pogledam u lijevo, takođe se pomjerim u tom smjeru. Kolica reaguju na moj pogled i lokaciju na koju želim da odem” - objašnjava Kirubin Pilaj. Sistem u kameri košta oko 85 dolara zato što je veći dio posla urađen pomoću algoritama. Nije potreban skup hardver. Tim u Londonu nada se da će sistem biti dostupan za prodaju u naredne tri godine. Izvor: Glas Amerike


ISTINE I ZABLUDE O KAFI

M I R I S

BUĐENJA Ko ne poznaje miris jutarnje kafe? Svejedno da li je riječ o turskoj kafi, kapućinu ili espresu; mnogim ljudima kafa je potrebna da bi uspješno započeli dan. Kafa ne samo da je dobrog ukusa, već ima i okrepljujuće dejstvo na tijelo i duh. Ipak, prevelike količine kafe škode organizmu. Da bi pronašli pravu mjeru i maksimalno uživali u ovom napitku, pročitajte sljedeće istne i zablude o kafi. KAFA BEZ KOFEINA NIJE KAFA ZABLUDA: Osobe koje ne žele uzimati kofein, ili ga moraju izbjegavati, mogu uživati u pravoj kafi. Kafa bez kofeina se dobija od uobičajenih vrsta kafe kojima se posebnim postupkom oduzima kofein. Iako kafa bez kofeina nema isti ukus kao ona s kofeinom, ipak je to prava kafa. KOFEIN ŠTETI ZDRAVLJU ZABLUDA: Kofein ima snažno stimulativno djelovanje, a njegova ljekovita svojstva poznata su još od 17. Vijeka, kada je kafa smatrana lijekom, a ne napitkom za užitak. Naučna istraživanja su pokazala da kofein može imati štetno dejstvo, ali samo ako se uzima u prekomjernim dozama. Otkriveno je i da umjereno konzumiranje kafe (2-4 šoljice dnevno) može smanjiti rizik od nekih bolesti, poput astme, što se pripisuje djelovanju alkaloida teofilina. KAFA JE ANTIOKSIDANS ISTINA: Taj se učinak pripisuje polifenolu koji ima snažno antioksidacijsko djelovanje. Istraživanja su pokazala da polifenol izbacuje aktivni kiseonik iz ćelija i na taj način smanjuje broj i usporava štetne oksidacijske procese u tijelu. Takođe, utvrđeno je da polifenoli ublažavaju negativne promjene do kojih dolazi u menopauzi. U zavisnosti od vrste i načia prerade, kafa sadrži 5–10 posto polifenola.

68


KAFA SADRŽI VITAMINE I MINERALE ISTINA: Kafa je bogata vitaminom PP (vitamin B3), 100 g kafe sadrži 40 mg tog vitamina. Koristan je jer učestvuje u stvaranju dva enzima neophodna za apsorpciju bjelančevina, šećera i lipida. KOZMETIČKI PROIZVODI SADRŽE KOFEIN ISTINA: Njegova svojstva podsticanja površinske cirkulacije, djelovanje na tonus kože i sprečavanje dehidracije uveliko se koriste u kozmetici i njezi. S obzirom da podstiče aktivnost enzima, kofein je vrlo koristan u sprečavanju isušivanja i obnavljanju procesa stvaranja prirodnih masnoća kože. Kofein se dodaje i anticelulitnim proizvodima i proizvodima za razgrađivanje potkožnih masnoća jer podstiče razgradnju masti. INSTANT KAFA NIJE PRAVA KAFA ZABLUDA: Instant kafa se dobija posebnim postupkom, zamrzavanjem tečnog ekstrakta kafe na -40°C. Tako zamrznuti ekstrakt oblikuje se u pahuljice koje se dovode u kontakt sa vazduhom zagrijanim na +50°C, pri čemu dolazi do isparavanja vode. Rezultat tog procesa je dobijanje sitnih, suvih granula instant kafe. Kvalitet instant kafe isključivo zavisi od kvaliteta zrna kafe od kojih se dobija. Stručnjaci tvrde da se najbolja instant kafa dobija od afričke robuste ili nekih vrsta brazilske arabike. Postupak dobijanja instant kafe dvostruko povećava količinu kofeina u njoj, pa stoga instant kafa sadrži 10 posto minerala više od “obične” kafe. Prema tome, instant kafa je prava kafa! KAFA SMANJUJE UMOR ZABLUDA: Prva jutarnja kafa zaista djeluje pozitivno na vas, odnosno, tako vam se čini. Umorni ste, posegnete za šoljicom i zakuvate prvu jutarnju kafu, pa se automatski osjećate bolje. Da, istina je, ali to je samo prividno. Kafa vam neće smanjiti umor već će ga samo prikriti. Poslije prve šoljice, slijedi i druga, koja će imati isti efekat. KAFA POVEĆAVA KONCENTRACIJU ZABLUDA: Koliko puta ste sebe uhvatili da vas obuzima jaka želja čim osjetite miris tople kafe koji se širi prostorijom u kojoj se nalazite? Šta je prvo što uradite? Naravno, posežete za vašom omiljenom šoljicom koja vas svakog jutra vjerno čeka na radnom stolu. Zatim, kuvate kafu, kako biste mogli da funkcionišete. One osobe koje veruju u ovo su zavisnici od kafe. Kao što je osobi koja pije viski, potreban gutljaj istog da bi smirila živce, tako je i onima koji se „opijaju“ kafom, potreban gutljaj ovog napitka kako bi se osećali bolje i smirenije. A to je čista autosugestija! KAFA JE IZVOR ENERGIJE ZABLUDA: Ne vjerujte u ono što vam serviraju na reklamama koje šalju jednu istu poruku. Ako kupite baš tu kafu, i popijete je ujutro, vaša energija će naglo skočiti, a vi ćete biti orni za početak dana koji je ispunjen radnim obavezama, koje opet obavljate uz tu istu kafu. Velika varka. Ako je čovjek umoran i bez energije, mora da odmara. Vrlo jednostavno. KOFEIN POSPJEŠUJE BOLESTI KARDIOVASKULARNOG SISTEMA ZABLUDA: Naučnici tvrde da kafa nije uzročnik aritmije niti povećanog nivoa holesterola. Doduše, postoje ljudi kojima ovaj sastojak ne prija jer će im povećati krvni pritisak ili ubzati srčane otkucaje, ali to nije alarmantno i tegobe vrlo brzo nestaju.

69


Hronika 4. oktobar – NOVI TEST ZA OTKRIVANJE RAKA DEBELOG CRIJEVA Sudeći prema podacima Svjetskog fonda za istraživanje raka i američkog Institutu za istraživanje raka, rak debelog crijeva je treća po redu najčešća vrsta kancera u svijetu i četvrti najčešći uzrok smrti za žene i muškarce. Procenat onih koji prežive raste ukoliko je rak debelog crijeva ustanovljen dovoljno rano, a jedna nova vrsta testa obećava da će zamjeniti neprijatnu kolonoskopiju, kao najpouzdaniji metod za to.

Ljekari kažu da je najpouzdaniji test za rak debelog crijeva kolonoskopija - gledanje unutrašnjosti najvećeg crijeva. Uz pomoć specijalnog instrumenta, ljekari mogu da pronađu potencijalno smrtonosne polipe i uklone ih na licu mjesta. Onkolog sa Univerziteta grada Majamija Ajk Akunili, kaže da ta procedura nije popularna. „Treba da provučete nešto kroz nečiju pozadinu i većina osoba to ne voli”, rekao je dr Ajk. Zato se mnogi pacijenti odlučuju za manje invazivni test kojim se utvrđuje okultno kravarenje u digestivnom traktu. On može da se uradi kod kuće, ali je manje pouzdan. Ne može da ustanovi polipe, a čak i ne može da uoči neke kancere. Međutim, za novi način testiranja uzoraka stolice, nazvan Kologard, tvrdi se da je 92 posto pouzdan u otkrivanju raka debelog crijeva. Doktor Akunili kaže da je to posebno dobra vijest za one koji izbjegavaju kolonoskopiju. „To bi moglo da poveća svijest i učini da mnogo više ljudi koji oklevaju sa testiranjem, zapravo obave pregled,“ dodao je dr Akunili. Pacijenti bi mogli da uzmu uzorak stolice kod kuće i pošalju ga u laboratoriju, gdje bi se obavilo ispitivanje na nekoliko genetičkih markera, koji se povezuju sa polipima ili ranom fazom tumora.

70

Gastroenterolog sa klinike Mejo Dejvid Alkvist, kaže da novi test može da vodi ka manjem broju slučajeva raka debelog crijeva, baš kao što je Papanikolau test smanjio broj slučajeva raka grlića matrice. 6. oktobar - TROJE NAUČNIKA PODIJELILO NOBELA ZA MEDICINU Troje naučnika - Džon O'Kif i norveški bračni par Edvard i Mej Brit Mozer, dobitnici su ovogodišnje Nobelove nagrade za medicinu, za otkriće unutrašnjeg navigacionog sistema koji nam omogućava da se orijentišemo u prostoru. O'Kif je prvu komponentu tog sistema otkrio 1971. godine, kada je utvrdio da se određena vrsta nervne ćelije aktivira uvijek kada se pacov nađe na određenom mjestu u prostoriji. Te „prostorne ćelije“ nijesu samo registrovale vizuelne podatke, već su pravile mapu okruženja, ustanovio je O'Kif. Bračni par Mozer je 2005. godine na univerzitetu u Trondhajmu identifikovao drugi tip „rešetkastih“ nervnih ćelija, koji stvara koordinatni sistem za utvrđivanje položaja i pronalazak puta. Otkrića troje naučnika su otvorila nove mogućnosti za shvatanje saznajnih funkcija, kao što su sjećanje, razmišljanje i planiranje, saopštio je Nobelov komitet. Iznos Nobelove nagrade je 1,1 milion dolara.

10. oktobar- SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA I PARTNERI SE DOGOVORILI O ZAJEDNIČKOM PRISTUPU JAČANJU EBOLA PRIPREMLJENOSTI U NEZARAŽENIM ZEMLJAMA Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i partnerske organizacije sastali su se u Brazavileu da bi razgovarali o nizu


ključnih aktivnosti za podršku i jačanje odbrambene spremnosti zemalja koje nijesu zahvaćene ebola virusom. Oslanjajući se na nacionalne i međunarodne postojeće planove pripravnosti, razvijen je niz strategija za intenziviranje i ubrzavanje spremnosti zemalja da odgovore na ebola virus u slučaju njegovog pojavljivanja. Jedna od tih strategija odnosi se na sveobuhvatan spisak osnovnih principa, standarda, kapaciteta i praksi, koje sve zemlje treba da imaju ili ispune. Kontrolna lista se koristiti za procjenu nivoa spremnosti i praćenje napora koji se ulažu u sprečavanje pojave virusa. Stavke na listi uključuju kontrolu prevencije infekcije, praćenje kontakata, upravljanje slučajevima, nadzor, laboratorijski kapaciteta, pogrebni obred, svijest javnosti, angažovanje zajednice i nacionalno zakonodavstva i regulative za podršku spremnosti zemlje. „Dok smo s pravom fokusirani na zaustavljanje epidemije u pogođenim zemljama, ne treba zaboraviti da su sve druge zemlje takođe u opasnosti, i to na različitim nivoima“, rekao je regionalni direktor SZO-a za Afriku dr Luis Sambo. „Ovaj sastanak ima za cilj da pruži plan podrške zemljama nezahvaćenim ebola virusom, posebno onima koje su prioritetne, da bi bile spremne da otkriju i reaguju na svaki slučaj obolijevanja od ebole, ukoliko do njega dođe,“ izjavio je dr Sambo. 18. oktobar - UGOVOR SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE O DUVANU BILJEŽI NAPREDAK UPRKOS PRITISCIMA IZ DUVANSKE INDUSTRIJE U toku šestog zasijedanja Konferencije stranaka (COP6) o Okvirnoj konvenciji SZO-a o kontroli duvana (FCTC) usvojeno je nekoliko bitnih odluka čime se pomenuta konferencija smatra jednom od najuspješnijih. U svom uvodnom govoru, generalna direktorka Svjetske zdravstvene organizacije dr Margaret Čen rekla je da, što je „implementacija Okvirne konvencije veća i snažnija, to se duvanska industrija grčevitije bori kroz sve moguće kanale, bez obzira koliko ti kanali bili nelegalni.“ Uprkos povećanim naporima duvanske industrije u podrivaju SZO konvencije o kontroli duvana, donešene su važne odluke. „Preduzeti su smjeli koraci naprijed u brojnim oblastima, pa sam stoga zadovoljna da u ime Sekretarijata objavim našu još

čvršću saradnju sa međunarodnim organizacijama u cilju smanjenja konzumacije duvanskih proizvoda, pomažući na taj načim bržu implementaciju sporazuma,“ rekla je dr Vera da Costa e Silva, šefica Sekretarijata Konvencije. Jedna od prvih odluka odobrena na konferenciji posvećena je poreskim mjerama koje bi dovele do smanjenja potražnje za duvanom. Oporezivanje duvana je veoma efikasan alat za uticaj na cijene duvana. Veći porez dovodi do veće cijene duvana, što će za uzvrat dovesti do smanjenja njegove potrošnje. 22. oktobar - REVOLUCIONARNI ZAHVAT: PARALIZOVANI MUŠKARAC PROHODAO Zahvaljujući pionirskom zahvatu poljskih doktora Bugarin Derek Fidika prva je osoba na svijetu koja se oporavila nakon što su mu bili potpuno prerezani živci u leđnoj moždini. Muškarac koji je nakon napada nožem ostao paralizovan od struka na dolje, uspio je ponovno pokrenuti svoje noge zahvaljujući pionirskom zahvatu poljskih doktora koji su pacijentu presadili nerve ćelije iz nosa u leđnu moždinu, što je plod dvanaestogodišnjih istraživanja. Bugarin Derek Fidika prva je osoba na svijetu koja se oporavila nakon što su mu bili potpuno prerezani živci u leđnoj moždini, navodi se u članku objavljenom u utorak u naučnom časopisu Cell Transplantion. „Za mene je ta operacija daleko značajnija od prvih čovjekovih koraka na Mjesecu“, rekao je profesor Geofrej Raisman s Neruološkog instituta na univerzitetu u Londonu.

International Health d.o.o. Tel.: 020/ 272-672 Mob.: 067/ 612-611 www.internationalhealth.biz

GE132 dva puta jači antioksodant MEHANIZMI DEJSTVA GE132: SASTAV:

- Stimulacija imunog sistema - Visoko povećanje nivoa kiseonika u ćelijama

Organski germanium 100mg Matični mliječ 130mg Dupli ajkulin protein 30mg Zeleni čaj 80mg Ekstrakt koščice crvenog groždja 80mg Ekstrakt latice ruže 80mg

Prije upotrebe detaljno pročitajte uputstvo, ako vam je potrebna još neka dodatna informacija ili savjet obratite se ljekaru ili farmaceutu


 t"OHBäNBO[BKFEOJDFKFLMKVʊBO[BQPTUJ[BOKFVTQKFIB  QBTUPHBUSFCBIJUOPGPSNJSBUJQBSUOFSTUWPJ[NFÿVMPLBMOJI[BKFEOJDB OBDJPOBMOJIWMBEB OFWMBEJOJIPSHBOJ[BDJKBJNFÿVOBSPEOJI PSHBOJ[BDJKB  4WKFUTLB[ESBWTUWFOBPSHBOJ[BDJKBKFQP[WBOBPETUSBOF TWJIVʊFTOJLBEBPTJHVSBLPPSEJOBDJKVJ[NFÿVSB[MJʊJUJIBLUFSB  7BLDJOFJNBKVWFMJLJVUJDBKOBEBMKJSB[WPKFQJEFNJKF 4WFTUSBOFSBEFOBĕOBMJ[BDJKJOBKCSäFHQSJTUVQB[BSB[WPKJ EJTUSJCVDJKVWBLDJOB VLMKVʊVKVʉJJOFQPTSFEOPBOHBäPWBOKFV [BKFEOJDBNBQPHPÿFOJNFQJEFNJKPN UBLPEBTVTFFĕLBTOJ USFUNBOJJNFUPEFQSFWFODJKFQSJIWBʉFOJJPETUSBOFTBNJI[BKFEOJDBÝUPVUJʊFOBCSäFTQSPWPÿFOKFEPHPWPSFOJIBLDJKB

 'JEJLBNPäFTBEBEBIPEBV[QPNPʉIPEBMJDF VQSBWMKB WP[JMPNJWSBUJTFOPSNBMOPNäJWPUVʊFUJSJHPEJOFOBLPOOBQBEB  v,BEBTFUPQPʊFMPWSBʉBUJ PTKFUJPTBNLBPEBQPOPWOP QPʊJOKFNäJWKFUJ LBPEBTBNTFQPOPWOPSPEJP5PKFOFWKFSPKBUBO PTKFʉBK UFÝLPHBKFPQJTBUJi SFLBPKF'JEJLBVFNJTJKJ1BOPSBNB ##$  0QFSBDJKVKFJ[WFMBFLJQBQPMKTLJIEPLUPSBLPKFKFQSFEWPEJPdr Pavel TabakovTBVOJWFS[JUFUBV7BSÝBWJ)JSVS[JTVVQP USJKFCJMJPMGBLUJWOFOFSWFJ[OPTBQBDJKFOUBJOBOKJNBTVVTQKFMJ SB[WJUJULJWPQSFSF[BOJIOFSWOJIʉFMJKB  v1BDJKFOUTBEBNPäFQPNJKFSBUJLVLPWF BNJÝJʉJOKFHPWF MJKFWFOPHF[OBUOPTVTFPQPSBWJMJi SFLBPKFEPLUPS1BWFM 24. oktobar - RAZGOVORI O PROIZVODNJI VAKCINE PROTIV EBOLE

27. oktobar - MEDICINSKA SESTRA IZLIJEČENA OD EBOLE

-KFLBSJTVTBPQÝUJMJEBKFBNFSJʊLBNFEJDJOTLBTFTUSB LPKPKKFVTUBOPWMKFOBFCPMB OBLPOÝUPKFCSJOVMBPMJCFSJKTLPN QBDJKFOUV J[MJKFʊFOBPEWJSVTB Nina Fam,NFEJDJOTLBTFTUSBVCPMOJDJV%BMBTV 5FLTBTV  LPKBKFUSFUJSBMBQSWPHQBDJKFOUBPCPMKFMPHPEFCPMFV4KFEJOKFOJN %SäBWBNB J[KBWJMBKFOBEBOBÝOKPKLPOGFSFODJKJ[BOPWJOBSFEB KF[BIWBMOB[CPHTWPHPQPSBWLB  0OBKFEPEBMBEBTVKPKNJTMJVTNKFSFOFLBPOJNBLPKJ TFKPÝVWJKFLCPSFTBWJSVTPN QPTFCOPLBLPMFHJOJDJAmber Vilson,LPKBKFUBLPÿFJOĕDJSBOBEPLKFOKFHPWBMBJTUPHQBDJKFOUB  %PLUPS Entoni Fauči, EJSFLUPS$FOUSB[B[BSB[OFCPMFTUJ SFLBPKFEBKF/JOBJ[MJKFʊFOBPEFCPMFJEBKFUPTBEBKBTOP0O KFEPEBPEBOKPKOJKFEBUOJKFEBOFLTQFSJNFOUBMOJMJKFLJJTUBLBP EBKFJEBMKFOFKBTOP[BÝUPTFOFLJQBDJKFOUJ[BSBäFOJFCPMPNPQP  1SFETUBWOJDJ4WKFUTLF[ESBWTUWFOFPSHBOJ[BDJKFPESäBMJ SBWF BESVHJOF 0OKFSFLBPJEBKFOKFOBNMBEPTUJQSFUIPEOPEPCSP TVTBTUBOBLTBWJTPLJNQSFETUBWOJDJNBESäBWBQPHPÿFOJIFCPMB WJSVTPN SB[WPKOJNQBSUOFSJNB SFHVMBUPSOJNBHFODJKBNB  [ESBWMKFNPäEBQPNPHMPEBTFJ[CPSJTBWJSVTPN/JOB'BNCJ QSPJ[WPÿBʊJNBWBLDJOBJEPOBUPSTLJNBHFODJKBNBOBLPNFTF USFCBMPEBTFTBTUBOFEBOBTQPTMFQPEOFTBBNFSJʊLJNQSFETKFEHPWPSJMPPUFTUJSBOKVJQSPJ[WPEOKJEPWPMKOPHCSPKBWBLDJOB[B OJLPN#BSBLPN0CBNPNV#JKFMPK,VʉJQSJKFOFHPÝUPPUQVUVKF LVʉJV5FLTBT#PMOJDB&NPSJV"UMBOUJ HEFTFOBMB[J"NCFS CPSCVQSPUJWFEBMKFHÝJSFOKBFCPMBWJSVTB  ,MKVʊOJLPOTFO[VTPCBWF[BQPTUJHOVUUPLPNTBTUBOLB 7JMTPO TBPQÝUJMBKFQVUFN5WJUFSBEBTFJPOBUBLPÿFJ[MJKFʊJMBBMJ EBKPÝOJKFPUQVÝUFOBJ[CPMOJDF KFTMKFEFʉJ  4FLSFUBS[B[ESBWTUWP/KVKPSLBJ[KBWJPKFEBOBTEBKF  t3F[VMUBUJJ[GB[FLMJOJʊLJIJTQJUJWBOKBOBKTBWSFNFOJKJI USFʉJQBDJKFOU EPLUPSKreg Spenser,VTUBCJMOPN[ESBWTUWFOPN WBLDJOBPʊFLVKFTFEBCVEVEPTUVQOJVEFDFNCSVHPEJOF TUBOKV4QFOTFS LPKJKFOFEBWOPMJKFʊJPQBDJKFOUF[BSBäFOFFCPMPN  t'BSNBDFVUTLFLPNQBOJKFLPKFTFCBWFSB[WPKFNWBLDJOB V(WJOFKJ KVʊFKFQPTUBPQSWBPTPCBV/KVKPSLVLPKBKFEPCJMBEJKBHPCBWF[BMFTVTFEBʉFQPWFʉBUJQSPJ[WPEOFLBQBDJUFUFOBNJMJPO OP[VCPMFTUJ(SBEPOBʊFMOJL Bil De BlasioQPUWSEJPKFEBKFTF EP[BLPKFʉFCJUJEPTUVQOFHPEJOF TUJNÝUPʉFOFLPMJLP QBDJKFOUOBMB[JVCPMOJDJVJ[PMBDJKJ;WBOJʊOJDJUSBHBKV[BPTPCBNB TUPUJOBIJMKBEBWBLDJOBCJUJTQSFNOFQSJKFLSBKBQSWFQPMPWOF LPKFTVNPäEBJNBMFLPOUBLUTB4QFOTFSPNQSJKFOFHPÝUPKFPO TNKFÝUFOVCPMOJDV 

72


www.healthcare.siemens.com/laboratory-diagnostics

Aptio™ Automation ™

 � ™

Biohemijski sistemi

Imunohemijski sistemi

™ ™

Hematološki sistemi Sistem za hemostazu

Birčaninova 19, 11000 Beograd, Srbija Tel: +381 11 3611 766 Fax: +381 11 3065 304 www.interlabexim.rs office@interlabexim.rs

Pera Šoća 6, 81000 Podgorica, Crna Gora Tel: +382 20 290 521 Fax: +382 20 290 520 www.urion.me office@urion.me

Answers for life.


SMIJEH JE LIJEK Imao Mujo dijareju i otišao kod doktora po lijek. Ovaj mu je greškom propisao tablete za smirenje nervne napetosti. Poslije dva dana srete ljekar Muja i upita ga: - Kako ste danas? - Ma dobro sam, i dalje imam dijareju, ali mi je sad poptuno svejedno.... Došao grobar kod ortopeda na pregled. Ovaj ustanovi da se radi o prelomu butne kosti i reče da će mu staviti gips. - Kakav gips, samo mermer dolazi u obzir! -

Doktore, nešto mi svira u grudima. Onda igrajte! Ali meni nije do šale! Ni meni do igre!

Fata govori Muju - Znaš li da mali Ibro ulazi u pubertet? - Ubiću ga od batina, nisam ga tamo poslao nego u apoteku! - Zašto nosiš krevet na leđima? - upita Suljo Muja. - Rekao mi je doktor da ne napuštam krevet sedam dana. Opravljajući motor hirurgovog automobila, automehaničar poče da se hvali kako njegov posao nije nimalo lakši. - Nakon pregleda motora, pristupio sam otvaranju srca, otvorio sam sve ventile i kad budem završio ova mašina će odlično da radi! - Pokušajte to da uradite sa uključenim motorom – na to će hirurg.

74

Parkirao mladić svoj novi BMW ispred ordinacije i govori doktoru: - Hvala Vam za liječenje! - Ali Vi nikada niste bili moj pacijent?! - Nisam, ali jeste moj pokojni đed. - Pobogu, zašto mažete kremom zid? – upita doktor plavušu. - Pa Vi ste mi rekli da mažem mjesto na koje sam se udarila! Žali se Mujo Hasu kako je u stalnom strahu da će se ugojiti, a on mu odgovara: - Znam kako ti je, dešavalo mi se isto, ali sam počeo da pijem rakiju prije obroka, alkohol otklanja svaki strah. Dva pacijenta na bolničkom liječenju komentarišu. - Ovaj čaj je užasan! - To nije čaj nego kafa... - Ko želi još supe? – upita sestra.


VENDOKSIN KAPI cirkulacija, vene, hemoroidi Kapi ispoljavaju blagotvorno dejstvo kod gotovo svih poznatih poreme}aja u krvnim sudovima. Vendoksin otklanja ose}aj zamora i trnjenja nogu i ruku. Snabdeva tkivo kiseonikom, pobolj{avaju}i protok krvi kroz periferne krvne sudove, smanjuju mogu}nost stvaranja tromba i za{titno deluju kod dubokih venskih tromboza u periodima posebnog rizika (mirovanja u postelji, traume, stanja posle infarkta, mo`danog udara). Povoljno uti~u na otklanjanje simptoma izazvanih infarktom: dezorijentisanost, povi{ena temperatura, ose}aj zamora, glavobolja ... Povoljan uticaj imaju na funkciju jetre, detoksikaciju i metabolizam masti, smanjuju}i koncentraciju triglicerida i holesterola u krvi. Kapi deluju na hemoroide gde uti~u na njihovo zarastanje, epitelizaciju i su{enje. Povoljno uti~u kod povreda u sportu, tupih povreda i nagnje~enja posle preloma. Zbog svog blagotvornog dejstva na prokrvljenost svih organa Vendoksin kapi mogu koristiti i potpuno zdrave osobe.

ZODEKS ^AJ infekcije i kamenci u bubrezima i be{ici ^aj je namenjen ubla`avanju problema nastalih kao posledica infekcije urinarnog trakta i prostate ili prisustva kamena i peska u bubrezima, mokra}noj be{ici ili `u~i. Potpoma`e otapanje kamenca i deluje za{titno kod ponovne pojave kamena i peska. Deluje kroz poja~ano lu~enje mokra}ne kiseline gde dolazi do postupnog ~i{}enja bubrega i uretera od spiranog taloga mulja i peska, ubrzavaju}i proces epitelizacije o{te}enog tkiva. Ubla`ava gr~eve i bolove i uti~e na smanjenje telesne temperature izazvane upalnim procesima tako da ceo proces prolazi prili~no bezbolno. Tako|e treba napomenuti da ~aj ima blagotvoran efekat i na upalne procese mokra}nih kanala i infekcije prostate izazvane kako gram pozitivnim tako i gram negativnim bakterijama. Povoljno uti~e na smanjenje nivoa ureje i kreatinina u krvi i ima povojan efekat kod pojedina~nih cisti bubrega. Zbog svog dejstva na kompletan rad urinarnog trakta, Zodeks ~aj mogu koristiti i potpuno zdrave osobe. Proizvodi preduze}a ALTERNATIVA MEDICA izra|eni su prema principima dobre proizvo|a~ke prakse

Uvoznik za Crnu Goru: “ALTERNATIVA MEDICA MONTENEGRO d.o.o. Herceg Novi Herceg Novi, Zemunska 36

Proizvodi:

d.o.o. Loznica

Tel/fax: 031/345-773; Mob. 069/929-003, 068/666-791 Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu

Profile for medical cg

Medicalcg broj 67  

Medicalcg broj 67  

Profile for medicalcg
Advertisement