ACTIVITY BASED COSTING
Američki nasuprot nemačkom sistemu obračuna troškova na osnovu aktivnosti sa osvrtom na primenu u SAP-u
Doc. dr Vojislav Marjanović
Univerzitet Singidunum
1. ICV kongres Controllera Beograd, 17. maj 2013.


Američki nasuprot nemačkom sistemu obračuna troškova na osnovu aktivnosti sa osvrtom na primenu u SAP-u
Doc. dr Vojislav Marjanović
Univerzitet Singidunum
1. ICV kongres Controllera Beograd, 17. maj 2013.
Activity-Based Costing (često se prevodi u srpskom jeziku kao Sistem obračuna troškova po osnovu aktivnosti)
Sistem obračuna troškova po osnovu procesa (Prozesskostenrechnung)
1. Etimologija sintagme Sistem obračuna troškova po osnovu aktivnosti
2. Razlozi za pojavljivanje sistema obračuna troškova po aktivnostima
3. Primer jednostepene dodatne kalkulacije
4. Primer višestepene dodatne kalkulacije
5. Elementi sistema obračuna troškova po procesima
6. Faze sistema obračuna troškova po procesima
Iako se sintagma Activity-Based Costing prevodi u srpskom jeziku kao Sistem obračuna troškova po osnovu aktivnosti, to nije sasvim tačno
Activity-Based Costing predstavlja samo jedan od sistema u okviru obračuna troškova po aktivnostima, pa ga zbog toga ne treba prevoditi, već treba da ostane originalni naziv
Pored Activity-Based Costinga, u sisteme obračuna troškova po osnovu aktivnosti spadaju između ostalog još:
- Obračun troškova po operacijama (Operation Costing)
- Obračun troškova po procesima (Prozesskostenrechnung)- nije isto što i procesni obračun troškova
- Obračun troškova po transakcijama (Transaction Costing)
- Cost-Driver Accounting
Sistem obračuna troškova po osnovu aktivnosti je praktično nastao u kompanijama General Electric (USA) i Siemens i Schlafhorst (Nemačka)
Sistem obračuna troškova po osnovu aktivnosti je prvi put teoretski pomenut u knjizi Accounting and Management: A Field Study Perspective od Kaplana i Brunsa (1. oktobar 1987.)
Danas su najviše izučavane dve varijante sistema obračuna troškova po osnovu aktivnosti:
Activity-Based Costing (američka varijanta)
Prozesskostenrechnung (nemačka varijanta)
1. Rast opštih troškova
2. Rast heterogenosti proizvoda
3. Automatizovanje proizvodnje
4. Porast sektora usluga
5. Pomeranje u strukturi lanca stvaranja vrednosti ka neproizvodnim aktivnostima
Udeo opštih u ukupnim troškovima
Izvor: Friedl Gunther (2010) Kostenrechnung. Eine entscheidungsorientierte Einführung. München: Vahlen, str. 448
Elementi sistema obračuna troškova po procesima
Osnovne karakteristike sistema obračuna troškova po procesima:
1. Obračun opštih troškova preko procesa
2. Utvrđivanje uzročnika troškova
3. Utvrđivanje procesne organizacione strukture preduzeća i odgovornosti za nastanak troškova
4. Ciljevi sistema obračuna troškova po procesima
Obračun opštih troškova preko procesa
Osnovna ideja sistema obračuna troškova po osnovu procesa je da se opšti troškovi ne obračunavaju na osnovu dodataka na pojedinačne troškove, već preko osnovnih procesa u lancu stvaranja vrednosti.
Sistem obračuna troškova po osnovu procesa se može sprovesti sa i bez obračuna po mestima troškova.
Bez obračuna po mestima troškova ovaj sistem se obično sprovodi u SAD-u.
Preračun troškova na procese
Uzročnik troškova = Kosteneinflussgröße (Kostentreiber) = Cost Driver
Sistem obračuna troškova po procesima ne primenjuje samo uzročnike troškova koji se odnose isključivo na uposlenost, već i na veličinu serije i broj varijanti konačnog proizvoda.
Tako na primer, troškovi procesa nabavke mogu delimično da zavise i od broja dobavljača i od broja delimičnih procesa u samoj nabavci
Bankarske usluge
Proces
Obrada uplatnica
Pružanje šalterskih usluga
Odgovor na zahteve klijenata
Razvoj novih usluga
Sticanje novih klijenata
Pružanje IT-podrške
Uzročnik troškova
Broj uplatnica
Broj šalterskih transakcija
Broj zahteva klijenata
Broj novih usluga
Broj adresiranih potencijalnih klijenata
Broj časova pruženih u IT podršci
Karakteristični procesi i uzročnici troškova pri pružanju bankarskih usluga
Activity-Based Costing se uglavnom tretira kao sistem obračuna potpunih troškova
Sistem obračuna troškova po procesima može imati karakter obračuna po potpunim ali i nepotpunim (delimičnim) troškovima
sistema obračuna troškova po procesima
1. Postizanje značajnije preglednosti troškova. Ovim ciljem se želi postizanje značajnijeg uvida u organizacionu strukturu preduzeća, zatim broj i učestalost određenih aktivnosti (procesa)
2. Planiranje i kontrola opštih troškova. Postizanje većeg stepena uzročnosti između visine obračunatih troškova i njihovih uzročnika
3. Poboljšanje postupka kalkulacije. Uključivanje područja koja ne pripadaju direktnoj proizvodnji (indirektna područja), čime se postiže značajnija informaciona osnova za donošenje operativnih i strategijskih odluka
4. Odlučivanje o prebacivanju pojedinih procesa na druga preduzeća, odnosno druge učesnike na tržištu (Outsourcing). Ovim se prebacuje odgovornost na druge proizvođače, čime se dobija značajan prostor za ulazak u nove ativnosti (npr. ulazak proizvođača automobila u bankarski sektor).
Analiza
Poslovi u ovom kontekstu predstavljaju najmanje jedinice mesta troškova (operacije) čijim funkcionisanjem nastaju troškovi
Ovi poslovi se mogu utvrditi na osnovu intervjua rukovodioca mesta troškova, statističkom analizom, ili analizom organizacione strukture preduzeća
Sažimanjem poslova dobijaju se delimični procesi
Postoje dve vrste delimičnih procesa: Inicirajući delimični procesi: Variraju u zavisnosti od proizvedenih učinaka (varijabilni troškovi procesa)
Neutralni delimični procesi: Nezavisni su od proizvedenih učinaka (fiksni troškovi procesa)
Utvrđivanje delimičnih procesa u preduzeću Easy Navigate GmbH
Troškovi radnih naloga u Easy Navigate GmbH Količina proizvodnje
Aktivacija obračuna troškova na osnovu aktivnosti u SAP-u (tcode: OKKP)
u SAP-u (tcode: CPH5N)
Izveštaj o rasporedu troškova po aktivnostima/procesima (tcode: S_ALR_87011762)