1. O STUDENTSKIM (ZNANSTVENIM) RADOVIMA
Važan dio studiranja svakako je pisanje seminarskih radova kroz koje produbljuju znanja o nekoj temi, a ujedno stječu i vještine pisanja. Seminarski rad predstavljao bi samostalni rad studenta u kojem obrađuje određenu temu.1 Međutim, seminarski rad ne predstavlja samo „pisanje“, već ono predstavlja sposobnost studenta da primjeni teorijsko i praktično znanje o temi i metodološki je obradi te pravilno koristi tuđe izvore (domaće i strane).2
U konačnici, pisanjem seminarskih radova studenti se pripremaju za kvalitetnu izradu diplomskog rada kojim završavaju svoje akademsko obrazovanje. Stoga je posebno važna akademska čestitost prilikom pisanja seminarskih radova. Što uopće podrazumijeva akademska čestitost? Prije svega, „podrazumijeva prihvaćanje osnovnih vrijednosti akademske zajednice i djelovanje u skladu s njime“,3 zbog čega važno pisati seminarske radove, a kasnije i znanstvene, na način da se ne povrijedi pravo drugih. Napisani rad nekog autora njegovo je intelektualno vlasništvo te svako neovlašteno preuzimanje predstavlja povredu autorskog prava i akademske čestitosti. Dakle, plagiranje je posebno problematično u znanosti s obzirom da se dotiče i etičkih pitanja.4 Sukladno čl. 7. t. 5. Pravilnika o stegovnoj odgovornosti studenataSveučilištaJosipaJurjaStrossmayerauOsijeku,„predajaseminarskog, završnog ili diplomskog rada čiji je sadržaj djelo drugog studenta ili treće osobe, prepisivanje većeg dijela ili cijelog seminarskog, završnog ili diplomskog rada“ predstavlja tešku povredu studentskih obveza za koje su predviđene sankcije zabrane polaganje ispita, privremenog te potpunog isključenja sa studija (čl. 9. st. 1. Pravilnika o stegovnoj odgovornosti studenata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku).
1.1.Kako pisati seminarski rad?
Kao što je i ranije navedeno, pisanje seminarskog rada zahtijeva odgovarajući metodološki pristup. Seminarski radovi pišu se prema pravilima akademskog pisanja – ono je formalni stil pisanja znanstvenih radova karakterističan za znanstvenu zajednicu. Prema tome, prilikom pisanja seminara stil pisanja treba biti formalno, nepristrano, jasno, precizno, dobro strukturirano i dosljedno. 5
Za kvalitetno pisanje seminarskog rada potrebno je prikupiti i pročitati odgovarajuću literaturu, pravilno ju koristiti prilikom pisanja te se pridržavati metodologije pisanja rada. Prevenciji plagiranja pristupa se provjerom seminarskih radova u računalnim programima – umetanjem seminarskog rada u navedene programe, pokazuje se stupanj podudarnosti, odnosno postotak plagiranosti/preuzimanja drugih izvora bez da su pravilno citirani.
1 Gačić, Milica, Pisanje u znanosti i struci, Narodne novine, Zagreb, 2017., str. 35.
2 Zelenika, Ratko, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 1998., str. 260. i 291.
3 Akademsko pisanje, https://www.akademsko-pisanje.uniri.hr/akademska-cestitost/, pristupljeno 26. rujna 2022.
4 Guštin, Matko, Autorsko pravo, problematika plagiranja u znanosti i stavovi studenata, Paragraf, god. 6, br. 1, 2022., str. 16.
5 What Is Academic Writing?, https://www.scribbr.com/category/academic-writing/, pristupljeno 26. rujna 2022.
1.2. Baze podataka
Pretraživanje baza podataka započinje katalogom Knjižnice Pravnog fakulteta Osijek (dostupan na sljedećem linku: http://161.53.208.108/anew/search.html) unutar kojeg možete pretraživati prema ključnim riječima, naslovima literaturnih jedinica, autorima i slično.
Na mrežnim stranicama Pravnog fakulteta Osijek > Knjižnica, možete pristupiti izvorima i izvan ustanove – Digitalni izvori > Pristup izvan ustanove, nakon čega odabirete željeni izvor u koji se prijavljujete sa svojim AAI@EduHr podacima. Baza kojoj također možete pristupiti kroz Pristup izvan ustanove je i baza HeinOnline.
Uz katalog Knjižnice Pravnog fakulteta Osijek, svakako se trebate koristiti i portalom Hrčak (https://hrcak.srce.hr/) na kojem ćete pronaći znanstvene članke. Članke relevantne za pisanje Vaših seminarskih radova pronaći ćete u sljedećim znanstvenim časopisima:
Domaći časopisi Strani časopisi
PRAVO
- Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu
- Pravni vjesnik
- Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci
- Zbornik Pravnog fakulteta u Splitu
- Pravnik
- Paragraf
- Zagrebačka pravna revija
- EU and Comparative Law Issues and Challenges Series (ECLIC)
- Zbornik radova Pravnog fakulteta
Sveučilišta u Mostaru
- Socijalne teme
- Revija za socijalnu politiku
- Ljetopis socijalnog rada
- Socijalna politika i socijalni rad
- Archives of Psychiatry Research
- International Journal of Law, Policy and the Family
- Medicine, Law & Society
- Law, Identity and Values
- Ljubljana Law Review
- Modern Law Review
- Journal of International and Comparative Law
- Journal of Law and Society
- Child and Family Law Quarterly
- Social Private Law
- Journal of the International Law Association
- Legal Studies
- Journal of Social Welfare and Family Law
- Family Law
- Family Law Quarterly
SOCIJALNI RAD
- Social Work and Social Sciences Review
- Social Work with Group
- Social Work in Mental Health
- Families in Society
- Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja
- Mostariensia
- Socijalna psihijatrija
- Journal of Family Social Work
- Children and Society
- International Social Work
- International Journal of Social Welfare
- European Journal of Social Work
- Child and Family Social Work
- Journal of Social Policy
Prilikom pristupanja portalu Hrčak, na gornjem izborniku pod opcijom „Časopisi“ možete odabrati abecedno poredane časopise ili prema područjima. Pravni časopisi dostupni su pod opcijom „Pravo“, a za područje socijalnog rada pod nazivom „Socijalne djelatnosti“.
Izvori koji su također korisni za pisanje seminarskih radova su sljedeći:
a) Propisi
• Narodne novine
• Zakon.hr
• IUS-info (Pristup izvan ustanove)
b) Sudska praksa
• IUS-info (Pristup izvan ustanove)
• Vrhovni sud Republike Hrvatske (dostupno i za ostale sudove)
• Ustavni sud Republike Hrvatske
• Europski sud za ljudska prava
c) Statistička i druga izvješća
• Državni zavod za statistiku
• Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike /Statistička izvješća/
• Pravobranitelj za djecu
• Pravobranitelj za osobe s invaliditetom
• Pučki pravobranitelj
• Pravobranitelj za ravnopravnost spolova
2. TEHNIČKE UPUTE ZA PISANJE SEMINARSKOG RADA
Tehnički uvjeti kojima rad mora zadovoljiti su sljedeći:
- font: Times New Roman
- veličina slova u tekstu: 12 pt
- prored: 1,5
- margine (lijeva, desna, gornja i donja): 2,5
- broj stranica rada (od uvoda do zaključka): 15 – 20
- poravnanje teksta: obostrano
- fusnote: veličina slova 10 pt, prored 1, obostrano poravnanje
- numeracija seminarskog rada: od uvoda
- pisanje stranih riječi: kurziv (italic).
2.1. Izrada tablice sadržaja
Sadržaj se izrađuje putem Tablice sadržaja u Wordu, a koraci u izradi su sljedeći:
1. Pokazivačem je potrebno označiti naslov koji želite dodati u sadržaj rada
2. Kada ste označili naslov, odabirete karticu Reference (References), grupu Tablica sadržaja (Table of Contents), gumb Dodaj tekst (Add Text) i odaberite razinu naslova
3. Na kraju, na mjestu u radu predviđenom za sadržaj, ponovno odaberite karticu Reference (References), grupu Tablica sadržaja (Table of Contents), gumb Tablica sadržaja(Table of Contents)teodaberiteopcijuAutomatskatablicasadržaja(Automatic Table 1)
4. Ukoliko dođe do naknadnih izmjena sadržaja ili broja stranica ili dodate novi naslov, tablicu sadržaja ažurirate na sljedeći način:
a. ukoliko ste dodali novi naslov, potrebno ga je označiti kako je prethodno navedeno te klikom na sadržaj (tablicu sadržaja), odabrati opciju Ažurirajte tablicu (Update Table) > Ažurirajte cijelu tablicu (Update entire table) nakon čega će se sadržaj (tablica sadržaja) ažurirati
b. ukoliko ste dodali tekst pa se promijenio broj stranica, tada je potrebno na sadržaju (tablici sadržaja) odabrati opciju Ažurirajte tablicu (Update Table) > Ažurirajte samo brojeve stranica (Update page numbers only) nakon čega će se ažurirati brojevi stranica u sadržaju (tablici sadržaja) ažurirati.
2.2. Numeracija seminarskog rada
Numeracijaseminarskog radazapočinjeoduvoda.Nemoratepisatiudvaodvojenadokumenta kako biste to postigli, već u Wordu postoji opcija kojom možete započeti numeraciju od neke druge stranice u radu. Koraci u izradi su sljedeći:
1. Pokazivačem trebate kliknuti na stranicu od koje želite započeti numeraciju rada ili nove stranice
2. Potom odlazite na karticu Raspored (Layout), gumb Prijelomi (Breaks) te pod sekcijom Prijelomi odjeljka (Section Breaks) odabirete opciju Sljedeća stranica (Next page)
3. Nakon toga, u novoj sekciji kliknite na prvo na zaglavlje, potom na podnožje odakle želite da kreće numeracija rada te isključite opciju Povezivanje s prethodnim (Link to Previous)
4. U ponuđenoj kartici Dizajn (Design) odabirete pod grupom Zaglavlje i podnožje (Header & Footer) opciju Broj stranice (Page number), u ponuđenom izborniku
Oblikuj broj stranice (Format Page Numbers) te opciju Počni od … 1 (Start at…1) > U redu (OK)
a. Vjerojatno će se dogoditi da će vam u prethodnoj sekciji ostati brojevi stranica (dakle, moguće je da će ostati brojevi stranica na naslovnici, sažetku i sadržaju)
u tom slučaju trebate kliknuti na podnožje neke od stranica u prvoj sekciji te obrisati brojeve stranica (pokazivačem označiti te obrisati)
5. Kada ste postavili brojeve stranica, da biste nastavili pisati, trebate pritisnuti tipku Esc.
2.3. Stil pisanja seminarskog rada
Seminar možete pisati tzv. američkim ili tzv. europskim stilom. Američki stil pisanja je onaj u kojem svaki odlomak započinje od početka prostora za pisanje, pri čemu nakon svakog odlomka ostavljate jedan prazan red. Kod europskog stila pisanja, svaki odlomak uvlači se za jedno tabularno mjesto te nema praznog reda nakon odlomka.
Primjer pisanja odlomaka seminarskog rada
Američki stil
Tri su slučaja kada brak prestaje razvodom. To su slučajevi i) ako oba bračna druga sporazumno predlažu razvod braka, ii) kada sud utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni te iii) ako je od prestanka bračne zajednice proteklo godinu dana.3
Prema definiciji, razvod braka predstavlja pravnu osnovu prestanka braka, i to za života bračnih drugova temeljem odluke suda. Pri tome, razvod braka može se zahtijevati tužbom ili prijedlogom za sporazumni razvod.4
Razvod braka u Republici Hrvatskoj značajno je reformiran novim Obiteljskim zakonom iz 2015. godine. Prije svega, uvedeni su mehanizmi obveznog savjetovanja i obiteljske medijacije, kao i neutralna terminologija. Posebno se ističe preferiranje razvoda izvan suda.5
3 Hrabar, Dubravka, Korać Graovac, Aleksandra, Obiteljsko pravo i matičarstvo, Narodne novine, Zagreb, 2019., str. 59.
4 Hrabar, Dubravka, Bračno pravo, u: Hrabar, Dubravka, ur.: Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2021., str. 93.
5 Rešetar, Branka, Novi razvod braka u Republici Hrvatskoj pod utjecajem psihologije, sociologije i međunarodnog prava, u: Rešetar, Branka i drugi, Suvremeno obiteljsko pravo i postupak, Pravni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, 2017., str. 55.
Europski stil
Tri su slučaja kada brak prestaje razvodom. To su slučajevi i) ako oba bračna druga sporazumno predlažu razvod braka, ii) kada sud utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni te iii) ako je od prestanka bračne zajednice proteklo godinu dana.3
Prema definiciji, razvod braka predstavlja pravnu osnovu prestanka braka, i to za života bračnih drugova temeljem odluke suda. Pri tome, razvod braka može se zahtijevati tužbom ili prijedlogom za sporazumni razvod.4
Razvod braka u Republici Hrvatskoj značajno je reformiran novim Obiteljskim zakonom iz 2015. godine. Prije svega, uvedeni su mehanizmi obveznog savjetovanja i obiteljske medijacije, kao i neutralna terminologija. Posebno se ističe preferiranje razvoda izvan suda.5
3 Hrabar, Dubravka, Korać Graovac, Aleksandra, Obiteljsko pravo i matičarstvo, Narodne novine, Zagreb, 2019., str. 59.
4 Hrabar, Dubravka, Bračno pravo, u: Hrabar, Dubravka, ur.: Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2021., str. 93.
5 Rešetar, Branka, Novi razvod braka u Republici Hrvatskoj pod utjecajem psihologije, sociologije i međunarodnog prava, u: Rešetar, Branka i drugi, Suvremeno obiteljsko pravo i postupak, Pravni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, 2017., str. 55.
2.4. Tablice i grafikoni
Ukoliko u radu koristite tablice ili grafikone (slike iznimno) potrebno je navesti naziv tablice ili grafikona te izvor. Ako je izvor mrežna stranica ili dokument dostupan na mrežnim stranicama, to svakako naznačite kao referencu na izvor (u fusnoti). To je posebno važno ukoliko ste proveli istraživanje, u kom slučaju raspolažete primarnim podacima koje je potrebno na razumljiv i pregledan način prikazati čitateljima. U svakom slučaju, preporučljivo je da u radu koristite statističke podatke koji su dostupni kroz razna izvješća (sekundarni podaci), a koji uvelike mogu dopuniti prikaz pravne teme.
Primjer oblikovanja tablice (na isti način oblikujete i grafikone)
Tablica 1.: Broj odluka suda o zabrani približavanja djetetu u Republici Hrvatskoj u 2021. godini
Prema kome je mjera izrečena Broj izrečenih mjera
Oba roditelja
Samo majci
Samo ocu
Baki ili djedu
Sestri ili bratu (polusestri ili polubratu)
Drugom članu obitelji
Ukupno
Izvor: Godišnje izvješće za 2021. godinu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike4
4 Godišnje statističko izvješće za 2021. godinu dostupno je na sljedećem linku: https://mrosp.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Socijalna%20politika/Odluke/Godisnje%20statisti%C4%8 Dko%20izvje%C5%A1%C4%87e%20za%202021.%20godinu.pdf, pristupljeno 12. rujna 2022.
3. METODOLOGIJA IZRADE SEMINARSKOG RADA
Svaki seminarski rad treba sadržavati sljedeće elemente:
- Naslovnica
- Sadržaj
- Sažetak i ključne riječi (do 250 riječi i pet ključnih riječi)
- Uvod (do stranice i pol teksta)
- Središnji dio rada – razrada teme (poglavlja, podnaslovi)
- Zaključak (do stranice i pol teksta)
- Popis literature
- Popis tablica i grafikona
- Prilozi
3.1. Naslovnica seminarskog rada
Na naslovnici seminarskog rada (Prilog 1.) potrebno je naznačiti:
- naziv Sveučilišta,
- naziv Fakulteta
- naziv studija,
- ime i prezime studenta,
- naslov seminarskog rada te kolegij iz kojeg se piše seminarski rad,
- ime i prezime mentora te
- mjesto i godinu predaje rada.
Pri tome, naslovnica seminarskog rada se ne numerira.
3.2. Sadržaj seminarskog rada
Sadržaj seminarskog rada služi kako bi čitatelj dobio uvid u strukturu rada, a nalazi se odmah iza naslovnice.6 U sadržaju su navedena poglavlja i podnaslovi rada te brojevi stranica na kojima se nalaze. Sadržaj je važan za čitatelja jer daje preglednost rada, omogućavajući efikasno pronalaženje potrebnih podataka, dok iz perspektive autora, sadržaj predstavlja plan rada, odnosno znanstvenog istraživanja.7
3.3. Sažetak i ključne riječi
Sažetak seminarskog rada, kao što mu i sam naziv kazuje, sažima cjelokupni seminarski rad te upoznaje čitatelja s najvažnijim elementima rada. Sažetak ne sadrži citate, a treba biti kratak – do 250 riječi. Isto tako, sažetak se piše u trećem licu, potrebno je upotrebljavati standardnu terminologiju (dakle, ne koristiti neke termine koje bi već u sažetku trebalo pojasniti jer
6 Gačić, op. cit. (bilj. 1), str. 79.
7 Zelenika, op. cit. (bilj. 2), str. 459. i 460.
sažetak tome ne služi), potrebno je izbjegavati nestandardne skraćenice, simbole ili terminologiji, kao i upućivanje na odsjeke rada, tablice ili druge priloge u radu.8 Dakle, nikako ne pisati „U ovom radu predstavit ću…“, već možete pisati u formi „U ovom radu, autor predstavlja/analizira/tumači…“ Drugim riječima, sažetak je vašim riječima prepričan seminarski rad u kratko. Preporuka je da sažetak napišete nakon što ste završili s pisanjem seminarskog rada jer tada imate potpunu sliku o vašem radu. Sažetak je potrebno napisati na hrvatskom jeziku, ali nije naodmet napisati ga i na engleskom jeziku s obzirom da na taj način usvajate i znanja o stručnoj terminologiji na engleskom jeziku.
Ispod sažetka seminarskog rada, potrebno je napisati do pet ključnih riječi. Ključne riječi su one koje se najčešće koriste u seminarskom radu. Npr. ako pišete seminarski rad o lišenju poslovne sposobnosti, najčešće ključne riječi u vašem radu bile si „sud“, „centar za socijalnu skrb“, „štićenik“, „skrbnik“, „ljudska prava“ i slično.
Primjer sažetka seminarskog rada
Tema: Autorsko pravo, problematika plagiranja u znanosti i stavovi studenata9
Suvremenipravniporeci svevećiznačajpridajurazvojuautorskogpravačijisukonstitutivni elementi autor te autorsko djelo. Autorsko pravo dio je intelektualnog vlasništva koje je regulirano i Ustavom Republike Hrvatske te Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima, dok se pitanje nezakonitog korištenja autorskim djelom regulira brojnim drugim propisima. U akademskoj zajednici autorsko pravo izuzetno je važno jer se na taj način poštuju i načela akademske čestitosti. Prije svega, plagiranje predstavlja neetični i nemoralni čin koji narušava ugled sudionika akademske zajednice, a njegovo sprječavanje posebno je usmjereno prema studentima pri čemu je ključni preduvjet sprječavanja plagiranja među studentima primjena odgovarajućih metoda citiranja. Razvojem informacijskokomunikacijskih tehnologija, računalni programi postaju sve važniji saveznici u borbi protiv plagijata. S obzirom na to da je u ovom radu naglasak na studentima te na njihovu odnosu prema akademskoj čestitosti i pitanju plagiranja, uz predstavljanje temeljnih pojmova autorskogpravaiplagiranja,autorsebaviianalizomautonomnihpropisajavnihsveučilišta u Republici Hrvatskoj u vezi s pitanjem sankcioniranja plagiranja kao stegovnog djela. Za potrebe pisanja ovog rada, provedeno je i istraživanje među studentima Pravnog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku o pravilnom citiranju te posljedicama plagiranja.
Ključne riječi: autorsko pravo, citiranje, plagiranje, akademska zajednica, istraživanje
3.4. Uvod
Uvod je važan dio seminarskog rada s obzirom da se njime čitatelj uvodi u problematiku rada. Potrebno ga je razlikovati od sažetka s obzirom da se sažetkom „sažima“ seminarski rad, dakle, ukratko se prepričava ono o čemu ste pisali, dok se kroz uvod seminarskog rada čitatelja uvodi u problematiku rada, odnosno teme o kojoj ste odlučili pisati (npr. pišete o skrbništvu nad maloljetnicima u Hrvatskoj te uvodite čitatelja u probleme vezane uz to područje, ističite važnost toga instituta u kontekstu obiteljskog prava i slično) 10 Jednostavnije rečeno, potrebno
8 Gačić, op. cit. (bilj. 1), str. 161.
9 Cjeloviti rad dostupan: https://hrcak.srce.hr/clanak/406452.
10 Zelenika, op. cit. (bilj. 2), str. 460. i 466.
je čitatelju dati pozadinu tematike o kojoj pišete U uvodu seminarskog rada potrebno je precizirati predmet rada, metodologiju (kako ćete predstaviti problematiku – istraživanje, analiza pravnih propisa, komparativna metoda, povijesnopravna metoda), istaknuti cilj rada (što želite postići svojim seminarskim radom) te navesti broj poglavlja u radu i ukratko navesti o čemu pišete u kojem od poglavlja.11 Uvod seminarskog rada treba biti pisan vašim riječima, onako kako ste razumjeli problematiku čitajući prikupljenu literaturu. Samim time, u uvodu ne biste trebali koristiti citate (ali, ukoliko već u uvodu spominjete neki propis, tada u fusnoti, odnosno unutar teksta, ovisno o kojem se stilu citiranja radi, trebate pravilno označiti taj propis; ukoliko ste pronašli neku značajnu rečenicu ili pojam koji se spominje u nekoj literaturnoj jedinici, možete to citirati u uvodu, ali to bi trebala biti iznimka). Ukoliko je vaš seminarski rad istraživački, možete se koristiti i hipotezom, odnosno navesti tvrdnju koju ćete kroz rad dokazati ili opovrgnuti.
Prilikom pisanja uvoda seminarskog rada, od pomoći mogu biti i „tri ključna pitanja“:
- ŠTO? – Koja je tema rada, njezina pozadina te ključni pojmovi vezani uz temu?
- ZAŠTO? – Zašto je tema aktualna i važna u odnosu na druge slične teme? Na koja istraživačka pitanja nastojite odgovoriti? Koji je cilj rada?
- KAKO? – Kako je seminarski rad strukturiran?12
Primjer uvoda seminarskog rada
Tema: Autorsko pravo, problematika plagiranja u znanosti i stavovi studenata13
Intelektualno vlasništvo, odnosno autorsko pravo kao njegov sastavni dio postaje sve važnija grana prava koja se zbog neopravdane marginaliziranosti nije uspjela značajnije razvijati. Intelektualno vlasništvo potrebno je promatrati kao svaki drugi oblik (uobičajenog) vlasništva, pri čemu je naglasak na subjektivnim pravima i nematerijalnim dobrima, odnosno intelektu.1 Dio intelektualnog vlasništva je i autorsko pravo koje je danas adekvatno regulirano normama građanskog i kaznenog prava, a razvidno je kako naglasak stavlja upravo na autora djela omogućavajući korištenje i zaštitu istoga.2
Plagiranje se pak može definirati kao svaki oblik nedopuštenog prisvajanjatuđegdjela,3 a promatra li se to pitanje u znanstvenom smislu, uglavnom se radi o nedopuštenom obliku prepisivanja.4 Generalno, plagiranjem se dokida kreativnost autora i stvara kultura neetičnosti. Stoga je zaštita autorskog prava danas posebno istaknuta u području znanosti i visokog obrazovanja u kojem se proklamira akademska čestitost. Sve češće se događa da se plagiranje razotkriva upravo u akademskim krugovima, a što je posljedica nepostojanja multidisciplinarnih edukacija o važnosti intelektualnog vlasništva, odnosno autorskog prava i posljedica plagiranja. Ključna riječ u akademskoj zajednici, kada je u pitanju sprječavanje plagiranja, jest
11 Gačić, op. cit. (bilj. 1), str. 82. i 83.
12 How to Write a Research Paper? A Beginner's Guide (Write the introduction), https://www.scribbr.com/category/research-paper/, pristupljeno 15. rujna 2022.
13 Cjeloviti rad dostupan: https://hrcak.srce.hr/clanak/406452.
ŠTO?
Koja je tema rada, njezina pozadina te ključni pojmovi vezani uz temu
ZAŠTO?
Zašto je tema aktualna i važna u odnosu na druge slične teme? Na koja istraživačka pitanja nastojite odgovoriti? Koji je cilj rada?
citiranje kao najispravniji način borbe protiv istoga. S obzirom da je naglasak na akademsku zajednicu čiji su sudionici i studenti, upravo je njima potrebno pružiti mogućnost stjecanja znanja o ovoj problematici jer plagiranje kao krajnje neželjena i neetična aktivnost ostavlja dugoročne posljedice, kako po profesionalnom razvoju pojedinca, tako i na čitavom društvu. Zahvaljujući suvremenim računalnim programima, borba protiv plagiranja uakademskoj zajednici postala je učinkovitija jer postoji mogućnost provjere vjerodostojnosti i izvornosti pisanih radova. Budući da je, sukladno članku 68. Ustava Republike Hrvatske5 akademska zajednica autonomna, važnu ulogu u prevenciji i sankcioniranju plagiranja imaju istoimeni propisi koji određuju stegovne postupke za studente. Cilj je ovoga rada ukazati na važnost zaštite autorskog prava, ali i posljedice plagiranja iz perspektive studenata kao dionika akademske zajednice jer ovo je nedvojbeno problematika o kojoj se ne govori preventivno, već prigodno i po potrebi, što je opozitno ciljevima razvoja društva znanosti i visoke etičnosti. U prvom poglavlju rada, autor analizira teorijsku važnost zaštite autorskog prava, dok u drugom poglavlju daje prikaz zakonodavne regulacije zaštite autorskog prava u Hrvatskoj. Potom se u trećem poglavlju osvrće na problematiku plagiranja, dok u četvrtom poglavlju analizira sankcioniranje plagiranja iz aspekta kaznenog i građanskog prava. S obzirom da je naglasak na problematiku plagiranja u znanosti u odnosu na studente, u petom poglavlju autor analizira autonomne propise visokoobrazovnih institucija u Hrvatskoj te način sankcioniranja plagiranja u odnosu prema studentima. Kako bi se ukazala kompleksnost zaštite autorskog prava i plagiranja kao neželjene posljedice nepravilnog postupanja prema istom, u posljednjem poglavlju rada predstavljaju se rezultati provedenog istraživanja o stavovima studenata Pravnog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku o važnosti pravilnog citiranja i sprječavanja plagiranja.
1 Vidi: Loje, Goran, Prava intelektualnog vlasništva, Pravo i porezi, god. 22, br. 7-8, 2013., str. 69; Salaj, Štefica, Intelektualno vlasništvo – uvod (I), https://www.iusinfo.hr/strucni-clanci/CLN20V01D2010B249, pristupljeno 2. lipnja 2022.
2 Vidi: Pravni leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006., str. 62.
3 Majstorović, Dunja, Stavovi studenata korisnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu o plagiranju i javnoj objavi ocjenskih radova, Vjesnik bibliotekara Hrvatske, god. 59, br. 3/4, 2016., str. 134.
4 Dukić, Darko, Plagiranje u digitalnom dobu: znanja i ponašanja studenata Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Vjesnik bibliotekara Hrvatske, god. 65, vol. 1, 2022., str. 254.
5 Narodne novine,broj 56/90,135/97, 08/98, 113/00, 124/00,28/01,41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14 (u nastavku: URH).
3.5. Središnji dio rada (razrada teme)
KAKO?
Kako je strukturiran seminarski rad?
U središnjem dijelu seminarskog rada obrađuje se tema kroz poglavlja i podnaslove. Pri tome student argumentirano analizira temu svojeg rada potkrjepljujući (pozitivne ili negativne)
argumente odgovarajućom literaturom.14 Dakle, u ovom dijelu rada razrađujete svoju temu metodološki, smisleno. Sam središnji dio rada dobro je rasporediti na sljedeće dijelove:
- povijesni dio – u ovom dijelu dajete (kraći) povijesni prikaz teme rada, njezinu aktualnost u suvremenom kontekstu te dosadašnju aktualnost i obrađivanost
- analitički dio – u ovom dijelu analizirate kako je tema koju istražujete regulirana na globalnoj i nacionalnoj razini, iznosite najvažnije do sada utvrđene činjenice, obrađujete postojeće teorije i drugo. U ovom dijelu možete se koristiti i sudskom praksom, komparativnom metodom (uspoređujete obiteljskopravne institute s drugim pravnim sustavima), kao i dostupnim statističkim podacima. Ukoliko ste provodili istraživanje, u ovom dijelu dajete pregled rezultata provedenog istraživanja
- perspektivni dio – ovim dijelom rada konkretizirate daljnje mjere i aktivnosti potrebne za daljnja poboljšanja u području koje ste istraživali.15
Seminarski (ili koji drugi znanstveni) rad neće imati samo ova tri odlomka, već se ovi dijelovi rada raspoređuju na više naslova i podnaslova prema logičkom slijedu.16 Pri tome, svaku tvrdnju koje ste preuzeli iz nekog izvora, trebate odgovarajuće označiti, odnosno citirati. Kao što je i ranije navedeno, središnji dio rada sastoji se od poglavlja, naslova i podnaslova, pa tako možete imati naslove 1, 2, 3 ili 4 razine. U nastavku se pojašnjava kako ih trebate označavati.
Primjer strukturiranja naslova seminarskog rada
Tema: Autorsko pravo, problematika plagiranja u znanosti i stavovi studenata
1. UVOD(POGLAVLJE -naslovrazine1 –boldirano, VELIKASLOVA,veličinaslova 14 pt)
2. VAŽNOST ZAŠTITE AUTORSKOG PRAVA
3. REGULACIJA AUTORSKOG PRAVA U HRVATSKOM PRAVNOM PORETKU
3.1. Osnovni pojmovi autorskog prava (podpoglavlje/podnaslov - naslov razine 2 –boldirano, mala slova, veličina slova 12 pt)
3.2. Moralna strana autorskog prava
4. POVREDA AUTORSKOG PRAVA – PLAGIRANJE
4.1. Plagiranje i znanost
4.1.1. Važnost akademske (znanstvene) čestitosti (odjeljak - naslov razine 3 - boldirano, italic, mala slova, veličina slova 12 pt)
4.2. Vrste plagiranja
4.3. Sprječavanje plagiranja
4.4. Računalni programi
5. SANKCIONIRANJE PLAGIRANJA I NEOVLAŠTENOG KORIŠTENJA
AUTORSKOG PRAVA
5.1. Kazneno zakonodavstvo
5.2. Građanskopravna zaštita autorskog prava
6. AUTONOMNI PROPISI VISOKOOBRAZOVNIH USTANOVA
14 Lulić, Mira, Akademsko pisanje za studente prava (II. izdanje), Pravni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, 2017., str. 29.
15 Zelenika, op. cit. (bilj. 2), str. 462.
16 Kukić, Slavko, Markić, Brano, Metodologija društvenih znanosti: tehnike, postupci i instrumenti znanstvenoistraživačkog rada, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2006., str. 278.
6.1. Sveučilište u Zagrebu
6.2. Sveučilište u Splitu
6.3. Sveučilište u Rijeci
6.4. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
6.5. Sveučilište u Dubrovniku
6.6. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
6.7. Sveučilište Sjever
6.8. Sveučilište u Zadru
6.9. Sveučilište u Slavonskom Brodu
7. STAVOVI STUDENATA O VAŽNOSTI PRAVILNOG CITIRANJA I SPRJEČAVANJA PLAGIRANJA
8. ZAKLJUČAK
LITERATURA
POPIS TABLICA I GRAFIKONA PRILOZI
*1.1.1.1. - pododjeljak - naslov razine 4 – italic, mala slova, veličina slova 12 pt
Sljedeće upute mogu vam pomoći prilikom oblikovanja odlomka/paragrafa. Započinjete ga s tematskom rečenicom, dakle, uvodite ideju koju je dalje potrebno razraditi u odlomku, navodite dokaze kojima tu ideju potvrđujete (dokazujete), kao i primjere (koji dodatno pojašnjavaju ono što želite reći; ujedno objašnjavate primjere), dok na kraju odlomka koristite tzv. privremeni zaključak u kojem kroz jednu do dvije rečenice dajete svoj osvrt na napisani odlomak. U svakom slučaju, odlomak treba biti:
- objedinjen (držite se središnje teme rada),
- koherentan (rečenica treba imati logični slijed, samim time, potrebno ju je pisati gramatički ispravno)
- relevantan (sve ono što pišete, vezano je uz temu rada).17
3.6. Zaključak
Kao i uvod, zaključak također treba biti pisan vašim riječima. Dok u uvodu uvodite čitatelja u problematiku rada, u zaključku se trebate osvrnuti na sve ono napisano u središnjem dijelu rada. U zaključku ne pišete ništa novo, odnosno ne trebate spominjati ono što niste spominjali niti u središnjem dijelu rada. Dakle, zaključak seminarskog rada formira se temeljem podataka i činjenica koje ste iznijeli u središnjem dijelu rada. Zbog toga niti u zaključku ne trebate navoditi citate (fusnote). Ovim dijelom rada trebate odgovoriti na uvodna pitanja te, ako ste koristilihipotezu,odgovoritijeliseonapotvrdilailinije.Ujednouzaključkukritičkipristupate spoznajama do kojih ste došli tijekom pisanja rada,18 19 iznosite nedostatke i preporuke za budućnost, a korisno je navesti i kojim bi se drugim istraživačkim pitanjima trebalo pozabaviti u okviru teme seminarskog rada. Ukoliko ste proveli istraživanje u seminarskom radu, u
17 Paragraph structure, https://www.scribbr.com/research-paper/paragraph-structure/, pristupljeno 16. rujna 2022.
18 Zelenika, op. cit. (bilj. 2), str. 466.
19 Gačić, op. cit. (bilj. 1), str. 89. i 90.
zaključku ćete, uz navođenje potvrde ili opovrgavanja hipoteze, protumačiti rezultate dobivene istraživanjem te predložiti daljnje smjernice djelovanja.
Primjer zaključka seminarskog rada20
Tema: Autorsko pravo, problematika plagiranja u znanosti i stavovi studenata21
Analizirajući pravne norme kojima se štiti autorsko pravo, proizlaze sljedeći zaključci. Teorijski, one su dostatne za pravilu zaštitu od povrede autorskog prava, odnosno za sankcioniranje plagiranja. No, s druge strane, važno je istaknuti kako još uvijek ne postoji dovoljno razvijena svijest o potrebi sankcioniranja povrede autorskog prava što samim time umanjuje i značaj zaštite autorskog prava. Dakle, u normativnom smislu, na odgovarajući se način štite autori i autorska djela, dok praksa ne funkcionira uvijek na odgovarajući način.
Problematika rada Hrvatski zakonodavac prepoznao je važnost zaštite autorskog prava u suvremenom okruženju te je (novim) autorskim zakonodavstvom poseban naglasak usmjerio na digitalne platforme koje postaju sastavni dio života i poslovanja. U tom smislu, valja istaknuti i tzv. otvorenu listu autorskih djelačimese otvaramogućnostadekvatnije,prije svegabržezaštitenovih oblika autorskih djela. Za očekivati je da će takav pristup u budućnosti smanjiti i razinu plagiranja te osvijestiti društvu o važnosti pravilnog korištenja autorskim djelom. S obzirom da povreda autorskog prava i plagiranje imaju različita značenja te da povreda autorskog prava ne mora uvijek značiti plagijat i obrnuto, važno je istaknuti kako se povreda autorskog prava sankcionira normama kaznenog, građanskog i prekršajnog prava. Međutim, kako je plagiranje vezano uglavnom uz akademsko nepoštenje, na znanstvenim ustanovama je da svojim etičkim kodeksima i ostalim autonomnim propisima sankcioniraju plagiranje na odgovarajući način čime bi posljedično jačala svijest o važnosti sprječavanja ovog problema. Razvojem koncepta otvorene znanosti, odnosno znanosti dostupne svima, pitanje akademske čestitosti te obveza sprječavanja plagiranja postaju prioriteti akademske zajednice s posebnim naglaskom na studente kao dionike te zajednice. Generalno, visok stupanj zaštite autorskog prava u akademskoj zajednici moguć je provedbom kontinuiranih edukacija o pravilnom citiranju i ukazivanjem na posljedice plagiranja. S obzirom da je u radu dan prikaz autorskog prava i posljedica plagiranja u znanosti, analiza autonomnih propisa znanstvenihinstitucijaterezultatiistraživanjastavovastudenata,moguće je izvesti sljedeće zaključke. Naime, razvidno je postojanje svijesti o problematici plagiranja u znanosti, prije svega autonomnom normativnom regulacijom, no problem je provedivost tih propisa u praksi. Analizirajući rezultate provedenog istraživanja među studentima Pravnog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, od kojih se, kao budućih akademskih građana očekuje visok stupanj moralnosti i poštivanja propisa, većina njih upoznata je s nekima od činjenicama vezanih za plagiranje, pa uglavnom znaju da plagiranje
Sažimanje argumentacije; osvrt na napisani tekst rada
20 WritingaResearchPaperConclusion I Step-by-StepGuide,https://www.scribbr.com/research-paper/researchpaper-conclusion/, pristupljeno 21. rujna 2022.
21 Cjeloviti rad dostupan: https://hrcak.srce.hr/clanak/406452.
predstavlja povredu studentskih prava, odnosno stegovno djelo, da KZ regulira kazneno djelo plagiranja, da postoje programi kojima se utvrđuje izvornost pisanih radova te da se isti pohranjuju u repozitorije radova. Međutim, razvidno je i kako postoji neodlučnost studenata kada je u pitanju opravdanje pojedinih slučajeva plagiranja, no potrebno je ukazati i na činjenicu kako se studenti zalažu za uvođenje posebnog predmeta o akademskom pisanju što i ne čudi jer gotovo polovina ispitanika poznavanje pravila citiranja ocjenjuje tek kao dobro. Iako znanstvene institucije svojim autonomnim propisima, prije svega, pravilnicima o stegovnoj odgovornosti reguliraju plagiranje studenata kao stegovna djela, razvidno je kako se o ovoj problematici premalo zna te se pisani radovi među studentima shvaćaju olako. Istraživanjem se ukazuje i na sljedeće važna zaključke pa tako čak tri četvrtine ispitanih studenata ne bi kažnjavalo samoplagiranje, no ojačali bi poziciju studentskog pravobranitelja u stegovnim postupcima protiv njih, uključujući i one vezane uz plagiranje. Posebno je zabrinjavajuća činjenica što najveći dio ispitanika ne bi kažnjavao samoplagiranje jer to ukazuje da ne postoji jasna spoznaja o posljedicama plagiranja uopće. U konačnici, analizom autonomnih propisa te provedenim istraživanjem, proizlazi kako studenti odgovornima za edukaciju o cjelokupnoj problematici akademskog poštenja vide u sveučilištima, fakultetima te studentskim organizacijama. Otvoreni pristup akademskoj zajednici zahtijeva stalno postavljanje novih standarda zaštite autorskog prava, odnosno sprječavanja plagiranja, zbog čega je potrebno razmotriti i uvođenje jedinstvenih „antiplagijatskih izjava“ putem kojih bi se pratio znanstveni rad studenata, jačala njihova odgovornost te akademska čestitost. Uz to, potrebno je omogućiti studentima pristup računalnim programima kojima bi vršili provjere svojih radova. Veći stupanj zaštite autorskog prava, samim time i sprječavanje plagiranja moguće je učinkovito ostvariti samo širim društvenim angažmanom koji donosi dugoročne rezultate. Svojevrsna multidisciplinarnost u zaštiti autorskog prava, odnosno sprječavanju plagiranja u znanosti i općedruštveni angažman u vezi toga, u potpunosti mogu profilirati koncept društva znanosti, potaknuti znanstvenu kreativnost te ojačati povjerenje u čitavu akademsku zajednicu.
3.7. Popis literature
Poziv na akciju – smjernice za buduća istraživačka pitanja i način pristupa problematici
Upopisuliteraturenavoditesveizvorekojestekoristiliprilikompisanjarada.Drugimriječima, sve što je u fusnotama označeno kao izvor (ili u tekstu, ovisi o stilu citiranja), mora biti i u popisu literature. Pri tome, ispred naslova „Literatura“ (ili „Popis literature“) ne stavljate redni broj. Međutim, literatura je sastavni dio sadržaja. Pravila za izradu popisa literature nalaze se u poglavlju 4. CITIRANJE I POPIS LITERATURE.
Popis literature potrebno je grupirati, kako slijedi:
- Knjige (ili monografije) – abecednim redom
- Znanstveni članci – abecednim redom
- Izvori prava – prema pravnoj snazi; ako koristite i izvore međunarodnog prava, posebno navedite nacionalne, a posebno međunarodne izvore prava; ako koristite izvore prava neke druge države, i to posebno navedite
- Sudska praksa – prema hijerarhiji sudova koji donose odluke
- Izvješća – prema abecednom redu
- Mrežni izvori – prema abecednom redu
3.8. Popis tablica i grafikona/prilozi
Iza popisa literature, potrebno je navesti i popis svih korištenih tablica i grafikona u seminarskom radu, navodeći brojeve stranica na kojima se oni nalaze. Isto tako, potrebno je navesti priloge ukoliko ste ih koristili (npr. u seminarski rad ste priložili odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Kod navođenja priloga te popisa tablica/grafikona, ispred naslova ne stavljate redni broj, ali je to dio sadržaja.
Primjer navođenja tablica
Tablica 1.: Broj osoba lišenih poslovne sposobnosti u Hrvatskoj u 2021. godini…………..5
Tablica 2.: Broj roditelja lišenih prava na roditeljsku skrb u Hrvatskoj i Sloveniji od 2014. do 2021. godine……………………………………………………………………………..7
Tablica 2.: Broj posvojene djece u postupku međunarodnog posvojenja u Hrvatskoj u 2019. godini………………………………………………………………………………..……..10
4. CITIRANJE
I POPIS LITERATURE
Dva su sustava navođenja literature prilikom pisanja znanstvenih radova: - tzv. Oxfordski stil, odnosno navođenje citata u fusnotama rada te - tzv. Harvardski stil, odnosno navođenje citata unutar teksta.
Prilikompisanjarada,potrebnojerazlikovatiizravnoineizravnopreuzimanjeizvora.Uslučaju kada se radi o izravnom preuzimanju izvora (citiranju), to znači da doslovno i u potpunosti, od riječi do riječi preuzimate neki izvor – potrebno ga je označiti navodnim znacima („“), pri čemu bi ovakav sustav trebalo koristiti iznimno, kada se radi o nekoj važnoj misli ili rečenici. S druge strane, kod neizravnog preuzimanja izvora, radi se o parafraziranju, odnosno prepričavanju. To znači da ste pročitali jednu ili više literaturnih jedinica i pri tome tumačite ili prepričavate pročitano – u tom slučaju ne koristite navodne znake. Pravilnim citiranjem sprječava se plagiranje, samim time i mogućnost povrede akademske čestitosti.
Važno je naglasiti da kada koristite strane knjige, časopise – članke, propise – ne prevodite njihove nazive, već ih ostavljate u izvornom obliku/nazivu.
Iako je korištenje fusnota primarno vezano uz oxfordski stil citiranja, njihova svrha nije vezana isključivo uzcitiranje.Neovisnookojemsestilu citiranjaradi, u fusnotama dodatno upućujete na dodatne izvore koji se odnose na temu seminarskog rada, tumačite nepoznate pojmove ili ističete određene činjenice za koje smatrate da nisu relevantne za tekst rada, ali da ih ipak treba spomenuti makar u fusnoti. Isto tako, u fusnoti možete dodatno pojasniti neku argumentaciju ili predstaviti protuargumentaciju određenim tvrdnjama.
4.1. Oxfordski stil citiranja22 23
Knjige i monografije:
Prezime autora, ime autora, naslov knjige, izdavač, mjesto izdanja, godina izdanja, broj stranice koja se citira
Primjer:
1 Lucić, Nataša, Izvanbračna zajednica i pravna sigurnost, Narodne novine, Zagreb, 2020., str. 233.
Znanstveni časopisi – članci:
Prezimeautora,imeautora,naslov članka,naziv časopisa, godište,broji godinaizdanja,broj stranice koja se citira
Primjer: 1 Rešetar, Branka, Državni predujam za uzdržavanje djece, Revija za socijalnu politiku, god. 12, br. 2, 2005., str. 166.
22 Prema pravilima za citiranje časopisa Paragraf, dostupno: https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/paragraf/about, pristupljeno 22. rujna 2022.
23 S obzirom na stil pisanja, oxfordski stil citiranja preporuča se studentima Sveučilišnog integriranog prijediplomskog i diplomskog studija Pravo te Stručnog prijediplomskog studija Upravni studij.
Zbornik radova:
Prezimeautora,imeautora,naslovrada,urednik,naslovzbornika,izdavač, mjestoizdavanja, godina izdanja, broj stranice koja se citira
Primjer zbornika radova:
1 Kraljić, Suzana, Ageizam i obiteljsko pravo – na primjeru sklapanja braka, posvojenja i skrbništva u Sloveniji, Huseinbegović, Alena, ur.: Zbornik radova sa sedmog međunarodnog naučnog skupa Dani porodičnog prava „Zaštita prava čovjeka kao pokretač razvoja porodičnogprava“, Pravni fakultet Univerziteta „DžemalBijedić“ uMostaru,Mostar,2019., str. 94.
Poglavlje u knjizi:
Prezime autora, ime autora, naslov poglavlja, urednik, naslov knjige, izdavač, mjesto izdavanja, godina izdanja, broj stranice koja se citira
Primjer poglavlja u knjizi:
1 Maganić, Aleksandra, Sudska zaštita prava na roditeljsku skrb u njemačkom pravnom sustavu, u: Rešetar, Branka, ur.: Pravna zaštita prava na (zajedničku) roditeljsku skrb, Pravni fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, 2012., str. 138.
Izvori prava:
Naziv propisa, službeno glasilo, broj u kojem je objavljeno
Primjer citiranja nacionalnih propisa:
1 Obiteljski zakon, Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20.
1 Pravilnik o obiteljskoj medijaciji, Narode novine, broj 106/14.
Primjer citiranja međunarodnih ugovora koji su na snazi u Republici Hrvatskoj:
1 (Europska) Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Narodne novine –Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17.
1 Konvencija UN-a o pravima djeteta, Službeni list SFRJ - Međunarodni ugovori, broj 15/90, Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj 12/93, 20/97, 4/98, 13/98.
1 Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom, Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj 6/07, 3/08, 5/08.
Primjer citiranja propisa drugih država:
1 Družinski zakonik, Uradni list Republike Slovenije, broj 15/17, 21/18, 22/19, 67/19, 200/20, 94/22, 5/23, 34/24.
Primjer citiranja propisa Europske unije:
1 UredbaVijeća(EU)2016/1103 od 24.lipnja2016.oprovedbi pojačanesuradnjeu području nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i izvršenja odluka u stvarima bračnoimovinskih režima, Službeni list Europske unije L 183 od 8. srpnja 2016.
1 Direktiva 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije, te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2004/68/PUP, Službeni list Europske unije L 335 od 17. prosinca 2011.
Kada koristite bilo koji propis u svom seminarskom radu, prilikom prvog navođenja toga propisa u radu u fusnotu trebate staviti oznaku službenog glasila te, ukoliko ćete ga i dalje koristitiusvojemradu,oznakukraticekojomćete ganadaljeoznačavati.Nakontoga,dalje u tekstu, odnosno fusnotamanavoditebrojčlankatogapropisa uz postavljenukraticu (npr. Čl. XX. st. XX Naziv propisa).
Primjer:
Posvojenje je regulirano Obiteljskim zakonom1 (u nastavku: ObZ) te se njime uređuju pretpostavke za zasnivanje posvojenja, pravni učinci posvojenja te procesni elementi posvojenja. Pri tome, posebno se ističe definicija posvojenja prema kojoj se posvojenje definira kao poseban oblik obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zaštite djeteta bez odgovarajuće roditeljske skrbi kojim se stvara trajni odnos roditelja i djeteta.2
1 Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23
2 Čl. 180. st. 1. ObZ-a
Sudska praksa:
Vrsta akta, donositelj, brojčana oznaka, datum donošenja odluke:
Primjer citiranja sudske prakse nacionalnih sudova:
1 Presuda Županijskog suda u Splitu, Gžobz-103/2013 od 3. listopada 2013.
1 Presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske, I Kž-274/13-7 od 24. ožujka 2015.
Primjer citiranja sudske prakse Ustavnog suda Republike Hrvatske:
1 Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, U-I-3101/2014 i drugi od 15. ožujka 2016.
1 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, U-II-1364/2022 od 16. svibnja 2022.
Primjer citiranja sudske prakse Europskog suda za ljudska prava:
1 Predmet X. protiv Hrvatske, zahtjev br. 11223/04, presuda od 17. srpnja 2008.
1 Predmet Gluhaković protiv Hrvatske, zahtjev br. 21188/09, presuda 12. travnja 2011.
Primjer citiranja sudske prakse Europskog suda za ljudska prava:
1 Presuda od 5. lipnja 2018., Curtea Constituțională, C-673/16, ECLI:EU:C:2018:385
Kao što je prethodno navedeno za navođenje propisa, isto vrijedi i za sudsku praksu. Dakle, kada prvi puta navodite sudsku praksu, navodite puni citat (vrsta akta, donositelj, brojčana oznaka, datum donošenja odluke), a nakon toga dalje navodite paragrafe određene odluke.
Primjer:
Na posvojenje u Hrvatskoj posebno je utjecala sudska praksa Europskog suda za ljudska prava. Naime, u predmetu X. protiv Hrvatske1 utvrđeno je kako osobama lišenima poslovne sposobnosti treba biti omogućeno sudjelovanje u postupku posvojenja te da to ne smije biti razlog kojim se uskraćuje mogućnost njihova pristanka na posvojenje. U tom smislu Europski sud za ljudska prava utvrdio je kako je podnositeljici zahtjeva bilo povrijeđeno pravo na poštivanje njezina privatnog i obiteljskog života 2
1 Predmet X. protiv Hrvatske, zahtjev br. 11223/04, presuda od 17. srpnja 2008.
2 Para. 55. X. protiv Hrvatske.
Primjer:
U svojoj praksi, Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo je stajalište kako imovina stečena temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju za vrijeme trajanja bračne zajednice, neovisnootomejesulistrankepredmetnogugovoranastranidavateljauzdržavanjajedan ili oba bračna druga, predstavlja bračnu stečevinu. 1
1 Presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev x-29/15-2 od 7. veljače 2018.
Izvješća:
Naziv izvješća, donositelj, mjesto, godina, broj stranice
Primjer:
1 Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu 2021., Pravobranitelj za djecu, Zagreb, 2022.
1 Godišnje statističko izvješće o domovima i korisnicima socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj u 2021. godini, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Zagreb, 2022.
Mrežni izvori:
Naslov/naziv, URL, datum posljednjeg pristupa
Primjer:
1 Prava djeteta, https://gov.hr/hr/prava-djeteta/710, pristupljeno 25. rujna 2022.
Ponovljeni citati:
Navođenje iste stranice istog rada (u kontinuitetu, sljedeća bilješka)
Primjer:
12 Lucić, Nataša, Izvanbračna zajednica i pravna sigurnost, Narodne novine, Zagreb, 2020., str. 233.
13 Ibid.
Navođenje druge stranice istog rada (u kontinuitetu, sljedeća bilješka)
Primjer:
12 Lucić, Nataša, Izvanbračna zajednica i pravna sigurnost, Narodne novine, Zagreb, 2020., str. 233.
13 Ibid., str. 242.
Navođenje iste stranice rada na drugom mjestu u radu (bez kontinuiteta)
Primjer:
12 Lucić, Nataša, Izvanbračna zajednica i pravna sigurnost, Narodne novine, Zagreb, 2020., str. 233.
25 Lucić, loc. cit. (bilj. 12)
Navođenje druge stranice ranije navedenog izvora (bez kontinuiteta)
Primjer:
12 Lucić, Nataša, Izvanbračna zajednica i pravna sigurnost, Narodne novine, Zagreb, 2020., str. 233.
25 Lucić, op. cit. (bilj. 12), str. 236.
4.1.2. Popis literature24
Knjige i monografije:
Prezime autora, ime autora, naslov knjige, izdavač, mjesto izdanja, godina izdanja
Primjer: Lucić, Nataša, Izvanbračna zajednica i pravna sigurnost, Narodne novine, Zagreb, 2020.
Znanstveni časopisi – članci:
Prezimeautora,imeautora,naslov članka,naziv časopisa, godište,broji godinaizdanja,broj stranica rada u časopisu
Primjer:
Rešetar, Branka, Državni predujam za uzdržavanje djece, Revija za socijalnu politiku, god. 12, br. 2, 2005., str. 157-173.
Zbornik radova:
Prezimeautora,imeautora,naslovrada,urednik,naslovzbornika,izdavač, mjestoizdavanja, godina izdanja, broj stranice rada u zborniku
Primjer: Kraljić, Suzana, Ageizam i obiteljsko pravo – na primjeru sklapanja braka, posvojenja i skrbništva u Sloveniji,Huseinbegović, Alena, ur.: Zbornik radova sa sedmog međunarodnog naučnog skupa Dani porodičnog prava „Zaštita prava čovjeka kao pokretač razvoja porodičnogprava“, Pravni fakultet Univerziteta „DžemalBijedić“ uMostaru,Mostar,2019., str. 93-104.
24 Prema pravilima časopisa Paragraf, dostupno: https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/paragraf/about, pristupljeno 22. rujna 2022.
Poglavlje u knjizi:
Prezime autora, ime autora, naslov poglavlja, urednik, naslov knjige, izdavač, mjesto izdavanja, godina izdanja, broj stranice koja se citira
Primjer:
Maganić, Aleksandra, Sudska zaštita prava na roditeljsku skrb u njemačkom pravnom sustavu, u: Rešetar, Branka, ur.: Pravna zaštita prava na (zajedničku) roditeljsku skrb, Pravni fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek, 2012., str. 131-159.
Izvori prava:
Naziv propisa, službeno glasilo, broj u kojem je objavljeno
Primjer nacionalnih propisa:
Obiteljski zakon, Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23. Pravilnik o obveznom savjetovanju, Narodne novine, broj 123/15
Primjer međunarodnih ugovora koji su na snazi u Republici Hrvatskoj: (Europska) Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Narodne novine –Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17.
Konvencija UN-a o pravima djeteta, Službeni list SFRJ - Međunarodni ugovori, broj 15/90, Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 12/93, 20/97, 4/98, 13/98.
Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom, Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 6/07, 3/08, 5/08.
Primjer propisa drugih država:
Družinski zakonik, Uradni list Republike Slovenije, broj 15/17, 21/18, 22/19, 67/19, 200/20, 94/22, 5/23, 34/24.
Primjer propisa Europske unije:
Uredba Vijeća (EU) 2016/1103 od 24. lipnja 2016. o provedbi pojačane suradnje u području nadležnosti, mjerodavnog prava te priznavanja i izvršenja odluka u stvarima bračnoimovinskih režima, Službeni list Europske unije L 183 od 8. srpnja 2016. Direktiva 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije, te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2004/68/PUP, Službeni list Europske unije L 335 od 17. prosinca 2011.
Sudska praksa:
Vrsta akta, donositelj, brojčana oznaka, datum donošenja odluke
Primjer sudske prakse nacionalnih sudova: Presuda Županijskog suda u Splitu, Gžobz-103/2013 od 3. listopada 2013. Presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske, I Kž-274/13-7 od 24. ožujka 2015.
Primjer sudske prakse Ustavnog suda Republike Hrvatske: Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, U-I-3101/2014 i drugi od 15. ožujka 2016. Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, U-II-1364/2022 od 16. svibnja 2022.
Primjer sudske prakse Europskog suda za ljudska prava: Predmet X. protiv Hrvatske, zahtjev br. 11223/04, presuda od 17. srpnja 2008. Predmet Gluhaković protiv Hrvatske, zahtjev br. 21188/09, presuda 12. travnja 2011.
Primjer sudske prakse Europskog suda za ljudska prava: Presuda od 5. lipnja 2018., Curtea Constituțională, C-673/16, ECLI:EU:C:2018:385
Izvješća:
Naziv izvješća, donositelj, mjesto, godina
Primjer:
Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu 2021., Pravobranitelj za djecu, Zagreb, 2022. GodišnjestatističkoizvješćeodomovimaikorisnicimasocijalneskrbiuRepubliciHrvatskoj u 2021. godini, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Zagreb, 2022.
Mrežni izvori:
Naslov/naziv, URL, datum posljednjeg pristupa
Primjer:
Prava djeteta, https://gov.hr/hr/prava-djeteta/710, pristupljeno 25. rujna 2022.
4.2. Harvardski stil citiranja25 26
Kako je i ranije navedeno, važno je razlikovati neizravno od izravnog preuzimanja radova drugih autora. Govoreći o harvardskom stilu citiranja, kada neizravno preuzimate radove drugih autora (dakle, nešto parafrazirate, prepričavate), navodite njihovo prezime i godinu (premda je preporučljivo navesti i broj stranice/a), dok je u slučaju izravnog preuzimanja radova (doslovno se prepisuje tekst autora) potrebno citirani tekst staviti pod navodne znake te uz prezime autora i godinu obvezno navesti i broj stranice s koje se citirani tekst preuzima.
Generalno, dva su načina citiranja:
- navođenje prezimena autora (i godine) na početku odlomka
Lucić (2017) navodi kako je teško utvrditi točan broj izvanbračnih zajednica zbog njihove neformalnosti, pa nije rijetkost da se broj izvanbračno rođene djece uzima kao pokazatelj (povećanog) broja izvanbračnih zajednica.
- navođenje (autora i godine) unutar teksta
Neformalnost nastanka izvanbračne zajednice dovodi do teškoća u utvrđivanju njihova ukupna broja, no nerijetko se broj izvanbračno rođene djece uzima kao pokazatelj broja izvanbračnih zajednica u nekom društvu (Lucić, 2017).
25 Prema Barišić, Anita, Hosi Bernarda, Smjernice za referiranje teksta sukladno APA 7, https://www.pravos.unios.hr/sveucilisni-prediplomski-studij-socijalni-rad/apa-standardi-za-navodenje-izvora, pristupljeno 20. rujna 2022.
26 S obzirom na stil pisanja te istraživački pristup, harvardski stil citiranja preporuča se studentima Sveučilišnog prijediplomskog studija Socijalni rad te Sveučilišnog diplomskog studija Socijalni rad.
U slučaju kada se koristi više radova jednog autora iste godine, potrebno ih je označiti slovima kako bi se razlikovali i to naznačiti i u popisu literature, npr. Rešetar, 2021a, Rešetar, 2021b
Ako se radi o izravnom citiranju, tekst koji ima više od 40 riječi potrebno je odvojiti u drugi paragraf, dok se tekst koji nije značajan može i preskočiti znakom (…).
Reference prema broju autora
Jedan autor
Dva autora
Tri ili više autora
Autori s istim prezimenom
Parentetičko referenciranje
Rešetar (2009) ili (Rešetar, 2009)
Lucić i Rešetar (2021) ili (Lucić i Rešetar, 2021)
Rešetar i sur. (2017) ili (Rešetar i sur., 2017)
Navode se inicijali jednog ili oba autora
- R. D. Luce (1959) i P. A. Luce (1972)…
Označavanje više različitih izvora, odvajaju se znakom ;, a autori se redaju abecednim redom
- više različitih referenci različitih autora … (Hrabar, 2021; Korać Graovac, 2012)
- više različitih referenci istog autora …. (Hrabar 2016, 2018, 2021)
- dva i više izvora istog autora izdana u istoj godini (Rešetar, 2021a; Rešetar, 2021b)
Djelo grupe autora unutar
vladine organizacije, udruženja i slično
Djelo grupe unutar institucije prepoznatljiva po kratici u javnosti
Sekundarna referenca
Zakoni i pravilnici
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (2021) ili
(Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, 2021)
Ujedinjeni narodi (UN) (2021) ili (Ujedinjeni narodi (UN), 2021)
Navođenje izvornog autora „prema“ autoru i godinu u kojoj je pronađen izvor
Wilkins, Lynch i Antonopoulou (2018, prema Ajduković, 2020)…
Obiteljski zakon (NN, 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23)
Pravilnik o obveznom savjetovanju (NN, 123/15)
4.2.1. Popis literature27
Prilikom izrade popis literature kod harvardskog stila citiranja, važno se usredotočiti na sljedeće specifičnosti:
- navesti sve autore (i druge izvore) koje ste naveli u tekstu
- radovi istog autora prema godini izdanja navode se od starijih prema novijim
- više radova istog autora iste godine izdanja prema redoslijedu pojavljivanja u tekstu (oznake slova „a“, „b“, „c“)
Knjige:
Opće pravilo
Prezime, inicijal/i imena autora. (Godina izdanja). Naslov: podnaslov. Mjesto izdanja: Nakladnik.
Primjer: Lucić, N. (2020). Izvanbračna zajednica i pravna sigurnost Zagreb: Narodne novine
Ako je knjiga ili poglavlje u knjizi dostupno online ili imaju DOI broj, nakon prethodno navedenih elemenata, na kraju se dodaje link na internetsku stranicu na kojoj se nalazi knjige ili DOI broj.
Prezime, inicijal/i imena autora. (Godina izdanja). Naslov: podnaslov. Mjesto izdanja: Nakladnik. + link/DOI
Primjer:
Parente, M. E. (2011). Experience of Supervision Scale: The development o fan instrument to measure Child Welfare workers experience of supervisory behaviors Richmond: Virginia Commonwealth University. Dostupno: https://core.ac.uk/download/pdf/51289514.pdf.
McPherson, L. i McNamara, N. (2017). Supervising child protection practice: What works? An evidence informed approach. Springer International Publishing. DOI: https://10.1007/978-3-319-500-36-2
Knjiga s urednikom (ima samo urednika)
Prezime, inicijal/i imena autora. (Ur.). (Godina izdanja). Naslov: podnaslov Mjesto izdanja: Nakladnik.
Primjer:
Petrak, J. (Ur.). (2005). Od zakladnog H-K-M sirotišta do doma za djecu Klasje: povijest (institucionalne skrbi o djeci u gradu Osijeku) duga 135 godina Osijek:DomzadjecuKlasje Osijek.
27 Prema Barišić, Anita, Hosi Bernarda, Smjernice za referiranje teksta sukladno APA 7, https://www.pravos.unios.hr/sveucilisni-prediplomski-studij-socijalni-rad/apa-standardi-za-navodenje-izvora, pristupljeno 20. rujna 2022.
Organizacija autor izvješća
Autor izvješća. (Godina izdanja, mjesec). Naslov (broj publikacije ili izvješća ako je dostupno).Dostupno:Linkmrežnestranicenakojojjedostupnoizvješćeorganizacijeautora.
Primjer: UNICEF (2022, May). Protecting child rights in a time of crises: UNICEF Annual Report 2021. Dostupno: https://reliefweb.int/report/world/unicef-annual-report-2021-protectingchild-rights-time-crises-enar.
Poglavlje u knjizi:
Prezime, inicijal/i imena autora. (Godina). Naslov: podnaslov. U: inicijal/i i prezime/na urednik (ur.), Naslov knjige: podnaslov (str. od-do). Mjesto izdanja: Nakladnik.
Primjer: Blanck, P. (2011). Disability and Aging: Historical and Contemporary Views. U: Wiener, R. L.; Willbonr, S. L. (ur.), Disability and Aging Discrimination: Perspectives in Law and Psychology (49-70). New York: Springer.
Zbornik radova (uključuje i radove s konferencija i skupova):
Prezime, inicijal/i imena autora. (Godina izdanja). Naslov: podnaslov. U: inicijal/i i prezime/na urednika (ur.), Naslov zbornika: podnaslov. Vol. XX staviti oznaku ako postoji (str. od-do). Mjesto izdanja: Nakladnik.
Primjer:
Sladović Franz, B. (2019). Procjena i uparivanje posvojitelja i djeteta. U: Blažeka Kokorić, S. (ur.), Posvojenje – različite perspektive, isti cilj (38-61). Zagreb: „Na drugi način“, udruga za pružanje psihosocijalne i pedagoške pomoći djeci, mladima i obitelji.
Članci u znanstvenim i stručnim časopisima:
Prezime, inicijal/i imena autora. (Godina izdanja). Naslov članka: podnaslov. Naslov časopisa, Vol(No), početna-završna stranica. DOI broj (ako je dostupan).
Primjer:
Rešetar, B. (2005). Državni predujam za uzdržavanje djece. Revija za socijalnu politiku, 12(2), 157-173. DOI: https://doi.org/10.3935/rsp.v12i2.2.
Propisi:
Naziv propisa, službeno glasilo i brojčana oznaka
Primjer:
Obiteljski zakon, Narodne novine, 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23. Pravilnik o obveznom savjetovanju, Narodne novine, 123/15. (Europska) Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Narodne novine –Međunarodni ugovori, 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17.
Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom, Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj 6/07, 3/08, 5/08.
Novinski članci:
Prezime, inicijal/i imenaautora.(Godina,mjesecizdanja).Naslov članka: podnaslov. Naslov novina, oznaka sveska/godišta/volumena (broj), početna-završna stranica.
Primjer:
Kačer, H. (2012, lipanj). Bračna stečevina i obveznopravni zahtjev supružnika u hrvatskom obiteljskom pravu. Novi informator, 6085, 1-4.
Mrežne stranice:
Naslov rada/članka. (Godina objave). Naziv mrežne stranice. Link. (Datum pristupa)
Primjer:
Zašto 3 000 djece nema doma, a samo ih je 204 spremno za posvojenje. (2020). Večernji.hr. Dostupno: https://www.vecernji.hr/vijesti/kako-posvojiti-dijete-i-zasto-3000-djece-nemadom-1432506 (30.09.2022.)
LITERATURA
Knjige:
1. Gačić, Milica, Pisanje u znanosti i struci, Narodne novine, Zagreb, 2017.
2. Kukić, Slavko, Markić, Brano, Metodologija društvenih znanosti: tehnike, postupci i instrumenti znanstvenoistraživačkog rada, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, 2006.
3. Lulić, Mira, Akademsko pisanje za studente prava (II. izdanje), Pravni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, 2017.
4. Zelenika, Ratko, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 1998.
Znanstveni članci:
1. Guštin, Matko, Autorsko pravo, problematika plagiranja u znanosti i stavovi studenata, Paragraf, god. 6, br. 1, 2022., str. 9-46.
Propisi:
1. Pravilnik o stegovnoj odgovornosti studenata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, dostupno: http://www.unios.hr/o-sveucilistu/propisi/, pristupljeno 20. rujna 2022.
Mrežni izvori:
2. Akademsko pisanje, https://www.akademsko-pisanje.uniri.hr/akademska-cestitost/, pristupljeno 26. rujna 2022.
3. Barišić, Anita, Hosi Bernarda, Smjernice za referiranje teksta sukladno APA 7, https://www.pravos.unios.hr/sveucilisni-prediplomski-studij-socijalni-rad/apastandardi-za-navodenje-izvora, pristupljeno 20. rujna 2022.
4. How to Write a Research Paper? A Beginner's Guide (Write the introduction), https://www.scribbr.com/category/research-paper/, pristupljeno 15. rujna 2022.
5. Paragraph structure, https://www.scribbr.com/research-paper/paragraph-structure/, pristupljeno 16. rujna 2022.
6. What Is Academic Writing?, https://www.scribbr.com/category/academic-writing/, pristupljeno 26. rujna 2022.
7. Writing a Research Paper Conclusion I Step-by-Step Guide, https://www.scribbr.com/research-paper/research-paper-conclusion/, pristupljeno 21. rujna 2022.
PRILOZI
Prilog 1. – Oblikovanje naslovnice seminarskog rada
Prilog 2. – Kontrolna lista izrade seminarskog rada
Font: Times New Roman Veličina slova: 14 pt
Prored: 1,5
Font: Times New Roman Veličina slova: 16 pt, boldirano
Prored: 1,5
Font: Times New Roman Veličina slova: 14 pt
Prored: 1,5
Margine u cijelom dokumentu: 2,5 (lijeva, desna, gornja, donja)
Prilog 1. – Oblikovanje naslovnice seminarskog rada
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Pravni fakultet Osijek
Naziv studija
Puni nazivi studija:
- Sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij
Pravo
- Stručni prijediplomski studij
Upravni studij
- Sveučilišni prijediplomski studij
Socijalni rad
- Sveučilišni diplomski studij
Socijalni rad
Ime i prezime studenta
Naslov seminarskog rada
Seminarski rad iz kolegija (naziv kolegija)
Font: Times New Roman Veličina slova: 14 pt
Prored: 1,5
Mentor: Matko Guštin, mag. iur.
Font: Times New Roman Veličina slova: 14 pt Prored: 1,5
Osijek, (godina predaje rada)
Font: Times New Roman Veličina slova: 14 pt
Prored: 1,5
Prilog 2. – Kontrolna lista izrade seminarskog rada
KONTROLNA LISTA IZRADE SEMINARSKOG RADA
Margine 2,5 cm
Prored teksta 1,5
Veličina slova teksta 12 pt
Obostrano poravnanje teksta
Elementi seminarskog rada
TEHNIČKE PREDISPOZICIJE
Numeracija seminarskog rada od uvoda
Strane riječi pisane u kurzivu (italic)
Uređene fusnote u radu (10 pt, prored 1)
NASLOVNICA
Naziv Sveučilišta, Fakulteta i studija
Ime i prezime studenta
Naslov seminarskog rada
Ime i prezime mentora
Mjesto i godina predaja rada
Sadržaj izrađen u Tablici sadržaja
Sažetak na hrvatskom jeziku do 250 riječi
Ključne riječi (do pet riječi)
SADRŽAJ
SAŽETAK
Sažetak i ključne riječi na engleskom jeziku
Tema i problematika rada
Predmet rada
Hipoteza/hipoteze – istraživačko pitanje/istraživačka pitanja
Cilj rada
Navedena poglavlja rada i (ukratko) njihov sadržaj SREDIŠNJI DIO
RADA
Pravilno citiranje izvora
Argumentirani navodi
Relevantna literatura
DA/NE
Prilog 2. – Kontrolna lista izrade seminarskog rada
ZAKLJUČAK
Sumirana problematika i tema rada
Sažeti zaključci prema poglavljima
Smjernice za daljnja istraživanja i djelovanje
POPIS LITERATURE
Posebni naznačene skupine literature
Korišteno najmanje pet jedinica literature (izuzev propisa, izvješća, sudske prakse i mrežnih stranica)
Korištena strana literatura (monografije, znanstveni članci)
Popis izrađen prema uputama
POPIS TABLICA I GRAFIKONA
Popisane sve tablice i grafikoni korišteni u radu
PRILOZI
Navedeni korišteni prilozi
