Page 1

Broj 146 / april 2018 / Crna Gora / cijena 3eura


ALEKSANDROVIĆ

p r e m i j u m

v i n a

Uvoznik i distributer Enovitis Montenegro d.o.o. montenegro@enovitis.net


Oslanjajući se na iskustva nasleđena od naših predaka vinogradara, godinama smo ispitivali različite činioce i faktore koji su od presudnog značaja za kvalitet našeg grožđa i vina. Birali smo najbolje ekspozicije, ispitivali tipove zemljišta, pažljivo odabirali sorte, klonove i podloge vinove loze kako bi sa našeg podneblja uzeli ono najbolje što priroda može da podari. Tako je nastala premijum kategorija vina, u strogo ograničenoj seriji, od grožđa iz najboljih berbi i sa lokaliteta gde visokokvalitetne sorte grožđa daju najbolje rezultate. Vreme berbe grožđa određujemo na osnovu optimalne zrelosti koja zavisi od tipa vina koji želimo da proizvedemo i koja je tesno povezana sa prirodom same sorte i njenog potencijala. Veliki uticaj na kvalitet vina premijum kategorije ima višegodišnje odležavanje vina u hrastovim bačvama, baricima i bocama kako bi svi mirisi i arome koji se formiraju u procesu odležavanja stvorili jedinstven buke koji će odrediti karakter vina. Vina iz naše premijum kategorije imaju izuzetan potencijal za odležavanje u boci, pružajući Vam mogućnost da u njima uživate odmah ili nakon nekoliko godina.


+382 67 00 22 33 www.sohocity.bar info@ sohocity.bar


LUKSUZNI STAMBENI LUKSUZNI STAMBENI KOMPLEKS KOMPLEKS

Sadržaj jeSadržaj upotpunjen i jednim brojem apartma-apartmaa razlikuaod sjevernog dijela crnogorske obale, južna je upotpunjen i jednimluksuznih brojem luksuznih razliku od sjevernog dijela crnogorske obale, južna na rezervisanih za dio “Soho City Hotel”-a. regija nema puno projekata koji su odraz destinacije na rezervisanih za dio “Soho City Hotel”-a. regija nema puno projekata koji su odraz destinacije sa najvećim trendomtrendom turističkog rasta u Evropi. sa najvećim turističkog rasta u Evropi. Cjelinu kompleksa čini i veliki otvoreni bogat mediteCjelinu kompleksa čini i veliki park otvoreni park bogat mediteSoho Grupa je početkom radova na “Soho City”-ju opleranskomranskom florom, prirodnu oazu obogaćenu dječijim igraflorom, prirodnu oazu obogaćenu dječijim igraSoho Grupa je početkom radova na “Soho City”-ju oplelištem, stazom, zonom pješake kućne i kućne menila ponudu s ponosom najavljujenajavljuje eklištem, biciklistickom stazom,zazonom za i pješake menila barske ponudurivijere barske irivijere i s ponosom ek- biciklistickom ljubimce,ljubimce, i velikomi fontanom koja čini srce parka. skluzivniskluzivni stambenistambeni kompleks na najatraktivnijoj lokaciji, lokaciji, velikom fontanom koja samog čini srce samog parka. kompleks na najatraktivnijoj koji će promijeniti razglednicu turističke ponude primorja koji će promijeniti razglednicu turističke ponude primorja Ulaz u zgrade krase prostrani i prozračni holovi sa recepUlaz u zgrade krase prostrani i prozračni holovi sa recepi Crne Gore. i Crne Gore. cijom i obezbjeđenjem, koji su neprekidno na usluzina stacijom i obezbjeđenjem, koji su neprekidno usluzi stanarima. narima. Sadrzaj kompleksa čine dvije zgrade, drugacijeg, Sadrzaj kompleksa čine dvije izraženo zgrade, izraženo drugacijeg, modernomoderno dizajniranog izgleda, koji brojikoji ukupno stamdizajniranog izgleda, broji224 ukupno 224 stamRadovi suRadovi u toku.su Završetak gradnje projekta do u toku. Završetak gradnje planiran projekta je planiran je do bene jedinice, površine od 33-245 m2, sa najskladnijim odbene jedinice, površine od 33-245 m2, sa najskladnijim od- 2019. godine. jeseni jeseni 2019. godine. nosom proizvod/cijena, pristupačnih klijentima različitih nosom proizvod/cijena, pristupačnih klijentima različitih profila i profila interesovanja. U suterenu su garažna mjesta, amjesta, u U skladu saskladu strukturom i dizajnom zgrade koji mnogo obei interesovanja. U suterenu su garažna au U sa strukturom i dizajnom zgrade koji mnogo obeponudi su i otvorena parking mjesta skladu usaskladu preferenćava, a istovremeno i zahtjeva, Soho City priprema savreponudi su i otvorena parkingumjesta sa preferenćava, a istovremeno i zahtjeva, Soho City priprema savrecama klijenta. menija i inovativnija dostignuća u domenu smart tehnocama klijenta. menija i inovativnija dostignuća u domenu smart tehnologije, najveći stepen kvaliteta podnog viseslojnog parketa logije, najveći stepen kvaliteta podnog viseslojnog parketa Soho City ponuda ističe se različitim tipovima apartmana, Soho City ponuda ističe se različitim tipovima apartmana, i italijanske keramike, najkvalitetniju toplotnu i zvučnu i italijanske keramike, najkvalitetniju toplotnu i zvučnu kojih ima ukupno 17, svrstanih u 4 kategorije-garsonjekojih ima ukupno 17, svrstanih u 4 kategorije-garsonjeizolaciju i prepoznatljivi multi-split sistem koga odlikuje izolaciju i prepoznatljivi multi-split sistem koga odlikuje re, jednosobni, dvosobni i lux trosobni stanovi lako prire, jednosobni, dvosobni i lux trosobni stanovi lakovisoka pri- energetska efikasnost. lagodljivi svim stilovima života. U prizemlju ovog gradvisoka energetska efikasnost. lagodljivi svim stilovima života. U prizemlju ovog gradskog zdanja su poslovni prostori namijenjeni za restorane, Uporedo sa Soho City-jem, a u skladu sa planskim dokuskog zdanja su poslovni prostori namijenjeni za restorane, Uporedo sa Soho City-jem, a u skladu sa planskim dokubrendirane butike, salone ljepote, fitness centre, vinariju, mentima najvišeg reda, Soho Grupa u neposrednoj blizini brendirane butike, salone ljepote, fitness centre, vinariju, mentima najvišeg reda, Soho Grupa u neposrednoj blizin i sve što je neophodno za komforan boravak na teritoriji razvija projekat izgradnje Aqua parka i hotela visoke kai sve što je neophodno za komforan boravak na teritoriji razvija projekat izgradnje Aqua parka i hotela visoke kakompleksa. tegorije, pa je barska Topolica kandidat za najpoželjnije kompleksa. tegorije, pa je barska Topolica kandidat za najpoželjnije mjesto za život u cijeloj regiji. Većina stanova ima nesmetan pogled na more udaljeno mjesto za život u cijeloj regiji. Većina stanova ima nesmetan pogled na more udaljeno 300m, i kompleks otvorenih i zatvorenih sportskih terena Očekujemo Vas u gradu sa preko 270 sunčanih dana u go300m, i kompleks otvorenih i zatvorenih sportskih terena Očekujemo Vas u gradu sa preko 270 sunčanih dana u gorazličitih sadržaja. dini, da na mjestu gdje se miješa planinska i morska klima različitih sadržaja. dini, da na mjestu gdje se miješa planinska i morska klima udahnemo život vašem novom luksuznom domu. Na krovu obije zgrade su otvorene terase sa bazenima, udahnemo život vašem novom luksuznom domu. Na krovu obije zgrade su otvorene terase sa bazenima, prostorom za odmor i ljetnjim kuhinjama koje će biti doprostorom za odmor i ljetnjim kuhinjama koje će biti dostupne kupcima lux apartmana na poslednjem spratu. stupne kupcima lux apartmana na poslednjem spratu.


NOVA PT SERIJA WINTERHALTER PROTOČNIH MAŠINA ZA PRANJE POSUĐA

- TOP PERFORMANCE –

MI BRINEMO ZA VAŠ SJAJAN NASTUP

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------

------------------------------

Jednostavno sjajna, zbog: • promjenljivog pritiska pranja – usklađen sa posuđem i stepenom zaprljanosti • pranja kompletne površine • stalno čiste vode za pranje Zagarantovano ekonomična, zbog: ma • maksimalne energetske efikasnosti • dosljedne reciklaže energije • snižene potrošnje resursa • smanjenih pogonskih troškova Izuzetno jednostavna, zbog: • jezički neutralnog rukovanja koje je samo po sebi razumljivo • savršeno usklađenih programa pranja • poboljšane klime u kuhinji za pranje • ergonomskog dizajna

------------------------------------------------------------------------------------------------------------Winterhalter Gastronom Montenegro - profesionalni sistemi za pranje posuđa

Industrijska zona Jaz bb, Budva / Tel/fax: +382 (0) 33 463 701 / Mob.: +382 (0) 69 238 451 www.winterhlter.me / winterhalter@t-com.me


sadržaj

10

36

88 20

10 Sasvim lično: Novi slogan za „divlju ljepotu“: Sigurna destinacija zaLJUBITI se 16 Vinarija Dalvina (Strumica) Makedonija: Moćna vina iz veličanstvenih vinograda 20

Kompanije Voli, Kotany i BAR-KOD organizovale kulinarski spektakl u Podgorici: Dan koji je mirisao na najljepše ukuse svijeta

28

Hotel CentreVille u Podgorici organizovao Prvo takmičenje novinara u kuvanju: Da li si bolji novinar ili kuvar

44 Caffe Montenegro preporučuje 32 Vinarija Velimirović U vinu je istina 36 Intervju: Mari-Louis Guy – južnoafrička zvijezda svjetske gastronomije:: Ljepota života i ljubavi

Naslovna strana: Dalmacijavino

46 MonteVino 2018: Mnogo dobrih vina mnogo razloga za ponos:: Mart je kad je MonteVino 54 Intervju- Božidar Aleksandrović, vlasnik Vinarije Aleksandrović: Vino je lična kreacija

58

58 Divljač – vrhunski delikates: Ukus vrijedan uloženog truda 44 Caffe Montenegro preporučuje


102

46

78 70 Pizza bar Podgorica : Zadovoljite svoje čulo ukusa 72 Šta su voljeli da piju slavni književnici: Piši pijan uređuj trijezan 78 Primorje u aprilu: Predsezonski šmek primorja 88 Stranac u Crnoj Gori: Jesus Gayarre Rezidentni twining savjetnik: Sviđa mi se moj život ovdje 96 Posjetite- zabilježite: selo Drenovštica: Postojano kao DRIJEN 102 Veliki svjetski hotelijeri: Oni su zaslužni što su hoteli danas više od hotela 110 Vrijeme je da izađete u prirodu – piknik: U društvu sa prirodom 116 Proizvodnja „custom made“ namještaja: UNION DRVO Beograd 123 CM klub

ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

IZDAVAČ: Copy book house KONTAKT: Njegoševa 58, 81000 Podgorica, tel/fax: 020/665-155 caffe.montenegro@gmail.com

72 IMPRESUM

110

DIREKTOR: Danko Jokanović / PROGRAMSKI DIREKTOR: Peđa Zečević GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Sanja Golubović / Dizajn i tehnička priprema: Branka Gardašević, Marta Jovićević, Ana Đurković / Ilustracije: Freepik / FOTOGRAFIJA: Andrija Kasom, Nenad Mandić, Miodrag Marković, Dimitrije Labudović, Risto Božović / SARADNICI: Rade Samčević, Krstinja Zečević, Prof. Ana Jakić, Ilir Gojčaj, Vladimir Jokanović, Radonja Srdanović, Sandra Vahtel / MARKETING: Maja Andesilić 069 429 375 / ŠTAMPA: Merkator Bijelo Polje


16 Caffe Montenegro


17


Vinarija Dalvina (Strumica) Makedonija

Moćna vina iz veličanstvenih vinograda Sva Dalvina vina, bijela jednako kao i crvena, složenog su ukusa, moćne arome, izrazito tropske, čiste, naglašenih voćnih nota, izuzetno intenzivne: bogate aromama, kremaste, sa individualnim karakterom pa je vina moguće piti mlada ili kad odleže. Iz bogate palete ponude naše vinarije predstavljamo ovom prilikom samo tri naša veličanstva.

Elegija Sauvignon Blanc Vino spravljeno od grožđa iz našeg vinograda, branog sa izrazitom pažnjom i nježnjošću. Vino je zlatno-žućkaste boje. Aroma mu je kompleksna, sazdana od južnog voća i kremastih, bogatih nota. Ukus je pun, zaokružen, sa prefinjenim i dugim zadnjim ukusom. Idealno ga je poslužiti na temperaturi od 8 do 12 stepeni Celzijusa. Gastro preporuka uz ovo vino: Besprijekoran partner ovim vinima je svježa salata, riba, bijela mesa, pasta, pjat mekih sireva i suvog voća. Enolog: prof. dr Goran Milanov Sopstveni zasadi: 5ha Godišnja proizvodnja: 40 000 boca Gustina zasada: Međuredovi rastojanje 2.4 m, rastojanje između sadnica je 1m ili 4166 sadnica na 1ha. Prinos:. od 8 do 10t po hektru Alkohol: 13.5 vol%

18 Caffe Montenegro


Vrijeme je faktor koji izdvaja upadljivo razvijenu kompleksnost vina. U kombinaciji sa savremenom tehnologijom, starinske, tradicionalne vještine mogu se osjetiti u ukusu koji nose sva naša vina ponaosob.

Chardonnay Barrique Prvoklasno vino izrazite čistoće voćnih aroma breskve, kivija, kapi limuna i blage i prijatne mineralnosti. Odležalo u hrastovim buradima, ovo vino može ostati očuvano više od deset godina i nastaviti da se savršeno razvija u flaši a da pri tom ne izgubi svježinu i kvalitet. S vremenom, Dalvina Chardonnay Barrique razvija naglašenu aromu konjaka, punoću i izbalansirane voćne note. Vino je veoma atraktivno i odgovara svačijem ukusu.

Enolog: prof. dr Goran Milanov Sopstveni zasadi: 8 ha Godišnja proizvonja: 10 000 boca Gustina zasada: Međuredovi rastojanje 2.4m, rastojanje između sadnica je 1 metar ili 4166 sadnica na 1ha. Prinos:. od 8 do 10t po hektru Odležavanje: 8 mjeseci Alkohol: 13.5 vol%

19


Vina. Legenda kaže da potiču od Dionisa, boga vina a da se njegovi najveličanstveniji vinogradi nalaze u regionu Strumice. Istog tog Boga danas slavimo kao Svetog Tripuna - 14. februara. Tokom arheoloških istraživanja u ovoj oblasti naišli smo na tragove velikog poznavanja procesa pravljenja vina još iz Antike, iz doba vladavine kralja Filipa Drugog i Aleksandra Velikog.

Muscat Temjanika Ovo kvalitetno, slatko i lagano, muskatno vino od veoma aromatične Tamjanike ima bogatu paletu ukusa poput pomorandžinog cvijeta, kore, bijelih cvjetova suvih i svježih kajsija, meda i mošusa. Napravljen za jednostavna uživanja, naš Muscat Blanc je pitak i ostavlja dugotrajan ukus u ustima. Mnoštvo cvjetnih nota ima dovoljno ukusa koji se neće izgubiti ni cio minut nakon ispijanja gutljaja. Ovo je temeljito izbalansirano vino koje je najbolje poslužiti rashlađeno i piti odmah jer svoje najbolje atribute gubi što duže ostaje izloženo vazduhu. Ovo vino učiniće bilo koju priliku posebnom. Enolog: prof. dr Goran Milanov Sopstveni zasadi: 12 ha Godišnja proizvonja: 40 000 boca Gustina zasada: Međuredovi rastojanje 2.4m, rastojanje između sadnica je 1 metar ili 4166 sadnica na 1ha. Prinos:. od 8 do 10t po hektru Alkohol: 12.5 vol%

www.dalvina.com.mk

20 Caffe Montenegro

Ekskluzivni zastupnik Dalvina vinarije za Crnu Goru je COMPANIA DE VINOS


- Kompanije Voli, KotanyI i BAR-KOD organizovale kulinarski spektakl u Podgorici -

Dan

koji je mirisao na najljepše ukuse svijeta U organizaciji kompanija Voli, Kotanyi i BAR-KOD-a u Volijevom restoranu Bar 49 u City kvartu, organizovan je u martu svojevrstan kulinarski spektakl sa Šefovima kuhinja - zvijezdama sa ex - YU prostora koje su vodile kulinarsku radionicu: svjetski doajen gastrologije, velemajstor kuvanja – Stevo Karapandža iz Hrvatske i Ljubiša Stojanović, koji slovi za najboljeg šefa kuhinje u Srbiji. Njima se pridružio i naš velikan kulinarstva Milan Bukarica. Bilo je to pravo gastrološko hodočašće i razotkrivanje svijeta tajni začina. Prisutni na radionici, predstavnici iz tri kompanije, imali su priliku da nauče kako najbolji upotrebljavaju umješno začine i da oprobaju naučeno i pokažu svoja umijeća na takmičenju koje je bilo dio programa. Od kompanija organizatora događaja Trgovinskoj školi “Sergej Stanić” iz Podgorice je donirano deset indukcijskih ploča i dva grila, za potrebe njihove praktične nastave.

tekst: sanja golubović

22 Caffe Montenegro

fotografije: jovana i Đorđe


Kompanija Kotanyi proizvodi preko 100 vrsta začina: slatkih, slanih, mirišljavih, ljutih, svježih, mljevenih. Kotanyi je veoma jaka firma koja prati kuhinje u regionu.

Izuzetno zanimljiva priča predstavnika Kotanyi-a o svijetu prepunom aroma, mirisa i ukusa, o tim antičkim i plemenitim sirovinama, o njihovim ljekovitim ali i čarobnim svojstvima u kulinarstvu bila je uvod u cjelodnevni događaj krunisan VIP večerom za koju su specijalni menu spremili Šefovi Stevo Karapandža i Ljubiša Stojanović.

Zaposleni u kompanijama Voli (restoranima) i Bar Kod (prodajni tim) imali su priliku da se upoznaju sa čudesnim svijetom začina prezentovanim od predstavnika iz Kotanyi-a i vrhunskih kuvara promotera na događaju. Šefovi Stevo Karapandža i Ljubiša Stojanović su zajedno vodili kulinarski spektakl koji je bio podijeljen

MENU VIP večere – čista ekskluziva Menu VIP večere koji je sastavio Stevo Karapandža i Ljubiša Stojanović kao završnicu događaja je izuzetno primamljiv. Činili su ga: karpaćo od dimljene tune, marinirani losos, bakalar na bijelo, istarske fuže (istarska pašta) u umaku od smrčaka, rižoto od pačijih prsa sa crnim vinom naravno uz dobar parmezan, a potom za glavno jelo su bili teleći medaljoni u umaku od suvih šljiva, kombinacija crnog vina, njoke Romanov - kao prilog, a potom desert krema sa dosta šumskog voća.

23


Ekipni rad je dio manifestacije koja promoviše ne samo kompaniju Voli i Kotanyi začine, nego i tradicionalnu crnogorsku kuhinju i sve kuhinje u regionu

Jedna od takmičarskih receptura, jelo: TELEĆI KOTLET “OSSO BUCO” Namirnice: Teleći kotlet 2 kg Crni luk 1 kg Celer zeleni 0,5kg Mrkva 1 kg Lovorov list 5gr Biber crni u zrnu 10g Bijeli luk u granulama 10g MLIN So, biber Maslinovo ulje 2 dcl Brašno 50g Bijelo vino 2 dcl Maslac 100g Majčina dušica 3g Ruzmarin 3g Tjestenina Fetucine ili široki rezanci 750g Priprema: Isijecite teleće kotlete, posolite i uvaljajte u brašno s obje strane. Povrće očistite, operite i narežite na veće komade. Na ugrijanom ulju ispecite kotlete s obje strane da dobije zlatnu boju, zatim meso izvadite iz posude i na ostatku masnoće propržite povrće dok se ne karamelizuje. Dodajte začine: lovorov list, biber, bijeli luk. Meso vratite, podlijte vinom i lagano pirjajte dok meso ne omekša. Pred kraj prženja ubacite maslac kako bi se umak reducirao i zgusnuo. Servirajte na tanjiru, prelijte umakom i povrćem. Kao prilog, skuvajte tjesteninu.

24 Caffe Montenegro

u tri cjeline: edukativni, takmičarski i proglašenje pobjednika. Kompanija Voli i Kotanyi prezentovali su seriju novih začina, a 7 kulinarskih takmičarskih ekipa sastavljenih od kuvara i pomoćnih kuvara iz Volijevih restorana kao i prodajnog tima Bar Kod-a pripremali su različite vrste jela od različitih vrsta mesa i povrća uz obavezne Kotanyi začine. Zadata jela su bila: teleći kotlet “Osso Buco”, pileći batak “na gurmanski”, chili con carne, pileći curry, hrskava svinjetina u wok-u, makarske fritule tris, file piletine u mascarponeu i crvenom papru. Za pripremu hrane imali su 90 minuta. Svaka ekipa je spremala različito jelo. Ekipni rad je dio manifestacije koja promoviše ne samo kompaniju Voli i Kotanyi začine, nego i tradicionalnu crnogorsku kuhinju i sve kuhinje u regionu. Ekipa “zelenih” osvojila je prvo mjesto,

ekipa “plavih” drugo, dok je na trećem mjestu bila ekipa “crvenih”, a pored Karapandže i Stojanovića u žiriju su bili i predstavnici podgoričke Trgovinske škole „Sergije Stanić” profesori Manojlo Vojvodić i Milan Bukarica. Toj školi donirano je deset indukcijskih ploča i dva grila za potrebe njihove praktične nastave.


Pratim trendove, ali trend bude hit i kratko traje. Klasičar sam po kulinarskom opredjeljenju. Vjerujem u tu iskonsku hranu, pri tom mislim da treba se vraćamo i čuvamo domaću, staru hranu koja nas je odgojila, koje se mi rado sjećamo, ono kako su kuvale naše mame i bake

Šef kuhinje Stevo Karapandža najpoznatije gastronomsko ime nekadašnje Jugoslavije Stevo Karapandža je najpoznatije gastronomsko ime nekadašnje Jugoslavije, kuvar koji je kuvao za Tita kada je bio u Zagrebu, pravio špagete za Frenka Sinatru u Hotelu Savoja u Londonu… Sa nepune 24 godine bio je Šef kuhinje zagrebačkog Interkontinentala, radio je i u Esplenadi... Usavršavao se u Londonu i Parizu, bio generalni menadžer Holiday Inn-a, u okolini Ciriha imao je svoj restoran... i vratio se da živi u Lovran, gdje je kako nam reče, presrećan. Mada, kaže uvijek je bio srećan jer radi prelijep posao koji beskrajno voli sa istim žarom sve ove decenije… Njegov rad i pristup

kulinarstvu su mu obezbijedili mjesto u fabuloznom Mišlenovom vodiču za uživaoce hrane… A najviše ga se šira javnost sjeća po obožavanoj emisiji koja se gledala u tadašnjoj Jugoslaviji bez propuštanja – serijalu od 1000 epizoda u kojima je on kuvao i dijelio recepte milionskom gledalištu, a s njim program prvo vodio glumac Ivo Serdar, a nakon njegove smrti TV voditelj Oliver Mlakar. Bio je tad zaštitno lice tog najgledanijeg programa na području Jugoslavije, sa onom prepoznatljivom muzičkom podlogom i pjesmom Arsena Dedića… Jednostavno, Stevo je ispisao ozbiljan dio istorije kulinarstva, i još uvijek dodaje tomove knjigama koje bi se mogle napisati o njemu. A on ih je napisao dosta o kulinarstvu. Mada kaže danas kulinarske knjige nemaju prodaju, jer, sve je na internetu... Trenutno se ne bavi aktivno kuvanjem, jer kaže da je u penziji. Danas ovaj vitalni 70-godišnjak pun energije i vedrog poleta radi punom

parom, ambiciozno nasmijano putuje širom svijeta pronoseći slavu kulinarstva, prenoseći znanje, promovišući kulinarstvo, kao sudija na takmičenjima ali prvenstveno kao podrška mladim kuvarima za koje je on živa enciklopedija znanja. Vrlo je aktivan “penzioner” koji je često u žirijima, konsalting angažmanima širom regiona. Takav angažman od strane Kotanyi-a ga je doveo u Podgoricu.

C.M: Gospodine Karapandža šta ćete promovisati u Podgorici? - Na ovom događaju prezentujemo prvenstveno Kotanyi začine, u svako jelo i na radionici, na takmičenju i na meniju VIP večere biće korišćeni neki od začina iz velikog asortimana Kotanyi.

C.M: Vidjeli ste mnogo kuhinja po svijetu, u mnogim radili..., kako ste zadovoljni organizacijom današnjeg događaja u Volijevom restoranu? - Kuhinja ovog restorana je uredna, odlično opremljena. U kuhinji je krasna ekipa, svi su vrlo uslužni, ljubazni, radimo timski. Neke kolege čak i poznajem sa prošlogodišnjeg kulinarskog takmičenja u Budvi. No, ja imam ovdje velikog prijatelja kolegu Vuka Mitrovića

25


koji je živa legenda kulinarstva, danas se bavi sa gastronomijom, ima akademiju gdje obučava mlade kadrove. Prošle godine sam odsjeo u hotelu Splendid za vrijeme pomenutog događaja, i mogu reći da me Šef kuhinje Aleksandar zaista dojmio, to je jedan fenomenalan momak, tako je dobro ukomponovao i moderne trendove i tradicionalnu kuhinju. Pa, baš sjutra idemo Vuko i ja zajedno u Tiranu gdje učestvujemo kao sudije na prvom međunarodnom kulinarskom takmičenju u Albaniji. Obojica smo u žiriju.

C.M: Šta treba mladi kuvari da eliminišu da bi bili dobri u svom poslu? - Sujetu. Ne smiju biti sujetni, a to je osobina koju primjećujem kod mladih kolega. Skromnost je vrlina, uvijek sam se vodio time, a sujeta im ne donosi dobro. Znanje je da se dijeli i širi. Tako se i dobija.

C.M: Vi ste porodičnom tradicijom bili na neki način i “predodređeni” da se bavite poslom u ugostiteljstvu? - Da, da, tako je… Tamo gdje sam ja rođen, blizu Karlovca moj otac je imao gostionu a đed pekaru, maltene sam rođen za šankom. Pa bio je to nekako prirodan put do kuhinje…

C.M: Vrlo ste aktivni, radite ozbiljne regionalne projekte i stalno ste na putu, kako sve to funkcioniše? - Da, najviše se sada bavim konsaltingom, žiriranjem – suđenjem na takmičenjima. Angažovan sam preko Evropske banke za razvoj iz Londona da radim konsalting za vinariju Kovačević u Irigu. Odmah nakon Tirane, samo prepakujem kofere i idem u Irig gdje ću u restoranu vinara Kovačevića imati svoj nastup. Jer, ja sam učio školu, završio fakultet, nijesu kuvari kao što se nekad mislilo neobrazovani, niti kuvar može biti svako. To je izuzetno cijenjeno zanimanje. Drago mi je da se danas mnogo mladih ljudi ozbiljno posvećuje toj profesiji, obrazuje i školuje za taj poziv, i da su nakon školovanja i obuke spremni da vode timove i od po 20 ljudi u kuhinjama širom svijeta.

C.M: Mladalački polet Vas ne napušta. Kako uspijevate biti tako mladoliki, zdravi, puni energije i optimizma? - Imam 70 godina, veseo sam, zadovoljan čovjek, spreman na šalu, vedrog duha, a uz mene je moja supruga koja

26 Caffe Montenegro

je i u Podgorici sa mnom. Radim lijepo zanimanje koje me uvijek uveseljavalo i činilo srećnim. Živim u Lovranu gdje je kultura življenja na veoma visokom nivou, puno sunca, veoma lijepo more, živim punim plućima... dosta šetam pored mora, Lungomare je 12 kilometara dugo obalno šetalište koje je lijepa, uređena obala. Uživam.

C.M: Kako se Vi lično hranite, šta volite da jedete? - Uvijek jedem jednostavnu hranu, kombinujemo puno ribe, pašte, povrća, salata… Moja supruga voli mnogo slatko, od nje ja više volim meso, ali volim i ja slatko naročito pitu s jabukama, ali se malo pazim.

Omamljujući ukus des erta koji je Stevo Katrapandža napravio na VIP večeri u Podgorici, uoči 8. marta je ujedno receptura ala Stevo Ka rapandža - njegov poklon damama. Osmomartovski dese ala Stevo Karapand rt ža

Sastojci: - Pola kilograma maska rponea, - pola litra slatke pavla ke, - 2 jaja, - 70 grama šećera Priprema: Sastojke mikserom mu titi skrema ne dobije gustin dok u (nemojte previše miksati da ne dobijete puter). U čaše staviti izlomljen i kek sa kuvanom kafom u ko s, preliti joj je rastopljena crna čokolada i umiješan džem od smokava. Preliti tom ma som keks, dodati izmiskani krem, okolo poređati maline, kupine i jagode. Dodat i nov red keksa, pa ponovo zaliti kafom, fini šir dok se čaša napuni, i uk ati kremom rasiti voćem.


Suština našeg posla je ugostiteljstvo što bukvalno i svakako treba da znači - ugostiti nekoga, jer kad se ugostiteljstvo pretvori samo u biznis bez ljubavi i kad je pretenciozno... od enterijera pa nadalje - gubi se draž.

Šef kuhinje Ljubiša Stojanović vlasnik restorana Balkan Ekspres u Zemunu C.M: Koji je Vaš današnji cilj na ovom team building-u Kotanyi-a? - Danas promovišemo prije svega gastronomiju, neke nove trendove i jedan asortiman Kotanyi začina – firme koja postoji preko 130 godina i jedan je od lidera u regionu. I ovo je regionalni događaj. Najprije je ovo druženje sa kolegama, razmjena znanja, ideja - radionica, degustacija, a takmičenje je ustvari kulinarska zabava…

C.M: Promoter ste Kotanyi kompanije, koliko koistite u svojoj kuhinji njihove začine?

- Kotanyi ima preko 700 začina, začinskog bilja, preko 300 mješavina – pokriveni su svi začini koji postoje na svijetu. I naravno da ih koristim i srećan sam kao kuvar što mogu da ih imam sve. A Kotanyi je počeo svoju davnu priču sa tucanom paprikom, raznim vrstama papra, što je za mene važan sastojak između ostalih u mojoj kuhinji. Iako lider, Kotanyi uvijek ispituje tržišta, trendove, svake godine uvodi nove proizvode… uvijek smo sa Kotanyi-jem i mi kuvaru u toku. Na ovakvim druženjima i događajima uvijek neko od kolega pita za nešto, mi donesemo jedni drugima ono što nekom nedostaje.

restoranu Balkan Ekspres. To je naš porodični restoran sa tradicijom od 20 godina. Nalazi se na najvišoj tački u Zemunu. Jako sam ponosan na njega. Kad vas put navede volio bih da budete moji gosti, imamo dobru hranu i fantastičan pogled. Suština našeg posla je ugostiteljstvo što bukvalno i svakako treba da znači - ugostiti nekoga, jer kad se ugostiteljstvo pretvori samo u biznis bez ljubavi i kad je pretenciozno... od enterijera pa nadalje - gubi se draž. Sedam godina sarađujem sa Kotanyijem i imam vrlo inspirativnu saradnju jer sam pasionirani ljubitelj začina, toliko da je moja supruga tražila da prodam auto jer je uvijek mirisao na začine koje non stop nabavljam…

C.M: Vi ste vlasnik poznatog beogradskog restorana, ustvari to je Vaš porodični restoran. Kakav je osjećaj imati svoj restoran i biti direktno odgovoran za njegovu kuhinju? - Ja radim u Zemunu, u Beogradu u

27


30 Caffe Montenegro


31


32 Caffe Montenegro


33


34 Caffe Montenegro


- VINARIJA VELIMIROVIĆ -

u vinu je

ISTINA U zaseoku Malenza - Zagarač iznad Bandića, vinarija Velimirović je osnovana 2007. godine kao prirodna želja za nastavkom porodične tradicije proizvodnje vina. Ljubav prema vinu, usavršavanje vještina koje se prenose kroz generacije, i savladavanje savremenih tehnologija afirmišu našu želju da plodove ličnog ulaganja podjelimo sa svim pravim ljubiteljima vina

35


U

prkos skromnim porodičnim počecima, današnji zasadi vinarije Velimirović su jedni od većih među privatnim vinarijama, te na prostoru od oko 4 hektara trenutno postoji 22.000 čokota domaće autohtone sorte loze – Vranac. Prošle godine je vinograd oplemenjen sortama Marselan i Petit Verdo, plan nam je da ove godine zasadimo i sortu bijelog grožđa kako bi u svoju ponudu uvrstili i bijela vina. Vinogradi se nalaze na sunčanim kaskadama na strukturalnom i prije svega kamenitom zemljištu zaštićeni od udara vjetra od strane planine Garač, time se obezbjeđuje pozicija sa idealnom mikroklimom za kultivaciju loze.

U neposrednoj blizini vinograda se nalazi i renovirana porodična kuća koja je zadržala svoj jedinstveni pečat epohe u kojoj je građena. Kako bi proširili sadašnje proizvodne kapacitete vinarija je potpisala ugovor sa Ministarstvom poljoprivrede za realizaciju projekta “IPARD like” te je, započeta izgradnja vinskog podruma koji će pored toga što će biti opremljen savremenom tehnologijom biti i vizuelno atraktivan za ljubitelje vinskog turizma. Ovaj projekat je otpočet kao porodična želja da našu vinariju uvrstimo u crnogorske vinske puteve, kao i da obezbjedimo kompletan asortiman koje jedno Vinsko selo može ponuditi.

Naša misija je da izvanredan potencijal Zagaračkog kraja oživimo i obnovimo kako bi Zagarač postao turistički interesantan za sve obožavaoce vina

36 Caffe Montenegro


Kao potvrda dugoročnog i održivog razvoja Vinarije od ove godine na oglednom vinogradu započinje i organska proizvodnja grožđa koja će nadamo se u predstojećem periodu rezultirati proizvodnjom prvog organskog vina. Imperativ vinarije Velimirović je proizvodnja kvalitetnog vina. Naša misija je da izvanredan potencijal Zagaračkog kraja oživimo i obnovimo kako bi Zagarač postao turistički interesantan za sve obožavaoce vina. Vina naše vinarije Malenza Barrique i Bahus Barrique su rezultat dugogodišnjeg rada i iskustva profesionalaca iz oblasti vinogradarstva, sa ne malom primjesom porodične posvećenosti i ljubavi.

KONTAKT: vinarija@velimirovic.me Instagram: @vinarija_velimirovic Facebook: www.facebook.com/vinarijavelimirovic

37


38 Caffe Montenegro foto: Zoran Radonjić


- Intervju Mari-Louis Guy – južnoafrička zvijezda svjetske gastronomije

Ljepota života i ljubavi

Mari-Louis Guy je svjetski gastronomski nomad koji nalazi inspiraciju đe god se na svijetu nađe, guru koji promoviše srećne kolače, kulinarski šoumen, stilista, čuvarka starih južnoafričkih receptura, kreatorka novih globalnih, dizajnerka hrane, autor 7 kulinarskih bestselera, mnogih autorskih TV emisija, glavna uloga live kulinarskih šou emisija, režiser svojih serijala, član žirija, blogerka, kolumnistkinja, sudija u vrlo popularnoj televizijskoj emisiji na vrlo popularnom Koekedoor na kykNET-u. Radi u timu sa svojim bratom i poslovnim partnerom Callieom Maritzom sa kojim, iz njihovog studija u Kejptaunu “Cakebread”, snimaju internacionalne TV reklame i fotošutinge za kataloge. Ali prije svega, kaže, ona je prvo i osnovno - majka troje djece. Posao supruga, inženjera - kapetana luksuznih jahti ovu Južnoafrikanku je doveo kod nas u Crnu Goru, u Tivat.

razgovarala: Sanja Golubović

Porodica Mari-Louis Guy živi već preko godinu dana u Tivtu, a ostaće još nekoliko godina, a i kupili su predivno imanje u Crnoj Gori... Rođena je u Južnofričkoj Republici, u gradu Lutzvilleu na Zapadnoj obali, roditelji su joj upravljali lokalnim hotelom, a otac joj je bio novinar – hotelijer. Djetinjstvo je bukvalno provela u hotelu pa je od malih nogu bila u dodiru sa kuhinjom... Kaže da je to bio uzbudljiv život u kome je imala izbor hrane sa bogatog hotelskog menija koji se stalno mijenjao... Gastronomiju je usavršavala u najboljim i najčuvenijim školama i radionicama širom svijeta, a možemo reći da je usko specijlizovana za peciva i kolače.

fotografije: lična arhiva

Ali ova žena čega se god u kuhinji lati, ili kako bi naš narod rekao sve što „uzme u ruke pozlati“. Pet godina je radila i testirala nove prehrambene proizvode za veliki lanac supermarketa, 11 godina je bila privatni kuvar na mega jahtama na kojima je njen muž kapetan. Sa bratom Callieom Maritzom predstavlja svijetu fantastične radionice za pečenje, kuvanje, aranžiranje i stilizovanje hrane... Njihov “Foodstudio” u Kejptaunu domaćin je različitim kreativnim timovima na dnevnoj bazi. Mari nema mira, njen harizmatični duh i istraživačka priroda Crnu Goru su doživjeli kao sjajnu bazu za lansiranje novih

projekata u kojima želi pomoći brendiranju Crne Gore u svijetu i kao primamljive gastro destinacije. Mari-Louis ima neodoljiv osmijeh, nepresušnu energiju koja vas odmah šarmira i opčini kao i njeno kulinarsko umijeće i umjetnički osjećaj za estetiku na tanjiru. Provele smo divne trenutke zajedno, i odmah napravile planove kako njen boravak u Crnoj Gori da bude što zabavniji u smislu da bude što zaposlenija jer je najsrećnija kad radi ali želi da bude od koristi našoj gastronomskoj sceni i promociji. Njen boravak ođe biće svakako zapamćen, a sladokusci širom svijeta preko nje čuće i o nama.

39


C.M: Vaš gastronomski rad je svobuhvatan: vi ste živa edicija gastronomije- kuvarica, pisac, novinarka, voditeljka, aranžerka, dizajnerka, kulinarski sudija... Kako bi sebe opisali u najkraćem? - Vjerovatno sve na neki način ali uvijek je “majka troje djece” na prvom mjestu. Za sada, u fokusu je lagan način života i biti kreativan iz dana u dan. Veoma smo srećni da imamo prilike da se iznova pronalazimo u novoj zemlji. Naš studio u Kejptaunu “Cakebread” mjesto je snimanja mnogih internacionalnih TV reklama i fotošutinga za kataloge. Zahvaljujući tome u stalnom smo kontaktu sa producentima, režiserima

i stilistima sa svih krajeva svijeta jer u bilo koje doba godine možemo ugostiti klijente zastupnike brendova ili supermarketa iz Zapadne i Istočne Evrope, Amerike, Afrike i Bliskog Istoka. Ono što bih istakla je svakako to da sam veliku popularnost stekla time što sam voditeljka - sudija u jednom od najpopularnijih južnoafričkih kulinarskih emisija - Koekedoor čija će se četvrta sezona emitovati uskoro. Kroz ovaj angažman otvorila sam vrata za gostovanja u mnogim drugim emisijama i programima. Prije toga, moj brat i ja smo radili neđeljne live ocjene visoko-kvalitetnih restorana za najpoznatiji južnoafrički jutarnji program, kao i razna gostovanja

u M- netovom “I wanna be…”. Većina ovih programa rađena je za južnoafričko tržište iako smo imali pojavljivanja na finskom lifestyle programu koji je bio posvećen interesantnim ljubiteljima gastronomije iz Južne Afrike. Skoro smo imali saradnju na radu na krimi serijalu knjiga koji će biti objavljen u preko 25 zemalja.

C.M: U koliko zemalja ste boravili do sad zbog gastronomije i na koliko tržišta su emitovane Vaše emisije, objavljene knjige...? - Od prilike u oko 30-ak zemalja do sad... Uvijek pokušavam da posjetim pekare, slastičare, restorane i provedem makar

Naše knjige objavljene su na engleskom ali i našem maternjem afrikanskom jeziku, i dostupne su širom svijeta

40 Caffe Montenegro


neđelju dana u svakoj kako bih otkrila nove ideje za izazove koji mi mogu biti od pomoći na velikom gastronomskom takmičenju koje se održava svake godine. Prošle sezone obišla sam 25 francuskih pekara. Takođe, pišem i neđeljnu kolumnu za magazin “Sarie” iz Kejptauna zbog čega sam uvijek u potrazi za novitetima i zanimljivostima iz svijeta hrane. Moj suprug ima veoma interesantnu karijeru jednog kapetana superjahte koja ga vodi na putovanja širom svijeta i kad god ga posjetim na nekoj novoj lokaciji

Sanja Golubović, urednica Caffe Montenegra sa Mari-Louise Guy u Sky baru hotela Hilton

uvijek doživim nešto novo a on se uvijek potrudi da pronađe najbolje restorane. Naše knjige objavljene su na engleskom ali i našem maternjem jeziku afrikanskom, i dostupne su širom svijeta. Neke zemlje koje su otkupile prava moguće da su im dale drugačija imena ali je sadržaj uvijek isti.

C.M: Južna Afrika je za nas Evropljane egzotični nedostupan i dalek dio svijeta? Kako bi ste Vi opisali najkraće taj divni dio planete?

Sa bratom Callieom Maritzom predstavlja svijetu fantastične radionice za pečenje, kuvanje, aranžiranje i stilizovanje hrane... Njihov “Foodstudio” u Kejptaunu domaćin je različitim kreativnim timovima na dnevnoj bazi - Južnu Afriku uglavnom povezuju sa divljinom i divljim životinjama a ja sam naročito vezana za region Kejptauna. To je predivno stjecište različitih kuhinja, mjesto odakle kreću trendovi, mjesto veoma modernih društava. Stanovnici Kejptauna su raznovrsni, od domicilnog stanovništva do Holanđana, Francuza, Engleza, Njemaca, Indijaca, Malezijaca... I svi oni daju svoj karakterističan pečat gastronomiji. Ovakav životni stil upotpunjen je spektakularnim planinama, morima i predivnim vinogradima i vrlo važno - istančanim ukusom za dizajn. Karakteriše nas posebnost da istovremeno veličamo tradiciju ali smo i otvoreni za adaptiranje na nove koncepte.

C.M: Kako ste se navikli na život u Crnoj Gori? - Lako sam se navikla da živim ođe. A kako ne bih? Ovo je po mnogo čemu savršen život - lako priuštiv, priroda je predivna sa jednostavnom povezanošću i blizinom ostatka svijeta. Za mene je ovaj dio svijeta egzotičan i svako želi da čuje više o vašem svijetu.

41


Naš studio u Kejptaunu “Cakebread” mjesto je snimanja mnogih internacionalnih TV reklama i fotošutinga za kataloge

42 Caffe Montenegro


Moje pripreme za veliku selidbu u Crnu Goru su tekle tako što sam snimala Božićnu kampanju za veliki lanac supermarketa sve do dana kada je trebalo da otputujem - bila sam premorena i zasigurno, potpuno nespremna za promjenu života. Ali sam se brzo adaptirala. Živimo u Tivtu sa našom djecom koja pohađaju Knightsbridge Schools International. Živjeti u okruženju novog jezika je veoma izazovno, naročito djeci - ali smo srećni da nam je počelo bivati lakše da razumijemo fine razlike u varijantama “S” (š, ś) koje imate. Mislim da me je činjenica da sam odrastala u malom gradu učinila veoma radoznalom što se sve krije tako negdje

i zaista mi nikad neće dosaditi da otkrivam nešto novo. Vjerujem da će Tivat imati isti uticaj na moju djecu. Veoma dobro su prilagodili promjenu svojim potrebama i brzo se pretvaraju u male Crnogorce insistirajući da imaju Plazmu za doručak.

C.M: Kako Vam se dopada naša hrana? - Zalogaj po zalogaj, polako počinjem da otkrivam Crnu Goru. Vaši proizvodi su odličan početak - organski, sa oznakom regiona i veoma raznovrsni. Vaša vina i maslinovo ulje su nevjerovatni. Voljela bih kada bi kuvari ovdje dobili priznanja kakva dobijaju u Južnoj Africi - oni su tamo zvijezde i jako su praćeni. Trudim

„Obilje morske hrane za mene je još uvijek fascinacija svaki put kada odem na riblju pijacu a gavice su novi favorit kod kuće“

„Jako mi se sviđa život ođe. Zaista uživamo odvajajući vrijeme za aktivnosti poput skupljanja šumskih plodova, pravljenja džemova i marmelada kao i dugih šetnji i neizostavnih zimskih sportova. Moja majka nas je posjetila skoro i vidjela snijeg prvi put poslije 70-tih godina. To je bio predivan trenutak.“

se da posjetim što je više moguće pekara - poslastičara i srećna sam što ste i vi sladokusci. Način na koji koristite biskvitna tijesta je za mene nov i veoma interesantan pravac u poslastičarstvu.

C.M: Šta mislite o mogućnostima razvoja gastronomije ovdje? - Sviđa mi se što se vašoj hrani zna porijeklo, ophodite se dobro prema životinjama a vaš uzgoj je uglavnom organski. Vaše meso je nekako prirodno začinjeno na predivan način. Nažalost, većina restorana za koje sam dobila preporuku zatvoreno je zimi ali smo uspjeli naći neke skrivene dragulje.

43


„Zaljubljujem se u sve vaše kremaste kolače koje stalno probam a sok od zove je novi sastojak sa kojim bih voljela da eksperimentišem. Imala sam sreće da su me žene iz lokalnog udruženja pozvale da kuvam sa njima - jako sam srećna što ću učiti o vašim metodama pripreme uskršnjih jela.“

44 Caffe Montenegro


C.M: Da li Crna Gora inspirativna za Vaš rad? - Imamo ođe fenomenalnu gastro avanturu - posjećujemo pijace, pekare, farme i mesare. I dalje radimo na websajtu i registrovali smo firmu “Montelagom” koja će se baviti jedinstvenim stilom života kakav ovdje imate. Nije mnogo ali nije ni malo, kao u mojoj knjizi “Tri medvjeda” - sasvim dovoljno. Voljela bih da pozovem puno južnoafričkih ljubitelja gastronomije da dođu kako bih pokrenula gastro-odnose naše dvije zemlje. Kupili smo najdivnije moguće imanje ođe na kojem planiramo da pokrenemo radionice i tako doprinesemo Crnoj Gori da postane poznata i kao gastro destinacija. Takođe, trenutno smo na početku kreiranja novog izazova za šefove u okviru emisija - prilika da upoznaju nove ljude i zabave se malo.

C.M: Da li i odavde radite projekte s bratom? - Moj brat i ja (Cakebread) selektovani smo da napišemo knjigu o sušenju mesa - u Južnoj Americi imamo sopstveni metod, specijalitet “Biltong” a bavićemo se detaljnim istraživanjem vaših metoda sušenja mesa. Pored toga, pišemo i konceptualizujemo i stilizujemo za druge autore. Ukupno

Ođe mi se sviđa što većinu sastojaka praktično mogu ubrati na svakom mjestu. Lovor, limun, šipak i moj trenutni favorit divlja šparoga smo napravili četiri knjige prošle godine, jednu našu i tri za klijente. Tri su nominovane za nagradu World Gourmand Cookbook Awards. Nadamo se da ćemo moći da odemo na ovaj događaj u Kini u maju. Uz to, prijedlog o putopisno gastronomskoj emisiji koji smo napisali za klijenta je prihvaćen i ako sve bude kako treba počećemo produkciju do kraja ove godine. Moj brat radi na novoj knjizi u Njemačkoj i kao što sam već pomenula emisija će početi uskoro da se emituje pa očekujemo da započne i snimanje pete sezone.

C.M: Da li će Vas brat uskoro posjetiti u Crnoj Gori? - On jedva čeka da dođe. Trenutno, kod nas u Južnoj Africi je špic ljetnje sezone,

i čim se završi taj period on hvata prvi let u junu i dolazi ovamo.

C.M: Da li planirate da u Tivtu „instalirate“ svoj food studio iz kog bi ste mogli snimati neki kulinarski šou... da se sa obale mora javite svijetu sa novim recepturama inspirisanim Mediteranom? - Ođe mi se sviđa što većinu sastojaka praktično mogu ubrati na svakom mjestu dok bi kod kuće morala da se spremim i odem u prodavnicu. Lovor, limun, šipak i moj trenutni favorit divlja šparoga. Sviđa mi se i način na koji se slave ukusi tih namirnica. Jako sam uživala na Festivalu mimoze u Herceg Novom. Obilje morske hrane za mene je još uvijek fascinacija svaki put kada odem na riblju pijacu a gavice su novi favorit kod kuće. Voljela bih da ođe vidim više kuvanja na otvorenom, ulične kioske i više domaće hrane. Nadamo se da ćemo uskoro pokrenuti studio u Crnoj Gori. Prvo naša mala Montelagom kuća a onda studio i producentska kuća. Naučila sam da za svaku promjenu treba vremena ali osjećam da sve hvata zamah. Djeci je ovdje jako lijepo pa je i došlo vrijeme za moje nove radne prilike.

45


caffe preporučuje

pripremila: ana đurković

#1

Uskršnja jaja

Vrijeme je za uskršnji dekor koji je, morate priznati, prilično inspirativan i zahvalan za svačiji dom ili ugostiteljski objekat. Malo je ljudi koji ne vole kuvana jaja pa je ovo idealan način da goste iznenadite i nasmijete, bez obzira na vjeroispovijest i profil. Od rustičnih, tradicionalno iscrtanih, monohromatskih do cvjetnih, slojevitih i komplikovanih aplikacija, jaja u potpunosti možete stopiti sa svojim enterijerom. Ispišite pozitivne poruke, nacrtajte omiljene popularne likove, obojite ih nijansama u trendu, ukrasite naljepnicama - mogućnostima nikad kraja.

#2

Latino-američki sastojci

Meksiko u Podgorici Podgorica je dobila svoj prvi brzi meksički restoran sa opuštenom atmosferom i ukusnom hranom. Moderna latinoamerička kuhinja, svježa i zdrava, zaživjela je u kuhinji Burrito Mexican Grill-a u ulici Ivana Vujoševića 36. Tortilje se spremaju svakodnevno, tople su i svježe a kriju poznate kombinacije ukusa mesa, pasulja, ljutih soseva i svježeg povrća. Možete se osloniti na isprobanu recepturu majstora u grilu ili napraviti sopstvenu. 46 Caffe Montenegro

Meksička, peruanska i brazilska hrana neuhvativo osvaja svjetske pijace i prodavnice. Arepas - vrsta kukuruznog peciva, chicha - fermentisani kukuruzni napitak, chulpe kukuruz, postaju riječi sa kojima ćete se prije ili kasnije susresti u prodavnici. Kinoa i čia sjemenke su se već odomaćile ali sada dolazi era ljubičastog krompira, bijelog i ljubičastog kukuruza i kiwicha sjemenski.

#3

#4

Tekila + espreso

Kasno je. Umoran/na si. Ali ne možeš još kući. Vrijeme je za novi koktel: tekila espreso! Pitamo se kako su izumitelji ovog novog recepta došli na ideju ako ne iz sopstvenog iskustva lude noći. U svakom slučaju, mješavina svježe pripremljenog espresa i dobre tekile koja se probija kroz gustu pjenu na vrhu tople šoljice neodoljivo je kremasta, savršeno uklopljena i suptilna kombinacija koja će vas razbuditi i zagrijati za noć bez kraja.


- MonteVino 2018 Mnogo dobrih vina, mnogo razloga za ponos

Mart je kad je

MonteVino Ovogodišnje, osmo izdanje salona vina MonteVino 2018, pokazalo je kako se poštovanje prema vinu i ljubav prema njemu doista trebaju odvijati u salonskoj atmosferi komfora i gostoprimstva i da riječ SALON ima itekakav značaj kad je ova vinska manifestacija u pitanju. Kvalitet vina je nadmašio kvantitet koji nije primaran organizatorima - Nacionalnom udruženju sommeliera, uprkos tome što je mjesecima unaprijed svaki izložbeni sto bio zauzet i tražilo se još mnogo mjesta više. tekst: sanja golubović foto: Jovana i Đorđe, danilo pendo

48 Caffe Montenegro


Za dva dana trajanja salona u hotelu Hilton Podgorica Crna Gora oko 120 domaćih i 15 stranih vinarija pred oko 4 i po hiljade posjetilaca iznijelo je 565 vinskih etiketa, organizovana su 4 reprezentativna Master Classa, 4 vinske radionice... Cifre svakako pokazuju dosta, ali atmosferu ovogodišnjeg salona i organizaciju bez greške mogli su da osjete samo oni koji su bili na licu mjesta. Osim naših medija, mnogi strani su prenijeli zadivljujuće utiske sa salona i

odali počast Crnogorcima u organizaciji u odnosu na jaku konkurenciju ovakvih događaja u regionu. Potvrda koliko je salon porastao za ovih 8 godina je i lično prisustvo mnogobrojnih vinara legendi koji su svi jednoglasno pohvalili MonteVino ističući zadovoljstvo svojim prisustvom na njemu. Salon vina MonteVino je definitivno izdvojen kao jedan od najvećih vinskih događaja u regionu, a svakako je najveći i najekskluzivniji događaj te vrste u Crnoj Gori.

Atmosferu ovogodišnjeg salona i organizaciju bez greške mogli su da osjete samo oni koji su bili na licu mjesta.

Danijela Radeč -

Predsjednica Nacionalnog udruženja sommeliera Crne Gore Crnogorski vinari zaslužuju još više nagrada – dogodine još bolja vinska karta MonteVino

MonteVino ove godine je imao rekordan broj izlagača crnogorskih vinarija što dovoljno govori da su se naši vinari „probudili“ i željeli da pokažu kvalitet svojih vina na ovom najvećem vinskom događaju u Crnoj Gori. Mene posebno raduje što je Komisija za ocjenjivanje crnogorskih vina na ovom salonu bila izuzetno zadovoljna

kvalitetom crnogorskih vina tako da se nadam da ćemo sljedeće godine povećati i broj nagrađenih vina jer oni to zaslužuju. Ovogodišnje MonteVino imalo je najbolju ponudu vina do sada: veliki broj izlagača iz naše zemlje ali i iz zemalja regiona predstavili su svoje najbolje berbe baš na ovom salonu vina. To govori i činjenica da su vlasnici vinarija bili prisutni na svojim štandovima i željeli da posjetiocima predstave svoja vina na najbolji mogući način. Po prvi put, a rekla bih, i jako uspješno organizovali smo 5 master classa i 4 radionice gdje su ljubitelji vina mogli nešto više da nauče o vinu. S' obzirom da smo prostorno ograničeni, ni ove godine nijesmo mogli primiti sve zainteresovane vinarije da učestvuju na našem salonu vina. Kako je nama cilj kvalitet a ne kvantitet, ljubitelji vina mogu očekivati u martu 2019. još bolju vinsku kartu MonteVino.

49


MonteVino: događaj od važnosti za ugled vinske crnogorske nacije Nacionalno udruženje sommeliera Crne Gore i Vinska akademija Crne Gore pod pokroviteljstvom Nacionalne turističke organizacije Crne Gore i Opštine Podgorica organizovali su 16. i 17. marta - 8. salon vina MonteVino 2018. (u "Kristalnoj dvorani" hotela „Hilton

Podgorica Crna Gora” ). Organizatori su cijelu prethodnu godinu između dva salona radili na organizaciji i promociji, i sav trud i rad se vide u ta dva dana salona. Da li je suvišno reći da je teško predvidjeti kolika je to količina posla, zalaganja, ljubavi i ulaganja kad

je ovako veliki događaj u pitanju koji ove godine bilježi i rekordan broj posjeta visokih zvanica iz redova stranih diplomatskih predstavništava u Crnoj Gori, posjetilaca iz cijelog regiona i ono što je organizatorima ali i izlagačima od velike važnosti - mnogobrojnih poznatih ugostitelja iz cijele Crne Gore. Nema više razloga za sumnju ni najnevjernijih Toma, samo još većih očekivanja od MonteVina ubuduće. A trud i rad o kome pišem je prije svega pregalačka snaga i ljubav, hobi Luke Bešića i Danijele Radeč koji je prevazišao granice ljubavi prema vinu i prerastao u profesionalnu ozbiljnu manifestaciju međunarodnog karaktera i događaj od važnosti za ugled vinske crnogorske nacije na svjetskoj sceni. Ono što je važno, MonteVino je događaj kojim su zadovoljni i izlagači i posjetioci. A to daje pravo organizatoru da bude i zadovoljan i ponosan.

Takmičenje kao podstrek proizvodnji crnogorskih kvalitetnih vina Salon je bio konceptualno podijeljen na glavni i prateći program, objedinjujući degustacije vina i hrane, radionice, predavanja, promocije i poslovne susrete. MonteVino je prije svega izraslo iz osnovne ideje da bude jedinstvena šansa da na najvećem nivou pred vinskom i širom javnošću crnogorski vinari predstave svoje vinarije i uporede se sa kolegama iz regiona na svom terenu. MonteVino mnogo pažnje posvećuje i ulaže trud da pomogne afirmaciji značaja i kvaliteta malih crnogorskih vinarija koje imaju izuzetnu priliku da na ovom događaju njihova vina ocjenjuju najbolji sommelieri i enolozi iz čitavog svijeta. Sve se to radi s ciljem da se obogati „ukus“ crnogorske originalne vinske

priče i svijetom pronese popularnost vina ovog podneblja. Iz godine u godinu vinari su ozbiljnije shvatali manifestaciju kao svoju veliku šansu pa se ove godine za takmičenje najboljih vina prijavilo i donijelo svoje uzorke 40 vinarija. Rekordni broj crnogorskih izlagača i 40 etiketa na ocjenjivanju možda nekome izgleda malo, ali nije, naprotiv, ako se uzme u obzir da ukupno 60-ak vinarija povremeno izbaci nešto i na tržište, od čega se svega 20 značajnijih zbilja vrti na vinskoj sceni Crne Gore. A i među njima malo je onih koji imaju više od 6.000 litara godišnju proizvodnju. Nagrade i takmičenje imaju cilj da se da podstrek crnogorskim proizvođačima da rade na kvalitetu vina. Za najbolje bijelo vino proglašeno je

Chardonnay 2016 vinarije VučinićZenta, drugo mjesto osvojilo je vino Limited 2017 vinarije Knežević, a treće Chardonnay 2017 Castel Savina. Među crvenim vinima do 15 eura najbolje ocijenjeno je Monte Grande 2015 vinarije Knežević, drugo mjesto zauzeo je Vranac 2015 vinarije Vučinić-Zenta, a treće Merlo 2017 Mola. Među crvenim vinima iznad 15 eura pobijedio je Vranac Barrique 2015 iz Biotehničkog fakulteta Podgorica, drugo mjesto osvojio je Merlot 2015 Castel Savina i treće Monte Grande Limited 2015 vinarije Knežević. Za apsolutnog pobjednika MonteVino 2018 izabrana je vinarija Knežević i njihovo vino Monte Grande 2015.

Knežević vinarija, apsolutni pobjednik MonteVina

Merlo 2017 vinarije Mola, zauzeo je treće mjesto među crvenim vinima do 15 eura

Chardonnay 2016 vinarije Vučinić-Zenta, proglašeno je za najbolje bijelo vino

50 Caffe Montenegro


Crnogorski vinari – snaga koju jačaju mladi vinari

Luka Bešić potpredsjednik Nacionalnog udruženja sommeliera Crne Gore MonteVino ozbiljno selektuje etikete koje će se pojaviti na salonu

PLANTAŽE na salonu

Osim suvereno najvećeg proizvođača vina u Crnoj Gori državnih Plantaža koje su pronijele ukus našeg vina širom planete proteklih decenija i nastavljaju da osvajaju nova tržišta sa sve većim brojem interesantnih novih etiketa primjetno je da se proizvodnjom vina u posljednjoj deceniji bavi sve više mladih ljudi u Crnoj Gori koji evidentno unose novi duh u naše vinarstvo i stvaraju male originalne butik vinarije koje su izazov za visoki kvalitet ali i unosan biznis u budućnosti. Naročit trud se ulaže u to da se zaista prate svjetski trendovi u proizvodnji crvenih vina koja su ipak najveći crnogorski adut na svjetskoj vinskoj sceni.

Vučić ćetković u razgovoru sa posjetiocima

Ako je suditi po novim mladim vinskim crnogorskim snagama vinska budućnost Crne Gore je svijetla. Izdvojiću samo par njih sa salona ali definitivno i nagrađeni i oni koji to nijesu su za pohvalu ove godine. Vinarija Knežević - apsolutni šampion takmičenja MonteVino 2018. se nalazi u blizini Skadarskog jezera u Golubovcima, a osnovana je 2014. godine. Startovano je sa 2500 boca vina, a sad imaju proizvodnju do 14.000 boca. Kapacitet vinarije je 25000 litara. Trenutno imaju 5 etiketa u dvije linije, premijum i limited. Knežević Vranac Monte Grande 2015 je trijumfovao u kategoriji do 15 eura, a barikirani

MonteVino je svojom atraktivnošću i kvalitetom u par posljednjih godina već uspjelo da animira sve značajne i relevantne vinarije iz regiona, pa samim tim nemamo problema sa odzivom i prijavama, jer rezervacije mjesta su uglavnom odrađene odmah nakon prošlogodišnjeg salona. Imamo već sad rezervisanu većinu pozicija za naredni salon, jer imamo ograničen broj mjesta, a mnogo više zainteresovanih vinarija. Samim tim uspijevamo da odradimo i selekciju vinskih etiketa koje će biti predstavljene na samom salonu, tako da slobodno mogu reći da smo ove godine imali na salonu najkvalitetniju vinsku listu u posljednjih nekoliko godina, ne samo kod nas, već i u poređenju sa sličnim događajima u okruženju. Trudićemo se da u tom pravcu nastavimo i dalje i da publici koja posjećuje MoneVino, a primijetiću da je iz godine u godinu sve više vinski napredna, omogućimo uživanje u najboljim vinima. - Najbolji pokazatelji uspješnosti su da je ovogodišnji salon posjetilo više od 4000 ljudi, da je interesovanje medija naročito regionalnih za akreditacije bilo najveće do sada, da je sam prostor Kristalne dvorane hotela Hilton bio konstantno ispunjen ljubiteljima vina, a da su master class predavanja i radionice imali veliku popunjenost. Jasno je da je interesovanje posjetioca bilo veliko, te da su svi koji su imali priliku da posjete 8. Salon vina MonteVino 2018, u potpunosti uživali u programu koji smo im spremili. U svakom slučaju, više je nego jasno da je „mart kad je MonteVino“.

51


Limited iznad te cjenovne granice zauzeo je treće mjesto. Njihov šardone je osvojio drugo mjesto u kategoriji bijelih vina. Mladi i ambiciozni vinar, vlasnik vinarije, enolog Simo Knežević uveliko planira proširenje vinarije i ima izuzetno ambiciozne planove. Vjerujem da će ih i ostvariti. Na dobrom je putu. Vučić Ćetkovića sam prepoznala znajući ga kao slikara, bio je za štandom sa natpisom „Vinarija Ćetković“ . Iza vinarije, saznajem, stoji vrlo zanimljiva vinska priča njegovog brata Vuka. Vučić je slikar, a Vuk vinar. Njihova vinarija se nalazi u staroj porodičnoj kući, nedaleko od Podgorice koja je sad i atelje i vinarija, braća su stvorila dom za dvije umjetnosti. Rekoh Vučiću da je srećan čovjek i umjetnik, jer ko ne sanja da slika, piše... stvara u vinogradu.... Eh, da mi je.. Od grožđa iz vinograda od 5.000 čokota Ćetkovići uzgajaju klasičan barikirani vranac iz francuskog hrasta. Uz to imaju kabernea, a spremaju i marselan. Vinarija iako je nastala prije par godina, ustvari je nastavak porodične vinske tradicije duge preko 150 godina. Još za vrijeme Kralja Nikole njihov prađed pop Ćetković je imao vinograd sa 30.000 čokota, a njegovo vino se na tadašnjim državnim skupovima... po predanju, kažu da je stizalo je na Osnivačku skupštinu Nesvrstanih. Mnogo dobra osnova za

mlade Ćetkoviće da krenu stopama predaka, a jesu. Vinarija Mola još nema deset ljeta od kad je nastala kao hobi vlasnika Mirka Vučinića, te 2009. godine sa početnih 9000 čokota merloa, kabernea, vionjea, hamburga, tamjanike koju kupažira sa šardoneom danas već podiže novih 5 hektara... Kuriozitet je da se vinarija nalazi šest metara pod zemljom, zatravljena je, pa se uopšte ne vidi lako, a svoje vinograde Vučinić sadi u kamenu i crvenici. Šardone iz kasne berbe odležava u novim hrastovim bačvama, pa se flaširana vina polažu na 35 metara dubine u Skadarsko jezero odakle nakon 7 mjeseci izlazi sjajni šardone. Od hobija nastade ozbiljna vinska priča. Tako je to s vinom, ako se radi iz ljubavi i valjaće. Veliku pažnju su privukle i ostale crnogorske vinarije, naročito Vinarija Rogošić (nalazi se nadomak Podgorice u naselju Dahne, uz Moraču ka Cetinju), vinarija „Kula Popović“ vlasnika Stojana Popovića koji u Zeti u Matagužima ima vinograda 12.000 kvadratnih metara sa tendencijom rasta do 100.000, potom porodična vinarija Brajovića - „Stima“ (što znači „dar“) koja je nastala tako što je Velizar sa sinovima Mladenom, Mirkom i Markom obnovio porodični vinograd koji potiče još iz 1920. godine. Vina Bojana Vujoševića, inače

Ministar poljoprivrede Milutin Simović je posjetio MonteVino 2018

Ovogodišnje MonteVino obilježila je rekordna posjećenost kako na samom salonu tako i na pratećim radionicama

52 Caffe Montenegro

vinarija priča sa svojim prepoznatljivim vinom, Trag

softverskog stručnjaka vlasnika vinarije Vujošević koja se nalazi u dolini Zete, đe je i njegov porodični vinograd, saznali smo da se piju u njujorškim restoranima i to 90 odsto proizvedenih količina. Crnogorska vinarija Priča sa crvenim vinom Trag pokazala se i na salonu kao priča koja će tek biti ispričana na vinskoj sceni Crne Gore, a Trag je tek početak – i to odličan! Nek’ nastave tim tragom svoju priču.


MIŠA CILIĆ Vinarija Cilić

Ekipa G3Spirits

Štand Vitis d.o.o.

Max Corp

Crnogorsko tržište je izuzetno važno stranim vinarijama MonteVino je bio vrhunska izložba najboljih vina regiona i šire. Mnogobrojni srpski vinari su se pojavili na štandovima kako zasebnim, kako svojih distributera. Važnost crnogorskog tržišta za srpske vinare je neosporna. Pokazalo se to i na ovom salonu đe su se između ostalih predstavile izuzetne vinarije kao što su Zvonko Bogdan, Deurić, Janko, Virtus, Temet, Cilić, Pusula, Petra, Kiš, Spasić, Trivanović, Virtuss... Naročitu pažnju mi je privuklo prisustvo Miše Cilića, čuvenog enologa evropskog ranga i vlasnika porodične vinarije Cilić, koga znam već dugo iz mnogih vinskih priča, njegovih sjajnih projekata za druge, preko njegovih vina i porodične vinarije... ali prvi put je osim kao član stručnog žirija za ocjenjivanje vina i kao učesnik na radionicama nastupio na MonteVinu kao vinar i oba dana se bukvalno nije odvajao od svog štanda. A imao je i šta da ponudi i čime da privuče konstantnu gužvu na štandu. Cilić je lično predstavio čak tri noviteta: novi roze iz serije Onyx, crveni Onyx 2016 i sortni

sovinjon bijeli Onyx, odležao 15 mjeseci u srpskom hrastu od 500 litara. Simpatije i dobre ocjene vina dobio je i Dragan Vasić, već viđeno lice sa prošlog salona, iz smederevske vinarije Janko sa već prepoznatljivim etiketama Stari Zavet, Misija barrique, sovinjon Vrtlog... Vasić je izrazio zadovoljstvo interesovanjem i pohvalama posjetilaca za smederevku. Hrvatske vinarije su se tradicionalno na salonu pojavile sa izuzetno jakim predstavnicima. Između ostalih, izuzetno efektno i domaćinski ih je promovisao štand kompanije Vitis doo distributera mnogih vinarija sa područja Hrvatske kao što s Krauthaker, Grgić, Plenković, Intrada, Tercola, Kabola, Matuško... Kao i svake godine, na štandovima Vitisa je po tradiciji bila velika gužva. Ono što je privuklo posebnu pažnju su predstavnici tih vinarija koji su došli na salon, poput Mata Violića – Matuška koji je inače i ranije posjećivao salon i jedne od najsjajnijih zvijezda vinara kako na salonu tako i u Hrvatskoj, gospodina Vlada Krauthakera

najnagrađivanijeg vinara Hrvatske, vinara svjetskog kalibra koji je došao na MonteVino prvi put i izrazio sve pohvale za salon. Vlado Krauthaker je non – stop bio okružen mnoštvom poštovalaca njegovog rada i vina. Kompanija G3 Spirits uvijek sa atraktivnim i kreativno osmišljenim štandom koji odslikava jasan stilski afinititet proizvoda koje zastupaju, učinili su da „salon pjenuša“ poput slogana njihove „zvijezde“ Henkella - “Učinite da život pjenuša” (Making Life Sparkle). Naravno tu su bili njihovi favoriti prosecco Mionetto, champagne Piper Heidsieck... Makedonska vinarija Dalvina čiji je ekskluzivni zastupnik za Crnu Goru Compania de Vinos Montenegro iz Morinja (koja je imala zapaženu prezentaciju vina i rakija iz Srbije, Italije, Hrvatske, Makedonije, Španije, Portugalije i Mađarske čiji su distributeri za Crnu Goru) imala je uspješan nastup na salonu i odličnu premijeru vranca Dionis 2016, koji će na tržište tek u septembru, a koji je radio čuveni

53


enolog Goran Milanov. Predstavnik vinarije Dalvina Dejan Stojčev istakao je zadovoljstvo interesovanjem publike na salonu za vina te vinarije ali i interesovanjem crnogorskog tržišta i njihovim pozicioniranjem na njemu. Barska kompanija RUSTORG je izazvala veliku pažnju a najviše interesovanja je bilo za njihov asortiman vina kasne i ledene berbe hrvatske vinarije Bodren, čiji su ekskluzivni distributeri, a koja se diči velikim brojem zlata sa Decantera i pozicijom u top 10 svjetskih etiketa u kategoriji predikata. Hrvatske vinarije su se reprezentovale i preko sjajnih malvazija Trapan i Meneghettija, te Damjanić vina iz Poreča, Damarius iz Konalva..., a nijesu izostala ni hercegovačka vina visokog kvaliteta vinarije Nuić. Na MonteVinu se predstavila i hrvatska firma Dalmacijavino, sa tardicijom dugom 70 godina u proizvodnji vrhunskih vina, alkohola i bezalkoholnih pića. Svoju dugu istoriju i čvrstu vezu s Dalmacijom

Ekipa Compania de Vinos i predstavnici Dalvina vinarije

preslikali su kroz svoje prepoznatljive proizvode od kojih neki uživaju gotovo kultni status i pružaju autohtoni doživljaj dalmatinske filozofije uživanja u životu Austrijske vinarije Zantho, Umathum i Nikolaihof predstavio je distributer Montefino prezentujući lidere u

proizvodnji biodinamičkih organskih vina. Slovence je reprezentovala Družinska kmetija Jakončič koja je između ostalog nudila fenomalan Carolina Select 2006, merlo iz vinograda starog više od osam decenija.

Svaki detalj je važan

Standardna gužva na štandu Čoko studio Marm

Iskusniji posjetioci vinskih događaja ovog tipa su primijetili i činjenicu da što nije običaj na takvim događajima je da su čaše na monteVinu bile besplatne i bez kaucije, a svaki posjetilac je dobio i luksuzni katalog MonteVino 2018. – svojevrsnu ediciju organizatora i vinara koji su se predstavili na salonu, koje je Nacionalno Udruženje sommeliera pripremilo kao poklon - suvenir i korisno štivo za svoje goste. Izuzetno su bili simpatični klinci u plavim majicama za natpisom MonteVino 2018, inače djeca organizatora i vinara koja su se uklučila u događaj i pomagala oko pražnjenja kibli, dostave čaša i slično. Ozbiljnost malih radnika je bila

tako profesionalna da nikom nije taj simpatični momenat mogao promaći. I to je jedna vrsta edukacije mladih generacija i podizanja nivoa svijesti o značaju vinske kulture i bogatstva sa kojim raspolaže ova naša zemlja. Odlična ideja!

Slatka priča Osim nekolicine vrhunskih proizvođača sira i pršuta, po prvi put na salon smo imali i fenomenalnu „slatku priču“. Naime, Čoko studio Marm je predstavio ručno rađene čokoladne delicije, neobične kombinacije ukusa najkvalitetnije belgijske čokolade u mnogobrojnim kombinacijama i oblicima, a jedna od njih je i kombinacija crvenog vina (Trag) i

54 Caffe Montenegro

crne čokolade i još po nečeg... Nemoguće je bilo odoljeti, a ne probati. Savršen ukus. Suvišno je reći da su bili redovi pred ovim slatkim kutkom na salonu. Zaista s razlogom jer ovo je stvarno primjer autentičnog „malog“ biznisa – mini proizvodnje, velikog truda i umijeća utkanog u svaki primjerak ponaosob.


HIGIENE AND PACKING SOLUTION

PROFESIONALNI DISPANZERI ZA TOALETE visokog kvaliteta i elegantnog dizajna koji se idealno uklapaju u svaki prostor

PG PAK showroom Donja Gorica, Berski put, Podgorica telefon: 068 880 211 / e-mail: info@pg-pak.com


- In t er v j u Božidar Aleksandrović, vlasnik Vinarije Aleksandrović

vino je lična kreacija Vinarija Aleksandrović je već odavno vinski brend Srbije, a njihova vina su poznata i poštovana širom regiona, ali i mnogo šire. U Crnoj Gori ova vina su posebno popularna i nezaobilazan su dio ponude mnogih restorana i hotela, a sve više se mogu naći i na porodičnim trpezama. O vinima i vinskom biznisu razgovarali smo sa Božidarom Aleksandrovićem, vlasnikom Vinarije Aleksandrović. fotografije: Vinarija Aleksandrović i Ivana Čutura

C.M: Vina vaše Vinarije su sinonim za kvalitet. Šta je potrebno da bi se izgradio vinski brend? - Potrebno je proizvesti kvalitet koji ćete da održavate mnogo godina. Priroda tu igra ključnu ulogu, naravno, pored znanja, umjeća i opreme. Kvalitet zavisi od godine, a da bi se ponovio morate da izvučete najbolje iz okolnosti koje su bile.

56 Caffe Montenegro

Vinarije koje su uspjele da izgrade brend su one koje su uspjele u dužem nizu godina da proizvedu očekivani kvalitet. C.M: Koliki je značaj brenda u vinskom biznisu? - U ovom biznisu vidim neki uzvišeniji cilj, a to je da vino bude zvijezda vodilja razvoja. Držeći do istrajnosti u borbi za

kvalitet naša vina su postala prepoznata kao brend. C.M: Koliko ste zadovoljni sa potražnjom vaših vina van granica Srbije? - Veoma smo zadovoljni. Za nama je gotovo dvadeset godina uloženog truda u pozicioniranju naših vina u regionu i šire. Za sve te godine smo učestvovali na


Kvalitet je prioritet “Ponosim se što sam bio jedan od prvoboraca koji su pomogli da se srpsko vinarstvo iz industrijskog tipa vrati tamo gdje mu je i mjesto, a to znači u porodicu, ručni rad, kreaciju. I posebno zato što smo prekinuli način razmišljanja koje implicira da se uspjeh u poslu mjeri milionima litara, što smo preobratili tu priču i krenuli da pričamo o kvalitetu.”

Naša vina se nalaze na vinskim kartama od Japana i Kine, preko zapadne Evrope do San Dijega, Los Anđelesa, San Franciska, a četvrtinu proizvodnje od oko 300.000 boca izvozimo.

mnoštvu manifestacija, sajmova, panela, predavanja. Osvojili smo puno nagrada i medalja širom svijeta. Pojavljivali smo se na raznim sajmovima u Evropi, bili domaćini ili dio brojnih vinskih večeri… Rekao bih da je brend Aleksandrović zapravo sinergizam više faktora gdje je vino okosnica čitave priče. C.M: Odavno ste postali prepoznatljivi kao brend na mnogima tržištima… gdje se sve nalaze Vaša vina? - Ljudi prepoznaju kvalitet. Na 75 hektara sopstvenih vinograda, proizvodimo vina koja su ručni rad i proizvod ove zemlje, odraz zemljišta, našeg znanja i umjeća, naše vizije budućnosti. Naša vina se nalaze na vinskim kartama od Japana i Kine, preko zapadne Evrope do

Božo sa glavnim enologom vinarije, Vladanom Nikolićem

57


Potrebno je proizvesti kvalitet koji ćete da održavate mnogo godina. Priroda tu igra ključnu ulogu, naravno, pored znanja, umjeća i opreme.

Na 75 hektara sopstvenih vinograda, proizvodimo vina koja su ručni rad i proizvod ove zemlje, odraz zemljišta, našeg znanja i umjeća, naše vizije budućnosti.

San Dijega, Los Anđelesa, San Franciska, a četvrtinu proizvodnje od oko 300.000 boca izvozimo. C.M: Da li razmišljate o proširenju kapaciteta? - Mi se bavimo proizvodnjom vina koja su ručni rad, proizvodnjom kvaliteta. I postoji tačna granica dokle ta proizvodnja količinski može da ide kako bi stigli da sve operacije u vinogradima i vinariji odradimo tačno u određeno vrijeme i na najbolji mogući način. Po tome se i razlikujemo od industrije. Sa sadašnjim kapacitetima smo postavili ravnotežu između vinograda, kapaciteta i veličine vinarije, kapaciteta opreme i magacina gotovih proizvoda, i tu ravnotežu ne želimo poremeti. C.M: Koja su se vaša vina najviše prodavala u godini za nama? - Naše najprodavanije vino u 2017. godini bilo je Regent, što predstavlja iznenađenje. Do sada je to bio Trijumf, a posle njega slede Varijanta, Harizma, Vizija, Tema, Trijumf Noir... Naglašavam i to da prodaja Trijumfa nije pala, nego se povećala prodaja Regent-a . Razlog tome je prepoznat kvalitet vina, jer vina poput Regenta duže odležavaju u boci i dobijaju

58 Caffe Montenegro

na kvalitetu. Trenutno je u prodaji berba Regenta iz 2013. godine, a budući da su sljedeće dvije godine bile poprilično loše mali broj vinarija u Srbiji uspio je da ostane na tržištu sa vrhunskim crvenim vinima, pogotovo starijim od dvije-tri godine. C.M: Koliko je 2017. godina bila dobra radi dalje proizvodnje premijum kategorije vina? - Za crvena vina godina je bila fantastična. Puno sunca, sušna, što je istina uticalo da se izgubi dvadeset, pa možda i više procenata kvantiteta, ali je na kvalitet uticaj ipak bio povoljan. C.M: Kako bi ocijenili trend kvaliteta vina proizvedenih u Srbiji? - Prije pet ili deset godina mogli ste često

da sretnete srpske vinarije koji nemaju dovršena i tehnološki zaokružena vina. Sada je to prošlo vrijeme. Vinarije su shvatile da moraju da investiraju u opremu i znanje da bi se stvorio minimum kvaliteta koji predstavlja tehnološki ispravno vino. Sada slijedi etapa građenja identiteta tih najboljih vina, da svako dobije ime i prezime, svoj matični broj, odnosno zaštitu geografskog porijekla, da bude odraz zemljišta na kome nastaje. To jeste suština koja će dodatno unaprijediti srpsko vinarstvo. Mi smo u tom pravcu krenuli da radimo prije desetak godina. Trebalo je upoznati vinograde, zemljište, sorte, klonove, vidjeti šta u kom vinogradu i u kom njegovom dijelu može dati najviši kvalitet. Otuda je i nastala premijum kategorija vina Aleksandrović.


60 Caffe Montenegro


61


62 Caffe Montenegro


63


64 Caffe Montenegro


65


NOVI EKOLOŠKI UREĐAJ ZA ODBIJANJE PTICA ŠTETOČINA Kao što je poznato, razne ptice štetočine (čvorak, golub, vrabac, lasta, vrana, svraka, galeb, gavran, kos, kormoran) izazivaju veliku štetu na svim vrstama poljoprivrednih zemljišta (njive, vinogradi, voćnjaci, povrtnjaci, ribnjaci...) ali i na sistemima za navodnjavanje, silažnim vrećama, štalama i drugim objektima. Tako zadaju velike glavobolje poljoprivrednim proizvođačima. Šteta ponekad naraste do 50% što predstavlja veliki gubitak prinosa. Stručnjaci francuske firme SCARYBIRD su posmatranjem utvrdili da se manje ptice plaše samo velikog predatora koji ih odbija svojom pojavom. Zato su od specijalnih materijala konstruisali zmaja sa izgledom grabvljivca (orao, soko, jastreb) koji se jačinom vetra (min 2km/h) njiše na vrhu specijalnog teleskop štapa i tako oponaša let velikog predatora u potpuno nepravilnom i asimetričnom letu. Uređaj je pokazao visoku efikasnot, 100% je ekološki, ne troši energiju osim vetra, nije bučan, nije invanzivan, lako se montira i prenosi, a što je najvažnije, nije skup i traje više sezona! U uslovima kvadratnog ili blago pravougaonog oblika terena, uređaj pokriva površinu od oko 1ha bez zaklona (zgrade, šume). Još se može koristiti na aerodromima, marinama i na zgradama (protiv jata ptica, galebova i golubova). Montaža je jednostavna i traje oko 5 minuta, a podrazumeva najpre postavljanje zemnog stalka (fiberglas, puni profil), na koji se postavlja teleskop štap (6m ili 9m visine) na čijem vrhu je prethodno zakačen zmaj (155x55cm). Uređaj se postavlja tek kada se ukaže potreba, a skida se kada problem prođe ili vetar pređe jačinu od 45 km/h! UREĐAJ JE POSEBNO INTERESANTAN PROIZVOĐAČIMA ORGANSKE HRANE!

www.scarybird.com

Aleksandar Čerevicki, dipl.inž.polj. regionalni predstavnik za Srednju Evropu i Balkan +38163500507 acerevicki@gmail.com scarybird.rep.ceb@gmail.com Skype: ceroja56 TRAŽIMO DISTRIBUTERE ZA CRNU GORU, BiH I ALBANIJU!


Caffe & Restaurant

Industrijska bb, 84000 Bijelo Polje tel. +382 50 478 601 fax. +382 50 478 177 e-mail: info@imperijal.me www.imperijal.me

pratite nas na


• HARD DISKONT LAKOVIĆ • PRVA BANKA CG • BENU APOTEKA • VOLCANO KLADIONICA • OBUĆA MINJA • BUTIK MONTANA • MULTI BRAND STORE (Garinello, Azzaro, Petra, Naco, Duomos, Vogeli, Olivini, Astibo) • OPTIKA PRIMAVERA • ZLATARA IRIS • DJEČIJA IGRAONICA • FITNESS CENTAR FIT LIFE • OLYMPIC SPORT • FRIZERSKO KOZMETIČKI SALON • AUTO-PERIONICA

• SALON NAMJEŠTAJA • SALON BIJELE TEHNIKE • SALON KERAMIKE • PLOČASTI NAMJEŠTAJ • PVC/ALU BRAVARIJA • PVC/ALU STOLARIJA • RASVJETA • ŠRAFOVSKA ROBA

• BOJE I LAKOVI • GRAĐEVINSKI MATERIJAL Made in Montenegro


caffe preporučuje

pripremila: ana đurković

#5

Bistro & Hotel Soul

Omiljeno mjesto u Podgorici je poslije duže pauze ponovo otvorilo svoja vrata - ovog puta potpuno redizajnirano, sa novom idejom i novim konceptom i što je najbolje novom kuhinjom. Duša grada, Njegoševa 34. adresa je bistroa i hotela Soul koji sa jednostavnim ali pažljivo uklopljenim ambijentom dočekuje stare i nove goste širom raširenih menija. Spoj lokalnog i svjetskog, robusnog i nježnog, slanog i slatkog, toplog i hladnog ono je što krasi meni Soula. U kontrastima se krije ljepota a Soul je dodatno i idealno mjesto da pobjegnete od problema, posla i umora i uživate u mirnoj atmosferi i dobrim zalogajima.

Arhitektura sendviča

#6

Sendvič više nije samo na brzinu ubačen komad čega god u krišku hljeba za gladne sa pomanjkanjem vremena. Danas je to ozbiljan obrok sa bezbroj kombinacija i sa posebnim mjestom u menijima. A da li znate da, kao i za sve drugo, postoji i tačna arhitektura, plan za pravljenje sendviča. Evo ukratko kako ide: na oba komada hljeba prvo ide namaz, majonez, puter ili krem sir koji daju sočnost, sljedeće pravilo je da meso, koje god da koristite, mora biti tanko isječeno, svaki komad paradajza ili salate morate zasebno začiniti jer time dajete ukus svakom sloju da bi izbjegli klizanje i raspadanje pametno poređajte klizave komade paradajza, krastavca ili avokada između dva ljepljivija sloja meso i sir uvijek stavljajte pri dnu a lakše sastojke, salatu i začinsko bilje ka vrhu uvijek mislite o teksturama, kremasto, sočno, hrskavo, svježe i tako dalje…

70 Caffe Montenegro

#7 Portugalski senzibilitet Malo po malo, zemlja na kraju ili početku Evrope polako osvaja kontinent i turističkim atrakcijama i gastronomijom. Portugalska hrana je jednostavna - dobro meso ili češće riba, malo maslinovog ulja, list salate. Otvorena, srčana i dostupna kuhinja prija svačijem senzibilitetu i to je jedan od razloga zašto je postala neizostavni i najpopularniji segment većine restoranskih menija.


Elegantna limun presa Prefinjeni način da servirate limun uz plodove mora, ribu, karpaćo, šnicle, salate,čaj... Higijenski, bez dodira, bez prskanja. Idealan, elegantan pratilac Vašeg posluženja na stolu.

Adresa: Čupićeva 1/1, 37000 Kruševac, Srbija Tel.: +381 37 445 075; / Fax: +381 37 445 070 Mob: +381 69 30 11 983

Email: info@originalteam.rs www.originalteam.rs


- PIZZA BAR podgorica

Zadovoljite

svoje čulo

ukusa

Na dvije atraktivne lokacije u Glavnom gradu ljubitelji dobre hrane mogu uživati u unikatnim receptima i jelima u objektima ‘’Pizza Bar’’

Vrijedni tim ‘’Pizza bara’’ obučen je za izradu keteringa po želji klijenta, a u ponudi je dostava na adresu vašeg doma ili radnog prostora – putem broja telefona +382 67 370 777. Takođe, za fanove Interneta, omiljeni obrok možete poručiti i putem stranice www.donesi.com 72 Caffe Montenegro


Pred kraj 2017. i počektom 2018. godine Podgorica je postala bogatija za dva restorana atraktivnog naziva ‘’Pizza bar’’ koji nudi potpuno drugačije gastronomsko iskustvo. Na frekventnim lokacijama (Blok 9, Vlada Ćetkovića 58 i City kvart, Radoja Dakića) ljubitelji italijanske kuhinje ostaće bez daha kada je u pitanju jelovnik i tradicionalni italijanski specijalitet – PIZZA! Rađena po specijalnom receptu, koji nije dostupan u većini restorana u Crnoj Gori, njeno visočanstvo PIZZA na lokacijama gdje posluje ‘’Pizza bar’’ ostaviće bez daha čak i posjetioce koji praktikuju najfinije obroke i imaju istančan ukus. Pored jedinstvenog načina pripreme tijesta i ostalih sastojaka koje PIZZU čine najpopularnijim jelom u svijetu, u ‘’Pizza baru’’ možete naći i savršen doručak, ali i sve ostale obroke, kako bi punog stomaka krenuli u radni dan i izazove. Jelovnik ‘’Pizza Bara’’ prepun je fantastičnih jela, poput mini tortilja, sendviča, slanih palačinki, sočnih burgera ali i ukusnih poslastica da vam ne padne šećer sa kojima možete ispuniti dnevnu dozu slatkog. Poseban akcenat je i na specijalnom crnom tijestu koje je u restoranima ‘’Pizza bara’’ tim predanih kuvara doveo do savršenstva! Pored ugodnog ambijenta, na obje lokacije, specijalno dizajniranim enterijerom, ‘’Pizza bar’’ je pogodan i za sve vrste proslava i većih društvenih okupljanja.

Jelovnik ''Pizza bara'' prepun je fantastičnih jela, poput mini tortilja, sendviča, slanih palačinki, sočnih burgera ali i ukusnih poslastica da vam ne padne šećer sa kojima možete ispuniti dnevnu dozu slatkog

se na lokacijama: Objekti ''Pizza bar'' nalaze y kvart k 9 / Radoja Dakića – Cit Vlada Ćetkovića 58 - Blo

U narednom periodu, ljubitelji dobrog zalogaja i kvalitenog pića, uživaće i u ljetnjoj bašti, a da bi vaš obrok bio potpun ‘’Pizza bar’’ emituje i sjajne muzičke repertoare kako bi pored čula ukusa zadovoljili i čulo sluha. Pristupačne cijene, specijalno uređen enterijer sa fokusom na detaljima, ljubazno osoblje učiniće ‘’Pizza bar’’ vašim omiljenim mjestom bilo da je u pitanju brza kafa, poslovni sastanak, porodično okupljanje ili višak slobodnog vremena koje želite posvetiti sebi i svojim gastronomskim željama.

Poseban akcenat je i na specijalnom crnom’ tijestu koje je u restoranima ‘’Pizza bara a! tim predanih kuvara doveo do savršenstv 73


74 Caffe Montenegro


75


Nakon nekoliko čaša apsinta vidiš stvari onakvima kakve jesu, strašne. Oskar vajld

Haruki Murakami voli džez, trčanje i viski

76 Caffe Montenegro


77


78 Caffe Montenegro


izmak zime i rano proljeće je poseban period za našu zemlju. Tada su kontrasti strogog kontitenta u zaleđu i mekanog primorja najintenzivniji, more još uvijek neukrotivo a vrijeme nepredvidivo.

80 Caffe Montenegro


primorje u aprilu

Predsezonski

šmek primorja tekst: ana đurković foto: ana đurković, Vladimir Vučinić

April je mjesec kada primorci uveliko otvaraju ostave, vjetre prostore, farbaju ograde i škure, popravljuju što se popraviti da. Sa dužim danima i toplijim vremenom, polako se budi i vegetacija, laste opet dolaze i more se sprema za još jednu burnu ljetnju sezonu. Mnogi jedva čekaju ljeto, sva ta beskrajna kupanja, trku sa vrućinom za svaki zalogaj sladoleda, bezbrižnost i lakoću koju nose hoteli i apartmani uz vodu. Oni nestrpljivi već spremaju ljetnju torbu, isprobavaju kupaći kostim, biraju lokacije. Ali, april je i mjesec kada oni manje entuziastični po pitanju ljetnjih vrućina, gužve i sjaja, dobiju priliku. Sami izmak zime i rano proljeće je poseban period za našu zemlju. Tada su kontrasti strogog kontitenta u zaleđu i mekanog primorja najintenzivniji, more još uvijek neukrotivo a vrijeme nepredvidivo. Tipične primorske biljke već cvjetaju i pariraju sivilu stijena svojom sočno-zelenom bojom dok se naviše, u pozadini, još uvijek bijele vrhovi Orjena, Lovćena ili Rumije. Ako ovome dodamo još uvijek modro more, prizori postaju spektakularni. Međutim to nije sve. Nijedna destinacija nije potpuna bez onog šmeka koji nosi način i ritam života, mirisi i zvuci generacija koje su je napravile onim za što sada važi.

81


Atmosferični zaliv

Bokokotorski zaliv za mnoge je veoma posebno mjesto. Znao je to dobro opisati Aleksa Šantić ili doživjeti Njegoš. Sivilo kamena koje pomračuje i plavetnilo mora i ono malo terakota krovova uklopljeni su majstorski a nepomičnu sliku oživljavaju samo ćakule domaćica i pjesme ptica iznad obale. Danas, iako mnogo drugačiji, u borbi sa nekom novom vrstom osvajača i grabljivica, Kotor, Perast, Risan pa i Novi, uspijevaju da zadrže isti način života, onaj besprekorni primorski šmek sakriven u neurednoj travi koja raste iz kamene fasade, ribarima koji se nadaju brzom ručku sa ponte, komšinicama koje sa visine

82 Caffe Montenegro

zaviruju u torbe prolaznika, mačkama suviše lijenim za ozbiljan lov i po kojem zarđalom biciklu. Ima nečeg veoma posebnog u aprilu kada je vrijeme još uvijek neizvjesno pa se začas prospe tinta sa onih sivih gorostasa iznad. Tada ulicama šeta tišina koja upera prst u skrivene detalje na fasadama, pločnicima, polupotopljenim drvenim barkama, mediteransko-plavim škurama i krovovima starih zdanja. April u zalivu nije za svačiji senzibilitet. Njegova posebnost domunđava se sa prošlim vjekovima, priča nam drugačiju priču i rado otkriva svoje tajne onima koji žele da ih dožive.


Aprilska tiĹĄina upera prst u skrivene detalje na fasadama, ploÄ?nicima, polupotopljene drvene barke, mediteransko-plave ĹĄkure i stare krove.

83


Melanholična luštica

Luštica je dio našeg primorja koji se najviše promijenio posljednjih godina. Od suve, teško prohodne i nepoželjne zemlje, ona je postala atraktivna ljepotica sa cestama kojima se brzo stiže do njenih bisera. Ljeto je čini neobično živom. Luksuzni plažni barovi, uređene plaže i pogledi na more dovode joj turiste koji, skoncentrisani oko tih bisera, uglavnom nikad i ne otkriju njene tajne. Ipak, zahvaljujući terenu koji ne prašta, većina pouluostrva je ostala neistražena i za mnoge ne na listi prioriteta za obilazak. April je mjesec kada makija i divlje trave još uvijek ne zatvore te male portale ka njima. Ova skrovita mjesta odlično se uklapaju sa nadolazećom proljećnom olujom. Besprekorno lijepa, blaga i surova u isto vrijeme, budi karakterističnu melanholiju i rezonuje sa onim najintimnijim u našoj duši.

Besprekorno lijepa, blaga i surova u isto vrijeme, Luštica budi melanholiju i rezonuje sa onim najintimnijim u duši.

84 Caffe Montenegro


Mir

ade bojane Ada Bojana, presječena morem i prevrtljivom Bojanom, leži izopšteno od svega što Crna Gora nudi. Potpuno drugačija, mirna i blaga, ona je godinama utočište najogoljenije intime svih koji je posjete. Magična kombinacija finog pijeska, repnih vjetara Otranta i netaknute unutrašnjosti ostrva, ono je što daje Adi naročiti spokoj i senzibilitet. Iako uvijek jednako blaga i inspirativna za refleksije svih vrsta, u aprilu je veoma posebna. Njeni besprekorni zalasci sada su mnogo dramatičniji, sakriveni iza slojeva i slojeva oblaka i nemira pučine. Spektar boja nigdje nije toliko darežljiv kao dok šetate obalom ka ušću - žut, narandžast, crven, pa na samo jedan trenutak zelen, dok konačno ne padne u olovo mora. Sve to naglašeno je odvijanjem sirovog života zapetljanog u raširenim mrežama ribara sa nadom za dobrim ulovom te noći.

Potpuno drugačija, mirna i blaga, ona je utočište najogoljenije intime

85


poput nervoznih Baskijaca, petrovac još uvijek ima poruku koju viče naglas svima. njen eho čuje se u strmim dubinama koje kreću odmah uz porat, hridima koje su nemušti lukobran divljem moru, stijenama koje se krune pod udarima soli i sunca

86 Caffe Montenegro


Dramatična ljepota petrovca

Iako ovo ribarsko mjesto polako i sigurno gubi svoje ribare, zamjenjujući ih nekim novim likovima čiji se dnevni ulov mjeri drugačijim jedinicama, mali Petrovac, poput nervoznih Baskijaca, još uvijek ima poruku koju viče naglas svima. Njen eho dolazi iz strmih dubina koje kreću odmah uz porat, hridi koje su nemušti lukobran divljem moru, stijena koje se krune pod udarima soli i sunca. Park šuma iznad Petrovca posebna je po mnogo čemu i nikad ljepša nego u aprilu. Sve češći periodi sunca izvlače ono najmirisnije iz četinara a so iz morske pjene poput raspršivača na parfemu gura ga visoko. Mirisi napukle mirte koje ovdje ima u izobilju, mirisi lovora, mirođije, proljećnog cvijeća, u potpunosti opijaju sve koji se nađu na uskoj stazi iznad mora koje završni pečat na intenzitet i karakternost petrovačkih strana udara svojim moćnim talasima.

87


Stranac u Crnoj Gori: Jesus Gayarre – Rezidentni twining savjetnik (na twining projektu “Podrška poreskoj upravi” – finansira EU)

sviđa mimoj žisevot

ovdje Jesus Gayarre je kod nas rezidentni twining savjetnik na twining projektu “Podrška poreskoj upravi” koji finansira EU. U Španiji ima visoku rukovodeću funkciju u poreskoj administraciji, i upravo njegova profesija ga je u tri navrata dovela na duži boravak u Crnu Goru. Lako se prilagodio našim navikama jer, kaže mi i Španci imamo mentalitetskih sličnosti, a neke razlike u životnim navikama je prihvatio i ne primjećujući to. Crnu Goru u cjelosti poredi sa najljepšim predjelima Španije kao što su, na primjer, na sjeveru Asturias ili Alikante i Malaga na mediteranskom brijegu... Kaže još upoznaje našu zemlju i uživa u tome, a zauvijek je stekao ovdje prijatelje, tako da će se svakako vraćati i kad završi poslovni angažman. Sviđa mu se njegov život ođe, naša hrana, gostoprimstvo, odnos prema porodici, lijepi pejzaži i prije svega prijateljska nastrojenost ljudi zbog čega se kod nas nikad, iako ne govori dobro crnogorski jezik, nije osjećao u potpunosti kao stranac. razgovarala: sanja golubović

90 Caffe Montenegro

foto: lična arhiva

C.M: U Crnu Goru dolazite već treći put. Šta Vas dovodi kod nas? - Boravim u Crnoj Gori već treći put – radim na projektu koji finansira Evropska Unija. Tokom mog prvog radnog zadatka bio sam ovdje tri godine, tako da sad kad sam opet došao već sam “poznanik” Crne Gore. Prije dolaska u Crnu Goru (prvi put) nijesam poznavao vašu zemlju, znao sam za nju preko vaših sportista. Moj prvi odlazak da radim u inostranstvo bio je odlazak na Kosovo, odakle sam u par navrata posjetio Crnu Goru. I tad mi se jako dopala zemlja koju sam vidio. Zato se sa radošću svaki put vraćam ovdje. C.M: Na kom poslu ste kod nas trenutno angažovani - na kojoj poziciji ? Šta je konkretno Vaš posao? - U mojoj domovini imam visoku rukovodeću funkciju u Španskoj poreskoj administraciji, ali ovdje sam Rezidentni


twining savjetnik na projektu “Podrška poreskoj administraciji”. To je projekat finansiran od strane Evropske Unije u kojem su tvining partneri poreske administracije Španije i Crne Gore. Moja odgovornost je da koordniram i pratim proces implementacije projekta u Crnoj Gori, posebno kad ovdje dolaze španski eksperti da urade svoje zadatke.

Moja najdraža mjesta u Crnoj Gori Kotor zbog svog zaliva. Ulcinj i Ada Bojana zbog plaža. Biogradsko jezero zbog prelijepe prirode.

C.M: Kako iz Vaše vizure napreduje Crna Gora na putu ka EU? Kako konkretno napredujemo sa nadgradnjom administrativnih kapaciteta za uspostavljanje međupovezanosti i međuoperativnosti sa sistemima EU, u skladu sa zahtjevima utvrđenim Pregovaračkim poglavljem 16 – Oporezivanje? - Kao što sam prije pomenuo, boravim u Crnoj Gori po treći put, i u tom vremenskom rasponu od 10 godina saradnja sa lokalnim vlastima uvijek je bila izvrsna. Tokom ovih godina podržavao sam razvoj Poreske uprave Crne Gore i njen prelaz od tradicionalnog organa u jednu modernu instituciju koja je okrenuta fokusu prema uslugama, koja se uvijek sa entuzijazmom trudi daljem približavanju EU standardima. Pirmijetio sam da je Ministarstvo finansija svjesno važnosti Poreske administracije i obezbjeđivanju stabilnosti javnih finansija i shodno tome podržavaju njezinu kontinuiranu modernizaciju. I pored značajnog napretka koji je postigla Poreska administracija, još ima izazova koji se trebaju prihvatiti i

Durmitor i Crno jezero su impresivni. Kanjon rijeke Tare zbog svoje grandioznosti. Takođe: Lovćen, Ostrog, Budva, Perast, Skadarsko jezero, Rijeka Crnojevića… Bog je prema vašoj zemlji bio velikodušan.

nakon završetka ovog projekta, napredak na ovom polju biti vrijedan pažnje.

C.M: U kojim ste sve zemljama službovali prije Crne Gore? - Prije boravka u Crnoj Gori službovao sam u Islandu, Turskoj i u balkanskom regionu: Bosna i Hercegovina, Republika Makedonija, Srbija, Kosovo, Albanija.

C.M: Kako ste Vi upoznavali i kako upoznajete našu zemlju? - Vaša zemlja ima mnogo lijepih mjesta i mada sam ovdje boravio skoro 4 godine, još ima dosta mjesta koja ne poznajem. Pokušao sam da proputujem vašu zemlju i da saznam o njoj što je više moguće. Srećan sam da imam nekoliko lokalnih prijatelja koji mi uvijek daju prijedloge za nova mjesta koja treba posjetiti.

C.M: Promjena mjesta boravka mijenja savladati kako bi harmonizacija sa EU standardima bila potpuna. U svakom slučaju, imajući u vidu potpunu predanost osoblja u Poreskoj administraciji Crne Gore, nemam nikakve sumnje u njihov uspjeh u ovom zadatku. Glavni cilj ovog zajedničkog projekta je osnaživanje administrativnih kapaciteta prema Pregovaračkoj poziciji – Poglavlje 16 Porezi. Imajući u vidu pozitivno učešće svih, Evropska Komisija, Ministarstvo finansija i obje poreske administracije, španske i crnogorske, uvjeren sam da će

Sa djevojkom i djecom na Moskovskom mostu

i neke životne navike pod uticajem novog mentaliteta i podneblja gdje boravite. Kako ste se Vi navikavali na naš mentalitet i da li ste preuzeli neke naše domicilne tipične navike? Kako primjećujete taj uticaj? - Svi moji projekti u Crnoj Gori su bili na duže vrijeme tako da sam se uvijek morao odomaćiti makar na kratko. Nijesam bio ovdje, na način da provedem nekoliko noći u hotelu, u prolazu... već da živim duži period, tako da sam imao mogućnost da upoznam lokalne ljude i imam nekolicinu prijatelja odavde. Imajući u vidu da naši mentaliteti nijesu tako različiti, ne osjećam se kao pravi stranac, osim kad je jezik u pitanju jer crnogorski još uvijek ne govorim dobro. Ali znam da na crnogorskom poručim Nikšićko i ćevapčiće i zatražim račun... Klima je nešto što mi stvarno zna pokvariti raspoloženje, posebno sad u martu kad je kiša svaki dan. Rano padne mrak i to mi stvarno smeta. Mnoge vaše navike

„Osim prelijepe zemlje, imate jako dobre navike koje trebate da čuvate: porodične vrijednosti, prijateljstva, iskrenost, dobar smisao za humor...“ 91


mi stvarno odgovaraju, tako da sam ih prihvatio a da nijesam ni primijetio. Dobra hrana, dobra pića, dobra atmosfera, gostoprimljivost, prijateljski nastrojena nacija, familijarni... Dozvoljeno pušenje u ugostiteljskim objektima je nešto što mi zaista smeta.

C.M: Šta Vam nedostaje kod nas a imali ste kod kuće? - Duži dan i više dnevnog svijetla, španski doručak u baru, više bioskopa, a ponajviše mi nedostaje više mogućnosti za putovanja (vozom, avionom ili kolima). Po mom mišljenju Crna Gora bi trebala napraviti dodatne napore oko poboljšanja transportne infrastrukture.

tako da je to drugi grad u svijetu sa dvije bazilike nakon Rima. Jedna od njih je katedrala La Virgen del Pilar koja je zaštitnica Španije. Legenda kaže da je Sveta Deva Marija u 40-oj godini lično donijela stub u Zaragozi i da su na njemu nakon toga ljudi sagradili katedralu. Ali ako uzmem za poređenje cijelu Crnu Goru, mislim da je vaša zemlja slična jednom od najljepših regiona na sjeveru Španije - Asturias (ima prelijepe planine i more), Alikanti ili Malagi na mediteranskom brijegu.

C.M: Da li je crnogorski narod pristupačan i ljubazan u odnosu na strance? Kako ste se Vi osjećali

kad ste došli u Crnu Goru prilikom susreta sa lokalnim stanovništvom u svakodnevnim situacijama? Da li je jezik barijera pri komunikaciji? - Smatram da su ljudi u Crnoj Gori pristupačni u odnosu sa strancima. Otkako sam prvi put došao ovdje imao sam priliku da upoznam nekoliko lokalnih ljudi i postali smo prijatelji. Imao sam mogućnost da izlazim s njima, zajedno da radimo, zabavljamo se, bavimo sportskim aktivnostima... Za Špance je vaš jezik stvarno težak. U svakom slučaju, to nikad nije bila poteškoća koja bi mi onemogućila komunikaciju u vašoj zemlji. Drago mi je da mlađe generacije pričaju engleski i čak

C.M: Koje su najveće i osnovne razlike u načinu života u Vašoj domovini, u Vašem rodnom gradu, u odnosu na Crnu Goru, Podgoricu? - Prije svega, imamo više Sunca imamo više sati dnevne svjetlosti. A što se tiče mog grada, Zaragoza, ako ga uporedim sa Podgoricom nedostaje mi “El tubo”, “La plaza del PIlar” i “Casco historico” (stari djelovi grada) puni barova i restorana. Zaragoza je veoma star grad koji je bio od naročite važnosti već u vremenu Rimske Imperije i tu istoriju možete osjetiti u očuvanoj arhitekturi i brojnim spomenicima iz prošlosti. U gradu imamo i dvije katoličke bazilike,

U Kotoru sa porodicom (desno) U Perastu sa porodicom

Nezaboravni trenuci...

Na raftingu na Tari

92 Caffe Montenegro

Rafting rijekom Tarom, jedrenje, ukus ribe na Adi Bojani kao i posjeta ostrvima Kotora iz Perasta brodićem nakon ručka u restoranu Stari Mlini.


Biogradsko jezero

Most na Đurđevića Tari

Kotor Sa djecom na Svetom Stefanu

Sahat kula

Sa djevojkom u Štrudli U restoranu porto sa kolegama iz Španije i Crne Gore

Sa prijateljicom u Budvi

Cijevna Pivski Manastir

Ispred kuće pored Ljubovića

Na Svetom Stefanu

93


Tradicionalna španska hrana: Paelja (gore), španski omlet (gore desno), španski pršut (dolje desno)

i španski zbog latinoameričkih serija. Tokom godina boravka ovdje sam naučio malo crnogorski. Ali još učim.

C.M: Svaka nova zemlja je novo iskustvo... ali na primjer ako odemo nedjelju dana u Španiju (po prvi put) šta treba da obavezno posjetimo, šta od hrane da probamo? - Španija je velika zemlja. Postoji puno mjesta koja bih mogao preporučiti, a svaka od njih pružaju posebno iskustvo

Privilegije mog života u Crnoj Gori Mislim da je život u Crnoj Gori za stranca poput mene izuzetno primamljiv. Ovdje sam bio kako sa partnerkom tako i sam tako da mogu da komentarišem iz oba ugla. Kada sam bio sam, imao sam lokalne prijatelje i vrlo često smo zajedno izlazili. Naše mjesto gdje bismo se nalazili bio je cafe bar Titograd. Sada kada sam ovdje sa partnerkom i porodicom, život je više fokusiran na dom. Volimo da šetamo na Ljuboviću sa psom, šetamo kroz grad, idemo u bioskop u Delta siti, družimo sa djecom i drugim porodicama i slično.

94 Caffe Montenegro

i imaju istoriju... Madrid, glavni grad Španije, je istorijski grad sa puno barova i restorana, sa interesantnim i aktivnim noćnim životom. Barselona je divan grad na moru sa očaravajućom obalom. Valensija, Malaga, Sevilja i Granada se nalaze na jugu Španije i prema mom ukusu vjerovatno su to najljepši gradovi. Tokom ljetnjeg perioda, preporučio bih San Sebastijan i La Korunju zbog toga što nije pretoplo a gradovi su impresivni, dok tokom zime Sevilja nudi mnogo mogućnosti, a da ne govorim o manjim priobalnim gradovima poput Marbelje, Haveje, Palma de Majorke, itd.

C.M: Na šta nikako nijeste mogli da se naviknete i nikad se nećete navići? - Pušenje u barovima i restoranima. Kada ljudi puše za stolom do vas dok večerate, zaista mi je neprijatno. Loše navike u parkiranju automobila na ulici bez razumijevanja za pješake. U Španiji je jako popularno ići svugdje pješice ili biciklom.

rafting i jahanje konja. Van ljetnje sezone posjeta Kotoru, Budvi, Svetom Stefanu i Adi Bojani je obavezna.

C.M: Šta je to čime treba da se ponosimo? - Osim prelijepe zemlje o kojoj sam već pričao, imate jako dobrih navika koje trebate da čuvate: porodične vrijednosti, prijateljstva, iskrenost, dobar smisao za humor. Generalno, imam utisak da je crnogorski narod jako opušten i srećan. A hrana – trebate se ponositi svojom gastronomijom.

C.M: Kako izgleda jedan Vaš „običan dan“ ovdje? - Uobičajeno radim od 09:00 do 17:00. Nakon toga idem u šetnju, kupovinu, ili se nalazim sa prijateljima. Nekim danima, posebno petkom i subotom, izlazim sa svojim prijateljima. Jako mi se dopada uživo muzika u barovima. Tokom vikenda trudim se da se ne budim previše rano kao i da ne pravim planove. Prošle nedjelje smo vozom išli za Bar. Čim se vrijeme poboljša, posjetićemo Lovćen, Ostrog, Kotor itd.

C.M: A neobičan? C.M: Kako opisujete najkraće Crnu Goru ljudima koji je ne poznaju? - Prelijepa zemlja sa zadivljujućom prirodom, spektakularnom obalom i gostoljubivim ljudima. Međutim, ne bih preporučio posjetu obali tokom sezone (mnogo je atraktivnije tokom ljeta poći na sjever). Na sjeveru bih tokom ljeta preporučio

- Tokom svog boravka u Crnoj Gori, a usljed loših vremenskih uslova, teškog posla na početku projekta... nijesam imao vremena da isplaniram bilo šta. Međutim sada, kada je sve riješeno i kada se vremenski uslovi poboljšavaju zajedno sa produžavanjem dana, planiram da iznajmim auto i proputujem kroz


Jegulja iz restorana Gurman Aria U restoranu Gurman Aria

Volim crnogorsku hranu ali najviše jegulju U Sejdefi sa kolegama iz Španije

U restoranu Porto sa kolegama iz Španije i Crne Gore

cijelu zemlju, igram tenis, organizujem neke dodatne aktivnosti. Takođe, želio bih jednom mjesečno da organizujem “Noć Španije u Podgorici” ali bih prije svega morao naći odgovarajuće mjesto za taj događaj.

C.M: Koje pohvale ste slušali o Crnoj Gori od Vaših poznanika iz inostranstva? - Velika većina stranaca koje poznajem su impresionirani ljepotom Crne Gore. Kada se radi o mojim kolegama iz Španije, kojima sam čak dao puno informacija unaprijed, jako su zadovoljni kada im organizujemo određene ekskurzije. I

Moji omiljeni restorani i hrana u Crnoj Gori su: riba u restoranu Porto, jegulja i meso u restoranu Gurman Aria (stara Pečenjara u Zeti), meso ispod sača Pod Volat, kao i mnogobrojni drugi. Od crnogorske hrane volim i: meso ispod sača, tradicionalno meso - posebno jagnjetinu, domaći sir (obožavam kajmak), račiće i hobotnicu, uopšteno morsku hranu i divlju ribu. Ali jelo koje najviše volim jeste jegulja koju spremaju u restoranu Gurman Aria.

naravno, oni svoje utiske prenesu svojim prijateljima kod kuće ali i ekspertima koji tek trebaju doći u Crnu Goru. Naravno, mnogo im se sviđa hrana i vino.

C.M: Koje razloge navodite prijateljima iz inostranstva da treba da dođu? - Priroda, hrana. Vino, žene… Obavezno treba napomenuti i da je zemlja jako sigurna za turiste i da je izuzetno gostoljubiva.

C.M: Španska vina su sjajna. Kako Vam se sviđaju naša vina? Jeste li probali crnogorsku rakiju – lozu?

- Mislim da su crnogorska vina podjednako dobra poput španskih kao npr. Ribera del Duero, La Rioja, Somontano, Jerez. Mnogo mi se sviđaju vina Plantaža – Vrhunsko vino, Vranac Pro Corde itd. Moje kolege iz Španije su takođe zadovoljni crnogorskim vinima. Nijesam preveliki ljubitelj rakije, međutim, probao sam je nekoliko puta sa lokalnim prijateljima i kolegama i čini mi se da se njima puno sviđa. Želio bih pomenuti da mi u Španiji imamo nešto slično rakiji i zove se “Oruho”.

C.M: Kad neko kaže „Crna Gora“ koja Vam je prva asocijacija? - Prijatelji i jako dobar period u svome životu koji sam proveo ovdje. Takođe, pejzaži i predjeli povezani sa lijepim sjećanjima, uključujući odmore provedene u Hotelu Albatros u Ulcinju, Bjanki u Kolašinu, Splendido u Kotoru.

C.M: Kada odete iz Crne Gore hoćete li nam se i zašto vraćati? Šta će Vam najviše nedostajati odavde? - Siguran sam da ću ponovo doći u Crnu Goru, ovdje sam proveo puno godina i imam prijatelje koji su mi uvijek u mislima, tako da bih volio reći da kada sam saopštio svojoj porodici, ćerkama i sestričinama da ponovo odlazim u Crnu Goru, bili su jako uzbuđeni zbog moje prilike da se vratim ovdje i ponovo posjetim mjesta koje su oni upoznali prije mnogo godina.

95


Uvoznik i generalni distributer

Dalmatinska br.2 81000 Podgorica, Montenegro T: +382 69 344 788; +382 69 766 00 E: westpoint@t-com.me

U sklopu firme posluje i CAFE - PIZZERIA GLORIA


- posjetite, zabilježite Selo Drenovštica

Postojano kao

drijen tekst: krstinja zečević Foto: jovana & Đorđe

98 Caffe Montenegro


Drenovštica je selo - crnogorsko selo, naseljavano, raseljavano, dio vječitih seoba, vječitih borbi za goli život i zlatnu slobodu. Pripada oblasti Donjih Pješivaca na teritoriji Danilovgrada od kog je udaljeno 15 kilometara.

Pješivci

Pješivci obuhvataju geografski interesantan prostor na teritoriji Crne Gore. Ime im se prvi put u kotorskim spisima - Postanak plemena Pipera Erdeljanović, gdje se navodi ugovor sa Mlečanima iz 1455. godine, u kojem stanovništvo Gornje Zete, sela i plemena potpisanih u tom ugovoru, traži od Mlečana da im sveštenstvo bude pravoslavno. Pješivci se dijele na Gornje i Donje. Gornji imaju tri velika sela, Poviju, Stubicu i Cerovo. Sjeverni dio Pješivaca je sa svake strane zaštićen planinama prema Nikšićkom polju, od Ostroških greda do Budoša. Taj sjeverni dio, odnosno Gornji Pješivci zauzimaju veću površinu od Donjih koji se prostiru na južnoj strani.

ili južni kraj - kuće Perunovića. Nasred sela, na mjestu koje praktično dijeli kuće Backovića i Perunovića leži crkva koja je sagrađena u 16. vijeku crkva Svetog Nikole koja je zarasla u zelenilo, poznato u ovom kraju. U podnožju sela nalaze se ostaci kelije u kojoj je Sveti Vasilije živio prije odlaska u Ostrošku pećinu. Mještani su ga upozoravali da ovo prvobitno stanište nije dovoljno bezbjedno za njegovu misiju. Tako iz planine Zagorač ode na sigurnije i tajanstvenije mjesto. Drenovštica se nalazi na posebnoj uvali koja ima izdužen oblik. Iznad nje su nagnute strane brda Drmica i Plata. Nagib se pruža prema ravni rijeke Zete pa se zato donji dio sela naziva Lug. Iznad sela prolazi put od Danilovgrada preko Orje luke za Bogetiće a prema naselju račvaju se krakovi oko 2km

dužine. Od Danilovgrada, Drenovštica je udaljena 15km, a od Nikšića 20km, od Bogetića 5km. Atar sela obuhvata prilično veliku površinu brdima, pobrdima i srednje visokim planinama. U pravcu zapad – istok dužina iznosi 7,4km a sjever-jug 2,2km. Površina sela je 16,32 km2. Nadmorska visina kod crkve je 290m, što znači da imamo i više i niže oblasti jer se praktično spušta prema Zeti.

Tajanstveno, mirno i spokojno

Donji Pješivci zauzimaju južni dio pješivačke oblasti - odnosno planinsku stranu ili padinu nagnutu prema rijeci Zeti. Na tom dijelu prostiru se šume, žbunje, travne površine, polja i lugovi i sela, Drenovštica, Milojevići, Vitasovići, Bogmilovići, Zagorak, Selišta i Do. Drenovštica se prostire od golih brda na sjeverozapadu, i prema Ozrnićima do potoka Dobrika desne pritoke rijeke Zete. Tu su ustvari dva sela: Drenovštica na sjeveru i Tunjevo na jugu. Drenovšticu ustvari čine, dva kraja, sjeverni ili gornji gdje su uglavnom kuće Backovića i donji

99


Mali broj koliba održao se i do danas dok je većina zapuštena ili srušena od nevremena

100 Caffe Montenegro


Drenovštica ima povoljan geografski položaj i zajedno sa Zagorkom predstavlja najniži dio pješivačke teritorije. Položaj sela, klima i zemljište uslovili su da se taj kraj rano naseli. Od samog postanka najgušće je naseljen centralni dio sela dok su zaseoci ređe naseljeni. Poznati zaseoci su: Tunjevo, Papratni do, Međurečje, Ceprove doline, Korita, Rudanov tor, Javorov do. Drenovštica je poznata po ublovima, bistijernama i izvorima koje stanovništvo koristilo za kućne potrebe i stoku. Poslije 1955. godine počela je elektrifikacija sela i tada se nivo života podiže na veći stepen. Suvomeđu i loše zidove, zamjenjuju kvalitetniji materijali. Podižu se nove kuće, staje za stoku, sušare za meso. I imanja, koja uglavnom nijesu velika se više obrađuju. Pošto je teren dosta nagnut, prave se podzidane bašte, terasastog oblika i tako se zemlja koristi na mnogo bolji način. U to vrijeme Drenovštica je imala izrazito stočarski karakter. Za ispašu stoke koristile su se okolne planine udaljene oko 10 kilometara. Tamo je u to vrijeme izdizalo oko 30 domaćinstava. Svi su imali svoje kolibe, đe se ljeti posebno živjelo i sakupljala hrana za zimu. Mali broj koliba održao se i do danas dok je većina zapuštena ili srušena od nevremena. Selo ima prizemne kuće na izbu, zatim dvospratne a u novije vrijeme, kuće se popravljaju, obnavljaju i prave nove na spratove. Septembra 1972. godine u selu je bilo najviše Perunovića, pa Backovića,

Živi se u selu , neko se vrati da obnovi staru kuću, neko sagradi novu

Radulovića, Pajovića, Mijuškovića itd. Mnogi stanovnici su se iselili za Podgoricu, Nikšić, Glavu Zete i van Crne Gore. Za vrijeme kolonizacije poslije II svjetskog rata otišao je jedan broj mještana. Seobe ne prestaju ni danas, odnosno potrebe za poslovima vode ih dalje od svog ognjišta. Današnji mještani se

sjećaju priča kad su njihovi preci išli na zaradu u Ameriku đe su mnogi i ostali. Sa ovog magistralnog puta često se baci pogled na ovo crnogorsko selo koje djeluje tajanstveno pa skoro mirno i spokojno. No vjerujem da ima uslove da raspakuje kofere i privuče pažnju svojom prirodom svima koji su željni ljepote, mira, spokoja i rada koji oplemenjuje. Ima ono dobar vidik i šanse da postane turističko mjesto, jer odatle se širi pogled niz pitome Bjelopavliće. Kamene međe, zarasle staze, šiblje i smokve, šipak i zarasli putevi govore da se tu nekad živjelo i da se tu i danas živi. Na neki drugi način, onako kako se živi u većini crnogorskih sela. Živi se u selu, neko se vrati da obnovi staru kuću, neko sagradi novu. Vinogradi se orezuju, sade se novi. Strme strane se oplemenjuju, podziđuju i dobijaju s enove male površine plodne zemlje. Ponekad se dolazi samo da se obradi imanje s vremena na vrijeme. Drenovštica je selo - crnogorsko selo, naseljavano, raseljavano, dio vječitih seoba, vječitih borbi za goli život i zlatnu slobodu. Život se nastavlja, ne onako kako bi mi željeli, ali one zarasle kozje staze pretvaraju se u bolje puteve - malo sporo, ali sigurno, sa novim motivima za opstanak. Ljudi ostaju u Drenovštici, baš kao i mnogi DRIJENOVI koji ostaju u selu i po kojima je selo dobilo ime, i koji ne mogu nikud da se odsele - tu su svoji na svome! U selu Drenovštica rođen je čuveni Nikšićki književnik i dramaturg Žarko Komanin. Čuveni kulturni radnik nikad nije zaboravio svoj rodni kraj, ni kad je bio daleko od njega u srcu je nosio Drenovšticu i Nikšić.

101


104 Caffe Montenegro


105


106 Caffe Montenegro


107


108 Caffe Montenegro


PODGORICA Watch shop TIME Trg Republike bb tel: +382 (0) 20 232 149 mob: +382 (0) 67 221 441 fax: +382 (0) 20 232 326 e/mail: timeplus@t-com.me

BUDVA Watch shop TIME Delta City, Cetinjski put bb tel: +382 (0) 20 290 090 mob: +382 (0) 67 243 383

Watch shop OLD TIME Petra Prvog 23 (Stari grad) tel: +382 (0) 33 452 880 mob: +382 (0) 67 333 334


- Vrijeme je da izađete u prirodu Piknik

štvu U dsaruprirodom U prirodi sve ide u krug. Sve naše dobre navike pomažu životnoj sredini da mi i naša sledeća pokoljenja imamo čist vazduh, bistru vodu, zelene šume. Naše nebo mora ostati plavo da bi vedar ostao naš osmijeh. Ekologija je u ovom našem svijetu nova religija i osnovni preduslov za zdraviji razvoj društva. Zato predlažem da se družimo sa prirodom, a piknik je idealan za to.

tekst: krstinja zečević

112 Caffe Montenegro


Zima nije bila sniježna ali bila je nekako kišna i bezlična. Zato sad kad je već i kalendarski prošla daje sve od sebe, ne predaje se, bori se posljednjim trzajima ali... Dani su sve vedriji i topliji. Želja za uživanjem u prirodi sve je veća, a priroda je nešto najljepše što nas može osvježiti poslije tmurnih zimskih dana. Proljeće je počelo i vrijeme je da se izađe iz kuće na čist vazduh i da se uživa u nekom izletu. Kako isplanirati izlet, đe otputovati zavisi od mnogo faktora. Piknik se može održati čak i u dvorištu porodične kuće, u bašti, ili naravno na nekoj daljoj lokaciji. Možemo ga isplanirati i u nekom parku, nekoj bližoj ili daljoj šumi, nekom brdašcu ili pak na nekoj nepoznatoj lokaciji. Za piknik je potrebno lijepo vrijeme. U svakom slučaju dobra vremenska prognoza i dobro odabrana lokacija. Ako se nalazimo blizu svog doma a vrijeme nas iznenadi lakše ćemo se skloniti neđe ili vratiti nazad. Ako bi pošli neđe dalje ne bi bilo lijepo da nam dan pokvari kiša. Zaista nam treba sunčan dan pa iako ima malo povjetarca. Zavisno od naših planova za put potrebne su odgovarajuće stvari, bez kojih ne treba putovati. Tu je

Osnovni dio opreme za piknik je ćebe ali ne bi bilo loše ni ponijeti sklopivu stolicu ukoliko ima ljudi koji ne mogu da sjede na zemlji. Tu su naravno i korpe pravljene specijalno za ovu vrstu aktivnosti.

svakako ćebe ili više ćebadi koje ćemo postaviti na odgovarajući suvi teren. Može se ponijeti i nekoliko lako sklopivih stolica, koje ne zauzimaju mnogo prostora u našim kolima jer ima osoba koje ne žele da sjede na zemlji ili možda ne mogu. Zato se prije izleta ili piknika dobro dogovoriti sa svim članovima porodice i njihovim željama, kao i sa članovima društva sa kojima smo isplanirali piknik. Zato dobro znamo koliko je važno društvo sa kojim planiramo piknik.

Porodica ima poseban značaj za što češća okupljanja i za što više zajednički iskorišćenog vremena ovakvog tipa. Vrijeme provedeno sa porodicom ono pravo vrijeme kad dolazi do boljeg upoznavanja roditelja i đece, njihovih sklonosti i potreba. Vrijeme provedeno sa đecom je dragocjeno, posebno u ovo današnje vrijeme đe su roditelji zaposleni i neki se čak rjeđe viđaju međusobno. Zato se najčešće koristi vikend kad su uglavnom svi slobodni. No ovo druženje

Sa druženja iz prirode uvijek nosimo dobre uspomene, tople priče, dobru energiju 113


roditelja i đece treba da bude pravo druženje i zabava, sa spontanim razgovorom da đeca ne bi osjetila određenu dozu kritike, za koju treba ostaviti neku drugu priliku. Piknik zna se podrazumijeva pripremu hrane u prirodi. Svi članovi imaju svoja zaduženja i tako niko neće biti umoran. Neko je zadužen za roštilj, za razne sendviče, salate, a zatim tu je i zabava odnosno sportske aktivnosti. Svima mora biti zabavno. Na kraju krajeva hranu možemo ponijeti od kuće, ali mislim da je uzbudljivije kad je sami pripremamo u prirodi. Kad na nekom zaklonu između dva kamena naložimo vatru i improvizujemo roštilj, pa zamiriše kobasica, slanina, krmenadla natopljene začinskim biljem uz obavezan crni luk i domaći hljeb. Drugi sloj je obično grilovano povrće a okolo zelena livada, šuma, čist vazduh. Pa zar jela neće imati mnogo bolji odnosno sjajan ukus. Pojedinci vole i više od ovoga –pravi gurmanski piknik sa dodatkom pršute, sira, slanih pita, slatkih pita, mafina i kolača. Uz sve ovo obavezan je pribor za jelo: kartonski tanjiri, plastične čaše, papirne kese, korpe za nošenje svih potrebnih stvari. Sve je ovo lijepo, potrebno i nezaboravno

hrana ima mnogo bolji ukus kada ste u prirodi 114 Caffe Montenegro


a piknik nije samo dobra hrana. Piknik nije samo ćebe, korpa, hrana, odmor. Piknik je nešto mnogo veće. To je najbolje druženje sa prirodom, druženje čovjeka sa čovjekom. Zbog toga se organizuju razne igre, takmičenja. Ja lično ne bih otišla bez lopte (odbojka, rukomet, između dvije vatre, razna dobacivanja, pokrenut će sve naše mišiće, koji su se uspavali tokom zimskog perioda. Ako slučajno zaboravite ponijeti loptu (moju veliku ljubav), može se osmisliti mnogo dobrih igara, vježbi i sl. Može se brzo hodati, trčati, igrati igre, igrati badminton a postoji još puno aktivnosti, čak se mogu ponijeti i muzički instrumenti. Fotoaparat bi bio poželjan jer ima toliko momenata koje treba zabilježiti i toliko prirodnih ljepota. Fotografija šume, livade, usamljenog drveća, planine, visoravni, nekog šumarka, naših aktivnosti. Koji to aparat ne želi zabilježiti prve proljećne cvjetove, visibabe, ljubičice, krokuse, jagorčevine, narcise, žuti cvijet drijena, ciklamu sakrivenu ispod nekog žbuna.

Piknik je zaista poseban doživljaj koji spaja ljude, nudi dobru zabavu, idealnu atmosferu. Sa druženja iz prirode uvijek nosimo dobre uspomene, tople priče, dobru energiju. Piknik ne spada u neka skupa ulaganja pa je i zbog toga potreban porodici, pojedincima, društvu. Prirodu treba što češće posjećati, diviti se njenoj ljepoti, udisati čist vazduh, družiti se što je možda i najvažnije. Druženje i razgovor čine da se ljudi bolje upoznaju, bolje razumiju, bolje i srećnije žive. Druženjem se stvaraju bolji odnosi, postajemo humaniji, bolje ćemo cijeniti jedni druge jer rođenjem naše šanse su iste.

Na kraju lijepo provedenog dana na pikniku treba obavezno pokupiti smeće i taj prostor osta viti onakvim kakvim ste ga zatekli.


KIC april 2018.

Koncert i promocija monografije

Velika sala - 19h

2.

poneđeljak

2.

16.

Izložba fotografija

Izložbeni hol - 19:30

Sajam američkih fakulteta

Predstavnici američkih univerziteta podijeliće informacije o programima i diplomama koje nude, kao i o mogućnostima i prednostima studiranja u SAD. Ulaz besplatan, uz registraciju.

poneđeljak

16 - 19. april

SILUETE

Ambasada Finske i KIC

DANI FINSKOG FILMA

autorke Lidije Vukčević

poneđeljak

KIC

2 - 5. april

Sala DODEST - 20h

SVJETSKA KNJIŽEVNOST NA FILMU VI

2. 3. 4. 5.

American Corner

Hotel Hilton / 17:00 - 20:00

Jubilej - 45 godina KUD-a “Ljubo Božanović” iz Pipera

Hauardov kraj / Howard’s End (1992)

poneđeljak

Režija Džejms Ajvori / Uloge: Entoni Hopkins, Ema Tompson, Vanesa Redgrejv

Krila golubice / The Wings of the Dove (1997)

utorak

Režija Ijen Softli / Uloge: Helena Bonam Karter, Linus Rouč, Aleks Dženings

Ostaci dana / Remains of the Day

srijeda

(1993)

16. 17. 18. 19.

Little Wing

poneđeljak

Euthanizer (2017)

utorak

Režija Teemu Nikki / Uloge: Matti Onnismaa, Jari Virman, Hannamaija Nikander

srijeda

Režija Jussi Hiltunen / Uloge: Ville Virtanen, Antti Holma, Mikko Neuvonen

četvrtak

Režija Tonislav Hristov / Uloge: Ivan Fransuzov, Angela Jekova, Vangel Jekov

Law of the Land

Odsjaji u zlatnom oku / Reflections in a golden eye

četvrtak

The Good Postman

(1967)

18.

KIC i Jazz Art

JAM 2018.

KIC

20.

Premijerni koncert poznatog bosanskog vokala Nataše Mirković sa francuskim serpentistom Mišelom Godarom i američkim bubnjarem i perkusionistom Džarodom Kejdžvinom.

utorak

srijeda

Tamare Pavićević

Art studio Radulović

11. 12.

JAM 2018.

13. 13.

Nina (2016)

23.

poneđeljak

(2015)

19h

Dokumentarni film američke rediteljke Karol Baš o džez pijanistkinji, kompozitorki i aranžerki Meri Lu Vilijams (1910-1981), koja je stvorila brojne hitove za velike orkestre poput Benija Gudmena, Djuka Elingtona i dr.

The Girls in the Band

20h

U ovom dokumentarcu režiserka Džudi Čejkn (Judy Chaikin) pokazuje da su ženski džez bendovi često bili na margini društva jer se smatralo početkom 20. vijeka da žene nemaju snagu da sviraju duvačke instrumente.

petak

Zajednička izložba učenica OŠ “Milorad Musa Burzan” Anastasije Jakšić i Viktorije Aleksejceve

25 - 27.april

25.

Gost pisac - Kozmin Perca

IZMEĐU KULTURA razgovor sa piscima i čitanja

26.

27.

KNJIŽEVNO PREVODILAŠTVO Učesnici: Marinko Koščec, Đura Miočinović, Jelena Knežević, Vladimir Arsenić / Moderator Marinko Vorgić

13.

petak

petak

autorke Aleksandre V. Jovanović Baletska trupa Allegro i KIC

XIII festival baleta Allegro

Publika će uživati u koreografskim minijaturama raznih plesnih pravaca i stilova koje će prirediti učesnici različitih starosnih uzrasta, iz raznih krajeva naše zemlje. KIC i Jazz Art

JAM 2018.

30.

autora Žarka Vučinića

petak

INFO - 020 664 237 e-mail: kicpress@gmail.com

Promocija knjige

Dinamika pripovednog prostora

Promocija romana za djecu

PUH ĐORĐE I DUHOVI TRIFTARA BILETARNICA 9 - 20h

www.kicpodgorica.me

Program iznenađenja

poneđeljak

Vikendom dva sata prije programa

facebook: KICPodgorica

18h 20h

Učesnici: Vladimir Vojinović, Tanja Mravak, Lejla Kalamujić / Moderator Vladimir Arsenić

American Corner - 18h

27.

20h

Moderator Slađana Kavarić / Prevodilac Đura Miočinović

četvrtak

27.

Sala DODEST

Učesnici: Andrej Nikolaidis, Roman Simić, Miloš Živanović / Moderator Vladimir Arsenić

Velika sala - 19h

Multimedijalna sala - 19h

Književni festival

LITERITORIJA IZMEĐU KULTURA razgovor sa piscima i čitanja

petak

(2011)

Predstavu po tekstu Džordža Bernarda Šoa režirala je Anna Gončarova, a uloge na engleskom jeziku tumače učenici škole. Predstava je namjenjena za sve uzraste.

srijeda

20h

Riječ je o biografskom ostvaranju posvećenom životu slavne muzičarke Nine Simon, dobitnice 15 Gremi nagrada.

Mary Lou Williams: The Lady Who Swings the Band petak

Dječija predstava

Treće izdanje festivala, sa temom “Između kultura”, u fokusu ima pitanje egzila - jednog od ključnih problema savremenog svijeta i temu književnosti od antičkih vremena do aktuelnog književnog stvaralaštva.

Sala DODEST

Džez na filmu: Žene u džezu

četvrtak

Edukativni centar Ruska škola u Podgorici

poneđeljak

Julia Hulsmann Trio

Pijanistkinja i kompozitorka Julija Hulsman predstaviće se premijerno podgoričkoj publici sa svojim trijom u sastavu Marko Mulbau, kontrabas i Hajnrih Kuberling, bubnjevi. Izvešće muziku sa novog albuma “Sooner and Later’’, koji je objavila prestižna izdavačka kuća ECM.

srijeda

Koautori emisije o filmu sa studentskog radija KRŠ, Damir Murseljević i Maksim Ojdanić, približiće nam istoriju razvoja američkog horor filma.

PIGMALION

JAM 2018.

KIC, Jazz Art i AC

The American Nightmare

poneđeljak

23. KIC

KIC i Jazz Art

Velika sala - 20h

Djeca kroz druženje, predavanje o reciklaži, slušanje muzike i prezentaciju o izgradnji instrumenata izrađuju svoje vlastiteinstrumente od otpadnih i recikliranih materijala. Prijavljivanje je obavezno.

Izložbeni hol - 19h

Grupna izložba

srijeda

Radionica sa Jasnom Jovićević Kreativna reciklaža - Mjuziklaža

Sala DODEST - 19h

Kradem ti se u večeri 2 četvrtak

petak

23.

Veče sevdaha i starogradske muzike

Izložbeni hol - 19h

Beogradski kantautor Marko Stojanović Louis premijerno će sa svojim bendom predstaviti pjesme sa posljednjeg albuma “Beskraj”, ali i albuma “Shine on me”.

srijeda

American corner - 19h

KIC

Veče s piscem gost Nikola Nikolić

Velika sala - 20h

Marko Louis i bend

American corner - 12h

Nataša Mirković - En El Amor: Sefardske pjesme jugoistočne Evrope

11.

(2016)

Režija Džon Hjuston / Uloge: Elizabet Tejlor, Marlon Brando, Brajan Kit

Multimedijalna sala - 19h

5.

(2017)

Režija Džejms Ajvori / Uloge: Entoni Hopkins, Ema Tompson, Džon Hejkraft

Velika sala - 20h

4.

(2016)

Režija Selma Vilhunen / Uloge: Linnea Skog, Paula Vesala, Lauri Maijala

Velika sala - 20h

3.

Sala DODEST - 20h

instagram: kic_budotomovic

UNESCO Međunarodni dan džeza 30.april - KIC premijere KIC zadržava pravo izmjene programa

20h


VILLA ‘LAURUS’

STUDIO SYNTHESIS architecture & design

www.studiosynthesis.me �� � �� � � � ��� �� ��� � � ���� �� � ��� ��� �� ���� ��� ��� ��� ���� � � �� �� � � � � ��


PROIZVODNJA “CUSTOM MADE” NAMjEŠTAJA UNION DRVO, Beograd

D

rvo je višestruko koristan plod prirode koji služi dobrobiti naše planete, nephodno kao dio ekosistema ali neophodno i nezamjenljivo i kao dio industrije. Vremenom je upotreba drveta u industriji usavršena, pa tako imamo primjere sjajne i izrazito maštovite upotrebe drveta u građevini kao što je projekat japanske kompanije „Sumitomo forestri“ koja planira da u

118 Caffe Montenegro

“Prijatelju, samo pogledaj ovo drveće Čitav život su posvetila dobrobiti drugih Podnose oluje, kišu, vjetar i grad Štiteći nas.” (Bhagavata Purana)

Tokiju do 2041. godine izgradi drveni neboder od 70 spratova, koji će biti visok 350 metara. Iz kompanije najavljuju da će 90% spoljašnosti činiti upravo drvo a i unutrašnjost će većinom takođe činiti drvo. Ovaj maštoviti i inovativni projekat je podstrek za sve kompanije koje se bave preradom drveta i prozvodnjom drvenih elemenata da u XXI vijeku budu što maštovitiji i slobodniji u preradi drveta

za potrebe enterijera i građevine. Union Drvo je uspješan primjer praćenja svjetskih trendova sa poslovnom filozofijom da rad sa drvetom daje mogućnost umjetničke kreativnosti bez granica u svrsi funkcionalnosti. Union Drvo je osnovano 1996. godine u Beogradu, kao veleprodaja namještaja, a od 2015. godine kompanija posluje i kao proizvođač namještaja za ugostiteljske objekte.


U Union Drvo proizvodnom pogonu mogu se pohvaliti kompletnim i zaokruženim procesom proizvodnje namještaja

Union Drvo, već 22 godine drvo tretira kao DAR koji nam je priroda nesebično dala i koji s poštovanjem inkoporiraju u lijep, moderno dizajniran, udoban i trajni namještaj za enterijere ugostiteljskih objekata. U prvih 20 godina poslovanja u kompaniji Union Drvo su vrijednost drveta vidjeli u komadima namještaja koje su pažljivo i sa ukusom birali sa raznih svjetskih tržišta i uvozili za potrebe prodaje klijentima na tržištu našeg regiona. Međutim, kako je osnivač firme, Aleksandar Helc po struci inženjer šumarstva, koji je oduvijek gajio veliku ljubav i strast prema prirodi i prema drvetu, nekako je priodan sljed napredovanja bio da Union Drvo pokrene sopstvenu proizvodnju namještaja od masiva drveta. Proizvodni pogon kompanije Union Drvo u Svilajncu otvoren je 2015. godine nakon puno planiranja, pripreme i uloženog truda i rada.

Tim potezom kompanija Union Drvo je željela da posveti posebnu pažnju upravo preradi masiva drveta, i proizvodnji „custom made“ namještaja za potrebe enterijera ugostiteljskih objekata. Nakon samo dvije godine iskoraka kompanije Union Drvo u novu sferu rada - proizvodnju „custom made“ namještaja za potrebe enterijera ugostiteljskih objekata, njihovi proizvodi su već sad izuzetno traženi i prodaju se kako u Srbiji i susjednim zemljama regiona, tako i na novim tržištima dva nova kontinenta, pa su pored Evrope osvojena tržišta Azije i Afrike. U Crnoj Gori namještaj iz proizvodnog pogona Union Drva možete vidjeti u većini renomiranih ugostiteljskih objekata kako na obali mora, tako i širom zemlje. U Union Drvo proizvodnom pogonu mogu se pohvaliti kompletnim i

Union Drvo je uspješan primjer praćenja svjetskih trendova sa poslovnom filozofijom da rad sa drvetom daje mogućnost umjetničke kreativnosti bez granica

zaokruženim procesom proizvodnje namještaja – od fine prerade masiva hrasta, bukve i čamovine prema projektu i nacrtu iz projektnog biroa koji čini tim iskusnih inženjera šumarstva, do završnih tretiranja i farbanja drveta, preko šivenja tapacirunga i spajanja svih djelova u jednu cjelinu – „custom made“ komada namještaja koji je predviđen za profesionalnu upotrebu u ugostiteljskim objektima.

119


Kako se tržište kompanije Union Drvo širilo i klijenti upućivali kompleksnije zahtjeve tako se i proces interne evolucije kretao uzlaznom putanjom, pa sada iz proizvodnog pogona izlaze standardne i barske stolice,

tapacirane fotelje, tapacirani dvosjedi, tapacirane klupe (separei), ploče stolova različiih tekstura i dimenzija i razne drvene obloge koje su neizostavni dio enterijera savremenih, visoko rangiranih hotela.

„Ono zbog čega smo izuzetno ponosni u Union Drvu je upravo obrada masiva drveta i sposobnost da kroz precizan tehnički projekat naših inžinjera, iz prirode izvučemo maksimum i kreiramo najljepše komade koji će biti na raspolaganju našim klijentima, restoranima i hotelima, ali i njihovim krajnjim korisnicima – svima nama...“ - direktor i osnivač Union Drva, Aleksandar Helc

Novitete iz Union Drva pogledajte u najnovijem katalogu za 2018. godinu dostupnom na web adresi

www.uniondrvo.com a obavezno posjetite i izložbeni salon u Beogradu u ulici Pančevački put 64. 120 Caffe Montenegro


JEDINSTVENO U CRNOJ GORI BIRAJTE MUZIKU PO VAŠOJ ŽELJI IDEALNU UZ VAŠ AMBIJENT


CM klub Hoteli Adria, Budva, + 382 (0) 33 680800 Akvamarine, Budva +382 69 599299 Albatros, Ulcinj +382 (0) 30 423263 Aman Sveti Stefan +382 67 203444 Ambasador Podgorica +382 (0) 20 272233 Amfora, Kotor +382 (0) 32 305852 Apart Hotel Premier, Podgorica +382 (0) 20 406520 Aria, Podgorica +382 (0) 20 872570 Astoria montenegro, Aurel, Podgorica +382 (0)78 113333 Azimut, Sveti Stefan +382 (0) 33 468992 Belvi, Bečići +382 (0) 33 425100 Best western hotel Šumadija, Beograd +381 (0) 11 3514255 Best Western Premier Hotel Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 406520 BG City hotel, Beograd +381 (0) 11 6686805 Bianca Resort&Spa, Kolašin +382(0) 20 863000 Bojatours, Podgorica +382 (0) 20 621153 Budvanska rivijera, hotelska grupa Budva ,+382 (0) 33 451640 Casa del Mare, Herceg Novi +382 (0) 69 700702 CentreVille Hotel & Experiencese, Podgorica, +382 (0) 67 875202 Crystal, Petrovac +382 (0) 33 422100 Božić, Inđija; +381 (0) 21 6420414 Brile, Kolašin; +382 (0) 20 865021 Čile, Kolašin; +382 (0) 20 865039 Danica, Petrovac +382 (0) 33 46204 Delfin, Bijela +382 (0) 31 683093 Dukley gardens, Budva +382 (0) 69 170000 Đurić, Petrovac; +382 (0) 33 461814 Durmitor, Žabljak +382 (0) 52 360206 Eminent, Podgorica +382 (0) 20 664545 Forza Lux, Kotor +382 (0) 33 333500 Franca, Bijelo Polje +382 (0) 50 433442 Franca, Bar +382 (0) 30 55 920 Franca, Pljevlja +382 (0) 77 300067 Glava Zete, Glava Zete +382 (0) 40 212666 Haus Freiburg, Ulcinj +382 (0) 30 403008 Hilton Podgorica Podgorica, +382 (0) 20 443443 Holegro, Ulcinj +382 (0) 30 423483 Hostel City Center, 122 Caffe Montenegro

članovi cm kluba Beograd +381 (0) 11 2644055

Sokoline, Ostrog, +382 (0) 69 011444

Bonela Green Bazar, Podgorica, +382 (0) 68 024646

Splendid, Bečići

Bonita, pizzeria, Kotor

Splendido, Prčanj +382 (0) 32 301700

Bonsai fresh market&bar, Podgorica, +382 (0) 67 170681

Šumadija - Nikaljević, Prčanj +382 (0) 32 338057

Byblos i shisha lounge Podgorica +382 (0) 67 311 342

Sveti Nikola apartmani, Kotor +382 (0) 69 237288

Royal, cafe bar i plaža, Bar

Sveti Nikola, Kotor +382 (0) 69 429109

Caffe del Mare, cafe restoran, Kotor +382 (0)32 333051

The Queen of Montenegro, Bečići +382 (0) 33 662662

Carpe Diem, cafe, Bar

Trebjesa, Nikšić +382 (0) 40 731144

Casa mia, Caffe pizeria, Nikšić + 382 (0) 60 006655

Tre canne, Budva +382 (0) 69 019999

Casper, Budva Castella, snack bar pizz., Budva +382 (0) 33 454859

Kalamper, Bar + 382 (0) 30 361281

Udruženje hotelijera i restoratera Crne Gore Udruženje malih hotela Vardar, Kotor +382 (0) 32 325084

Kalamper hotel & Spa Bar + 382 (0) 68 333833

Vukov most, Nikšić +382 (0) 40 257131

Bar +382 (0) 30 350501

Kerber, Podgorica +382 (0) 20 405405

Xanadu, Zelenika +382 (0) 31 684666

Kostas, Podgorica +382 (0) 20 610100

Zamak Pobore, Budva +382 (0) 33 464601

Laguna hotel & restoran, Podgorica +382 (0) 67 614777

Ziya, Podgorica +382 (0) 67 229000  

Majestic, Budva, +382 (0 )68 012940 Marshal, Nikšić +382 (0) 67 065065

Zlatibor MONA, Zlatibor +381 (0) 31 841021

MB Turist, Žabljak +382 (0) 52 361601

Žabljak, Žabljak +382 (0) 77 400190

Hotel Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622623 Hotel Resort Ruža Vjetrova, Dobra Voda, Bar +382 30 306000 HP Fjord, Kotor +382 (0) 32 325233 HTP Boka, Herceg Novi +382 (0) 31 346075 HTP Budvanska rivijera, Budva +382 (0) 33 451788 HTP Korali, Bar + 382 (0) 30 313070 HTP Primorje, Tivat +382 (0) 32671277 Imanje Knjaz, hotel restoran Podgorica +382 63 234567 Imperial, Bar +382 (0) 30 455288 Institut Simo Milošević, Igalo +382 (0) 31 658111

MD, Bar +382 (0) 30 305124

Zlatnik, Beograd +381 (0) 11 3167511

Ugostiteljski objekti

Castello di Boka, Stoliv +382 (0) 32 306260

Castello,

Ćatovića mlini, restoran, Morinj +382 (0) 32 373030 Cesare, café-bar, Kotor Club Emporio, Stari grad Budva Copacabana, Ulcinj Cuba, cafe bar, Petrovac Čarolija, poslastičarnica, Podgorica +382 (0) 67 817200 Čudna šuma, cafe bar, Žabljak De gustibus, rest., Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800

Monte Cristo, Kotor, +382 (0) 32 322458

21 Mne Urban Bistro, Podgorica +382 (0) 69 888222

Mir, Zlatibor, +381 (0)69 5205001

Almara Beach Club, Oblatno, Tivat

Montengro Stars Hotel Group, Budva +382 (0) 33 773777

Al posto giusto, Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800

Onogošt, Nikšić +382 (0) 40 243608

Amfora, cafe, Podgorica +382 (0) 69 472658

Palas, Mojkovac +382 (0) 69 031385

Amici, kafeterija, Nikšić

Budva +382 (0) 69 160000

Palazzo Radomiri, Kotor +382 (0) 32 333172

Arena, cafe bar, Bečići

Ulcinj +382 (0) 30 373701

Palmon bay, Igalo +382 (0) 31 332442

Astoria restorani

Perjanik, Danilovgrad +382 (0) 20 813130 Planinka, Žabljak +382 (0) 52 361344 Podgorica, Podgorica +382 (0) 20 402500 Princess, Bar +382 (0) 30 300100 Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622-623 Regent Porto Montenegro Tivat 382 (67) 28 27 86 Rene, Podgorica +382 (0) 67 219 541 Rivijera, Petrovac +382 (0) 33 422100 Romanov Sveti Stefan +382 33 468 471 Šajo, Budva +382 (0) 33 460243 Savojo, Buljarica +382 (0)67 672044 Sentido Tara, Bečići +382 (0) 33 404196 Silver Moon, Kotor +382 (0) 32 330322

Atrium, galerija rest., Kotor +382 (0) 32 322439 Azzuro, cafe bar, Bar Badanj, restoran, Virpazar Bahus, rest. - vinoteka, Podgorica Bajova kula, Kotor Balkan Grill Montenegro, Podgorica, +382 (0) 69688112 Bar Bay Club, Bar +382 (0) 68 444485 Barakuda, rest., Ada Bojana +382 (0) 67 817295 Bastion, restoran, Kotor BB, restoran, Bar Belvedere, Herceg Novi +382 (0) 31 346320 Black Iris cafe, Budva +382 (0)78 119530 Blanche, restoran, Pržno

Diamond, night club, Nikšić +382 (0) 67 399924 Dominus, cafe bar, Petrovac Donna kod Nikole, restoran, Budva

Dukley beach lounge, Durante,

Durmitor, rest. - motel, Žabljak +382 (0) 50 488111 Durmitor, eko selo, Trsa, Piva +382 (0) 67 839358 Dva vesla, gril bašta, Budva Đardin, restoran, Perast +382 (0) 67 221219 Eco Resort Plavnica, Golubovci +382 (0) 20 088044 Eko katun, Kolašin +382 (0) 20 860150 Ellas, restoran, Kotor +382 (0) 32 335115 Elit lounge restaurant and bar, Podgorica +382 (0) 67 866222 Emporio club, Budva Etno selo Montenegro, Brezna +382 (0) 67 209049 Evropa, poslovni centar, Berane Fili, cafe bar, Berane Fontana, hotel rest., Budva +382 (0) 33 452153 Forest, cafe restoran, Nikšić +382 (0) 40 213766 Forza,


članovi cm kluba

poslastičarnica, Kotor

restoran, Rožaje

konoba, Kostanjica +382 (0) 32 373 053

Rafailovići, Budva +382 (0) 69 397968

Fratello, diskoteka, Bar

Mogren I, plaža i plažni restoran, Budva

Ribarsko selo, Žanjice

Vinoteka Enomanija, Budva +382 (0) 33 453003

Gaeta, Cetinje

momčilov grad, restoran, Žabljak +382 (0) 67 383662

Ribnica, rest. Podgorica +382 (0) 20 210 600

Zeleni gaj, cafe bar, Budva

Galion, rest., Kotor +382 (0) 32 325054

Monte Carlo, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 674181

Ričardova glava, restoran - plaža, Budva

Caffe Mozart, Stari grad, Budva +382 (0) 69 101789

Garden Restoran & pizzeria, Podgorica+382 (0) 67 265066

Montenegro caffe pub, Podgorica

Risan, rest., Risan +382 (0) 32 371805

wasabi, Bar +382 (0) 30 311043

Giardino, pub, Herceg Novi +382 (0)69 403 933

Montenegro Pub, Nikšić

Ritter, Cetinje

Giardino, restoran, Reževići +382 (0) 69 019555

Montefish, Tivat, +382 (0) 32 670250

Riverside restoran, Nikšić, +382 (0)67 9188323

Aleksandrović, vinarija Oplenac, Srbija

Grispolis, restoran, Bigova, Tivat +382 (0) 69 357657

Movida beach, Tivat, +382 (0) 63 222011

Rocky beach, Utjeha, Bar

Aleksandrija, Herceg Novi

Hacijenda, latino bar, Budva

Mtv, picerija, Petrovac

Samba, restoran, Bar

Ibon, cafe pizz., Nikšić +382 (0) 40 212026

Nacionale, restoran, Cetinje +382 (0) 41 234 851

San Marino, restoran, Budva

Island, plažni bar, Kamenovo

Nautilus, café - bar, restoran, Igalo

San Remo, restoran picerija, Rožaje

Izvor, rest., Sutomore +382 (0) 30 373821

Nik Gold Pivnica, Budva +382 (0)33 452815

Santa Marija, Bečići

Aqua viva Artcafe, Podgorica +382 (0) 67 665511 Bambi Bambi - voda “Duboka” Bamboos, Podgorica +382 (0) 69 060171

Jadran - Kod Krsta, restoran, Budva

NK Pub, Nikšić

Savardak, nac. rest., Kolašin; +382 (0) 69 051264

Javor, nac. restoran pansion, Žabljak +382 (0) 69 014385

Nova konoba Herceg Novi +382 (0) 68 859956

SAVOIA, cafe rest., Bar +382 (0) 69 656503

Brunocaffe, Podgorica +382 (0) 67 544688 Carlsberg Srbija Cedevita, Zagreb

Javorovača, rest., Žabljak +382 (0) 69 020701

O sole mio, restoran - pizzeria, Budva

Sempre, rest., Podgorica, + 382 (0)20 665771

Dalmacija vino, Hrvatska

Jezero, rest., Podgorica +382 (0) 67 619603

P.C. Atrijum, Nikšić

Sicilia, italij. pekara i pizzeria, Podgorica

Dalvina winery, Makedonija

K-2, picerija Nikšić

Paladium automat club, Budva i Podgorica +382 (0)68 086086

Skala Santa, konoba, Kotor

Kalamper, apartmani, Bar +382 (0) 69 333833

Panini, Petrovac

SKI VILLAGE, rest. & bar, Kolašin, +382 (0) 67 65900

Kalamper, restoran, Bar

Papilon, cafe bar, Rafailovići

Sport Club, Podgorica

Don Paky, Monte Ko, Ulcinj +382 (0) 30 401688 Evian Farman Sapori (Illy cafe), Kotor +382 (0) 32 323585

Kapetanova konoba, Rafailovići

Paradiso, restoran, Utjeha, Bar +382 (0) 67 854444

Square caffe, Podgorica +382 (0)68 512512

Frikom

Karampana, Kotor +382 (0) 69 045223

People’s Beach Bar, Igalo +382 (0) 68 249239

Stara varoš, cafe bar, Žabljak

Fructal, Ajdovščina Slovenija

Kiss, Petrovac

Per Sempre, rest., Podgorica +382 (0) 20 220066

Stari grad, konoba, Budva +382 (0) 33 454443

Grazia, radionica torti i kolača, Podgorica

Knjaževa bašta, restoran, Bar

Piazza, rest., Podgorica +382 (0) 69 028001

Stari Grad, restoran, Kotor +382 (0)68 322 025

horoz electric, Podgorica, +382 (0) 20 870145

Koliba, konoba, Bogetići +382 (0) 40 200704

Picado klub, Podgorica +382 (0) 20 622226

Sv. Toma, plaža, Bečići

Jastreb, pekara, Podgorica; +382 (0) 20 247304

Konak, restoran, Cetinje +382 (0) 41 761011

Pinta lounge bar, Podgorica +382 (0)20 510018

Svera, konoba, Tunjevo +382 (0) 69 484442

kimbo caffe,

Krušo, konoba, Herceg Novi

Planet, cafe bar, Bar

Tag, cafe bar, Cetinje +382 (0) 67 666982

Kula, konoba, Bar +382 (0) 30 341717

Plavnica +382 (0) 20 230944

Tajson, cafe bar, Rožaje

L’ Angolo, rest., Podgorica +382 (0)67 416511

Plažni bar Questo Quello, Sutomore, +382 (0)67 348007

Tani, Nikšić

Matuško, vinarija, Potomje, Hrvatska +385 (0) 98 428676

La Esquina, cafe rest., Bar +382 (0) 68 301130

Plus, rest., Podgorica +382 (0) 20 205111

Tapas bar Las Ramblas, Bar

Manuel caffe

La scala, rest., Podgorica +382 (0) 68 886648

Pod murvom, restoran, Bečići

The old Fishermans club, pizzeria, Budva +382 (0) 69 555347

Laguna, mliječni restoran, Berane

Polo, pizzeria, Bar +382 (0) 30 317414

Tramontana, cafe pizz-, Morinj +382 (0) 68 800070

Laguna, restoran, Podgorica

Port club bowling, Kotor- Radanovići +382 (0) 68 457579

Trattoria Giardino, restoran, Podgorica

Leut, rest., Herceg Novi +382 (0) 69 041054

Porto, Budva

Tri šešira, rest., Pljevlja +382 (0) 68 049686

Lobelia, cafe piceria, Herceg Novi

Porto, restoran, Podgorica +382 (0) 69 231886

Troja, restoran Tuzi, +382 (0) 69 051495

Lupo di mare, rest., Podgorica +382 (0) 67 909299

Portobello, cafe - bar, Kotor

Trpeza, konoba, Kotor, +382 (0) 69 345290

MAIna, rstoran, Podgorica +382 (0) 67 504990

Portun, restoran Nikšić

Turist, cafe pizz., Bar +382 (0) 67 314777

MA-VI, cafe, Tuzi +382 (0) 67 588878

Poslastičare Fontana, Nikšić

Ukus, poslast. burekdžijska radnja, Nikšić

Mareza, rest., Podgorica +382 (0) 20 281009

Premier, café - bar, Podgorica

Velvet Cocktail klub, Podgorica

Maruška konoba Podgorica +382 (0) 67 259833

Presto pizzeria, Podgorica +382 (67) 630-631

Venom, pizz., Podgorica +382 (0) 20 238237

MB Ice club, Budva

Regina, Tivat

Verige 65, Kotor +382 (69) 65 65 75

Mediterraneo, konoba, Petrovac +382 (0) 33 401612

Restoran Dolce Vita i plaža Stijene, Rafailovići

Vidikovac, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 345277

Milenijum,

Ribar,

Vila ACD,

Brendovi, proizvođači

Freixenet

Kamnik, Skoplje, Makedonija Knjaz Miloš Ledo

Martex, Cetinje Max corp, Podgorica, +382 (0) 67 000 505 Mesopromet, industrija mesa, Bijelo Polje musićpak, Podgorica +382 (0) 69 072 866 Nava rent a car, Podgorica +382 (0) 67 600600 Next, Fresh&Co. Nivea Orbis pekara Žitko, +382 (0) 33 451554 Pantomarket, mesna industrija, Herceg Novi +382 (0) 31 682000 Pernod Ricard Pirella, Podgorica +382 (0) 20 883350 Pivara Trebjesa d.0.0., Nikšić Plantaže, Podgorica +382 (0) 20 658111 Plenković, vinarija Hvar, Hrvatska +385 (0) 21 745709 123


članovi cm kluba

Bar +382 (0) 69 236008

Podgorica +382 (0) 20 606450

M-G Trade Podgorica 382 (67) 33 35 40

Delta city, Podgorica +382 (0) 68 878637

Lf Spa , Italija +39 0547 341257 Hrvatska +385 98 9278668

Musić Pak, Podgorica+382 (0) 67 642081

Direct Market Conculting, Podgorica +382 (0) 69 066270

Luk-trade, Bar +382 (0) 30 316710

Office centar, Podgorica +382 (0) 20 626451

Display, Bar +382 (0) 30 316710

Lukoil Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 219415

Orbico doo, Cetinje +382 (0) 41 232164

Doro Bambino, Bar +382 (0) 69 228220

Luštica bay, www.lusticabay.com

Original team, Kruševac +381 (0) 69 3011983

DS Security, Nikšić +382 (0) 40 221048

Ljetopis Automotive doo (Mercedes-Benz), Podgorica +382 (0) 67 660660

Pg Pak, Podgorica 382 (0) 68 880211

Đurković Company, Nikšić +382 (0) 40 252015

Maesto Line, Podgorica +382 (0) 67 660660

Slatka tajna, rad. kolača, Podgorica +382 (0) 69 341080

Rokšped, Podgorica +382 (0) 20 656 777

Džemo, Bar +382 (0) 69 427010

Mall of montenegro, Podgorica +382 (0) 20 625314

Sony Ericsson Srna, mljekara, Nikšić +382 (0) 40 258160

Rustorg Montenegro Doo, Bar +382 (0) 67 363585

ELA market, Kotor +382 (0) 32 304229

Marina Sv. Nikola, Bar +382 (0) 30 313911

Sao cafe, Nikšić +382 (0) 67 270333

Elektroprivreda Crne Gore, Podgorica 19100

Marina torte, Podgorica +382 (0) 69 021557

Tažex, Herceg Novi +382 (0) 31 678225

Estera, Bar +382 (0) 30 340523

MBD komerc, auto centar, Podgorica +382 (0) 20 662450

Time Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 664864

Exponat, Kotor +382 (0) 32 302584

Mercator-CG, Podgorica +382 (0) 80 080 080

vero moda, Podgorica +382 (0) 68 001006

Vabcom, Podgorica, +382 (0) 67 024005

Fani Marić, Herceg Novi +382 (0) 31 353404

Merkator International, Bijelo Polje +382 (0) 50 431072

voda voda, Vlado Beuaty bar, vinarija velimirović Danilovgrad +382 (0) 69 077180

Vitis d.o.o, Podgorica +382 (0) 67 494583

FIBA, Novi Sad +381 (0) 21 493325

Metropolis, Podgorica

VOLI Motors, Podgorica, +382 (0) 20 445065

Foto Boni, Podgorica +382 (0) 20 667505

MG trade, Tuzi, Podgorica; +382 (0) 67 333540

Zvonko Bogdan vinarija, Srbija www.vinarijazvonkobogdan.com

west piont, Podgorica, +382 (0) 344788

Foto Riva, Podgorica +382 (0) 20 667620

Mikel F –Diamond Center Podgorica

Distributeri, Zastupnici Preduzeća

Gardašević prevoz, Nikšić +382 (0) 40 214382

Milunović diskont, Kotor +382 (0) 32 302436

Atlas Marine, +382 (0)69 753663

A.D. Marine, Bar +382 (0) 30 313906

Golden Sun Casino, Dubrovnik; +385 (0) 20 638588

Mirax group +382 (0) 67 211000

Balević trade, Budva +382 (0) 33 452686

ABN Trade Crna Gora +382 (0) 31 322205

goranović industrija mesa, Nikšić, +382 (0) 77 400001

Minimalic Trnava, Slovačka +421 918 780 552

Bar kod, Podgorica

AD Centro Jadran, Bar +382 (0) 30 346341

Grad na dlanu-mobilna aplikacija, Podgorica, +382 (0) 67 018026

Mixer, Italy

baristta kafa, Nikšić +382 (0) 68 261207

Alo taxi, Podgorica 19700

Grafički Centar Mercator, Bijelo Polje +382 (0) 50 430444

CG Ex Mirage, Petrovac

Amica, Budva +382 (0) 67 447712

Granulati, Bar +382 (0) 30 312601

City moda, Podgorica +382 (0) 20 451972

Amon, rent a car, Budva

Gruppo Palazzetti, Itally +39 0434 922922

Compania de Vinos Montenegro, Morinj, + 382 (0) 69 507708

Aqua Ski, Bečići +382 (0) 69 331585

Guardian, Budva +382 (0) 33 456040

dar kozmetika, Beograd +381 (64) 646148198

Arte dolce, Budva +382 (0) 33 459259

Habitat, Podgorica +382 (0) 20 228009

Di bar, Budva +382 (0) 33 454104

Australian, Made in Italy +382 (0) 69 886564 Austrian Airlines Avalon, rent a car, Tivat +382 (0) 67 245959

Imperijal shopping centar, Bijelo Polje + 382 (0) 50 478601 Interesta, Podgorica +382 (0) 20 227484

Podravka d.o.o., Podgorica +382 (0) 20 872188 Podostroško vino, Ostrog +382 (0) 67 898000 Podrum Castelo Stevan, Sotonići; +382 (0) 30 374240 Podrum vina Aleksandrović, Vinča +382 (0) 33 452686 RB Global, Stara Sokolova, Užice +381 (0) 31 516751 Rosa Simčič, vinarija Ceglo, Slovenija +386 5 39 59 200

Sun ice creams (DonZe d.o.o), Podgorica +382 (0) 20 625791 Tuborg Uljara Abazović, Bar +382 (0) 30 361133

Destilerija Zarić, Podgorica +382 67 175 175 Duwl D - Trade, Podgorica +382 (0) 20 634 901 Eccolo, Budva +382 (0) 33 454624 Efel Motors, Podgorica +382 (0) 20 210910 Enigma Company, Nikšić +382 (0) 68 830803 Es System k Balkan, Podgorica, Bul. Džordža Vašingtona 98/III G3Spirits, Podgorica, +382 (0) 20 291030 Horeca Expo, Beograd +381 (0) 11 3447125 Jela komerc, Rožaje +382 (0) 51 278605 Jela plus, Dubrovnik +385 (0) 20 456220 Lamex commerce, Podgorica +382 (0) 20 247308 Lipovac vinarija, Cetinje +382 (0) 67 216766 Maprenat, Tivat +382 (0) 32 684510 Monte Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 665131 Montecco inc, Danilovgrad +382 (0) 20 883459 Montefino Wine DOO, 124 Caffe Montenegro

Balloon, Kotor +382 (0) 32 323030 Beogradski sajam turizma, Beograd, +381 (0) 63 477430 Bonesa, Bar +382 (0) 30 346250 Capital plaza, Podgorica +382 (0) 67 023223 Cer Style, Podgorica, +382 (0) 68 834834 Cerovo, Bar +382 (0) 30 550500 Cogimar, Ljuta-Kotor Comp - comerc, Nikšić +382 (0) 40 218746 Company “Vigo”, Kotor +382 (0) 67 544933 Concordia commerce, Ulcinj +382 (0) 30 411206 Congresexpo, Beograd; +381 (0) 11 2686024 cosmetics market Podgorica +382 69 301126 Crnogorski Telekom, Podgorica 1500 CS/Sales TNT Express,

Intersport Nikšić, +382 (0) 40 449610 Podgorica +382 (0) 20 449627 Institut za istraživanja i projektovanja u privredi Beograd +381 11 6300751 ITP, Podgorica +382 (0) 20 625912 Jadranski sajam, +382 (0) 33 410410 Kamini Dragović, Radanovići, Kotor +382 (0) 69 308545 Kapilogos, Budva +382 (0) 69 219 403 K&M sistem, Nikšić +382 (0) 77 272 722 K2, rafting klub, Nikšić +382 (0) 40 213431 Kings, Podgorica +382 (0) 20 624625 Klub Champion, Bar +382 (0) 30 315791 Kolor press, Lapovo +381 (0) 34 850170 Lada, salon ljepote Cetinje +382 (0) 41 231280 Loading rent a car, Kotor +382 (0) 32 323111

Montefish, Tivat +382 (0) 32 675250 Monte Swiss, Bar +382 (0) 69 531447 Montenegro Airlens, Podgorica +382 (0) 20 664433 Montenegro Business Alliance +382 (0) 20 622728 Monte vino ,Internacionalni salon vina Podgorica, +382 (0) 67 569034 M tel, Kralja Nikole 27-a, Podgorica Muzički centar Crne Gore, Podgorica +382 (0) 68 535362 MX d.o.o., Podgorica +382 (0) 67 454545 Nike shop, Ulcinj +382 (0) 30 422255 Niška mlekara, Niš +301 (0) 18 265619 Octopus doo, Bar +382 (0) 69 622243 Oftalens, Podgorica +382 (0) 20 601905 Olio Prom, Bar +382 (0) 30 342304 Optika MN, Podgorica +382 (0) 68 579 579 Opus 3, Podgorica +382 (0) 20 642144 Padella, Tivat +382 (0) 32 673560 Paco Monte, Danilovgrad +382 (0) 20 810050 Pak Centar, Bijelo Polje, +382 (0) 69 166066 Parah, Budva Perfect Group, Podgorica +382 (0) 20 205065 Pingvin, Kotor +382 (0) 69 050529 Porto Montenegro, Tivat +382 (0) 32 674660


članovi cm kluba

Princ - Mont, Ulcinj +382 (0) 30 413202

AV oprema, Kotor +382 (0) 68 042157

Privredna mreža Balkana, Beograd +382 (60) 30 45 600

BC Inženjering, Nikšić, +382 (0) 40 252266

Reklam, Herceg Novi

cercamp doo, Ul Marka Radovića 14. Podgorica

Renault Alliance, Cetinjski put bb, Podgorica

Čikom, Podgorica +382 (0) 20 227114

Roksport, Herceg Novi +382 (0) 31 350280

Ćilimara, Podgorica +382 (0) 69 549892

Royal studio, Podgorica +382 (0) 20 240286

Čisto, Podgorica +382 (0) 67 660077

Ruski Centar, Bar +382 (0) 30 315448

ClimaCane Mobili, Beograd +381 (0) 11 3445625

Si&Si, Kotor +382 (0) 32 322060

Company DJAPA 8, Beograd +381 (0) 11 3110770

Škorpion, Herceg Novi +382 (0) 31 335115

Cubico, Podgorica +382 (0) 20 228181

Smart gym-dječiji fitnes centar, Podgorica +382 (0) 63 843001

Cungu & CO, Ulcinj +382 (0) 30 401064

Smrčak, Podgorica +382 (0) 20 280719

Dakom, Podgorica

Societe Generale Montenegro, Podgorica, +382 (0) 67 252123

DD Welness Solutions, Novi Beograd; +381 (0)11 3148717

Soho city, Bar, +382 (0) 67 002233

Dr Trade, Podgorica +382 (0) 20 261072

Sten, Podgorica +382 (0) 20 206696

Ekoplant, Podgorica +382 (0) 20 281010

Studio Synthesis, Podgorica + 382 (0) 20 228083

Ent - Ext, Podgorica, +382 (0) 20 260831

Syrups, Podgorica + 382 (0) 68 008337

Enza home, salon namještaja Podgorica, +382 (0) 69 339978

T-com, Podgorica + 382 (0) 67 421321

Fadis, Bar +382 (0) 30 341703

Tece, Zagreb +385 91 2 8323 12

Gastro group, Podgorica, +382 (0) 69 871841

Techocooling, Bolonja, Italija + 385 (0) 91 941 0807

Gitanes Les, Nikšić +382 (0) 40 253222

Telenor, Podgorica 1188

Glass dizajn, Nikšić +382 (0) 40 217508

Tim Kop, Podgorica +382 (0) 20 606450

Glass service, Nikšić +382 (0) 40 214330

Vapor, Podgorica +382 (0) 20 262107

Gorenje, Podgorica +382 (0) 20 251152

Veterinum, vet. klinika, Ulcinj +382 (0) 30 401412

Higijena, Podgorica +382 (0) 20 272405

VOLI trade, Podgorica +382 (0) 20 445000

Horoz electric, Podgorica, Tivat, Budva, Ulcinj +382 (0) 20 870145

Vuk Petrol, Radanovići - Kotor; +382 (0) 32 331600 V & B Invest, Podgorica; +382 (0) 67 322111 Womens world, Podgorica, +382 (0) 69 868797 YC Yug, Bar +382 (0 )69 062709 Veneta plamen, Podgorica, +382 (0) 69 661140 Zlatara Baltez, Bar +382 (0) 67 540552 Zlatara Mikel F, Podgorica +382 (0) 20 230097 Zlatara Onyx, Budva Zlatara vera, Niksic +382 (0) 67 890880

Opremanje

Al gallery, Podgorica +382 (0) 20 225776 Antiques Stanković, Kotor +382 (0) 69 071819 Aragana, Bar +382 (0) 30 340055 Arti home centar, Bar Asti, fabrika namj., Beograd, +382 (0)20 230 118 Atena Bohor, Budva +382 (0) 33 456280 Audio Dream, Podgorica +382 (0)67 824782

Icecom, Podgorica +382 (0) 20 290402 Italia ferrari, Podgorica +382 (0) 68 111115 IVNIK, Podgorica +382 (0) 20 613873 Kompakt MG, Smederevo +381 (0) 26 224227 Konstancia, Beograd +381 (0) 11 3231863 Koving-M, Podgorica + 382 (0)20 510504 Kraft, Podgorica +382 (0) 20 212150 Kuzmić PRO, Čakovec, Hrvatska +385 (0) 40 395315 La dorica, Bar; +382 (0) 30 314135 La mia casa, Podgorica +382 (0) 69 333100 Lumar, Podgorica +382 (0) 20 218447 M.Č. Atelje, Nikšić +382 (0) 40 247745 Majstorija Marković, Podgorica +382 (0) 20 269128 Manjola Gift & Souvenir Shop, Podgorica +382 (0) 20 664415 Metrico Mont Centar, Kotor +382 (0) 32 331515

Vršac +381 (0) 13 800137 Mirmont, Nikšić +382 (0) 40 212620

Ruma +381 (0) 63 504930

Turističke agencije

Montex Elektronika, Podgorica +382 (0) 20 255900

Forza Cattaro, Kotor +382( 0) 32 304068

Montora Software, Podgorica +382 (0) 20 620003

Itas travel agency, Nikšić +382 (0) 40 242202

Namještaj Đurović, Podgorica +382 (0) 69 054000

London bridge nvo, Nikšić; +382 (0)40/ 242 083,

Nino dizajn +382 (0) 67 519080

Magelan, Novi Sad +381 (0) 21 420680

Nolina, cvjećara +382 (0) 67 875874

Memento Me Marketing & Communications, Podgorica, +382 (0) 69 383858

Objekta, Tivat +382 (0) 67 600603 Oktel oprema, Budva +382 (0) 69 024917 Omnipromet, Bar +382 (0) 30 314340 Pejkom, Beograd +381 (0) 11 2424279 Plava Devetka, Herceg Novi +382 (0) 31 335999 Player Int., Beograd +381 (0)11 3347442 Poly Dec, Beograd +381 (0) 11 3540650 Progres and Co., Nikšić +382 (0) 40 251011 Promadura floors, Bar +382 (0) 30 316136 Promotive, Podgorica +382 (0)20 886185 Propergo comfort & luxury, Beograd, +381 (0) 63 320344 Pierre Cardin – Home, Podgorica, +381 (0) 20 260064 Rakočević radinost, Bijelo Polje +382 (0) 50 433596 Rapex, Bar +382 (0) 30 341244 Ribnica Commerce, Podgorica +382 (0) 20 623814 Rocky & Pistolato, Podgorica +382 (0) 20 642367 Saniteko d.o.o., Podgorica; +382 (0) 20 643301 Semper, Nikšić +382 (0) 40 234 804 Shollex, Podgorica +382 (0) 20 206100 Spa medica, Podgorica+382 (0) 67 835 565 Stefani Mobili, Smederevo +381 (0) 26 224 742 Stiropak +381 (0) 18 803335 Storks, Podgorica +382 (0) 20 891670 Surfmont, Kotor +382 (0) 32 322256 Tehnobar, Podgorica +382 (0) 20 262091 Telemont, Podgorica +382 (0) 20 511700 Termiko, Herceg Novi +382 (0) 31 342535 TMG, Veternik +381 (0) 21 823167 Union drvo, Beograd +381 (0)11 3281879 Velux, Beograd www.velux.rs Vg group, Bar +382 (0) 30 341733 Vibacom, Herceg Novi +382 (0) 67 629747 Volcano kladionice

Mi-Rai, Nikšić +382 (0) 40 256123

Winterhalter Gastronom, Budva, +382 (0) 69 238451

Migo,

Wizard,

Montenegro Holidays, Budva +382 (0) 33 402522 My travel, Nikšić +382 (0) 40 220021 nevidio canyoning, Nikšić +382 (0) 69 041213 Planet tours, Podgorica +382 (0) 20 231008 Talasturs, Bar +382 (0) 30 312182 Udruženje turističkih agencija Crne Gore

Turističke organizacije i organi uprave

Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, +382 (0) 20 406301

Atlas tours doo Podgorica +382 (0) 69 014 259 Barska Plovidba AD, Bar +382 (0) 30 311300 Direkcija za izgradnju puteva Crne Gore +382 (0) 20 224493 Nacionalana turistička organizacija +382 (0) 77 100001 Opština Budva +382 (0) 33 451451 Opština Ulcinj +382 (0) 30 412413 TO Bar, +382 (0) 30 311633 TO Berane, +382 (0) 51 236 664 TO Bijelo polje, +382 (0) 69 326877 TO Budva +382 (0) 33 402814 TO Cetinje +382 (0) 41 230 250 TO danilovgrad +382 (0) 20 816015 TO Herceg Novi +382 (0) 31 350820 TO kolašin +382 (0) 20 864254 TO kotor +382 (0) 32 322886 TO mojkovac +382 (0) 50 472428 TO nikšić +382 (0) 40 213262 TO Pljevlja +382 (0) 52 300148 TO Podgorica +382 (0) 20 673679 TO rožaje +382 (0) 51 270158 TO tivat +382 (0) 32 671324 TO Ulcinj +382 (0) 30 412333 Uprava pomorske sigurnosti, Bar +382 (0) 30 313240 TO žabljak +382 (0) 52 361802

125


8.MART

ZAGREB I LJUBLJANA (08.03. - 11.03.2018.)

139€

BUKUREŠT (07.03. - 11.03.2018.)

139€ MILANO

VERONA-VENECIJA (07.03. - 11.03.2018.)

155€

SOLUNMETEORI (08.03.-11.03.2018.)

119€

OHRID

SARAJEVOMOSTAR (10.03. - 11.03.2018.)

55€

DUBROVNIK

20€

TIRANA-SKADAR

20€ VASKRS NA

KRFU

(05.04. - 09.04.2018)

165€

(08.03 - 11.03.2018.)

59€

TOURIST AGENCY

020 231 008 069/341 990 067 571 453

PLAĆANJE NA RATE U AGENCIJI ILI NA VIŠE RATA PREKO HIPOTEKARNE BANKE


jovanadjordjefoto@gmail.com |

jovanadjordjephoto |

Photography by Jovana & Ä?orÄ‘e

+382 (0) 69 182 820 | +382 (0) 69 444 954


ELEGANTNO RJEŠENJE TECEdrainprofile - novi tuš profil.

TECE d.o.o. Predstavništvo Sarajevo Ulica Hiseta 15 71 000 Sarajevo T: +387 (0) 63 908 323 www.tece.ba

TECE d.o.o. Fallerovo šetalište 16 10 000 Zagreb T: +385 (0) 1 3079 000 info@tece.hr www.tece.hr


Profile for Casopisi Caffe Montenegro i Prostor

Caffe Montenegro 146  

Caffe Montenegro 146  

Advertisement