DIGITALIZACIJU će preživjeti samo štakori
Preživjet će zaposleni i tvrtke koji se ponašaju kao štakori: brzi, fleksibilni, spremni za promjene, a potrebne su im male količine hrane da prežive. Dinosauri, koji su veliki, navikli trošiti puno hrane i sporo se kretati - oni će nestati piše Ljiljana Lukić ljlukic.pregled@gmail.com
GKontroler je kao GPS u automobilu, on stalno analizira (‘preračunavam’) i daje konkretne savjete menadžerima. Menadžer nema više vremena, on želi odgovore kao u pjesmi Partibrejkersa “Hoću sad i hoću sve!”
lavna tema upravo završenog Međunarodnog kongresa kontrolera, koji je okupio 400 sudionika, a čiji je domaćin bio Menadžment centar Beograd, digitalizacija u biznisu, donijet će kako stvari stoje, najveće promjene do sada: nestat će mnoga zanimanja, poslovi i kompanije, a čini se da ćemo se i svi morati mijenjati. Bojan Šćepanović je, odmah nakon završenog fakulteta, osnovao sa suprugom Sandrom vlastitu tvrtku za obuku menadžera, prvu takve vrste u Beogradu. U gotovo dva desetljeća prerasla je u kompaniju s tridesetak zaposlenih, vlastitim istraživačkim i izdavačkim centrom i stalnim rastom. MCB i njegov direktor u toku su s najnovijim trendovima u biznisu, a u fokusu im je, u poslovnom svijetu nezaobilazni, kontroling koji sve više osvaja i ovu regiju.
U Beogradu je u organizaciji MCB-a održan 5. kongres kontrolera Srbije koji je imao međunarodni karakter. Koji su po vama glavni odjeci tog skupa?
- Ključna poruka je promjena. Svi su za promjene, ali je pitanje želimo li mijenjati sebe i želimo li uvoditi promjene. Promjene su oduvijek postojale, ali je digitalizacija strahovito ubrzala proces promjena. Sve je brzo, odmah! Primjerice, ovaj intervju piše novinarka u Beogradu za novine u Zagrebu, a ja odgovoram dok sam na kongresu u Barceloni. I sve se to događa u jednom danu! Ili, moja 75-godišnja majka skinula je aplikaciju za mobilni telefon i sve plaća preko njega. Više ne želi ići u poštu ili banku, ona je digitalna. Što će onda raditi banke i pošte sa svojim poslovnicama?
Kontroling je relativno nova grana ili trend u ekonomiji. U kojem se pravcu razvija? Kako se postaje kontroler?
- Kontroleri postoje odavno, samo su se drugačije zvali: plan i analiza, upravljačko računovodstvo... Ono što je novo jest puno bliža veza kontrolera s menadžerom. Kontroler je kao GPS u automobilu, on
stalno analizira (‘preračunavam’) i daje konkretne savjete menadžerima. Menadžer nema više vremena, on želi odgovore kao u pjesmi Partibrejkersa Hoću sad i hoću sve! Kontroling je nastao u Njemačkoj 70-ih godina i tamo je izuzetno razvijen, dok mi u Srbiji užurbano trčimo i pokušavamo sustići kolege iz Njemačke. Kontroler je majstor, zanatlija, kao i svaki drugi posao. Osamdeset posto kontrolera je završilo ekonomski fakultet, ima oko 35 godina i 70 posto kontrolera su žene, što je veoma zanimljivo.
Tema kongresa bila je digitalizacija u biznisu. Je li vas što iznenadilo od onoga što se čulo, možda uplašilo ili razveselilo?
- Potpredsjednica za ljudske resurse u Delhaize Srbija, najvećem maloprodajnom
suprotnom, radit će jeftine, nisko plaćene manualne poslove.
Digitalizacija je novo doba. Tko će moći opstati, tko će mu se moći prilagoditi, a od čega ćemo se definitivno oprostiti?
lancu u Srbiji (Maxi, Tempo…) je rekla kako će 50 posto radnih mjesta u toj kompaniji nestati do 2030. godine. Isto to je rekla i Dragana Smolović, direktorica ljudskih resura u Banci Intesa, samo što je njena procjena 80 posto! To je zapanjujuće, zar ne? Stara radna mjesta se gase (ložač, daktilograf, blagajnik…), dok se nova radna mesta ubrzano otvaraju (IT, kon-
se gase nova r
SVI SU ZA PROMJENE, ALI JE PITANJE ŽELIMO
LI MIJENJATI
SEBE
I ŽELIMO LI UVODITI PROMJENE
troleri, zaista j će zanimlj Interne ma zam
troleri, life coachevi…). Moja kći ima 20 godina i zaista je pitanje što će ona raditi za 20 godina? Koja će radna mjesta uopće postojati? Također, zanimljiv je trend i automatizacije (robotizacija, Internet of Things…). Ljude u mnogim poslovima zamjenjuju roboti ili automatizirani strojevi. Radnici trebaju biti spremni za nova znanja! U
Radnic o h K Ag - A za m b s
- Kao i kod svih promjena, preživjet će samo štakori. Dinosauri će nestati. Preživjet će zaposleni i tvrtke koji se ponašaju kao štakori: brzi, fleksibilni, spremni za promjene, a potrebne su im male količine hrane da prežive. Dinosauri, koji su veliki, navikli trošiti puno hrane i sporo se kretati - oni će nestati. Dakle, moja poruka kao gurua kontrolinga jest: ponašajte se kao štakori!
Kakva je situacija u okruženju u pogledu digitalizacije i kontrolinga?
- Trendovi su slični, s time što Srbija za regijom kasni pet do 10 godina. Na primjer, ovih je dana pokrenuta dobra inicijativa Digitalna Srbija, možda ćemo u tome uspjeti prevladati naš zaostatak. Što se tiče MCB-a i rada u Hrvatskoj, mi već uveliko radimo u Hrvatskoj i planiramo širiti naše poslovanje. Hrvatske tvrtke jako dobro reagiraju na koncept kontrolinga i sjajno surađujemo. Kompanije iz Hrvatske vole naš pristup koji je praktičan, neposredan i pun humora.
Hrvatske tvrtke jako dobro reagiraju na koncept kontrolinga i sjajno surađujemo. Kompanije iz Hrvatske vole naš pristup koji je praktičan, neposredan i pun humora.
Koji su glavni parametri za procjenu utjecaja krize u Agrokoru koja trese cijelu regiju?
- Agrokor je veliki problem za Hrvatsku. U njemu je više od 60.000 zaposlenih i stečaj Agrokora može uzdrmati hrvatsku privredu, a može se dogoditi i da sama država bude ‘na koljenima’. Nije problem samo u Agrokoru, problem je i u ostalim dijelovima koji su s njime povezani, posebno dobavljači, banke i radnici. Što se tiče Srbije, šteta će biti manja. Agrokor ima tri glavne kompanije u Srbiji: Dijamant, Frikom i Mercator. Prve dvije sjajno rade, dok je treća možda više zadužena. No to je sve puno, puno manje nego što je to u Hrvatskoj. Moj savjet za rješenje
Agrokora jest da Hrvatska bude izuzetno odlučna i hrabra. Ako je država riješila preuzeti upravu od Agrokora (Lex specialis Agrokor), onda mislim da bi trebala ići još hrabrije i odlučnije. Ukratko, ‘do kosti’. Obitelj Todorić bi trebalo maknuti iz tvrtke, plaće drastično smanjiti (20 do 50 posto), prodati sve nepotrebne dijelove kompanije (automobile, jahte, avione…).
Ovdje je osnovni cilj preživljavanje Agrokora, a ne hoće li se to nekome svidjeti ili ne. Ako Agrokor bankrotira, to može povući cijelu Hrvatsku na dno. U tom slučaju, nitko neće biti pošteđen i pet milijuna građana Hrvatske će platiti štetu.
