Cvit kamena 15

ŠKOLSKI LIST OSNOVNE ŠKOLE KAMEN-ŠINE ŠK. GOD: 2018./19., GODINA XV., broj 15

1

SADRŽAJ

NAŠI USPJESI PANO VJENČIĆ DOGODOVŠTINA Dragi naši prvaši Dan kravate na Sirobuji A di si ti?

Kućice za ptice Večer matematike Sveti Nikola Božićna priredba Prodajna izložba Valentinovo Maškare Mjesec hrvatske knjige Dani hrvatskoga jezika Slični u različitosti Akcija za napuštene kućne ljubimce Lektira iz vrećice GOSTI U ŠKOLI HAK u našoj školi Daj šapi glas Gostovanje Udruge slijepih TEMA BROJA Austrija – idealna destinacija za skijanje „Hinc lucem et pocula sacra“ Moje duhovno putovanje Najpopularnije turističko odredište u Španjolskoj Najveći mali grad na svijetu Oaza raskoša - Katar NAŠE ĐIRADE Zeleni izlet Putovima baštine U Vukovaru La Francophonie a Split U lovu na otpad u moru i plažama S napuštenim životinjama Tag der Deutschen Sprache AKTUALNO Što gledamo na televiziji?

Zabrana jednokratne plastike ISTRAŽILI SMO SPOMENAR 100 godina od Prvog svjetskog rata Aretha Franklin Ivo Gregurević Jakša Fiamengo Oliver Dragojević DUHOVNI KUTAK LITERARNA PERNICA CVITOVI PUPOLJCI SPORTSKE STRANICE Sportski uspjesi GLAZBENE STRANICE ZABAVNI VRT(uljak) Književna preporuka Smijeh je lijek

2

ŠKOLSKI LIST OSNOVNE ŠKOLE KAMEN-ŠINE ŠK. GOD: 2018./19., GODINA XV., BROJ 15

RIJEČ UREDNIŠTVA

Dragi čitatelji!

Drago nam je da se čitamo već petnaest godina. Da, petnaest godina „ogledalo“ smo vaših aktivnosti, điravanja, modnih i glazbenih ukusa.

S vama smo od prvoga do osmog razreda, učimo s vama na raznim radionicama i večerima, željno iščekujemo Božić i dolazak svetog Nikole u školu. Posebno se veselimo veljači, šarenim maskama koje nas uveseljavaju, srcima kojima slavimo Valentinovo. I ove godine pomagali smo životinjama, odali počast Vukovaru, putovali s vama po svijetu. Cvitovi pupoljci pokazali su nam raskošnost svojih latica, baš kao i literarna pernica. Obilježili smo Dane hrvatskoga jezika, uvažavali različitosti, „vadili“ lektiru iz vrećice. Prisjetili smo se dragih ljudi koji su nas napustili, uživali u sportskim uspjesima i glazbi. Upozorili smo vas na opasnosti koje prijete iz mora i oceana. Ne! Prevarili ste se ako ste pomislili na morske nemani. Riječ je o plastici koja je postala glavni zagađivač mora i oceana. Jeste li ikada razmislili o tome što gledate? Kakve nam sadržaje nude TV kuće? Mi jesmo. Rezultate našeg istraživačkog rada također možete pogledati u našem listu. Bili smo slobodni preporučiti vam zanimljivu knjigu i dobar film. I da ne bude sve u ovako ozbiljnom tonu, za kraj smo vam ostavili malo smijeha. Jer znamo da je smijeh lijek!

Urednica

- - - U redništvo - - ZA IZDAVAČA: Bože Ujević – ravnatelj škole GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Nataša Kelava, prof.

LIKOVNO OBLIKOVANJE: Eleonora Marinković, prof. i učenici Likovne kulture UREDNIŠTVO-UČENICI: Ana Bošnjak (8. a), Toni Franjić, Marija Gaće, Iva Magdalena Glibota, Jure Jakeljić, Nikola Mandarić, Goran Šupić, Josip Tavra (8. b), Sara Čotić, Anamaria Popović, Lena Radelja (6. b), Klara Budimir, Petra Novak,

Ivan Perković, Klara Perković, Lucija Topić i Antonija Marija Ujević (6. a).

STRUČNE SURADNICE: Marija Lončar, prof., Marina Perica, prof.

LEKTOR: Nataša Kelava, prof.

FOTOGRAFIJE: Novinarska grupa i službeni fotograf lista Ivan Jurčević | GRAFIČKA PRIPREMA: Maximativa, oblikovanje i tisak NASLOVNICA: Mia Grbavac, 8. a

NAŠ I U SPJ E SI UČENICI SUDIONICI ŽUPANIJSKIH NATJECANJA 2018./2019. ŠKOLSKE GODINE

ŽUPANIJSKA I DRŽAVNA NATJECANJA Učiteljsko vijeće čestita svim učenicima i mentorima, sudionicima natjecanja!

Županijski susret LiDraNo mentor Jadranka Miliša Stančin

Županijsko Natjecanje iz francuskog jezika mentor Anka Marić

HNK Split - predstava: Igrač; mentor Jadranka Miliša Stančin

Mia Grbavac (1. mjesto), Paula Zečić

Glumci: Sara Crnjac,Teuta Doroci, Toni Dragun, Lara Grbavac, Tea Katavić, Marita Koštić, Paula Martinić Cezar, Miro Smoljko, Mateo Nikolić, Gabrijela Paleško i Filip Perić.

Debata, Debatni klub Kamen 1. Turnir, studeni: 2. mjesto (Lara Grbavac, Paula Martinić Cezar i Danijel Skoko )

Lara Grbavac osvojila srebro, 2. mjesto za najboljeg govornika turnira.

2. Međužupanijski turnir, ožujak: Ekipe: Kamen1 (Sara Crnjac, Lara Grbavac i Danijel Skoko), 12. mjesto

Kamen 2 ( Tea Katavić, Marita Koštić i Paula Martinić Cezar), 9. mjesto

Županijsko Natjecanje iz hrvatskoga jezika mentor Jelena Čota Laura Marušić, Paula Zečić Županijsko Natjecanje iz hrvatskoga jezika mentor Nataša Kelava Ana Bošnjak, Mia Grbavac, Helena Leko, Marija Tabak, Toni Žaper Županijsko Natjecanje iz njemačkog jezika mentor Anka Marić Lovre Borovičkić, Manuela Jurišić (3. mjesto), Laura Sičenica

Međunarodni ispit francuskog jezika DELF mentor Anka Marić DELF 2 Ana Bošnjak, Mia Grbavac, Ana Kovačić Županijsko Natjecanje iz matematike mentor Filka Babić Ivano Glibota (2. mjesto) Županijsko Natjecanje iz biologije mentor Meri Juras Marija Tabak, Paula Vrkić Županijsko Natjecanje iz biologije mentor Irena Kodžoman Ana Bošnjak Županijsko Natjecanje iz kemije mentor Irena Kodžoman Paula Vrkić Vjeronaučna olimpijada mentor Darko Pejković Lana Batarelo, Mate Bekavac, Lovre Borovičkić, Iva Magdalena Glibota, Lara Grbavac, Helena Leko, Mateo Nikolić i Danijel Skoko Županijsko Natjecanje iz islamskog vjeronauka mentor Suada Hadžić Emina Kuljanović (5. mjesto) 3

NAŠ I U SPJ E SI 61. natjecanje mladih tehničara-županijska razina mentor Nela Beronja

Robokup 2019. mentor Nela Beronja

Iva Šarić (Maketarstvo i modelarstvo), Šime Šolić (Graditeljstvo),

Marko Bartulović, Jure Jakeljić, Antonio Tešić

Petra Bekavac (Modelarstvo uporabnih tvorevina) Sigurno u prometu 2019. državna razina mentor Nela Beronja Mihael Babić, Roko Radić, Iva Šarić, Lucija Vučić Modelarska liga Splitsko-dalmatinske županije mentor Nela Beronja Mia Grbavac, Filip Perić, Lovre Šarić, Magdalena Vidović

Paun, Marta Maria Cikojević, 5.c

4

Županjsko natjecanje u rukometu mentor Lenko Marinković Ivan Eremut, Mislav Eremut, Toni Grubišić, Josip Jurčević, Josip Marasović, Roko Matić, Lukas Mierževinski, Ivan Perković, Simon Prekpaljaj, Roko Radić, Danijel Sunara, Gabriel Zečić (2. mjesto) Sanja Radić Vojinović, koordinatorica natjecanja

PAN O

c.

Kovačević, 6. ilomena Ena F a, ic el tj le a Neobičn

Neobična letjelica, Marija

Čaić, 6. c

.

5

VJ ENČI Ć DOG O DO VŠTI N A

Dragi naši prvaši!

Dragi naši prvaši!

„Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova.“ Anna Eleanor Roosevelt Priredba je iza nas. Odlučili smo posjetiti prvaše i vidjeti kako su se snašli u prvim danima svoga školovanja. I ove godine veselo su pokucali na naša vrata koja smo im širom otvorili. 10.rujna 2018. Poželjeli smo im toplu dobrodošlicu i za njih pripremili priredbu. U školu su ih doveli roditelji na čijim se licima, kao i na licima naših prvaša, vidjelo uzbuđenje i ponos. Na priredbi su uživali u igrokazima i pjesmama i upoznali svoje učiteljice. U igrokazima se prikazivalo kako prvaši nose torbe i kako uče slova... Prvašima se jako svidjela priredba. Nadamo se da će svoje veselje prenijeti i u dane koji slijede, a u tome će im pomoći učiteljice Ljiljana Katinac (1.a), Jasna Gudelj (1.b) i Anđelka Terze (1.c).

Sara Čotić, 6. b

Blagoslov za dobar početak

Pjesma za dobrodošlicu

Igrokaz za doček 6

VJENČI Ć DO G ODOVŠTI N A

Dan kravate na Sirobuji Od 18. listopada 2003. godine obilježava se Dan kravate. Tada je u Puli izvedena autorska instalacija Marijana Bušića „Kravata oko Arene“ .

Kravate na panou

Kravata duga 10 m

Učenici 3. c i 3. d razreda PRO Sirobuja 18. listopada 2019. obilježili su Dan kravate. Bilo je vrlo veselo. U školu su učenici i učiteljice tog dana došli s kravatama. Gledali smo prezentaciju o nastanku kravate, a zatim smo učili vezati kravatu. Na satu Likovne kulture slikali smo kravate, a likovne radove smo zatim izložili na razredni pano. Na kraju smo na školskom igralištu kredama u boji naslikali kravatu dugu 10 metara.

Petra Lončar 3. c, PRO Sirobuja Svi su sudjelovali u radu

Udruga Most, koja na vrijednostima volonterskog rada, humanosti i solidarnosti, pruža konkretnu pomoć potrebitima i ove godine je provela akciju „A di si ti?“ Naša se škola ove godine uključila u akciju Udruge Most. Prikupljali smo knjige, stripove, slikovnice, ploče, CD-ove, DVD-ove, suvenire, umjetnine, nakit i ukrase. Donacije smo odlagali u kutiju u školskom atriju. Osamnaesta je to akcija navedene Udruge, a ove godine održana je 15. prosinca. Na štandovima je sudjelovalo 48 različitih organizacija, institucija, udruga, škola, klubova, stranaka i poduzetnika koji su ponudili svoje rukotvorine, usluge te nove i rabljene predmete. Kao i prethodnih godina prikupljena sredstva namijenjena su isključivo za potrebe korisnica i korisnika Udruge, te za uređenje i opremanje samog centra. Organiziran je i prigodni zabavni program, prezentacije sportskih klubova, nagradne igre, defile motorista i druga popratna događanja. Ponosni smo što smo sudjelovali u ovoj humanitarnoj akciji.

Meri Juras, prof. i Marija Lončar, prof.

7

VJ ENČI Ć DOG O DO VŠTI N A

Grad, to ste vi! „Netko je dirao moje parkove, klupe na kojima su još urezana vaša imena, sjenu u kojoj ste istodobno i dali, i primili prvi poljubac – netko je jednostavno sve ukrao jer, kako objasniti da ni Sjene nema?“ Siniša Glavašević

Kao i svake godine, naša se škola prisjetila jednog od najtužnijih dana u hrvatskoj povijesti - dana pada Vukovara. Prošlo je 27 godina od najveće tragedije u povijesti Vukovara, a 18. studeni ostat će zauvijek zapamćen kao dan patnje i boli. U atriju škole postavili smo projekciju o strahotama i mukama koje su Vukovarci preživjeli, a školski panoi bili su ukrašeni simbolima Vukovara.

Toni Franjić, 8.b

Vučedolska golubica – simbol mira

Svijeće za Vukovar

Grad heroja Na rijeci Dunav

Vukovar u srcu mome,

stoji grad mrtav.

herojskom gradu tome.

Za slobodu svoga roda,

Znak je vječne hrabrosti,

mir i sreću naroda.

dobrote i mladosti.

Ponos je svakog Hrvata, heroj Domovinskog rata.

Klara Perković 6.a projekcija u atriju škole

8

VJENČI Ć DO G ODOVŠTI N A

Kućice za ptice Učenici petih razreda napravili su, uz pomoć roditelja, kućice za ptice. Nadamo se da će visjeti na stablima u njihovim dvorištima i da će olakšati pticama da im brže prođe ova duga zima.

Nek’ je zima sva bijela i nek’ su svugdje bodeži od leda.

Nama zima više ne smeta!

Spasile su nas dječje vrijedne ruke i oslobodile duge, duge, zimske muke.

Ljiljana Katinac, učiteljica

9

VJ ENČI Ć DOG O DO VŠTI N A

Večer matematike Hrvatsko matematičko društvo uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i Rješenje na vidiku

sporta već šest godina organizira projekt „Večer matematike“. Projektu su se s veseljem priključili ljubitelji matematike i u našoj školi.

Matematičari u akciji

Prosinac je u školi, osim u znaku božićnih blagdana, mjesec u kojem se rado okupljaju matematičari. Dogodi se to na samom početku mjeseca, točnije 5. prosinca. Brojni učenici i učenice šestih i osmih razreda okupe se i uživaju u rješavanju matematičkih zadataka. Sve se odvija u učionici matematike. Učenice osmih razreda potrudile su se da učionice budu lijepe i prikladno ukrašene. Naime, nacrtale su predivne crteže vezane uz gradivo matematike. Nastavnice su se potrudile i napravile niz radionica tako da je bilo jako zabavno i poučno. Našla se i poneka nagrada koja nas je dodatno motivirala u radu. Radili smo u skupinama, a skupina koja je prva riješila zadatak dobila bi slatku nagradu. Pošto smo bili izuzetno vrijedni, nagrada nikoga nije zaobišla.

Najzanimljivija i najzabavnija igra bila je Kahoot koja se igra pomoću mobitela. Pitanja, kao i ponuđeni odgovori, bila su postavljena na pametnoj ploči.

Svaka skupina je izabrala predstavnika koji bi uz pomoć svojih prijatelja rješavao pitanja.

Naravno , igra je bila iz područja matematike.

Vrijeme je brzo prolazilo, a mi smo uživali, odlično se zabavili i uz to učili. Nikome se te večeri nije žurilo kući!

Hvala nastavnicima koji su organizirali i omogućili nam da sudjelujemo u Večeri matematike.

Josip Tavra, 8.b

10

VJENČI Ć DO G ODOVŠTI N A

Sveti Nikola Sveti Nikola odlučio je svoj dan proslaviti u našoj školi darivajući učenike. Baš kao što je i obećao prošle godine!

Od prvog sata željno smo iščekivali njegov dolazak. I nismo ga dugo čekali. Sveti Nikola je došao u našu školu, a s njim su došla dva predivna anđela i, naravno, pomalo zločesti Krampus . Anđeli su dobroj djeci podIjelili slatkiše, a djeci koja su bila zločesta šibe. Sveti Nikola je dobro raspoložen ušao u svaki razred škole, a naravno, nije zaobišao ni PRO Sirobuja.

Ivan Perković, 6.a

U pratnji anđela i neizostavnog Krampusa

Svi vole svetog Nikolu

Filip Sičenica, 5. c.

Imamo li dovoljno šiba!?

Grad, Teuta Doroci, 7. a.

Priče iz davnine, Ema Bego, 6. b

11

VJ ENČI Ć DOG O DO VŠTI N A

Radujte se narodi Božić je jedan od onih blagdana koji spaja ljude diljem svijeta. Tako je i nas spojio na božićnoj priredbi u našoj školi.

zaslužni za dobru pjesmu Prosincu se svi radujemo. Kraj je to jednog obrazovnog razdoblja, dolazak blagdana, i naravno, zimskog odmora. U školi je uvijek užurbano – pripremamo se za božićnu priredbu. I ove godine je bilo svečano i lijepo. Za to su se potrudili svi učenici, od najmanjih prvašića do najozbiljnijih osmaša. Naravno, uz pomoć svojih učitelja i učiteljica. Bilo je pjesama, igrokaza, recitacija… Vodeću ulogu u pjevanju i ove su godine imali ženski školski zbor i klapa. Najhrabriji u igrokazima i recitacijama bili su oni najmlađi. Od njih smo mogli čuti razne priče o Djeda Mrazu, darivanju, Kristovom rođenju. Petaši su priredbu obogatili na svoj način.

Odmaknuli su se od standarda i pružili nam neočekivanu i jako zanimljivu pantonimu s odličnom porukom.

Iznenađenje za kraj – nastavnici pjevaju božićne pjesme

12

VJENČI Ć DO G ODOVŠTI N A Posebne ovacije pokupio je igrokaz koji su izveli osmaši, a temeljio se na uvijek rado gledanom Velom mistu. Odlični glumci i odličan scenarij gledatelje je jednostavno oduševio. A na samom kraju iznenađenje! Veseli zbor nastavnika nam je u odličnom raspoloženju otpjevao mix božićnih pjesama. Za vrijeme njihovog nastupa, svjetla su bila prigušena, a oni su u rukama imali prskalice. Zasluženo su dobili veliki pljesak koji je minutama odzvanjao dvoranom.

Baš kao i prethodnih godina, osjećali smo radost, ljubav i veselje. Jer kao što je već rečeno – Božić spaja ljude, a mi bismo dodali: ljude dobre volje!

Osmaši su nas oduševili izvedbom

Antonija Ujević, 6.a i Ana Bošnjak, 8. a

pantomima s porukom

Što li se krije u kutijama?

najmlađi uvijek najslađi

13

VJ ENČI Ć DOG O DO VŠTI N A

Prodajna izložba Prosinac je mjesec darivanja. Kao i svake godine naši zadrugari vrijedno rade, a svoje proizvode izlažu u atriju škole.

U našoj je školi 20. i 21. prosinca 2018. (četvrtak i petak) održana prodaja proizvoda ručne izrade koji su izrađeni na satovima Likovne grupe. Prodaju je organizirala Zadruga „Kamenčići” koju vodi naša nastavnica Likovne kulture Eleonora Marinković. Dio prikupljenog novca bio je namijenjen za humanitarne svrhe, a drugi dio za nabavu materijala za potrebe Likovne grupe. Zahvaljujemo svima koji su kupnjom proizvoda pridonijeli uspjehu ove akcije!

Filomena Ena Kovačević, 6.c

Proizvodi naše Zadruge

Sretno Valentinovo!

Kao što je svima poznato, 14. veljače slavimo Valentinovo – Dan zaljubljenih. Na satu Hrvatskoga jezika obilježili smo taj dan izradom origami srca.

Ove smo godine Dan zaljubljenih obilježili izradom origami srca.

Pripravnica Katica Visković naučila nas je kako od papira izraditi origami srce. Kad smo na početku sata dobili raznobojne papire, mislili smo da ćemo na njih nešto morati napisati.

Međutim, slijedilo je iznenađenje.

Nastavnica nam je, uz pomoć videa, pokazala kako ćemo napraviti srce.

Nije bilo lagano, ali je bilo zabavno.

Nekima su ispadali i malo drugačiji oblici nalik na božićna drvca, ali smo pomažući jedni drugima uspjeli napraviti srca. Na kraju izrade smo zaključili da je srce simbol ljubavi. Bio je to uvod u ljubavnu pjesmu 14

VJENČI Ć DO G ODOVŠTI N A Stjepana Jakševca „Zlatna ptica sunca“ koju smo taj sat obrađivali. Pjesma govori o djevojčici koja se prvi puta zaljubi, a taj novi osjećaj zatekne je nespremnu. Nakon interpretacije pjesme izrađena srca smo zalijepili na kratke konopce koje smo nanizali na jedan duži. Srca sad ukrašavaju našu učionicu i podsjećaju nas da je ljubav svud oko nas.

Sara Čotić 6.b

Želite li i vi nekoga iznenaditi za Valentinovo i pokloniti mu srce, slijedite ove upute!

Srce – simbol ljubavi, krasi našu učionicu

„Maškarama se svi ljudi vesele jer mogu biti sve što požele!“ Ove godine bilo je posebno veselo u dane maškara. Hodnicima je odjekivala pjesma. Veselu povorku predvodili su Miki Maus i njegova gospođa Mini, a s veseljem su ih pratili bolničari, liječnici, starice hitrih nogu, slikari, princeze…

Obukli smo krinoline, pravili se da smo balerine, stavili smo kapu i šal i napravili pravi bal.

Zaplesali smo kao pupoljak i cvijet i očarali cijeli svijet.

Ovo nam je bio najljepši dan, zavladala je ples i pjesma, a ni učiteljica više nije bila bijesna.

3.a & 3.b Za one tajanstvene

15

VJ ENČI Ć DOG O DO VŠTI N A

Vesela ekipa

I u zbornici je bilo veselo

Trećaši s učiteljicom – pravi slikari!

16

Likovna grupa uredila je atrij škole

VJENČI Ć DO G ODOVŠTI N A

8. b s razrednicom „Tim spreman za prvu pomoć“

Predvodnici vesele povorke

Čudan neki oglas?

Bas znamo pozirati

17

VJ ENČI Ć DOG O DO VŠTI N A

Nastavnice Ivana i Filka rado su se slikale s Mini

Tko je tu muško, a tko žensko?

Vesele maškare na Sirobuji U utorak, 5. ožujka 2019. u PRO Sirobuja organiziran je školski maskenbal. Učenici 2.c, 3. c i 3. d razreda došli su u školu maskirani u razne kostime. Bilo je tu kauboja, vampira, gusara, slikara i nekih likova iz bajki.

Plesali smo i zabavljali se na školskom igralištu. Učiteljice , koje su se maskirale u cara Dioklecijana i njegovu ženu Prisku, dijelile su učenicima fritule i krafne. Proslava je završila povorkom kroz ulice u blizini škole.

Svima je bilo veselo i zanimljivo.

Karla Bartulović , 3. c PRO Sirobuja

Rado smo pozirali već u učionici

18

VJENČI Ć DO G ODOVŠTI N A

Vesela skupina

Bilo je i igre

Još jedno poziranje, a onda šetnja

19

VJ ENČI Ć DOG O DO VŠTI N A

Mjesec hrvatske knjige „Knjige su naše najtiše i najvjernije prijateljice, najlakše je doći do njih, daju najmudrije savjete i najstrpljivije su učenice.“ Charles William Eliot

Glavna tema tradicionalne manifestacije Mjesec hrvatske knjige 2018. bila je „Baš baština“, a moto (U)čitaj nasljeđe. Tako je fokus stavljen na baštinu kao temelj nacionalnog i kulturnog identiteta Hrvatske.

Manifestacija je svečano je otvorena 15. listopada u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Tijekom mjesec dana obilježava se na državnoj , ali i na lokalnim razinama.

U školskoj knjižnici

Glavni motiv manifestacije je glagoljica kao posebnost hrvatske kulturne baštine i nacionalnog identiteta, pa smo se i mi posvetili upravo tom staroslavenskom pismu, a naša školska knjižnica u suradnji s razredima je upriličila radionice glagoljice.

U suradnji s učiteljicama i učenicima prvih razreda izradili smo straničnike s motivima glagoljice.

M. Glibota

20

Učenici četvrtih razreda sudjelovali su u zanimljivoj radionici Glagoljaške pamtilice ili memory.

VJENČI Ć DO G ODOVŠTI N A

Učenici 4. b razreda

Učenici šestih razreda i njihova nastavnica Nataša Kelava, odabrali su misli i izreke s temom baštine koje su ispisali na listinama na glagoljici.

Svi radovi su bili izloženi u atriju škole.

Marija Lončar, prof.

Radionica glagoljice 6. a i 6. b razreda Na satu Hrvatskoga jezika odlučili smo obilježiti Mjesec hrvatske knjige. Odlično smo se zabavili na radionici s našom knjižničarkom Marijom Lončar i nastavnicom Natašom Kelavom. Radili smo u skupinama i vrijeme nam je brzo prolazilo. U omotnicama smo dobili riječi od kojih smo sastavljali rečenice. Bile su to lijepe i mudre izreke uglavnom hrvatskih pisaca. Potom smo te izreke prepisali na lijevu stranu velikog papira, a na desnu stranu ih prepisali glagoljicom. Bio je to pravi timski rad. Svatko je dobio svoj zadatak, ali smo si međusobno pomagali i davali savjete. Na trenutke nam se činilo teško napisati pojedino glagoljično slovo, ali trud nam se isplatio. Na kraju smo pomogli knjižničarki naše radove objesiti na vidljivo mjesto u atriju škole.

Lena Radelja, 6. b

21

VJ ENČI Ć DOG O DO VŠTI N A Ponovimo!  Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. stoljeća. Autorom ovog pisma smatraju se braća Ćiril (Konstantin) i Metod, bizantski redovnici iz Soluna. Riječ glagoljica nastala je prema riječi glagoljati koja ima dva značenja: 1. služiti misu na staroslavenskom jeziku; 2. pričati, govoriti. Glagoljična se azbuka sastoji od 38 znakova. Postoje dva tipa glagoljice: oblata i uglata. Najpoznatiji hrvatski glagoljaški spomenik je svima nam poznata Bašćanska ploča.

Petra Novak, 6. a

Latinica

je naziv za pismo kojim su se služili stari Rimljani. Rimljani su ga preuzeli u VII. st. od Etruščana i Grka. U razdoblju srednjega vijeka latinica se upotrebljavala za pisanje latinskoga jezika. Postoje mala i velika slova. Velika se slova koriste na početku rečenice i u kraticama. Smjer pisanja je slijeva nadesno.

Hrvatska latinica sastoji se od 30 slova koja je napravljena na temelju češke inačice latinice. Hrvatska latinica je doživjela mnoge promjene kroz stoljeća, a u sadašnjem se obliku ustalila na početku 20. stoljeća.

Klara Perković, 6. a

Na prijedlog Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Hrvatski je sabor proglasio 22. veljače Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Na taj način obilježen je dan kada je 22. veljače 1483. godine tiskana prva knjiga „Misal po zakonu Rimskoga dvora“ koji je ocijenjen najprikladnijim za promicanje tog dijela hrvatske pisane i kulturne baštine.

Ponosni na svoj rad!

22

VJENČI Ć DO G ODOVŠTI N A

Dani hrvatskoga jezika (11. – 17. ožujka)

Dani hrvatskoga jezika su hrvatska kulturna manifestacija koja se slavi od 1991. godine. Prije 20 godina, 28. veljače 1997. godine utemeljio ju je Hrvatski sabor u spomen na „Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika“ iz 1967. godine. Manifestacijom se želi naglasiti važnost očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata kao bitnih odrednica naroda i identiteta. U školi je Aktiv hrvatskoga jezika, (uključujući i pripravnicu Katicu Visković), pripremio i realizirao tematsku izložbu i na taj način dao svoj doprinos u obilježavanju ove manifestacije.

Nataša Kelava, prof.

. ski je lijep „Moj hrvat u more. ga kao e j n u Ronim lasno m čitati g li o V . a g Istražujem kako skih riječi t a v r h k u v i slušati z jam i kiša. Izran a n t la z o padaju ka vno zau neku da in š r v o p a iznosim n joj Obradujem . č e ij r u boravljen , divim am oko nje d o h a m li se. U mis o ću je enost. Kak j c o g a r d o joj se ka i?“ upotrijebit krinjarić Sunčana Š

Najčešće pogrješke u hrvatskom jeziku

23

VJ ENČI Ć DOG O DO VŠTI N A

Lipo zvoni naša rič

Glagoljica – dio naše jezične prošlosti

„Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika“ Deklaracija je sastavljena 9. ožujka 1967. u Matici hrvatskoj, a objavljena u tjedniku Telegram 17. ožujka iste godine. Potpisalo ju je osamnaest hrvatskih znanstvenih kulturnih ustanova. Deklaracija polazi od stava da načelo nacionalnog suvereniteta i potpune ravnopravnosti naroda obuhvaća i pravo svakog od naroda da čuva sve atribute nacionalnog postojanja.

24

VJENČI Ć DO G ODOVŠTI N A

Slični u različitosti Down Syndrome International službeno je odredio 21. ožujak kao Svjetski dan osoba s Downovim sindromom. Cilj obilježavanja ovoga dana je potaknuti ljude na veće poštivanje prava ljudi s Downovim sindromom. Simbol ovoga dana su rasparene, uglavnom šarene čarape.

Ušetalo nam je najljepše godišnje doba u svom šarenom ruhu. I mi trećaši smo odlučili zašareniti naš mali svijet.

Pokazujući svijetu svoju vedrinu i radost, poštujući različitosti, danas slavimo s našim prijateljima koji imaju samo jedan kromosom viška. Taj kromosom nas uči da svijet uvijek trebamo gledati sa osmijehom na licu i da uvijek trebamo poštivati i podupirati različitosti.

Proljeće, dobro nam došlo, a vi prijatelji, sretan vam vaš najšareniji dan u godini!

Mi poštujemo različitosti

Vole vas vaši 3. a i 3. b.

Simboli podrške – rasparene čarape

Čarape i u zbornici

Akcija za napuštene kućne ljubimce Na ulicama često vidimo napuštene životinje. Nekad kućni ljubimci, danas prepušteni sami sebi, lutaju ulicama u nadi da će ih netko nahraniti i pobrinuti se za njih.

Različiti su razlozi zbog kojih životinje završe na ulici. Nekima je umro vlasnik a ostatak obitelji ih ne želi, neki su samo potomci koji nisu bili poželjni, a neki jednostavno nisu više mali i slatki kao što su bili kad su ih ljudi uzimali u svoj dom. Za napuštene životinje brinu se ljudi koji su svoju ljubav prema životinjama dokazali bezbroj puta. Neki od tih ljudi organizirali su se i otvorili sklonište za napuštene kućne ljubimce „NO KILL Sklonište za napuštene životinje Animalis Centrum“ u Kaštel Sućurcu. U sklopu projekta „Daj šapi glas!“, tijekom ožujka organizirana je akcija prikupljanja starih deka, ručnika, plahti, povodaca, ogrlica i hrane za pse i mačke.

Prikupljeno smo donirali Skloništu za napuštene kućne ljubimce u Kaštel Sućurcu.

Zahvaljujemo svima koji skrbe za napuštene životinje!

Marija Lončar, knjižničarka

Za napuštene ljubimce

25

VJ ENČI Ć DOG O DO VŠTI N A

Lektira iz vrećice Kako obraditi lektiru na neobičan način?

Možda u skupinama, u obliku stripa? A možemo se poslužiti i vrećicom.

Klara Perković, 6. a

Antonija Marija Ujević, 6. a

Tko kaže da se čitanje lektire uvijek mora obrađivati na isti način? Da to nije ni približno tako, dokazali su nam učenici 6. a razreda.

Nakon pročitane lektire ,,Poljubit ću je uskoro, možda“, učenici su na kreativan način u papirnate vrećice stavljali sedam predmeta koji su vezani za neki događaj iz lektire. Vrećicu su ukrasili svojim crtežom naslovnice ili nekog događaja, a s druge strane vrećice su zalijepili svoj doživljaj djela o pročitanoj lektiri. Na satu lektire učenici su iz svoje vrećice izvlačili predmete i opisivali događaj koji ih veže za taj predmet. Svi su se radovali i izrazili želju da još koji put obrade lektiru na ovaj način.

Antonija Ujević i Klara Perković, 6. a

- na zidu.

Klara Budimir, 6. a

Mislav Eremut, 6. b

Ivan Eremut, 6. b

26

Ivan Perković, 6. a

Lena Radelja, 6. b

Marta Tabak, 6. b

Na satu Hrvatskog jezika smo obrađivali lektiru Ivane Brlić-Mažuranić ,,Priče iz davnine“, ali na malo drugačiji način. Dobili smo zadatak donijeti na sat lektiru u vrećici. Da, dobro ste čuli! Na papirnatoj vrećici s jedne strane smo trebali nacrtati naslovnicu pročitane bajke, onako kako smo sami zamislili, a na drugoj u nekoliko rečenica sažeti dojam o djelu. U vrećicu smo stavili sedam predmeta koji su nas asocirali na događaje i likove u djelu. To smo prezentirali pred razredom i nastavnicom. Svi smo imali malu tremu, ali smo sve korektno odradili i zadatak nam se jako svidio.

Josipa Lončar, 6. b

Lektira iz vrećica na stolu i…

Predmeti iz bajke „Sunce djever i Neva Nevičica“

GOSTI U ŠKOLI

HAK u našoj školi

P rom e tna k u lt u ra – o p ć a k u lt u ra Hrvatski autoklub provodi razne aktivnosti s ciljem podizanja svijesti o sigurnijem i odgovornijem ponašanjem u prometu. U rujnu su našu školu posjetile djelatnice Hrvatskog autokluba i održale interaktivno-edukativnu radionicu za učenike prvih razreda. Na djeci zanimljiv način ukazale su na važnost sigurnog sudjelovanja u prometu. Tijekom listopada i studenog učenici naše škole su sudjelovali u natjecanju Prometna učilica koja se provodi u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Na web platformi učenici su učili i rješavali testove s ciljem unaprjeđenja sigurnosti prometa kod djece i mladih sudionika u prometu. Sudjelovalo je 86 učenika naše škole. Jedna Ekipa Splitsko-dalmatinske županije na Državnom natjecanju 2018.

od aktivnosti je i natjecanje „Sigurno u prometu“ u kojem sudjeluju učenici četvrtih i petih razreda. Na natjecanju učenici rješavaju test o poznavanju prometnih propisa i pravila i voze bicikl na poligonskim preprekama. Sve ove aktivnosti dio su Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa 2010.-2020. Ovakve aktivnosti već su pokazale rezultate jer je smanjen broj djece stradale u prometu.

Prometnu kulturu čine znanja i vještine koje bi svako dijete trebalo znati za sudjelovanje u prometu, bilo da hoda ili se vozi na biciklu. Sve ono što sam do sada naučila, pomoglo mi je da budem odgovornija i sigurnija u prometu.

Moramo biti svjesni posljedica koje nam nepažnja može donijeti. Djeca često prelaze i pretrčavaju cestu izvan obilježenog prijelaza, ne čekaju da im se upali zeleno svjetlo za pješake i tako dovode u opasnost sebe i vozače. Trebamo više paziti na sebe jer je svaki život vrijedan i treba naučiti kulturno se ponašati u prometu.

Nikolina Bekavac, 5. a

Mrtva priroda, Lana Milanović Litre, 6. c

Mrtva priroda, Gabriela Dilber, 6. b

Sigurno uključivanje u promet

Modni dizajner, Filomena Ena Kovačević, 6. c

27

GOSTI U ŠKOLI

Plakat učenika 1. a razreda

Prelazak preko zebre

Prometna kultura je nešto s čime se svi susrećemo od malih nogu. Ja mislim da je to jedna od najvažnijih stvari u našem životu. Ako se ne znamo ponašati u skladu s prometnim propisima, možemo uzrokovati prometnu nesreću sebi i drugima, a time možemo uzrokovati teške ozljede. Po mom mišljenju svaka škola bi trebala imati aktivnost „Sigurnost u prometu“ kao što to ima naša i to bi trebali svi pohađati jer će nam dobro doći u životu. Ja sam bila na državnom natjecanju „Sigurno u prometu (SUP)“ i naučila sam mnoga pravila koja me uče za cijeli život. Sviđa mi se to što HAK posjećuje škole i uči djecu stvari koje su im potrebne.

Mislim da bi svi, mali, ali i veliki, trebali učiti i ponavljati prometne propise i poštovati prometnu kulturu jer je to važno za nas, naše zdravlje i na naš cijeli život.

Lucija Vučić, 5. a

Učenici i učiteljica, 1. a

28

Učenici i učiteljica, 1. b

GOSTI U ŠKOLI

„Daj šapi glas!“ Naša škola rado surađuje s onima koji pokušavaju zaštiti životinje i pomoći im. Projekt „Daj šapi glas“ zaživio je u školi i na to smo posebno ponosni.

Petra pozdravlja drage goste

U utorak 5. ožujka u Područnu školu Sirobuja stigli su nam gosti iz Skloništa za napuštene životinje Animalis Centrum, Kaštel Sućurac, u sklopu projekta „Daj šapi glas“. Upoznali su nas s novim štićenicima, zakonskim regulativama kao i s najnovijim akcijama za spas napuštenih životinja. Projekt „Daj šapi glas“ je posvećen brizi za napuštene životinje, osvještavanju učenika i lokalne zajednice za problem napuštenih životinja kako bi se broj napuštenih životinja smanjio te kroz volonterski i humanitarni angažman učenika i njihovih bližnjih olakšao rad udrugama koje se bave napuštenim životinjama. I ove godine smo proveli akciju „Zima topla svima“. Skupili smo stare deke, prekrivače i plahte, te ih donirali Skloništu.

Marija Lončar, prof.

Java

Uživanje u zagrljaju

Mala kujica Maša

Raznježene učiteljice Višnja i Marina

29

GOSTI U ŠKOLI

Ziggy – pas koji je pronašao svoj dom zauvijek!

Da postoji ljubav na prvi pogled, dokazala nam je učenica šestoga razreda Klara. U svoj dom i svoje srce pustila je novog člana obitelji, predivnog psića kojeg je udomila.

Ta subota zauvijek je promijenila moj život. Odlučila sam udomiti psa iz azila „NOO KILL Sklonište za napuštene životinje Animalis Centrum“ iz Kaštel Sućurca. Djelatnici azila prvo su me upoznali s pravima i obvezama koje ću dobiti udomljavanjem psa. Potom su mi otišli pokazati psića. Bila je riječ o pet mjeseci staroj curi koja je mješanac između haskija i vrste koju veterinar nije uspio identificirati. Oči su mi sjajile od sreće kad sam je ugledala. Odmah sam znala da je to pas za mene. Dala sam joj ime Ziggy.

Vrlo je pametna i brzo je savladala kako se treba ponašati. Naučila je nekoliko trikova, na primjer sjesti, dati šapu, leći... Evo, to je moja sretna priča o meni i o mom veselom psu.

Klara Budimir, 6. a

Gostovanje Udruge slijepih Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom ugostili smo gospodina Damira Smaju, predsjednika Udruge slijepih.

Nakon što su Ujedinjeni narodi 3. prosinca proglasili Međunarodnim danom osoba s invaliditetom, Komisija za ljudska prava je, u rezoluciji od 5. ožujka 1993. godine, pozvala zemlje članice da ističu obilježavanje tog datuma kako bi postigla jednakost u ostvarivanju ljudskih prava i sudjelovanju osoba s invaliditetom u društvu.

Odlučili smo obilježiti taj dan i u goste smo pozvali gospodina Damira Smaju, predsjednika Udruge slijepih. Posjetio nas je 7. prosinca u društvu svog prijatelja, psa vodiča – Oskara. Govorio nam je o djelovanju udruge, problemima na koje nailaze slijepe i slabovidne osobe, školovanju pasa vodiča. Isto tako, educirao nas je o tome kako pristupiti slijepoj osobi, kako joj u danom trenutku najbolje pomoći, i što je najvažnije, kako što efikasnije u svakodnevni život uključiti sve osobe s invaliditetom, pa tako i slijepe i slabovidne.

Marija Lončar, prof.

30

GOSTI U ŠKOLI

Intervju s gostom Naš gost Damir Smajo oslijepio je u dvadeset i devetoj godini. Tada mu se „srušio cijeli svijet“. Postao je depresivan, kao i njegova obitelj. Kada je malo „došao k sebi“, učlanio se u Udrugu slijepih. Ubrzo je shvatio da želi psa koji će mu pomoći i olakšati život. No prije dodjele psa morao se naučiti kretati pomoću bijeloga štapa (čak četiri tjedna je učio kretati se koristeći ga). Postoje kriteriji po kojima se psi dodjeljuju, a neki od njih su: brzina hoda, volan na lopaticama psa i pas se mora naučiti biti s lijeve strane osobe. Gospodin Smajo rekao nam je i za centar Silver u koji dolaze djeca s autizmom, a u kojem se također nalaze terapijski psi.

Objasnio nam je da slijepac prvo mora upoznati prostor u kojemu se nalazi. Iako je izgubio vid, njegova druga osjetila povećavaju svoj utjecaj (može lako pronaći pekarnicu, ljekarnu i neke objekte po zvuku i mirisu). Saznali smo za Brailleovo pismo koje je staro 200 godina i teško se čita (imali smo priliku vidjeti i isprobati ga).

Slijepci pišu s desna na lijevo. Stvari trebaju biti uvijek na istom mjestu kako bi ih slijepac mogao naći.

Saznali smo i da postoji knjižnica za slijepe. Gost nam je ispričao kako su istraživanja dokazala kako videća osoba pročita samo jednu knjigu, dok slijepa pročita osamnaest knjiga godišnje!

I još nešto. Nemojte, kad ugledate slijepca u pratnji psa vodiča, prvo pozdravljati psa jer to remeti koncentraciju psa. Bili smo slobodni, a i znatiželjni, postaviti gostu dosta pitanja na koje je strpljivo odgovarano.

1. Postoji li mogućnost da slabovidna ili slijepa osoba ponovno vidi?

Postoji, ako ima mogućnost za povećanje vida.

Sve je to individualno.

2. Vidite li vi neke bar neke obrise?

Ne. Ja sam potpuno slijep.

3. Zašto nosite sunčane naočale?

Iz estetskih razloga. Naime, brojne operacije ostavile su trag na mojim očima pa naočale skrivaju te ožiljke.

4. Što se događa s drugim osjetilima kod osoba s oštećenim vidom?

Druga osjetila se „izoštre“. Kao da na taj način pomažu osobi da bolje reagira na vanjske poticaje.

5. Jeste li se ikada ozlijedili?

Jesam. Pogotovo na početku dok se nisam naviknuo i organizirao neke stvari u životu.

6. Što radite u slobodno vrijeme?

U slobodno vrijeme čitam knjige, odem na utakmicu ili slušam glazbu. Knjige su na neki način postale moje oči.

7. Kako uspijete prijeći cestu?

Cestu uspijem prijeći tako da zamolim nekoga za pomoć.

8. Koliko je vremena potrebno da pas postane vodič ili čuvar za slijepce?

Od šest do osam mjeseci + mjesec vježbe. Oskara, svog psa vodiča, dobio sam 2011. godine.

9. Na koji način se orijentirate u prostoru?

Moram dobro poznavati prostor.

10. Kako se brinete o psu?

Hranim ga, vodim ga na livadu gdje se igra s drugim psima.

11. Je li Vam se ikada dogodilo da Oskar zastane na cesti?

31

GOSTI U ŠKOLI Da, jednom kada je pored nas prošla gospođa sa psom koji nije bio na uzici.

12. Koliko godina traje „posao“ psu?

Traje sedam godina. Ako se na pregledu ustanovi na da je pas i dalje radno sposoban, „posao“ mu produže još pola godine.

13. Koliko Oskar ima godina?

Ima sedam i pol godina.

14. Može li bilo koji pas biti/postati pas vodič?

Istraživanja su dokazala da su za ovaj posao definitivno najbolji labradori.

15. Je li Vas Oskar ikada odbio poslušati?

Nekad se na livadi zna zaigrati drugim psima pa mu se i to dogodi. Inače, ne.

16. Postoje li poslovi koje mogu raditi slijepe osobe?

Naravno da postoje. Mogu raditi kao telefonisti, zapisničari, fizioterapeuti.

17. Je li Vam se itko ikada rugao?

Ne, nitko mi se nije rugao. Nažalost, ponekad ljudi negoduju zbog psa.

28. Kako je čitati Brailleovo pismo?

Brailleovo pismo se teško čita.

Jure Jakeljić, 8. b i Josip Tavra, 8. b

Braillevo pismo je sistem pisanja i čitanja namijenjen slijepim ili slabovidnim osobama koje je 1824. osmislio Louis Braille. Slova abecede, pravopisni znakovi i brojevi povezani su s određenim kombinacijama. Sistem se sastoji od šest točaka klasificiranih brojevima od 1 do 6, organiziranih u dva stupca po tri točke koje mogu biti ispupčene ili udubljene. Svakom slovu abecede, broju ili bilo kojem pravopisnom znaku, odgovara određena kombinacija, položaj i broj tih reljefnih točaka. „Čita se“ dodirom ruku, odnosno prelaženjem prstima s lijeva na desno.

Mrtva priroda s draperijom, Sara Crnjac, 7. c

32

Grad, Toni Dragun, 7. a

Geometrijska apstrakcija, Mia Varvodić, 8. a

NTEM A ŠEAĐBIROJ R A DAE

Austrija – idealna destinacija za skijanje U malom, samozatajnom skijalištu Turracher Hohe, u zimskim radostima uživala je učenica 8. a razreda Mia Grbavac.

Moja obitelj uživa u zimi i zimskim radostima koje nam donosi to, ne svima drago, godišnje doba. Tako smo 2017. godine za uživanje u skijanju odabrali susjednu Austriju. Cilj našeg putovanja bio je malo skijalište Turracher Hohe smješteno na prijevoju između Koruške i Štajerske, uz slikovito zamrznuto jezero. Na putovanje u Austriju krenuli smo početkom siječnja, u jeku skijaške sezone. Imali smo sreću da nam je vrijeme bilo predivno pa smo osim u skijanju uživali i u suncu.

Na snijegu „okupana“ sunčevim zrakama

Spretna skijašica

Malo slikovito mjesto Turracher Hohe

33

TEM A B ROJ A Ime Turrach proizlazi iz starog pojma „Durrach” koji je korišten za šumu u kojoj se nalaze mnoga zapaljena, osušena („dürr”) stabla koja leže okolo.

Turracher Höhe se nalazi u planinama Nock, zapadnom dijelu Alpa. Područje se proteže od vrha Rinsennock na zapadu do Latersteighöhena; u smjeru sjever-jug od sela Turrach do ravnice Reichenau na jugu.

Bio je to aktivni odmor, uživanje u snijegu, ali i druženju. Naime, u takvim okolnostima lako se sklapaju prijateljstva koja boravak u prirodi čine još ljepšim. Nadam se da ćemo nastaviti tradiciju i obiteljski uživati u zajedničkim trenutcima.

Mia Grbavac, 8. a

Šuma Striborova, Stella Baraban, 6. c

34

Stolna lampa, Lovre Borovičkić, 8. c

NTEM A ŠEAĐBIROJ R A DAE

„Hinc lucem et pocula sacra“ Vodeći se motom Sveučilišta Cambridge „Hinc lucem et pocula sacra“, što u prijevodu znači „Odavde svjetlost i dragocjeno znanje“, profesor tjelesne i zdravstvene kulture Lenko Marinković zaputio se u poznato sveučilište u istočnoj Engleskoj.

Početkom svibnja 2018. Kriket klub Vis je po treći put otputovao u grad Cambrige, staro sveučilišno mjesto u Engleskoj s namjerom da odigra tri prijateljske utakmice s lokalnim ekipama. Combridge je grad udaljen približno 80 km sjeveroistolno od Londona, s populacijom 123 867 stanovnika, uključujući 24 506 studenata (2011). Grad bogate povijesti, još iz doba Starog Rima i Vikinga, poznat je kao trgovačko središte. Sveučilište (University of Combridge)je osnovano davne 1209. godine, a danas je jedno od najprestižnijih mjesta za studiranje u svijetu.

Sveučilište Jesus College Središtem grada prolazi rijeka Cam, a veslanje je jako popularan sport na fakultetima (uz ragbi, kriket i nogomet). Inače, najpoznatija svjetska veslačka utrka je upravo dvoboj osmeraca sveučilišta Cambridge – Oxford, tradicija stara više od 160 godina.

Nažalost, vremenske prilike nisu nam išle u prilog. Tri dana, koliko smo boravili u gradu, padala je kiša, a vjetar koji dolazi s Atlantika još je više pojačavao osjećaj hladnoće. Na kraju smo ipak uspjeli odigrati jednu utakmicu. Nepredviđeni višak slobodnog vremena dao nam je priliku da malo istražujemo po gradu i okolici.

Samo središte grada puno je restorana, pabova, trgovina, knjižnica, a najpopularnije prijevozno sredstvo je bicikl.

Ipak, nasnažniji utisak na mene je ostavio Imperial War Museum Duxford (IWM DUXFORD), najveći muzej vojnih zrakoplova u Engleskoj. Muzej je smešten na prostoru vojnog aerodroma iz Drugog svjetskog rata te je kao takav odigrao vrlo važnu ulogu u zračnoj Bitki za Britaniju.

Na prostoru od nekoliko hektara, u osam velikih hangara, izložene su stotine primjeraka borbenih zrakoplova od Prvog svjetskog rata do današnjih vojnih zrakoplova uključujući i Concrde, najbrži putnički zrakoplov ikad napravljen. Zateknete li se u ovom dijelu Engleske, bila bi šteta da ne posjetite ovaj muzej iako vam, da pogledate sve izložene primjerke, ne bi bio dovoljan ni cijeli tjedan.

Veslanje – jedan od najpopularnijih sportova na fakultetima 35

TEM A B ROJ A

Messerschmitt Bf 109 – njemački zrakoplov oboren u Bitki za Britaniju

Legendarni Supermarine Spitfire

engleski pub

interijer pabova

i

ti

Središte Cambridgea

rijeka Cam

Ulice karakteristične za Veliku Britaniju

Tempo života u Engleskoj brži je nego kod nas, radnim danom nema puno ljudi na ulicama, ali zato navečer, a posebno vikendima, sve vrvi od života. Engleska kuhinja (hrana) nije nešto što bih osobno mogao pohvaliti, ali ukusi su različiti. No u gradu postoji puno internacionalnih restorana pa nikako ne možete ostagladni ukoliko vam se nije svidjela hrana domaćina.

Tri su dana brzo prošla, a na odlasku je zasjalo sunce i temperatura porasla na gotovo 20 stupnjeva.

Bilo bi lijepo da se to dogodilo nešto ranije, no bez obzira na vrijeme bilo je to jedno lijepo iskustvo.

Lenko Marinković, prof.

a Jedna od mnogih katedral u Camridgeu

Ekipa Kriket kluba Vis

Stipe Ančić i Lovre Borovičkić, 8. c

36

NTEM A ŠEAĐBIROJ R A DAE

Moje duhovno putovanje Svjetski susret mladih u Rio de Janieru bio je povod da profesorica njemačkoga jezika Jelena Baturina ode na ovo čudesno putovanje, a kao najveći suvenir koji je ponijela kući navodi uspomenu na drage ljude.

Prepuštajući se Božjoj providnosti da nas vodi i rješava mnoge prepreke na putu, u ljeto 2013. godine uputili smo se na četiri tjedna u Južnu Ameriku povodom Svjetskog susreta mladih u Rio de Janeiru. Naša grupa sastojala se od šesnaest ljudi, uglavnom iz Splita, te nekoliko iz Zagreba i Dubrovnika na čelu s časnom sestrom Darijom, umirovljenom vjeroučiteljicom iz 3. gimnazije u Splitu kojoj su ovo bili već sedmi Svjetski susreti. Zaista mogu svjedočiti o jednom čudesnom i produhovljenom putovanju.

Svjetski susret mladih

Jutro nakon bdijenja

Prije samog susreta s Papom boravili smo nekoliko dana u mjestu Barra Mansa udaljenom dva sata vožnje od Rio de Janeira, a sam susret s mještanima i smještaj po obiteljima organizirao nam je fra Milan Knezović, mladi župnik iz Hrvatske koji je već nekoliko godina tamo na službi. Kad smo vidjeli sreću njegovih župljana i toplinu koju su nam pružili vidjevši nas prvi put, bilo nam je jasno zašto fra Milan obožava to mjesto. Inače, mi smo vjerojatno među prvim turistima pa ne čudi ni to da je vijest o našem dolasku izašla i u lokalnim novinama.

Dobrodošlica uz pjesmu i ples

Neki od nas su bili smješteni u prilično skromnim kućama. Međutim, iako nemaju puno, ti ljudi su spremni s drugima podijeliti sve što imaju. Hodajući kao misionari po župi, ulazili smo u njihove domove i držeći se za ruke molili s tim obiteljima koje muče mnogi problemi poput bolesti, droge i neimaštine. Vodič nam je bio jedanaestogodišnji dječak Patrick koji poznaje svaku obitelj u toj župi. Fra Milan nam je često naglašavao da je ovdje potrebno evangelizirati i unijeti Boga pritom uvažavajući lokalnu kulturu i način života, čega se on osobno pridržava u svom djelovanju.

Moja draga domaćica Silvania i Patrik

37

TEM A B ROJ A Uz bogatstvo i sjaj gradova poput Rio de Janeira postoji i druga strana, ljudi žive u teškim uvjetima i potrebno im je pomoći da se bore protiv bijede. Naime, činilo nam se neshvatljivim da unatoč ekonomskom potencijalu Brazila i prirodnim bogatstvima još uvijek ima toliko ljudi koji žive u siromaštvu.

Nakon četiri dana tijekom kojih smo hodočastili i u najveće marijansko svetište u Aparecidi, a u kojem je papa Franjo netom bio, oprostili smo se sa suzama u očima od mještana Barra Manse te se uputili na bdijenje prema Copacabani.

Trgovina u Barra Mansi

Kip Isusa otkupitelja na brdu Corcovado

Pogled s Glave šećera 38

Oproštajna večer u Barra Mansi

U nedjeljno jutro probudile su nas sunčeve zrake i prizor nepreglednog mnoštva ljudi, koji su kao i mi, proveli noć spavajući na plaži. Uskoro je uslijedio i dolazak Pape na završnu misu. Imali smo sreću vidjeti ga s nekoliko metara udaljenosti. Naša grupa bila je vrlo prepoznatljiva, mnogi hodočasnici, turisti, kao i lokalni stanovnici-karioke, htjeli su se fotografirati s nama. Puni dojmova i već pomalo umorni, uputili smo se u župu nedaleko od centra Ria gdje nam je naš dragi fra Milan organizirao smještaj.

Legenda kaže da su portugalski istraživači, kad su osnovali Rio, mislili da se nalazi na rijeci, a ne oceanu, pa su novootkriveno mjesto nazvali Rio de Janeiro (Siječanjska rijeka).

Glavna obilježja grada su svakako zadivljujući kip Krista Otkupitelja (visok 30 m) na brdu Corcovado i Glava Šećera do koje se dolazi žičarom i s vrha se pruža prekrasan pogled na cijeli Rio i njegove plaže Copacabanu, Ipanemu, Flamengo i Botafogo. Vrlo je zanimljiva i nezaobilazna jer odakle god da fotografirate Rio, ona se pojavljuje u kadru.

Rio je grad koji se nalazi na popisu gradova koje bi u životu trebalo barem jednom posjetiti. Taj spoj planina, stijena, oceana i kilometarskih pješčanih plaža, uistinu oduševljava. Dok šetate, nemate osjećaj da ste u gradu od gotovo sedam milijuna stanovnika.

Tijekom karnevala broj stanovnika se udvostruči, na plažama je previše ljudi, ta četiri dana vlada kaos i smatram da smo pravi sretnici što smo Rio doživjeli tijekom zime koja je kod njih jako ugodna.

NTEM A ŠEAĐBIROJ R A DAE Copacabana je također jedan od razloga zašto se milijuni ljudi zaljube u Rio. Pored plaže se nalazi prepoznatljivo šetalište čije je mozaike u obliku valova radio poznati brazilski arhitekt.

Svjetski susret mladih kao inspiracija umjetniku

Šetnica uz Copacabanu

Živahna četvrt Lapa u kojoj prolazite pokraj bezbroj kafića i restorančića slušajući tradicionalne zvukove sambe i bossa nove, također je poseban doživljaj.

Svaki naš izlazak u razgledavanje grada pamtim po slučajnim susretima s vrlo pristupačnim i komunikativnim lokalnim stanovnicima. Kao i u svakom multimilijunskom gradu gdje postoje dobri i loši ljudi, čovjek treba slijediti svoj instikt, biti dovoljno oprezan ali i dovoljno otvoren kako bi primio nova iskustva i upravo najveći suvenir koji sam dobila jest uspomena na drage ljude.

Međutim, naš put još nije bio gotov - čekala nas je Argentina. Prvi susret je bio na obilasku slapova Iguazu s argentinske strane u pokrajini Misiones koja je poznata i po jezuitskim misijama iz 17. stoljeća. Slapovi Iguazu su čudo prirode koje se nalazi na tromeđi Brazila, Argentine i Paragvaja. Prirodna, mistična ljepota Iguazu slapova naprosto ostavOpuštanje uz kokos lja bez daha. Gromoglasna buka slapova se čuje s kilometarske udaljenosti. Najimpresivniji su Garganta del Diablo ili Đavolje Grlo. Slapove smo obilazili šetajući stazama koje vode uz gornji dio kaskada, zatim vožnjom ekološkim vlakićem, a odlučili smo otići i na vožnju gliserom ispod slapova.

Iguazu slapovi

Vožnja gliserom

39

TEM A B ROJ A

Narod Guarani

Prenoćili smo u malom mjestu Foz de Iguazu, pili vrstu čaja mate iz tradicionalne posudice te sutradan imali zanimljiv susret s narodom Guarani. Puni dojmova krenuli smo za Buenos Aires te napokon stigli u predgrađe Buenos Airesa - San Miguel gdje smo bili smješteni kod školskih sestara franjevki koje su nas srdačno prihvatile. Zahvaljujući dragoj sestri Isabeli, imali smo priliku posjetiti osamdeset osmogodišnjeg svećenika hrvatskog podrijetla patera Nicolása Mihaljevića koji je bio dugogodišnji ispovjednik pape Franje. Još kao četverogodišnjak sa svojom je obitelji napustio Hrvatsku, ali nikada nije zaboravio hrvatski jezik i pjesme te nam je neke od njih i odsvirao. Na blagdan Velike Gospe imali smo čast nazočiti misi koju je pater Nicolás održao za nas.

Također smo imali priliku upoznati neke od papinih bivših suradnika koji su redom naglasili skromnost i poniznost pape Franje koje ga krase i na novoj dužnosti. U centru Buenos Airesa posjetili smo i njegov bivši ured u sklopu katedrale, zbog čega smo se osjećali vrlo privilegiranima. Također smo posjetili i Papi drago mjesto Lujan kojim dominira bazilika Naše Gospe od Lujana, zaštitnice Argentine.

Plesač tanga

Za kraj bih još spomenula naš susret sa zajednicom hrvatskih iseljenika u Centru sv. Nikole Tavelića. Susret je bio pun emocija, osobito na zajedničkoj nedjeljnoj misi. Svi naši Hrvati koje smo susreli na ovom hodočašću bili su sretni što smo im donijeli dašak domovine od koje su toliko daleko.

Posjet Brazilu i Argentini ostat će mi u nezaboravnom sjećanju i stalna mi je inspiracija u životu i radu.

Jelena Baturina, prof.

frizura, Dominik Maras, 6. b

40

Geometrijska apstrakcija, Lana Kosanović, 8. a

Kraljica noći. Ana Sičenica, 6. c

NTEM A ŠEAĐBIROJ R A DAE

Najpopularnije turističko odredište u Španjolskoj Barcelona je glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj. O nastanku grada postoje dvije legende. Jedna kaže da je Barcelonu osnovao Herkules i to 400 godina prije izgradnje Rima. Druga kaže da je grad osnovao Hanibalov otac Hamiclar Barca po čijoj je obitelji grad dobio ime. Čari ovoga grada otkrila nam je Marina Perica, profesorica fizike i politehnike.

Moje zadnje europsko putovanje bilo je prošle godine u Barcelonu. Po dolasku u grad, prvo smo otišli na panoramski razgled autobusom: vožnja do katedrale Sagrada Familia (Gaudijevog najvećeg nedovršenog projekta koji je u izgradnji preko 100 godina i njen je završetak planiran za 2030. godinu), nastavak gradskim ulicama do vidikovca na brdu Montjuic pa natrag do Plaza Catalunya. Dalje smo nastavili šetnjom preko Placadei Rei gdje su španjolski plemići dočekali Kristofa Kolumba do znamenite gradske tržnice La Boqeria, poznate po bogatoj ponudi lokalnih proizvoda, riznici barcelonske gastronomije. Prošetali smo po La Rambli – živopisnoj pješačkoj zoni s mnogobrojnim restoranima, kafićima i dućanima. Navečer smo otišli natrag u Plaza Espanya na predstavu „Magične fontane“, koje uz zvuk glazbe plešu i mijenjaju boje.

Nažalost, nismo razgledali Sagradu Familiui Park Guell (fascinantne kreacije genijanog arhitekta Gaudija) jer ulaznice treba kupiti danima prije za točno određeni sat.

,,Magične fontane”

Sagrada Familia

41

TEM A B ROJ A Stoga smo dan proveli razgledajući eksponate u Pomorskom muzeju koji se nalazi pokraj spomenika Kolumbu, podignutog 1888. g. u spomen otkrića Amerike.

Eksponati u Pomorskom muzeju

Raznolikost

42

U podvodnom tunelu

Posjetili smo i Akvarij, jedan od najvećih u Europi, od otprilike 4 500 000 litara vode u kojem obitava 4000 organizama, pripadnika 80 različitih vrsta. Najimpresivniji je dio gdje hodate kroz stakleni tunel i doslovno ste okruženi podvodnim svijetom.

Zanimljivo je i da možete uplatiti mali tečaj ronjenja i završiti u kavezu u samom akvariju s morskim psima.

Posjetili smo i znanstveni muzej Cosmo Caixa koji je 2008. godine proglašen najboljim u Europi. Na ulazu u muzej „sjede“ voštane figure Alberta Einsteina, Leonarda Da Vincija i Marie Curie. U muzeju je na interaktivan, meni jako zanimljiv način, prikazan razvoj života na Zemlji. Mogla sam izvesti mnoštvo pokusa, a čitave obitelji dolaze provesti dan u muzeju, gdje djeca uče na interesantan i zabavan način, kroz igru. Na 1000 m2, u sklopu muzeja, nalazi se i amazonska kišna šuma. Uz brojne egzotične biljke i životinje koje nisam prepoznala, improvizirana kiša mi je pružila dojam da sam u Amazoniji.

Otišli smo i do slikovitog ,,španjolskog sela” Poble Espanyol gdje se nalaze replike svih najpoznatijih zdanja i stilova gradnje u Španjolskoj.

NTEM A ŠEAĐBIROJ R A DAE

U društvu velikana

Na brdu Montjuic išli smo žičarom odakle se pruža predivan pogled na Barcelonu te prošetali utvrdom na samom vrhu.

Posljednji dan putovanja proveli smo u Montserratu, najpoznatijem Španjolskom svetištu. ,,Sveto brdo” posvećeno je Crnoj Gospi ,,La Moreneti”, zaštitnici Katalonije. Prema predaji, ovaj su kip pronašli pastiri u gorju Montserrat 808. godine. Bdijući kod stada, vidjeli su kako veliko svjetlo silazi s neba i čuli su pjevanje pomiješano s glazbom. Pokušali su ga prenijeti, ali je kip postao težak što je protumačeno kao božji znak. Na tom mjestu je grof Barcelone sagradio samostan. Nažalost, zbog kiše i guste magle nismo mogli uživati u pogledu na brdo i dolinu u podnožju.

,,La Moreneti”

Ova četiri dana su prebrzo završila, ali sada treba planirati iduće putovanje.

Nadam se uskoro…

Marina Perica, prof.

43

TEM A B ROJ A

Najveći mali grad na svijetu Lana Kosanović, učenica 8. a razreda, posjetila je metropolu savršenog stila, uređenog društva i europsku prijestolnicu zelenila – Stockholm.

Na putovanje u Švedsku krenula sam jednog lijepog sunčanog dana, točnije 21.lipnja 2018. godine, a moja je avantura trajala do 1. srpnja iste godine. U Švedsku sam išla u posjetu ocu koji je tamo radio. Oduševila sam se gledajući sve znamenitosti grada Stockhloma i otoka Drottninghlom.

Stockholm je glavni i najveći grad Švedske. Prema prvim pisanim spomenima osnovan je 1252. za vrijeme švedskog kralja Valdemara iako se u nordijskim mitološkim pričama tvrdi da grad postoji od prije. Danas je Stockholm jedan od najbrže rastućih europskih gradova koji izrazito mnogo pažnje polaže zaštiti okoliša.

Jedini je grad koji je od Europske unije dobio status ,,Zelene prijestolnice”.

44

NTEM A ŠEAĐBIROJ R A DAE Stockholm se nalazi na istočnoj obali Švedske (na obali Baltičkog mora). Obala oko grada je izrazito razvedena (Stocholmski arhipelag se sastoji od nekoliko stotina otočića). Sam grad je sagrađen na oko 20 otoka povezanih mostovima. Na prostoru Stockholma postoji mnogo zelenih površina koje su zaštićene kao prirodni rezervati, a postoji i nacionalni park Nationalstadsparken.

Najvažnija znamenitost je povijesni centar Gamla stan smješten na otoku Stadsholmenu. Postoje građevine iz 13.stoljeća. Mnogo je građevina u stilu baltičke gotike. Najznačajnije su: katedrala, crkva Riddarholmen i Nobelov muzej.

Ispred Kraljevske palače Postoji mnogo građevina iz 19. stoljeća inspiriranih Berlinom i Bečom. Ističe se gradska vijećnica iz 1923. Grad ima mnogo muzeja i galerija. U gradu se nalazi i Ericsson Globe Arena, najveća okrugla zgrada na svijetu.

Grad ima puno parkova i rekreacijskih zona. Dosta pažnje se posvećuje zaštiti okoliša i poticanju rekreacije.

Dani provedeni u tom prelijepom gradu brzo su prošli i bila sam tužna jer sam morala otići. Ipak, veselila sam se što ću ponovo vidjeti prijatelje i obitelj. Putovanje u Švedsku bilo je jedno zanimljivo iskustvo.

Lana Kosanović, 8. a

Ericson Globe

Djurgården

45

TEM A B ROJ A

Oaza raskoša - Katar Učenik 8. b razreda Jure Jakeljić imao je privilegiju posjetiti jedino mjesto na svijetu gdje je nafta jeftinija od vode, a kada rođeni Katarac odluči izgraditi kuću , dozvolu dobije za jedan dan.

Ovoga ljeta ukazala mi se odlična prilika posjetiti Katar jer mi je otac u to vrijeme tamo radio. Došavši na aerodrom, nisam mogao vjerovati svojim očima – kao da sam se našao u bajci. Sve je izgledalo sjajno i nestvarno. Kvart u kojem je bio smješten moj otac, vrlo je miran i siguran dio grada i zove se Al-Rayyan. Sastoji se od niza vila i ugodan je za život. Sam centar grada obiluje šarenim zgradama i prilično je skup. Većina građana vozi terence, a meni se, zbog sličnosti ulica, mogućnost za zalutati učinila prilično velikom. Imao sam osjećaj da se stalno nešto gradi i da se ljudi trude da sve bude što bolje i kvalitetnije.

Katar je država smještena na Arapskom poluotoku u Jugozapadnoj Aziji. Obuhvaća mali poluotok na zapadnoj obali Perzijskog zaljeva i nekoliko susjednih otočića. Na jugu graniči sa Saudijskom Arabijom, a na zapadu morskom granicom s Bahreinom.

Katar je danas jedna od najrazvijenijih zemalja u svijetu. No, nije uvijek bilo tako. Otkrićem nafte i zemnog plina u 60-im godinama 20. stoljeća, ova zemlja je polako dobivala na važnosti i postala je jedan od glavnih konkurenata u izvozu tih istih izvora energije na čemu se temelji današnje gospodarstvo.

Po državnom uređenju Katar je monarhija, odnosno emirat. Na vlasti se nalazi emir Tamim bin Hamad Al Thani koji ima najvažniju poziciju u državi kao i važnu ulogu u vanjskim poslovima. Glavni grad Katra, Doha, jedini je veliki grad u cijeloj državi i njemu živi približno 1,5 milijuna stanovnika, što je otprilike 80% stanovništva.

Doha, Katar

West Bay, poslovni dio Dohe

Katar ulaže velike napore u razvijanje sporta. Zanimljiv je kompleks dvorana i sportskih stadiona, tzv.

Aspire Zone. Taj sportski kompleks jedan je od najvećih na svijetu i sadrži dvorane za većinu sportova poput nogometa, odbojke, rukometa, košarke i gimnastike. Upravo zbog velike ponude sportova i atraktivnog izgleda privlači brojne olimpijske sportaše i nogometne klubove poput Barcelone i Real Madrida.

46

NTEM A ŠEAĐBIROJ R A DAE

Aspire Tower – 300 m visok neboder

Sealine Beach

Katar nudi i mnogo zanimljivosti. Jedna od njih je i Muzej islamske umjetnosti koji se nalazi u glavnome gradu Dohi. Ovaj muzej posjeduje zbirku koju stručnjaci smatraju jednom od najvrjednijih u svijetu. Souq Waqif je drevna tržnica na otvorenom s labirintom uličica s trgovinama suvenira, tkanina, začina i kafićima.

Aspire Tower je 300 metara visoki neboder u obliku tornja u glavnom gradu Dohi. Corniche je najzeleniji dio grada i kao stvoren za rekreaciju. Mnogi ovdje dolaze provesti slobodno vrijeme. Proteže se od luke, pored Muzeja islamske umjetnosti pa sve do West Baya.

Posebna atrakcija grada Dohe je umjetno izgrađen otok The Pearl Qatar. Pošto strancima nije dozvoljeno kupovati nekretnine u Katru, ovo luksuzno naselje idealno je za bogato lokalno stanovništvo koje želi kupiti luksuzni stan ili vilu. Jedno od najatraktivnijih i najpopularnijih mjesta je Sealine Beach, plaža koja je udaljena nekih 45 minuta od Dohe. Kako bi se došlo do same obale, potrebno je voziti kroz pustinju što privlači mnoge turiste.

Svidio mi se način života u Katru i želja mi je opet posjetiti tu zemlju. Posjet toj zemlji bio je, zacijelo, moje najbolje i najnezaboravnije putovanje ikad.

Jure Jakeljić, 8. b

Souq Waqif - tržnica

The Pearl-Qatar

47

NA ŠE ĐI RADE

Zeleni izlet Učenici Eko grupe 20.listopada 2018. godine u suradnji s udrugom Sunce realizirali su svoj nagradni izlet na Marjan.

Dogovor je bio da se tog dana nađemo u 9:00 ispred Sjevernih vrata.

Nakon što smo se okupili, krenuli smo prema Benama. Putem smo saznali mnogo zanimljivih informacija o prošlosti, ali i o sadašnjosti Marjana.

Kada smo stigli na Bene, kroz edukativnu igru ponovili smo koliko je određenom materijalu (plastika,pap ir,staklo,metal...) potrebno da se razgradi u moru. Edukatorica nam je pripremila kreativne i zanimljive radionice. Igrali smo igru pod nazivom Eko grupa Različitost boja i tekstura pomoću koje smo trebali pronaći različite tvari iz prirode određene boje i teksture. Zatim smo napravili hranidbeni lanac u prirodi tako što smo se međusobno lovili počevši od potrošača prvog reda pa sve do potrošača zadnjeg reda. Nakon radionice HranidbenI lanac, slijedila je nova radionica Križić-kružić. Dobili smo pitanja iz područja zaštite prirode. Kada bismo točno odgovorili na pitanje, stavili bismo križić ili kružić u odgovarajuće polje. Odigrali smo i Eko kviz, a grupa koja je pobijedila osvojila je nagradu.

Naš izlet se primicao kraju. Oprostili smo se od edukatorice, zahvalili na prekrasnom danu i zadovoljni se uputili svojim kućama.

Manuela Jurišić, 8.b

Kružić-križić

48

N A ŠE ĐĐI I RRADE ADE NA

Putovima baštine Soparnik je specijalitet iz dalmatinskih Poljica. Datira još iz vremena Turaka. To je vrlo jednostavno jelo, a sastoji se od blitve, bijelog luka i peršina, između dva sloja najjednostavnijeg tijesta.

Cilj naše terenske nastave u listopadu bio je saznati nešto o baštini i prošetati malo putovima Poljičke Republike. Kad smo došli na odredište u Gata, šetali smo do kuće u kojoj nas je čekala domaćica koja nam je pokazala kako se peče soparnik.

Prije svega učili smo zavičajni govor ovoga kraja, a i recept starog jela naših baka.

Domaćica nam je rekla da prije nego što se soparnik stavi u komin, treba dobro ujariti (užariti) komin.

Pred našim je očima spretno mijesila soparnik. Prvo i glavno, domaćica je stavila tijesto na siniju i razvaljala ga lazanjurom u veliki krug. Poslije je razvaljala još jedno tijesto, a kad je sve to napravila, na tijesto je stavila blitvu koja je bila izrezana na dugačke komade. Kad je stavila blitvu, poklopila je drugim dijelom tijesta i „izbrnjokala“ sa svake strane. Poslije ga je stavila u ujareni komin, pokrila ga vrućim žarom i pepelom. Kad se ispekao, imali smo priliku vidjeti rezanje. Može se izrezati četrdeset komada od jednog soparnika. Uživali smo u kušanju poljičkog soparnika i fritula. Najeli smo se i krenuli prema Zavičajnom muzeju u Gatima. Ispred muzeja je kip popa glagoljaša. Kad smo ušli u muzej, vidjeli smo veliki mozaik koji je izradio slikar Joko od puno sitnih kamenčića. Kasnije nam je voditeljica govorila kako se prije biralo poglavara i rekla je da ide po dvanaest kamenčića, a mi iz svakog razreda moramo izabrati četiri učenika. Ja sam bio među tih dvanaest predstavnika petih razreda.

Kad smo stali jedan do drugoga, svatko je trebao uzeti po kamenčić i poslije od nas dvanaest izabrali smo dvoje najboljih, a to smo bili moj prijatelj Anđelo i ja. Trebale su dvije jakne koje smo položili na pod, a kad smo ih položili, počelo je glasanje. Svatko od nas stavljao je svoj kamenčić Naše vrijedne domaćice

49

NA ŠE ĐI RADE na jaknu onoga kojega žele za vođu.

Pobijedio sam s osam glasova, a moj prijatelj Anđelo je imao četiri glasa. Poslije se vjeroučitelj Darko našalio sa mnom i rekao da trebam častiti razred jer sam izabran za kneza Poljičke Republike.

Kasnije smo vidjeli još puno zanimljivih stvari poput spare, jastučića koji su žene nosile na glavi i na njega stavljale težak teret.

Slikali smo se kod spomenika glagoljislasni zalogaji Zavičajni muzej u Gatima ci i veseli krenuli prema igralištu.

Na povratku u autobus, radili smo isto ono što smo radili i na dolasku – pričali i zabavljali se.

Ivan Bekavac, 5.a

U Vukovaru

Jedan od osnovnih odgojno-obrazovnih zadataka Javne ustanove Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar provedba je posjeta Vukovaru učenika osmih razreda osnovnih škola iz cijele Republike Hrvatske.

Kada smo se tog jutra, 17. ožujka 2019. godine okupili ispred škole, svima je bilo jasno da ispred nas nije samo trodnevni put nalik ekskurziji koju smo imali prošle godine. Zaputili smo se u Vukovar da bismo naučili nešto o vrijednostima Domovinskoga rata i značaja bitke za Vukovar u obrani cijele Hrvatske. Iako je put bio dug, uz pjesmu, šalu i zabavu, ali i uz razmišljanje o onome što ćemo vidjeti, brzo je prošao. O Vukovaru smo dosta toga čuli, ali ništa nas nije moglo pripremiti na ono što smo tamo vidjeli. Toliko tuge i patnje na jednom mjestu! Cilj ovoga projekta je da učenici svojim domovima ponesu poruke nenasilja, mira i tolerancije.

50

N A ŠE ĐĐI I RRADE ADE NA Memorijalni centar ovčara

Spomen dom Ovčara je otvoren 20. studenog 2006. u jednom od hangara na Ovčari u kojem je počinjen ratni zločin. Ovčara predstavlja trajan podsjetnik na poglede, patnju i riječi ljudi koji su tu proveli svoje zadnje sate i minute života. U sredini Memorijalnog centra Domovinskog rata Vukovar nalazi se spirala koja simbolizira zatvoreni krug zla. U pod su ugrađene čahure koje simboliziraju zločin, na stropu se nalazi 261 zvjezdica (žarulja) koja simbolizira broj žrtava pogubljenih na Ovčari. Na zidovima su obješene fotografije ubijenih i nestalih, a izložene su i osobne stvari koje su kasnije pronađene u zajedničkoj grobnici.

Vukovarska bolnica

Jedan je od poznatijih simbola stradanja grada Vukovara i njegovih stanovnika iz vremena oružane velikosrpske agresije s početka 1990-ih je vukovarska bolnica. Saznali smo da su u bolnica svakodnevno dolazili ranjeni i bolesni te da su svi bili jednako tretirani bez obzira na vjeru i nacionalnost. Bolnica je prvi put granatirana 24.kolovoza 1991. Ubrzo je na bolnicu počelo padati i do 700 granata svakodnevno. Nakon 20.studenog 1991. iz bolnice su odvezeni ranjenici, bolesnici te neki djelatnici i pogubljeni na Ovčari.

Vjerni prikaz stanja za vrijeme Domovinskog rata

Muzej vučedolske kulture

Ispred Muzeja vučedolske kulture

Muzej se nalazi uz samo arheološko nalazište na lokalitetu Vučedol nedaleko od Vukovara na kojem arheolozi još od 1897. godine istražuju kulturu skupina indoeuropskih naroda koje su taj lokalitet naseljavale u razdoblju između 3500. i 2500. godine prije Krista. Svaka prostorija tematski je određena i bilo je zanimljivo upoznati se s načinom života, geološkim položajem Vučedola, zanatima i obućom te ostalim zanimljivostima ovoga kraja.

Marija Gaće i Helena Leko, 8.b

vrijedni eksponati

51

NA ŠE ĐI RADE

La Francophonie à Split FRANKOFONIJA U SPLITU Za početak, što je to frankofonija?

Frankofonija je međunarodna organizacija koja predstavlja skup država, zemalja i regija koji koriste francuski kao nacionalni jezik, službeni jezik, jezik međunarodne komunikacije i kao radni jezik.

Frankofonija je francuski izraz, skovan 1880. od strane francuskog geografa Onésimea Reclusa kojim je označio jednicu ljudi i država koje koriste francuski jezik.

U petak 22.ožujka 2019. godine učenici francuskog jezikaiz 2. jezične gimnazije, osnovne škole Brda i osnovne škole Kamen-Šine okupili su se na Frankofoniji u Splitu i izveli nekoliko prekrasnih točaka, naravno, na francuskom jeziku.

Učenice francuskoga jezika iz naše škole: Marija Čaić, Filomena Ena Kovačević, Petra Novak (6.r), Petra Boban, Abby England, Petra Balarin Đipalo i Dora Balić (5.r.) nastupile su u igrokazu ,,Lessymboles de la France”, u kojem se radi o prepirci nekoliko prepoznatljivih simbola Francuske, a to su: Le Coq (Petra BalarinĐipalo), la Baguette (MarijaČaić), La Tour Eiffel (Filomena EnaKovačević), Le Roquefort – sir (Petra Boban), Astérix (Abby England) i Obélix (Petra Novak). Raspravljaju o tome koji je najvažniji, a na kraju ih sve pomiri upravo la République Française (Dora Balić).

Filomena Ena Kovačević, 6. c

U lovu na otpad u moru i na plažama Učenici Eko grupe u suradnji s Udrugom za prirodu, okoliš i razvoj Sunce sudjelovali su u aktivnostima praćenja stanja morskog otpada u sklopu ML – REPAIR projekta.

Vrijedni članovi Eko grupe

52

Naša škola već nekoliko godina surađuje s Udrugom za prirodu, okoliš i razvoj Sunce. I ove godine rado smo se odazvali njihovom pozivu za terensku nastavu. Tako smo tog proljetnog jutra krenuli u lov na otpad u moru i na plažama. Točnije, zaputili smo se na plažu Pantana u Trogiru. Nakon doručka kratko smo ponovili o otpadu koji ljudskim nemarom završi u moru i na plaži. Podijelili smo se u grupe, a svaka je grupa imala zadatak da

N A ŠE ĐĐI I RRADE ADE NA prikupi određenu vrstu otpada koji se nalazio na plaži. Neki su dobili zadatak da skupljaju plastiku, drugi papir, obrađeno drvo, staklo, limenke i slično. Imali smo sat vremena da prikupimo što više otpada kako bismo ga kasnije mogli izvagati. Kada smo završili, imali smo pauzu za užinu te smo se nakon toga svi okupili i izvagali otpad koji smo prikupili. Najviše je prikupljeno plastike i, što je još zanimljivije, pronašli smo oko tisuću komada štapića za uši. Ipak, tješi nas misao da je iza nas plaža ostala čišća i ljepša te da smo svojim primjerom pokazali i drugima kako se voli zavičaj i domovina.

Emanuela Rodić, Iva Marija Glibota, 8.b

Vreće pune otpada

Najveći zagađivači – štapići za uši

Bili smo vrijedni

Smeće u prirodi

53

ĐI RADE CVINA TOŠE VI PUPO LJCI

S napuštenim životinjama

U akciji za napuštene kućne ljubimce prikupili smo stare deke, ručnike, plahte, hranu za pse i mačke… Sve smo to odnijeli u sklonište za napuštene kućne ljubimce.

Rado smo se odazvali akciji „Daj šapi glas“, a s još većim veseljem smo prikupljene potrepštine odnijeli u sklonište za napuštene kućne ljubimce „NO KILL Sklonište za napuštene životinje Animalis Centrum“ u Kaštel Sućurac. Naravno, s nama je išla i naša knjižničarka Marija Lončar koja nas je i uključila u ovu akciju.

Igrali smo se s napuštenim životinjama i mazili ih. Vidjelo se da uživaju u pažnji i da su željni ljubavi i topline.

Klara Budimir, 6. a

prikupljena pomoć

Malo maženja

Dok čekaju „zauvijek dom“

S domaćinom

54

ĐI RADE CVINA TOŠE VI PUPO LJCI

Tag der Deutschen Sprache U Nadbiskupijskom sjemeništu u Splitu održan je 5. travnja 2019 godine, već petu godinu zaredom „Dan njemačkog jezika“ (Tag der Deutschen Sprache). Sudjelovali su učenici 5., 6. i 7. razreda naše škole. U pripremi su pomogle nastavnice njemačkoga jezika Anka Marić i Jelena Baturina.

Lara Grbavac i Gabrijela Kapitanović (7. r.) nastupile su s igrokazom „Erzähal mal“, Josip Ćelić i Niko Boban (7. r.) izveli su rap-pjesmu „Partizip Perfekt“ koju su sami napisali.

Lena Radelja, Marta Tabak, Lucija Topić, Laura Perković, Petra Bekavac, Sara Čotić, Ivana Mešin te Fatijona Zogaj otpjevale su u kanonu pjesmu „Hejo, spann den Wagen an“.

Petaši naše škole: Ana Jurić, Miro Smoljko, Roko Žaper, Lukas Mierževinski, Antonija Lončar i Ivan Bekavac su zajedno s petašima OŠ Stobreč izveli igrokaz „Die Geschichte von den Rosinenbrötchen“. U pripremi igrokaza pomogla im je nastavnica njemačkoga jezika Jelena Baturina.

Uz našu školu sudjelovale su i ove osnovne škole: OŠ Stjepana Ivičevića (Makarska), OŠ Tučepi, OŠ dr. Franje Tuđmana (Brela), OŠ Ivana Lucića (Trogir), OŠ prof. Filipa Lukasa (Kaštel Stari), OŠ Cista Velika, OŠ Manuš, Turističkougostiteljska škola Split, OŠ Stobreč, OŠ don Lovre Katića (Solin), OŠ Split 3, OŠ Plokite, OŠ Brda i SŠ Nadbiskupijska klasična gimnazija don Frane Bulića (Split).

Lara Grbavac, 7. a

55

A KTU AL N OLJCI CVI TO VI PUPO

Što gledamo na televiziji?

Napravili smo malo istraživanje. Kao „uzorak“ smo uzeli jedan dan u tjednu (ne vikend), točnije utorak, 2. travnja 2019. godine. Usporedili smo sadržaje koje nude različite TV kuće i došli do zanimljivih zaključaka.

Za vas su istražili:

Magdalena Jurišić, 8.b

Marija Tabak, 8. b

Obrazovni sadržaj TV kalendar (50 min), Informativka ( 7 min), Znanstveni krugovi (25 min) Ukupno = 82 min = 1 sat 22 min.

Jure Jakeljić, 8. b

Josip Tavra, 8. b

Dokumentarna emisija Hrvatska za 5 (70 min) = 1 sat 10 minuta Politička emisija Otvoreno (50 min) Emisija o zdravlju Zdrav život (30 min) Talk-show Dr. Oz (100 min), U svom filmu (55 min) = 155 = 2 sata i 35 min

Dr. Oz

TV kalendar Jutarnje/dnevne mozaične emisije Dobro jutro, Hrvatska (205 min), Dobar dan, Hrvatska (45 min), Glas domovine (25 min), Kod nas doma (50 min) Ukupno: 325 min = 5 sati i 25 min.

Dobro jutro, Hrvatska Informativne emisije Dnevnik 1 (25 min), Vijesti u 17 (25 min), Dnevnik 2 (50 min) Tema dana (15 min), Dnevnik 3 (20 min) Ukupno: 135 = 2 sata i 15 minuta

56

Kultura Vijesti iz kulture (15 min) Dokumentarna serija Živi svemir: Drugi postanak (60 min) Kviz Potjera (50 min)

Potjera Zaključak: HRT 1 nudi priličan broj mozaičnih emisija. Sastavljene su od niza priloga različitih sadržaja i u njima se miješaju

Mia Grbavac, 8. a

Ana Bošnjak, 8. a

različite teme. Informativni program također zauzima važan dio cjelokupnog programa, a ostatak programa raspoređen je na različite tipove emisija. Jedan je od rijetkih programa, koje smo „obrađivali“ koji sadrži i obrazovne emisije.

Emisija iz kulture Izvan formata (45 min) Informativna emisija Regionalni dnevnik (45 min) + (40 min) = 95 min = 1 sat i 35 min Serije za djecu Juhuhu (30 min), Prvak Koen (30 min), Kreativac (30 min) = 90 min = 1 sat i 30 minuta

Juhuhu Prvak Koen Animirani film Vlak dinosaura (30 min) Obrazovna emisija za djecu Školski sat (35 min) Dramska serija McLeodove kćeri (50 min), Dobra borba (55 min) = 105 min = 1 sat i 45 minuta

A KTU AL N OLJCI CVI TO VI PUPO Igrani filmovi Izgubljeni vikend (95 min), Noćni vlak za Lisabon (105 min) = 200 minuta = 3 sata i 20 minuta Dramska serija Mala kuća u preriji (100 min) = 1 sat i 40 minuta

Reality show Ovisni i čišćenju (45 min)

Animirani film film Kungfu Panda (65 min) Lifestyle realitiy Potraga za nekretninom: Preuređenje (75 min), Ovisni o čišćenju (120 min) = 195 min Ukupno: 3 sata i 15 minuta Reality show Superpar (185 min), Šef na tajnom zadatku (70 min) = 255 min = 4 sata i 15 minuta

Ovisni i čišćenju Dokumentarne emisije Tragovima istraživačice: Tajne vikinškog blaga (25 min), Na velegradskim krovovima: Rim ( 60 min), Špijun u divljini (55 min) = 140 min = 2 sata i 20 min

Tajne vikinškog blaga Na velegradskim krovovima Humoristična serija Luda kuća (40 min) Kulinarska emisija Kruške i jabuke (45 min) Igrani film Prije ponoći (105), Cmok (85 min) = 190 = 3 sata i 10 minuta Glazbene emisije POPROCK.HR (35 min), Noćni glazbeni program (210 min) = 245 min = 4 sati i 5 minuta Kriminalističke serije Zločinački umovi (40 min), Zakon i red (45 min) = 85 min = 1 sat i 25 min Zaključak: HRT 2 u svom programu nudi najviše glazbenih emisija, kojima uglavnom popunjava noćni program. Nakon toga slijede dokumentarne pa kriminalističke emisije.

Na ovom programu prilično su zastupljeni sadržaji za djecu, a našla se tu i emisija iz kulture. Noćni program rezerviran je za glazbu u kojoj ćete moći uživati više od šest sati.

Znanstveno-fantastična serija Zvjezdane staze (45 min) Talk show Na rubu znanosti (45 min) Dokumentarna emisija Iz arhiva HTV-a (30 min), Nakon doručka (90 min), Dokumentarna serija (35 min), Dokumentarna emisija (45 min), Dvoboj na južnom polu (55 min), Portreti za povijest: Putin (45 min) = 300 minuta = 5 sati

Mala kuća u preriji Humoristična serija Jeste li posluženi? (30 min) Reality show Novo ruho stare kuće (45 min) Animirani filmovi Eureka 7: Zvjezdano more (25 min) Glazbene emisije Glazbena emisija (85 min), Vrijeme je za jazz (70 min) = 155 minuta = 2 sata i 35 minuta Emisije iz kulture Jedno djelo (10 min), Knjiga ili život (30 min), Vijesti iz kulture (30 min) = 70 min = 1 sat i 10 minuta Igrana serija Fiškal (95 min) = 1 sat 35 minuta

Fiškal Zaključak: HRT 3 je program koji najviše pruža ljubiteljima dokumentarnih emisija, čak pet sati te vrste sadržaja. Iako je utorak, nudi čak dva igrana filma, a može se pohvaliti i emisijama iz kulture. Na ovom programu posebna je zanimljivost izbor iz Antologije dramskog programa (u kojoj se često pokazuju dramske serije iz prošlosti), kao i znanstveno-fantastična serija Zvjezdane staze. Iako reprizirana bezbroj puta, ta kultna serija i dalje ima svoje fanove.

Super par

Šef na tajnom zadatku Telenovele Pogrešan čovjek (120 min) = 2 sata Dramska serija Grand hotel (60 min) = 1 sat

Grand hotel Kriminalističke serije Istrage gospođice Fisher (150 min), Oteti (55 min), Kronike zločina (60 min), Žene ubojice (55 min) = 320 minuta = 5 sati i 20 minuta.

Zaključak: RTL program odličan ja ukoliko volite da se ispred vaših očiju vole, svađaju i iznose svoju intimu često na vulgaran i neprimjeren način. Reality show je forma koja se zadnjih godina (nažalost!) preselila i u Hrvatsku i uzima sve više maha. Slijede kriminalističke serije koje su na programu više od pet sati dnevno.

Informativne emisije RTL Direkt (75 min) + RTL vijesti (25 min) = 100 min = 1 sat i 40 minuta

RTL Direkt

TV prodaja: 45 minuta In Dizajn s Mirjanom Mikulec 30 min

57

A KTU AL N O Telenovela Ruža vjetrova (120 min) = 2 sata Reality show (*dokumentarna serija) Sudnica (50 min), Krv nije voda (100 min), K. T. 2 (80 min) = 230 min = 3 sata i 50 min P. S. Nismo se mogli odlučiti za vrstu emisije!

Kriminalističke serije CSI Miami (100 min), Zločinački umovi (95 min) = 195 min = 3 sata i 15 minuta

emitirale tijekom dana kada su u kućama uglavnom bile domaćice, a u njima su bile reklame za sapune i slične potrepštine?

Prošla su vremena kada su sapunice gledale samo domaćice. Shvatili su to i na Novoj TV pa u njima možete uživati više od sedam sati dnevnoga programa. I usput, naučiti turski. Iza sapunica slijede humoristične serije među kojima su i već predobro znani Zauvijek susjedi.

i što smo ih većinom gledali bezbroj puta.

Slijede kriminalističke serije koje imaju u zagradi oznaku 12. Dakle, ne smiju ih gledati djeca mlađa od 12 godina. U čemu je problem? Pogledajte jednu od navedenih epizoda i vidjet ćete scene mučenja, sakaćenja, ukratko psihičkog i fizičkog zlostavljanja.

Problem nastaje u trenutku kada te iste serije prikazuju u terminu od 15:40 do 17:15 u vrijeme kada su djeca budna.

Kulinarske emisije Kod Ane (35 min) Animirani filmovi Tom, Jerry i prijatelji (40 min), Veliki crtani show (50 min), Animirana serija (35 min), Mornar Popaj (40 min), Štrumpfovi (40 min), Winx Club (60 min) = 265 min = 4 sata i 25 minuta

CSI Miami

Zločinački umovi Humoristične serije Teorija velikog praska (45 min), Dva i pol muškarca(110 min), Neki novi migranti (50 min), Odgoj za početnike (45 min), Andrija i Anđelka (80) = 330 min Ukupno: 5 sati i 30 minuta

Teorija velikog praska

Dva i pol muškarca Reality Špetiderski ratovi (55 min) Zalagaonica (40 min) = 95 min = 1 sat i 35 min Zaključak: RTL 2 na svom programu nudi više od 5 sati (točnije 5 i po sati) humorističnog programa. Humoristične serije vole uglavnom svi. Uz njih se opuštamo i nasmijemo. Problem je u tome što su to serije koje se godinama repriziraju

58

Animirani filmovi Auto patrola (50 min), Štrumpfovi (25 min), Winx Club (45 min) = 120 min = 2 sata Humoristične serije Zauvijek susjedi (120 min), Na granici (125 min), Nespojivi (40 min) =285 = 4 sata 45 min Telenovele („ sapunice“) Larin izbor (105 min), Rat ruža (175 min), Istambulska nevjesta (140 min) = 420 min = 7 sati Igrani filmovi Gas do daske 2 (110 min), Igra smrti (90 min) = 200 min = 3 sata 20 min TV show Astro savjetnik (60 min) = 1sat Kriminalistička serija Osumnjičeni (45 min) Zabavni program IN magazin (105 min) = 1 sat 45 minuta Reality show Ljepotice i genijalci (60 min) = 1 sat Informativni program Vijesti Nove TV (40 min), Dnevnik Nove TV (60 min), Večernje vijesti (20 min) = 120 min = 2 sata Zaključak: Jeste li znali da izraz sapunica porijeklo ima u činjenici da su se te serije

Kriminalističke serije 1120 min/18 sati i 40 minuta

Tom and Jerry Igrano-animirana serija Tenisice na tanjuru (10 min) Reality format (sportsko-zabavni program) Ninja ratnici (50 min) Humoristična serija Mike i Molly (55 min) Telenovele Bit ćeš moja (40 min), Larin izbor (50 min) = 90 min = 1 sat i 30 minuta Kriminalističke serije Informativne emisije 450 min/ 7 sati i 30 min

Humoristične emisije 740 min/12 sati i 20 Obrazovni program 117 min/1 sat i 57 min

Reality show 600 min/10 sati Igrani filmovi 400 min/ 6 sati i 40

Emisije iz kulture 130 min/2 sata i 10 Telenovele/sapunice 1170 min/19 sati i 30 minuta

A KTU AL N O CSI (55 min), Navy CIS (200 min), Kosti (135 min), Teški zločini (180 min), Navy CIS New Orleans (100 min), Laži mi (85 min), Lucifer (45 min), Laži mi (40 min) = 840 min = 14 sati Zaključak: Imamo apsolutnog pobjednika! Četrnaest sati kriminalističkih serija na pro-

gramu DOME! Ako ste mislili da su na RTL 2 pretjerali s ovim sadržajem, pogledajte program ove TV kuće. Ovo je jedan od programa koji nudi dosta zabave za djecu – animiranih filmova, a ako poželite naučiti kuhati, tu je i kulinarska emisija Kod Ane.

A reklame!?

To ćemo ostaviti za drugi put. Kada u pauzama između reklama puste neki film, ili još bolje, dobru sportsku emisiju!

Zabrana jednokratne plastike Za bolju budućnost, ljepši okoliš i građane Europe, eurozastupnici su usvojili direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja plastičnih proizvoda na okoliš.

Prema podatcima Europske komisije više od 80 % morskog otpada je plastika. Proizvodi obuhvaćeni ovim novim zakonom čine 70 % svih predmeta u morplastični otpad skom otpadu. Zbog svoje spore razgradnje, plastika se nakuplja u morima, oceanima i na plažama EU-a i diljem svijeta. Plastični ostaci nalaze se u morskim životinjskim vrstama – poput morskih kornjača, tuljana, kitova i ptica, ali i u ribama i školjkama, a time i u prehrambenom lancu ljudi. U manje od šezdeset godina proizveli smo 80 milijardi tona plastike kojom smo zagadili naše oceane.

Znanstvenici procjenjuju da svake godine u morima i oceanima završi do 12,7 milijuna plastike, odnosno jedan kamion plastike svake minute te da njezina prisutnost ugrozi i do 700 životinjskih vrsta.

Europski parlament je 28. ožujka 2019. godine odobrio novi zakon kojim će biti zabranjeni sljedeći proizvodi u EU od 2021.godine: · pribor za jelo za jednokratnu uporabu (vilice, noževi, žlice i štapići za jelo) · plastični tanjuri za jednokratnu upotrebu · plastične slamke · štapići za uši izrađeni iz plastike · plastični štapići za pridržavanje balona · oksorazgradiva plastika i spremnici za hranu te čaše od ekspandiranog Atomska bomba budućnost polistirena

14 činjenica o zagađenju mora plastikom 1. U posljednjih 10 godina proizveli smo više plastike nego kroz čitavo zadnje stoljeće.

2. Svake godine u naše rijeke, mora i oceane s kopna dospije 8 milijuna tona otpada.

3. Manje od 5 % plastike se reciklira.

59

A KTU AL N O 4. Trenutno najveće područje plutajućeg plastičnog otpada u našim oceanima je veličine Francuske.

5. Različiti oblici plastičnog otpada čine otprilike 90 % smeća koje se nalazi u moru.

6. Plastične vrećice koriste se u prosjeku 12 minuta, a životni vijek u okolišu može biti i do 1000 godina.

7. Period raspadanja: filteri cigareta: 10 godina, jednokratne pelene i plastične boce: 450 godina, najlon za ribolov: 600 godina.

8. Tijekom procesa raspadanja plastika prelazi u makroplastiku, mikroplastiku i nanoplastiku.

9. Plastični otpad ima sposobnost adsorpcije ostalih zagađivača u moru.

10. Milijuni morskih ptica i stotine tisuća morskih sisavaca stradavaju svake godine zbog plastike u našim morima.

11. Kemikalije koje su u sastavu plastike mogu ući i u naš organizam.

12. Više od 90 % ljudi pozitivno je na testu za BPA (bisfenol, kemikaliju iz plastike).

13. Više od 70 % vodovodne vode u Europi sadrži mikroplastiku.

14. Nedavno istraživanje provedeno u Parku Prirode Telaščica u Hrvatskoj otkrilo je da se mikroplastika nalazi u 88% uzoraka.

Gradsko oko

Gradsko oko je glavni kanal koji građani mogu koristiti za prijavu komunalnih, prometnih i infrastrukturnih problema te u roku od tjedan dana dobiti povratnu informaciju o statusu rješavanja svojih predmeta.

Aplikacija se može preuzeti Android i IOS sustava, a građani probleme mogu prijaviti i preko web stranice http://www.split.oko.hr/ ili preko maila: split@oko. hr. Probleme je moguće prijaviti jednostavno i određeno položajem na terenu, slikom i opisom.

Priredila: Meri Juras, prof.

60

SP O MENAR

100 godina od Prvoga svjetskog rata Prvi svjetski rat (1914. - 1918.)

Prošlo je stoljeće, nažalost, Europi donijelo dva, a Hrvatskoj tri, velika rata. Da ratovi ne donose ništa dobro, svjesni su svi ljudi, ali i dalje ih vode. Umjesto da nas opominju i učine pametnijim, čini nam se da ništa iz njih nismo naučili!

Arethea Franklin Kaljica soula, višestruka dobitnica Grammyja, pjevačica poznata po hitovima „Respect“ i „Say a Little Prayer“. Prva žena koja je uvrštena u Rock and Roll kuću slavnih.

Prošle, 2018. godine, prošlo je točno sto godina od početka Prvog svjetskoga rata. Neposredni povod za rat bilo je ubojstvo austrougarskoga prijestolonasljednika Franje Ferdinanda.

Za atentat je Austro-Ugarska optužila Srbiju i točno mjesec dana kasnije 28. srpnja 1914. navijestila joj rat. U manje od tjedan dana i druge europske velesile našle su se u ratu. Srbiju su podržale Rusija, Francuska i Velika Britanija. Te su države činile Atantu, a Austro-Ugarsku su podržale Njemačka i Italija i te su države činile Središnju silu. Do kraja 1915. godine Središnjoj sili pridružili su se Osmansko Carstvo i Bugarska. Italija je 1915. napustila Središnje sile te prešla u Atantu tajnim Londonskim ugovorom u kojem joj je Francuska obećala dio istočne jadranske obale. U Rusiji su se 1917. dogodile dvije revolucije te je Rusija napustila rat. Atanti se 1917. priključio SAD. Rat je završio potkraj 1918. pobjedom Atante. Nakon rata nastale su nove države Finska, Estonija, Latvija, Litva na prostoru ruskog teritorija te Austrija, Mađarska, Čehoslovačka i Država SHS (Prva Jugoslavija) na prostoru bivše Austro-Ugarske Monarhije.

Procjenjuje se da je u prvom svjetskom ratu stradalo više od 40 milijuna ljudi, uključujući više od 20 milijuna vojnika i civila.

„Budite sami svoji umjetnici i uvijek imajte samopouzdanja u ono što radite. Ako nemate vjere u sebe, onda bolje da to ne radite“, rekla je jednom Kraljica soula koja nas je napustila 16. kolovoza 2018. godine u 77 godini života.

Možda mnogi od naših čitatelja nisu čuli za ovu glazbenu divu, ali naši roditelji, bake i djedovi sigurno jesu. Da bismo to ispravili, ali ne samo iz tog razloga, odlučili smo posvetiti joj prostor u našem listu. O drugim razlozima zbog kojih ste već za nju trebali čuti, dovoljno je samo spomenuti riječ kraljica i diva pa da vam puno toga bude jasnije.

Arethea Franklin rođena je u Memphisu, 25. ožujka 1942. kao kći poznatog baptističkog propovjednika. Intenzivno je počela nastupati s četrnaest godina, četiri godine nakon majčine smrti. Krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća bila je na vrhuncu svoje stvaralačke moći. 1968. godine snimila je jedan od najimpresivnijih soul albuma tog razdoblja „Lady Soul“. Ne tako slavni dani zatekli su je oko 1975. godine. No, već osamdesete donose novo zlatno doba.

Bila je jedna od značajnijih osoba u pokretu za građanska prava. To je i dokazala pjesmom „Respect“ u kojoj je jasno dala do znanja da su žene snažne i odlučne i da zaslužuju poštovanje muškaraca.

Posljednji put nastupila je za fondaciju Eltona Johna u New Yorku dajući svoj doprinos u borbi protiv AIDS-a.

Nikola Mandarić, 8. b

Josip Tavra, 8. b 61

SP O MENAR

Ivo Gregurević

Jakša Fiamengo

Zbogom velikom glumcu koji je bio Netjak, Čaruga, Cinco…

U životu je ostvario brojne filmske, televizijske i kazališne uloge, za koje je dobio brojna priznanja.

Ivo Gregurević rođen je 1952. godine u selu Donja Mahala nedaleko od Orašja, u Bosni i Hercegovini.

Idejni je začetnik i tvorac Dana hrvatskog filma u Orašju. Bio je hrvatski filmski, kazališni i televizijski glumac. Diplomirao je na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Na filmu debitira 1977. godine(„Ne naginji se van“, Bogdana Žižića).

Ostvario je brojne uloge, ali najčešće ga se sjećamo po ulogama „slavonskog Robin Huda“ u „Čarugi“, netjaka u „Velom mistu“, i u novije vrijeme kao Marka Kosmičkog u serijalu „Odmori se, zaslužio si“. Dobitnik je Zlatne arene za najbolju glavnu mušku ulogu 1999. godine u filmu „Bogorodica“.

Preminuo je iznenada, u Zagrebu 1. siječnja 2019. u svom domu u Zagrebu.

„Čovik od riči“- pjesnik, književnik, novinar i akademik, za sobom je ostavio pjesme po kojima ćemo ga pamtiti.

Marija Gaće, 8.b

Marija Gaće, 8.b

Iako se iznimno veselio koncertima koje je trebao održati pred sam Božić, bolest je bila jača od starog morskog vuka.

mu je 1961. na Splitskom dječjem festivalu s popularnom pjesmom Baloni. U svojoj karijeri dobio je mnoge najprestižnije festivalske i diskografske nagrade. Osam Porina te odličja Reda Danice, samo su neka od brojnih Oliverovih priznanja. Njegove pjesme Moj galebe, Cesarica i mnoge druge, obilježile su odrastanje čitavih generacija.

Oliver nas je napustio 29. srpnja 2018. Iako je dugo bio bolestan, njegova smrt sve nas je potresla. U Splitu je dana 30. srpnja sve bilo u znaku Olivera Dragojevića koji je na dostojanstven način ispraćen na posljednje

Jakša Fiamengo rođen je 1946. u Komiži na otoku Visu. Jedan je od najistaknutijih hrvatskih pjesnika. Autor je tekstova mnogih klapskih i drugih dalmatinskih pjesama, među kojima su najpopularnije: Piva klapa ispo’ volta, Nadalina, U prolazu, Infiša san u te, Promenade. Napisao je šesnaest knjiga poezije te je dobitnik mnogih državnih priznanja za književnost. Njegovo pjesništvo tematski je vezano za more i život uz njega, a kulturološki pripada mediteranskom krugu. Nagradu za životno djelo u novinarstvu dobio je 2014. godine. Radni vijek proveo je kao novinar. Do umirovljenja 2009. radio je u Slobodnoj Dalmaciji, a bio je i urednik nekoliko časopisa. Umro je u Splitu, 27. prosinca 2018. godine. Uz suze i pjesmu „Sutra će te ponit“ ispraćen je na posljednju plovidbu, u rodnu Komižu.

Oliver Dragojević O l i v e r Dragojević rođen je u Splitu 1947. godine. Bio je podrijetlom iz Vele Luke u kojoj je i proveo djetinjstvo.

Prvi nastup bio 62

SPO MENAR morsko putovanje ka njegovoj Veloj Luci. ,,Cili Split’’ spustio se na rivu, kako bi posljednji put ispratio legendarnog umjetnika prema Veloj Luci.

Splićani su oplakivali velikog umjetnika uz čije su se pjesme radovali, tugovali, zaljubljivali … U splitskoj luci se okupilo mnoštvo plovila, a i zvonik sv. Duje također je pozdravio ,,svog Olivera”. Olivere, iako sada nisi sa nama uvijek ćeš kroz pjesme ostati u našim srcima!

veličanstveni ispraćaj

Iva Magdalena Glibota, 8.b

DUHO VN I KUTAK

Posvećeno našim bakama i djedovima Baka Baka jedna ima Rođena je kad i zima Na njenom licu Bore pričaju priču.

Bijele kuglice dvije Ispunjene plavim čistim nebom Pokazuju nam pute Njene prošlosti.

Al rumene usne Još se smiješe Još se tuzi predat’ neće.

Dah joj ispunjen dobrotom Duša ljubavlju Srce srećom, a tijelo Ranama starosti.

Ana Jurić, 5.b

Ana Bošnjak, 8.a

Magdalena Šimundić, 5.b

Magdalena Šimundić, 5.b

Iako je bila još puna života Morala se osloboditi Okova starosti, bora i tijela svoga.

Prigrlila je smrt, crnu prijateljicu I u pepeo se pretvorila Morala se, morala se Vratiti savršenstvu, Bogu Ocu. Ana Bošnjak, 8.a 63

L ITER ARN A PERN I CA

Sve teme školskih zadaća su dosadne, evo što predlažem Sigurna sam da iz naslova već zaključujete da će ovaj tekst biti ispunjen raznim kritikama. Upravo suprotno, moja ruka će pisati raznoliko. Pomiješat će riječi iz moje glave s mojim željama i mišljenjima te će biti stvoren tekst koji će, nadam se, donijeti rezultate.

Osobno mislim da sam sposobna pisati o svemu, no sigurna sam da svi moji sastavi, priče i pjesme neće imati jednaku vrijednost. Svaki će imati neko bogatstvo, ali isto tako i siromaštvo, bilo to u običnim riječima ili njezinim nakitima. Naravno, poput svakog stvorenog bića koji korača na ovoj čudnovatoj Zemlji, imam svoj ukus i o nekim stvarima volim pisati, a o nekima i ne. Smatram kako nijedna tema nije dosadna, nego svaka ima svoj stil i način na koji želi biti prikazana svijetu, samo što se neke teme ne poklapaju s mojim ukusom i jednostavno me ne privlače. Evo što ja predlažem i meni se osobno jako sviđa. Prva tema koju predlažem je

Kriminal u mom gradu ili Kriminal – zli gospodar.

Zamislite samo kakva bi ovo priča bila, ispunjena akcijom, tajanstvenošću i napetošću. Mislim da je to odlična tema koja bi u spoju s maštom napravila odličnu priču koja bi privlačila čitatelje bolje nego magnet željezo. Druga tema za koju mislim da bi bila poželjna te tražena je Ostvareni san. Ovo ne bi bila samo još jedna priča o kojoj pišemo, ne bi bio samo još jedan sastav, ne bi bila još jedna ritmički usklađena pjesma, bilo bi to više od svega toga, to bismo bili mi. Toj temi bi svatko predao djelić sebe, svojih nada i misli. Otkrio bi svoje najveće ispunjenje koje mu je potrebno, za kojim teži. Njemu se nadao možda od malena, a onda prolazi vijugavim putem punim preprekama i kad ga prIjeđe, uživa u ostvarenju svojih želja i plodovima svog truda.

Ana Bošnjak, 8. a

Iza zaključanih vrata Prije nekoliko mjeseci doselio sam se u Ulicu Luke Gusara. Pokraj moje kuće stanovao je susjed Pokle. Bio mi je jako sumnjiv, izgledao je kao da skriva nešto. Iz dana u dan ponašao se sve čudnije i čudnije. Jednoga jutra nisam mogao izdržati pa sam se prišuljao do njegovog prozora. Čuo sam kako priča s nekim čovjekom o tajnoj sobi. Odmah sutradan, nakon što je susjed Pokle otišao u grad, odlučio sam ući u kuću kroz prozor. Uspio sam! Otišao sam do sobe, no vrata su bila zaključana.

Bio sam nervozan zato što nisam mogao saznati što se nalazi iza tih vrata. Majka me u tom trenutku dozivala na ručak pa sam odmah došao. Dok sam jeo juhu, primijetio sam kako se Pokle vratio. On je kuhao ručak dok sam ja smišljao plan kako proći kroz ta vrata. Pokle je ručao i otišao spavati. To mi je bila prava prilika da uđem i vidim što se u sobi nalazi. Uzeo sam maminu ukosnicu i krenuo. Otključao sam vrata i vidio kako se nešto sjaji iza crvenog platna. Skinuo sam platno i ugledao dijamant. Odmah sam otišao kući i pozvao policiju da dođe u Ulicu Luke Gusara. Policajci nisu znali o čemu je točno riječ, ali svejedno su došli. Pokazao sam im dijamant, a oni su rekli da vrijedi oko 1 000 000 dolara i da je nestao prije nekoliko dana. Policajci su Poklea uhitili, a meni zahvalili na hrabrosti.

Mirko Brstilo, 5. b 64

Stolna lampa, Lana Kosanović, 8. a

Neobična letjelica, Elfida Doroci, 6. c

L ITER ARN A PERN I CA

Moja najbolja prijateljica

To se pamti zauvijek

Čudno je to opisati, i ne znam kako bih, ali dok ste dijete najteže vam se čini odrastanje. Smijeh i radost ćete zamijeniti knjigama i učenjem, a osmijeh tugom jer će biti loših ocjena, odvajanja od prijatelja… Za mene je djetinjstvo najljepši period u životu i ne bih ga mijenjala ni za kakve mobitele i skupocjene stvari. Zato, djeco,uživajte dok možete!

Bilo je to kada sam jednom došla prespavati kod sestrične. Smislile smo zanimljivu igru i nazvale ju „Napravi izazov u sedam sekundi“.

Počele smo se igrati i bilo je prezanimljivo.

Pretvarale smo se da snimamo za YouTube kanal, tako da smo i zabilježile taj važni trenutak. Došao je red na mene da sestrični zadam izazov. Izazov je bio da sve ladice u svojoj sobi otvori za sedam sekundi.

Uglavnom, sestrična je krenula trčati po sobi i otvarati sve ladice. Kako je imala regal s tri ladice koje su bile pune svega pa su bile teške, kada je otvorila te sve tri ladice, zazvučalo je kao da je pala atomska bomba.

Kada smo se okrenule, taj veliki bijeli regal bio je na podu. Sve slike, uspomene i kutijice pale su s njega. Na svu sreću ništa se nije razbilo. Moja sestrična je zaplakala, prepala se da će mama, a pogotovo sestra, vikati na nju. Dok se video još snimao, tješila sam ju. Podigle smo regal i krenule slagati sve kako je bilo. Čudile smo se kako nitko nije došao vidjeti što se dogodilo, ali postalo je još bolje. Malo nakon što je regal pao, moji su roditelji došli na kavu k mojoj tetki. Je li moglo gore?!

Nakon te zgode sestrična i ja smo odlučile da tu igru više nećemo igrati, no gledale smo snimljeni video iznova i iznova te umirale od smijeha.

Nakon nekoliko dana, kada sam već bila u Splitu, nazvala me sestrična i rekla da ju je sestra ispitivala što se dogodilo sve dok joj ona nije ispričala. Završila je u kazni i bilo mi je žao zbog toga.

Ipak, izdržala je, a mi smo se složile da je to bio najbolji prespavanac ikad.

Lucija Topić, 6. a

Marta Kutleša, 5. b

Moja najbolja prijateljica se zove Anđela Marta Rodić i ima 11 godina. Rođendan slavi u listopadu.

Ona ima velike plave oči i prelijepu smeđu kosu.

Dosta je visoka i ima puno talenata. Zajedno treniramo odbojku godinu dana i moram se pohvaliti da nam dobro ide. Vrlo je smiješna, draga te stalno nasmijana. Uvijek je spremna pomoći kada ti zatreba.

Zajedničko nam je to što volimo životinje, a naročito pse. Ona ima jednog malog, slatkog psa koji se zove Rea. Rea je vrlo vesela i smiješna.

Anđela i ja smo zajedno imale puno zgoda i nezgoda. Uvijek joj se mogu povjeriti i ona meni. Voljela bih jednoga dana vidjeti njezinu kuću na Braču. Nadam se da će to biti ovog ljeta. Pričala mi je što joj se sve tamo dogodilo - sve je vrlo zanimljivo. Isto bih tako željela da ona dođe k meni na Korčulu. Tamo je predivno i sigurno bismo se dobro zabavljale.

Anđela i ja smo najbolje prijateljice već nekoliko godina i to mi je drago. Ona je super i na njoj ne bih baš ništa promijenila.

Ana Poša, 5. b

Najteže je odrasti

65

L ITER ARN A PERN I CA

Peta strana svijeta

Zima Priroda je obukla odijelo bijelo, snijeg je pokrio grad i selo.

Cvrkut ptica ne čuje se više, vjetar sada prazne grane njiše. Životinje spavaju zimski san, duga je noć, a kratak je dan.

Sunce se stidljivo kroz oblake javlja, zima svoju priču tiho nastavlja.

Josip Vučić, 6. a

14. 2.

Kad mi netko kaže da na svijetu postoje samo četiri strane, ja ga pogledam „onim“ pogledom, nasmiješim se i ništa ne prigovaram te ga pustim da je sam pokuša otkriti sve dok ga to ne izludi. Otvara atlas, traži, računa, pokušava se sjetiti, ali očito je da mu ne ide pa mu ipak popustim.

Peta strana svijeta strana je mašte, ona nema ni vrijeme ni mjesto, ona je jednostavno čarobna. Njen opseg i površina ne mogu se izračunati, ona je skrivena duboko u nama, sve dok mi vjerujemo u nju, ona se širi i proljepšava. Što je veća, može primiti više vilenjaka, patuljaka, princeza, zmajeva i svih ostalih bajkovitih likova.

U petu stranu svijeta svi možemo kročiti, ali najveći problem je taj što mnogi svojom krivicom ne mogu. Oni to zapravo ne žele. Ili ne znaju. Ne maštaju, a zapravo im je dovoljno da samo bace pogled na zvjezdano nebo jer ono će im barem na sekundu otvoriti put. Jednom kad se put otvori i u njima se mašta probudi, otkrit će da postoji peta strana svijeta.

Antonija Marija Ujević, 6. a

Ovaj datum baš svi vole, Bombonijeri i ruži nikad ne odole.

Valentinovo je u ovom mjesecu glavna stvar Kad momak curi u znak pažnje kupi dar.

Ovaj dan romantičan je uvijek, Makar kupili čokoladu il’ burek.

Nije potreban blagdan da se dariva Jer ljubav je kad ti spremi pijat variva.

Učenici 8.c: Luka Buzov, Bruna Kalajžić, Laura Marušić, Petra Perković, Paula Vrkić

OBLAK Ja sam samo jedna velika, bijela masa. Mnoštvo kapljica na nebu. Možda vam se moj život čini dosadnim, no nije. Volim putovati po svom gradu i otkrivati nova mjesta. Vi me vidite onako kako vaša mašta želi. Nekima sam samo bijela fleka na nebu, neki u meni vide razne životinje, neki čak i Djeda Mraza.

Koliko god volim putovati, toliko ne volim kad me prekrije moj protivnik – Crni. Uništi moju sreću, vaše planove, ljepotu grada.

Zar nije ljepše kad sunčeve zrake kroz mene obasjavaju površinu mora? Ali nakon Crnog, često se pojavi duga. Tad zaboravim da mi je protivnik - jer duga usreći i mene i vas.

Rascvjetana grana najavljuje dolazak proljeća

66

Mia Grbavac, 8. a

L ITER ARN A PERN I CA

Moja najbolja prijateljica

Stiže nam proljeće

Moja najbolja prijateljica zove se Tonija. Ona pohađa 4. razred osnovne škole. Tonija živi u Njemačkoj. Upoznali su nas naši roditelji jer su oni prijatelji.

Ide zima putovima svojim, Nije hladno krajevima mojim.

Njezine plave oči bistre su poput mora. Kosa joj je smeđa i kratka. Zanimljiva su mi imena članova njezine obitelji - tata joj se zove Teo, mama Tatjana i brat Tino. Tino pohađa 7. razred. Oni svakoga ljeta dođu u Split i s njima se igram svakoga dana najčešće na igralištu pored njezine kuće. Igramo se lovice, skrivača, vozimo bicikl i rolamo se. Uvijek smišljamo nove igre kako bismo se zabavljale.

Dama proljetna stiže, Sve je nama bliže.

Snijeg sa sobom nosi, Mjesto daje jutarnjoj rosi.

Za njom ljubimac mali, Svima nama dragi.

Dogodilo se tako da smo se prošle godine rolale i radile koreografije na neke pjesme. U jednom trenutku Tonija je pala na pod i ozlijedila je koljeno. Svi su joj se smijali. To stvarno nije bilo lijepo, a njoj je bilo strašno neugodno.

To sunce je vruće Pod njim se djeca igraju ispred kuće.

Tonija je jako dobra osoba i svakome bi htjela pomoći u kakvoj god bilo situaciji. Uvijek je nasmijana i vesela. Svake mi godine šalje pisma za rođendan. Ona smiješno priča hrvatski jezik, ali se nekako sporazumijevamo. Tonija mene uči njemački, a ja nju hrvatski. Nas se dvije nikada nismo posvađale, a zaista se nadam da nećemo ni u budućnosti.

Tonka Vlainić, 6.c

Kada Zima odnese snijeg, Damica rascvjeta cijeli brijeg.

Volim Toniju kao svoju sestru. Uz nju se osjećam baš ugodno. Razmišljam o njoj svakoga dana, a nadam se da i ona razmišlja o meni.

Ana Jurić, 5. b

Elfida Doroci, 6.c

67

L ITER ARN A PERN I CA

Sunce i Mjesec Sunce (razočarano): Oooo, evo opet onog dosadnog Mjeseca!

Mjesec (ponosno silazi): Gdje ste, gospon Sunce?

Sunce: Jao, kakav stav! Ne smiješ se tako ponašati.

Mjesec: Vidim da se odavno niste šišali. Zrake su vam ogromne! Zovite gospođicu Veljaču da vam ih skrati na četvorku!

Sunce: Pogledaj sebe! Blijed si kao da si ugledao duha!

Mjesec (podrugljivo): Ja sam ugledao tebe!

Sunce: Je li ti to mene vrijeđaš?

Mjesec: Ne. Mislio sam da ste plinovita zvijezda...Nije valjda da puštate plinove?

Sunce (začuđeno): Ne! Mjesec: Nisam htio biti nepristojan. Izgledate kao dobra osoba. Možda bismo mogli postati prijatelji?

Sunce: Dobro. Budimo prijatelji.

Ante Boljat i Gabrijel Krakan, 4. a

Razred

Svako jutro, svaki dan, Ista priča, žurim van.

Mnogo đaka, torba laka, nastavnica.

Uvijek druga lica, druga neznanac, U mom je razredu tišina anac.

Točnije – svima čudan str namo Ipak, mi je nakratko upoz spoznamo.

Kad nastavnica dolazi i to i panika, Onda je u razredu strka no se gledaju.

Svi žurno sjedaju i začuđe ina, Opet nas brzo napusti tiš Jedino to nije nam vrlina. eo je sat”, Učionicom odjekne: „Poč a se stat’.

Ali ni tada kod nas ne zn Petra Bekavac, 6.c

Putovanje u mašti U svojoj mašti sam astronaut. Pošao sam u drugi zvjezdani sustav. Dugo sam putovao. Putem mi se prvi sloj goriva potrošio, pa sam ga bacio natrag.

Kontrolor mi je javio da sletim na planet Krumboix.

Kad sam sletio, ugledao sam novo biće. Bilo je žutoljubičaste boje. Malo sam se preplašio, a čudovište ni da makne. Na tom planetu je bilo zraka, mogao sam skinuti odijelo, ali bih se ispekao. Ugledao sam vanzemaljca.

Tada se vanzemaljac odlučio pobjeći, a ja sam otišao u svoju raketu. Odmah sam se javio kontroloru i rekao: „Nećete vjerovati! Na planetu Krumboix sam pronašao vanzemaljca!“ Odletio sam natrag prema Zemlji. Ponovno mi se potrošilo gorivo, pa sam bacio i drugi sloj. Stigao sam na Zemlju, uzeo plaću pa otišao svojoj kući. Kad sam otvorio novine vidio sam da sam postao slavan.

Elfida Doroci, 6. c

Luka Dodig, 2. e

68

Marta Maria Cikojević, 5. c

L ITER ARN A PERN I CA

Dragi nepoznati prijatelju!

Bila bi mi izuzetna čast ugostiti te u mojoj domovini Republici Hrvatskoj. Na sam spomen Lijepe naše većina ljudi će prvo pomisliti na Dubrovnik, Plitvička jezera , Zagreb, Split , Istru i Hvar. No Hrvatska nudi puno više od toga. Moja domovina nudi prirodne i kulturne ljepote, odličnu gastronomsku ponudu kojom se svaka regija može pohvaliti. Ako voliš uživati u ljepoti prirode i vidjeti je u njezinom najboljem izdanju, onda bih ti predložio Rastoke.

Nastale su igrom prirode u utoku rijeke Slunjčice u rijeku Koranu. Tu je stvoreno mnoštvo slapova od kojih su najljepši Buk i Vilina kosa. Zatim bismo pošli do Plitvičkih jezera gdje bismo uživali u boJežurka Ježić jama i zvukovima prirode, ali

i u prekrasnim djelima koje je stvorio čovjek; mlinice i vodenice za što je iskoristio snagu vode kako bi ih pokrenuo. Gorski kotar bi te oduševio svojom ljepotom. Predložio bih ti izletište Zeleni vir.

Sastoji se od kanjona koji se zove Vražji prolaz, Muževe hižice te Zelenoga vira sa 70 m visokim vodopadom i jezerom zelene boje. Svakako bih želio da posjetiš Hrvatsko zagorje, mjesto zelenih brežuljaka, terminalnih izvora, prekrasnih vinograda. Dakako, tu su i dvorci Trakošćan, Veliki Tabor koji jedva čekaju da ti prepričaju dio bogate prošlosti.

Lijepa naša krije još lijepih gradova, ali o tome ćemo nekom drugom prilikom. Ja živim u Splitu i rado bih ti pokazao Dioklecijanovu palaču, crkvu sv.

Duje, Grgura Ninskog i prelijepu splitsku rivu.

Veliki pozdrav od Ivana iz Splita!

Ivan Ramljak, 4. b

I mozak mora vježbati Kako mozak uči? Kako mozak pamti? Sigurno se to pitaju svi đaci pa od muke počnu istraživati.

Pokušaju učiti ujutro, pa ostave nešto za popodne, a često i za navečer. Ali koliko god sati bilo, mozak se jednostavno ne želi uključiti. Postao je tvrdoglav, ne sluša nas. U njegovim je mislima samo igra, igra, igra… I tako u beskonačnost.

Nešto slično dogodilo se i Zrinku. Do jedanaeste godine bio je opsjednut igricama, a tada je shvatio da njegov mozak sve lošije uči i pamti. Pokušavao je to popraviti, ali njegov mozak to je uporno odbijao.

Nije mu dopuštao pročitati lekciju, a kamoli naučiti cjelinu. Zrinku je već svega bilo dosta, a tek njegovim nastavnicima! Na svakom ispitivanju govorio je:,,Oprostite, nisam spreman.“ Odlučio je mozak učiniti spremnim! Iz sobe je izbacio sve moguće igrice, računala, mobitele i tablete. Ostavio je knjige i enciklopedije. No, ništa nije pomoglo. Mozak nije reagirao.

I tad se dogodilo čudo. Kroz otvoreni prozor zapuhao je vjetar i otvorio atlas. Zrinka su

privukle šarene stranice u atlasu, a i mozak se probudio iz dubokog sna. Počeo je čitati, stranicu po stranicu. Mozak je sve slike, informacije, brojeve i boje upijao s takvom radošću da je sve zapamtio. I tražio još. Sljedećeg jutra nitko nije bio sretniji od Zrinka, a ocjene, ocjene kao da su stigle iz bajke. Shvatio je da mozak, baš kao i tijelo, treba vježbati!

Antonija Marija Ujević, 6.a

Uskrs u zbornici

69

L ITER ARN A PERN I CA

Prijateljice

Kako mozak uci i pamti

Kad odrastem

Svađale se kruška i jabuka čiji su listovi ljepši.

Naš mozak brzo uči, bez da se puno muči.

Upija kao spužva, u njemu nikad nije gužva.

Upotrebljavati ga trebamo malo više, čitati što u knjigama piše.

Njemu je sve lako, uvijek ima odgovor na pitanje kako.

Daje on podatke svojim živcima – svojoj braći, ali ako ih nerviramo oni su sve kraći.

Podatke on cijelom tijelu šalje, nije bitno jesu li bliže ili dalje.

Mozak nas nikad prevario nije, tko će znati što se sve u njemu krije.

Kad odrastem svijete, ja ću ostat’ dijete.

Jabuka veli: ,,Listovi moji ljepši su, nego tvoji.

Tvrdi su i svježi, na njima sve dobro leži.”

Kruška na to odvrati: ,,Pazi što pričaš, listove moje vrijeđaš!

Plavi su i lijepi poput mora, primijetit će se prije nego dođe zora.”

Ubrzo dođe zima listove sve k sebi prima.

Jabuka i kruška tužne ostale, prijateljice brzo one su postale.

Šime Lončar, 6. a

Negdje ću radit’, lizalicom se sladit’. Čokoladu jesti, na ljuljačku sjesti.

Zezat’ ću tatu i škakljat ga ispod ruke pa će jadan crknut’ od muke.

Penjat ću se na stabla, od sreće brat ću cvijeće.

I ostati dijete - samo veće!

Laura Buljević, 4. a

Klara Perković, 6. a

Moj hrvatski

Volim svoj hrvatski jezik

Volim hrvatski jezik svoj, ali nije samo moj.

Volim svoj hrvatski jezik jer je jako važan za mene, on je moja književnost i izražajnost.

Svaka država svoj jezik ima, to je posebno nama svima.

Glagoljicom pisali smo davno, a sad s našom latinicom ajmo!

Svi su jezici jako dragi, ali kada mislim na hrvatski završavam u špagi.

Emilia Filipović, 4. a

70

Kad ga izgovaram on je jako lijep, pa me sjeti na rodni kraj i najljepši cvijet.

Svoj jezik treba voljeti druge poštivati, a sve ih skupa njegovati.

Sa svojim jezikom sam se rodila s njim ću odrasti i iz duše moje nikad neće otpasti.

Laura Buljević, 4. a

Kad bi maske mogle govoriti Kad bi maske mogle govoriti, klaunovi bi mogli viceve zboriti.

Mačka i pas bili bi prijatelji glavni, svaki dan ulicom bi šetali slavni.

Vile bi pričale basne koje su uvijek bile krasne. Čak bi i slon imao svoj balon.

Ani Matić, 4. a

L ITER ARN A PERN I CA

Racunalo buducnosti

Računalo budućnosti moći će se povećati ili smanjiti. Samo ga rukama prilagodiš sebi.

Njegova marka zvat će se Huhu 6 D.L. Po njemu će se moći pisati olovkom koja dođe u paketu s njim. Palit će se zvukom koji će svatko moći odabrati, ime ili pljesak.

S računalom budućnosti moći ćeš se spojiti na bilo koji kućanski uređaj. Moći ćete upaliti peć ili pak televiziju jednim klikom. Umjesto miša postojat će mali daljinski sa slovima i brojevima. U paketu ćete dobiti i običnu tipkovnicu.

Na tom računalu moći ćete svašta raditi.

Huhu 6 D.L. biti će najbolje računalo na svijetu.

Zima

Iva Tabak, 4. a

Zima je bijela i hladna, ali zna biti i zaigrana. Može biti kišovita, snježna pa čak i sunčana. Zima može biti svačija, gradska i seoska.

Stvorila ju je majka priroda. Važna je svima: skijašima, da se mogu utrkivati na utrkama, medvjedima da se naspavaju, a i borovima i bukvama da se malo rashlade. Sigurno je i zima sretna i zadovoljna što je tako važna za puno bića na planeti Zemlji, čak i meni!

Maja Kristić, 4. a

Sunce i Mjesec

Sunce (hvalisavo): Zdravo Mjeseče, jesi li znao da sam ja središte ovog svemira?

Mjesec: Možda jesi središte, ali ne moraš se uvijek hvaliti!

Sunce (ljutito): Ja stojim i oko mene svi kruže, a ti pratiš onu Zemlju kao psić!

Mjesec: Evo, opet se hvališ!

Sunce: Pa dobro! Možda se hvalim, ali čemu ti služiš Zemlji?

Mjesec: Ja služim Zemlji kako je ti ne bi spalio.

Složimo se! Oboje smo korisni!

Sunce: U pravu si. Izgleda da smo joj oboje potrebni!

Budimo prijatelji!

Mjesec: Dogovoreno!

Emilia Filipović i Iva Tabak, 4. a

Ah,ta pravila

Sva djeca znaju kako je grozno kad vas roditelji uhvate kako ste prekršili neko pravilo. Sve me više boli glava od tog njihovog ,,pravila su bitna“, ,,pravila donose red u kući“… Bla, bla, bla… Dosadni su. Moja glava neće moći još dugo slušati njihove dosadne priče o pravilima. Zar misle da su djeca vojnici koji slušaju sve naredbe? Normalno da ću prekršiti neka, mislim sva zabava je u tome. Pune mi glavu tim pravilima kao punjene paprike. Znam da su pravila tu da donesu nešto dobro, ali ja bih ih sve uklonila: u deset u krevet, nema trčanja po kući, nema svađanja sa sestrom… Nije da smo sestra i ja neprijatelji, ali njihovo pravilo da joj ne ulazim u sobu je grozno. Što oni misle od koga ću ja sad krasti žvake? To nisu neka ozbiljna pravila u njihovoj glavi, ali u mojoj je to smak svijeta. Zato uvodim novo pravilo da nema više pravila!

Lena Radelja, 6. b

Dobar prijatelj

Dobar prijatelj je onaj koji je uvijek iskren i koji zna slušati. Pravi prijatelj je onaj kojem možeš vjerovati, koji je uz tebe kad se ne osjećaš dobro i onda kad stvari krenu loše. Pravi prijatelj je onaj koji nas prihvati onakvoga kakvi jesmo, bez obzira na boju kože ili očiju, bez obzira jesmo li veliki ili mali, debeli ili mršavi. Eto, to je pravi prijatelj!

Marko Pavić, 3. a 71

L ITER ARN A PERN I CA

Jesenski list

Jednog jesenskog jutra list se probudio potpuno sam. Svi drugi listovi su otpali, on je jedini ostao na grani. Bio je tužan i potišten. Pokušao se otrgnuti s grane, ali nije uspijevao.

Taj list je bio žutosmeđe boje i bio je hrapav. Jednog je dana vjetar tako jako zapuhao da ga je otrgnuo s grane te ga bacio na tlo. Na tlu je ležao duže vrijeme, sve dok ga vjetar nije uzeo i podigao. Divio se mali list kako je lijep Split.

Vjetar je opet zapuhao i odnio list na vrh zvonika Svetoga Duje. List je promatrao rivu i divio se koliko ljudi šeta po njoj. Opet je zapuhnuo vjetar i lista više nije bilo.

Roko Žaper, 5. b

Super je pticama Super, super je pticama tako visoko među oblacima.

Mašu krilima ili lagano lete, Moraju samo ponekad na zemlju da slete.

Uh, kako je lijepo biti ptica, nema škole ni jedinica.

Za kraj, da mogu, kupio bih krila, i odletio s Klarom na njima.

Toma Reić, 3. a

Blago psima

Prijateljstvo

Prijateljstvo je jedna od najvrjednijih i najljepših stvari. Imati dobrog prijatelja i biti dobar prijatelj znači biti iskren i voljeti svim srcem. Svi kažu da su dječja prijateljstva najiskrenija. Ja mislim da prijateljstvo raste kao stablo, iz malenog izdanka i onda postane veliko i snažno.

Kad me vidi od sreće skače, a i repom veselo maše.

Čiljeta Doroci, 3. a

Kad vidi drugoga psa, nakostriješi mu se sva dlaka.

Po cijele dane samo laje pa se susjedi stalno žale.

Ja inače volim životinje sve, ali ipak najviše pse.

Marin Terze, 3. a

Krampus

Jedne večeri dječaci Tin i Gabrijel su bili u kinu.

Gledali su film Sveti Nikola. Kada su odgledali film, ugledali su nešto crno s rogovima i vilama. Oni su se prepali i pobjegli su, a taj ih je stvor pratio po kinu.

Uzeli su kokice i bacali po čudovištu, ali to ga nije uspjelo zadržati podalje od njih. Odlučili su se sakriti u zahod. Upalili su sve špine kako bi poplavio cijeli zahod. Otvorila su se vrata, a odjednom se taj stvor našao na podu. Vikali su : „Uspjeli smo! Sredili smo ga!“ Kad su malo bolje pogledali, vidjeli su da je to Tinova mama. Htjela ih je preplašiti jer su rekli da ne boje Krampusa. Na kraju su zaključili da su svi pretjerali i da to više neće raditi.

Ivan Matković, 3. a 72

L ITER ARN A PERN I CA

Ruzan san

Bilo je to baš na Svetoga Nikolu. Moja sestra, rodica i ja smo se igrali vani. Vidjeli smo čovjeka s lancima. Moja pametna rodica je rekla da bi to mogao biti dimnjačar, ali smo sestra i ja bili sigurni da je to Krampus. Vidjeli smo da je ulazio u susjedne kuće pa smo mi pohitali našoj i sakrili smo se u sobi. Čuli smo zvono na vratima i shvatili da je došao i kod nas. Zubi su nam cvokotali od straha. Krampus je došao do naše sobe, a mi smo bili skamenjeni ispod kreveta. Došao je do mjesta gdje su bile čizmice, a mi smo se samo pogledali, skupili snage, ustali brzo kao vjetar i brzo ga zaključali u ormar. Prošlo je tjedan dana od Svetoga Nikole, a mi smo skroz zaboravili na Krampusa. Kad smo otvorili ormar, nekim čudom ga više nije bilo. I onda odjednom začuo sam mamin glas koji me doziva: „Maks, probudi se, vrijeme je za školu!“ Tek tada sam shvatio da je to bio samo ružan san.

Maks Matić, 3. a

U potrazi za Marinom krunom

Šetao sam ulicom i ugledao plakat na kojem je velikim slovima pisalo: Tko nađe Marinu krunu, Mare će se udati za njega. Kad sam to vidio, odmah sam krenuo u potragu za Marinom krunom. Hodao sam i hodao, pa napokon stao. Ušao sam u more kako bih se rashladio, kada sam ugledao u moru nešto kako svjetluca. Zaronio sam i osvrnuo se oko sebe. Oko mene je bilo raznobojnih koralja, algi, ribica pa čak i jedna mala kornjača. „Mogao bih živjeti ovdje”, pomislio sam i zaronio dublje. Tu je bila Marina kruna. Od sreće sam povikao: „Jupiiii!“ I napio se slane vode. Izašao sam iz vode sa smiješkom na licu te krenuo prema Marinom dvorcu. Kad sam stigao, pozvonio sam na vrata i rekao: ,,Evo krune!” Mara je bila razočarana, uzela mi je krunu rekla: „Obećala sam, ali povlačim obećanje.” Uzeo sam joj krunu iz ruku i zgazio je nogom. Kruna se udubila, Mare je plakala, a ja sam otišao nasmijan.

Roko Žaper, 5. b

Kako biti pravi prijatelj?

Dobar prijatelj znači da je uvijek tu za tebe.

Prijatelji se ne iskorištavaju zbog novca.

Prijatelji se prihvaćaju kakvi god da jesu. Oni uvijek nešto dijele. Pravi prijatelji se nikada ne razdvajaju.

Duje Pavić, 3. a

Selo

Tamo di se rijeka priko sti ne sliva, tamo di se najlipša pism a piva.

Tamo di i kamen najlipše riči zbori, di vatra u kaminu neprist ano gori.

Tamo di vitar miris triša nja nosi, tamo di svi znaju ko si.

To je naše dalmatinsko m isto, di svi imaju srce isto. Šime Lončar, 6.a Rad pohvaljen na 24. Likovno-literarnom natječaju „Hrvatska kulturna baština“.

Mačke, Ana Jurić, 5. b

73

CVITO VI PUPO LJCI

Borilačka vještina i olimpijski sport Dominik Kustura Selak, učenik 6. a razreda, judom se bavi više od šest godina, a na zidu njegove sobe vise brojne medalje kao dokaz njegove uspješnosti, marljivosti i upronosti.

7. Do kojeg si pojasa stigao?

Trenutno sam stigao do plavog pojasa. To je predpredzadnji pojas. Cilj mi je doći do crnog pojasa.

8. Kako se zove klub u kojem treniraš?

Akademski judo klub Student.

9. Možeš li izdvojiti mentora koji te do sada najviše naučio?

Ivan Knežević.

10.Koliko puta tjedno treniraš?

Treniram pet puta tjedno.

11. Koje si zemlje, zahvaljujući judu, posjetio?

Posjetio sam Mađarsku, Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju, Srbiju i Italiju.

1. Koliko dugo se baviš judom?

Judom se bavim šest godina.

2. Što te privuklo da se baviš baš ovim sportom?

Na početku sam se samo htio okušati u sportu, a kasnije su me privukla druženja, putovanja i uspjesi.

3. Je li ti ponekad teško uskladiti školske obaveze s treninzima?

Da, zna biti jako naporno, pogotovo kad mi je nastava u popodnevnoj smjeni.

4. Tko su ti uzori iz juda?

Moji uzori su naši hrvatski judo reprezentativci i starije judo kolege.

5. Koliko imaš medalja? Možeš li među njima izdvojiti neku posebno dragu?

Trenutno imam pedesetak medalja. Moj favorit je definitivno zlatna medalja s Međunarodnog kupa Like, 2016. godine. Razlog tome je ulaganje velikog truda i jaka konkurencija.

6. Pruža li ti obitelj podršku?

Da, naravno. Najveću podršku mi daju roditelji jer bez njih svi dosadašnji uspjesi ne bi bili ni ostvareni!

74

12. Koja ti se zemlja najviše svidjela?

Najviše mi se svidjela Mađarska. Mislim da je to zato jer se tamo nismo natjecali pa nisam osjetio uobičajeni pritisak koji prati natjecanja.

U Mađarskoj smo samo trenirali pa je sve bilo puno opuštenije.

13. Koliko se vremena pripremaš prije natjecanja?

Nema posebnih priprema, svaki trening mi je pripre ma. Na svakom treningu trudim se dati 100% od sebe.

14. Planiraš li se i dalje baviti judom?

Da, naravno!

15. Imaš li poruku za nekoga tko se želi baviti judom? Što mu je sve potrebno za ovakve uspjehe?

Moja topla preporuka je da svatko tko ima želju za treniranje juda pokuša. Tako će steći znanje, vještinu, kondiciju, ali i nova prijateljstva. Za ovakve uspjehe potrebno je puno truda, odricanja, volje, upornosti kao i strpljenja.

Iva Magdalena Glibota, 8. b

CVITO VI PUPO LJCI

Elegancija u pokretu Gimnastika je sport koji uključuje serije pokreta koji zahtijevaju fizičku snagu, pokretljivost i osjećaja za tijelo u prostoru. To što se općenito smatra opasnim sportom, nije spriječilo ANICU BOŽICU ALJINOVIĆ, učenicu 6.b razreda, da uživa u njemu.

5. Koliko puta tjedno treniraš?

Treninge imam šest puta u tjednu, svaki dan osim nedjeljom. Treninzi mi preko tjedna traju dva sata, a subotom četiri.

6. Imaš li neku spravu za koju bi mogla reći da ti je favorit?

Sve su mi sprave drage, ali ipak bih mogla izdvojiti gredu i ruče.

7. Zašto voliš gimnastiku?

Glavni razlog je u tome što volim učiti nešto novo, a tu je i ekipa – moji prijatelji s kojima se družim.

8. Je li vam raspored natjecanja naporan?

U godini imamo tri kola i na kraju godine državno natjecanje, ali između često imamo razne turnire. Naporno je, ali kad nešto voliš, nije teško.

9. Kako pronalaziš snagu za naporne treninge?

Ponekad sam dosta umorna i ne želim trenirati, ali to se ne događa često. Kad se dogodi, izosta- nem sa treninga, a onda skupim snagu i idem dalje.

1. Koliko dugo treniraš gimnastiku?

Gimnastikom se bavim već šest godina i jako sam sretna zbog toga.

10. U kojem klubu treniraš?

Oduvijek sam u Gimnastičkom klubu Split, ne želim ga mijenjati i nikad nisam željela.

Lena Radelja, 6. b

2. Koliko se još dugo namjeravaš baviti gimnastikom?

Gimnastikom se planiram se baviti još dugo, dok to želim i mogu. O tome da prestanem uopće ne razmišljam.

3. Što tvoji roditelji misle o tome?

Svi me podržavaju. Jedno vrijeme je i moja mlađa sestra trenirala. Mojoj mami gimnastika je najdraži sport.

4. Postižeš li uspjehe na natjecanjima?

Da. Posebno sam ponosna na srebrnu medalju koju sam osvojila na Državnom prvenstvu. To mi je jedna od dražih medalja i jedno od dražih natjecanja.

Na prijestolju

75

CVITO VI PUPO LJCI

Jezik ljubavi Kažu da je francuski jezik - jezik ljubavi i umjetnosti. Broj govornika francuskog jezika sve više raste. Učenica 8. a razreda MIA GRBAVAC svoje je znanje francuskoga jezika pokazala i dokazala osvajanjem prvog mjesta na županijskom Natjecanju iz francuskoga jezika.

Da, htjela bih, no to hoću li nastaviti ovisi hoće li učenje francuskoga jezika biti ponuđeno u srednjoj školi koju upišem.

6. Je li francuski jezik težak?

Pa francuski zapravo i nije toliko težak koliko se čini, naravno ima pojedinosti koje ponekad teže shvaćam, no uz malo truda i učenja i to se riješi.

7. Jesi li se dugo pripremala za natjecanje?

Jesam, dosta sam se spremala, vježbala te rješavala testove s natjecanja prošlih godina, ali smatram da sam se ipak mogla malo više potruditi, no sad nema veze ... Zadovoljna sam ovim rezultatom.

8. Smatraš da možeš još napredovati?

Pa s obzirom na to da mi je ovo prvo natjecanje, zadovoljna sam, no mislim da ipak postoji prostor za napredovanje. Uvijek može bolje.

9. Učiš li možda još koji jezik?

Da, osim francuskog učim još i engleski i njemački.

10. Misliš li ikada živjeti u Francuskoj?

Za sada još ne, nisam razmišljala o tom.

1. Zašto si odlučila učiti francuski jezik?

Francuski jezi mi je uvijek izgledao zanimljiv te sam htjela malo više upoznati njihovu kulturu kroz jezik.

2. Otkada je počela ljubav prema francuskom jeziku ?

Ljubav je počela nakon par sati učenja francuskog, dakle u četvrtom razredu.

3. Bi li htjela otići u Francusku jednog dana?

Svakako! Htjela bih posjetiti Francusku, a osobito Pariz. Osim Pariza htjela bih posjetiti i veće gradove i neke značajne spomenike.

11. Je li ti ljepši hrvatski ili francuski jezik?

Francuski volim, sviđa mi se i zanimljiv je, ali hrvatski je hrvatski... Hrvatski učim od rođenja i to je jezik uz koji odrastam.

12. Možeš li objasniti što je DELF ?

DELF je Međunarodni ispit tj. diploma o poznavanju francuskog jezika. Sastoji se od pisanog i usmenog dijela.

12. Koju si razinu polagala?

Prošle godine polagala sam A1, a ove godine sam razinu više, odnosno A2.

4. Kakav je osjećaj biti prva u županiji u poznavanju francuskog jezika?

Pa, osjećaj je stvarno divan iako nisam vjerovala da ću uspjeti, no trud se ipak isplatio.

13. Kako je prošlo i jesi li se puno pripremala?

Pa i nisam se baš puno pripremala jer to su same osnove francuskog jezika. Prošlo je odlično, imala sam 90/100 bodova.

5. Bi li htjela nastaviti s učenjem francuskog nakon osnovne škole?

Ana Bošnjak, 8.a

76

CVITO VI PUPO LJCI

Ljepota od papira Nesvakidašnji hobi – tako bi se mogao nazvati hobi kojim se bavi ANAMARIA POPOVIĆ, učenica 6.b razreda, koja izrađuje različita bića i predmete od papira. Origami danas nije samo tradicionalna vještina savijanja papira, nego i umjetnost.

Zavisi. Za najjednostavnije oblike nekad mi je dovoljna minuta dok se za one kompliciranije, moram više potruditi.

7. Kakve oblike radiš, koje najviše voliš?

Najviše volim raditi životinje, ali volim raditi i druge oblike kao kutije ili slova x i o.

10. Što ti je točno zanimljivo u izradi origamija?

Zanimljivo mi je savijanje papira i što ću napraviti neki oblik. Raduje me neizvjesnost hoće li mi origami dobro ispasti.

11. Koristiš li išta drugo kada radiš origami? Na primjer, lijepilo. Ponekad koristim perlice ili šljokice ako želim dodatno ukrasiti neki oblik i učiniti ga ljepšim i zanimljivijim.

1. Kad si počela raditi predmete od papira?

Počela sam prije dvije godine.

12. Radiš li ikad origami kao poklon za nekoga?

Nisam još, ali mislim da je to odlična ideja i da u budućnosti hoću.

Lena Radelja, 6.b

2. Kako si se upoznala s origami umjetnošću?

S origami umjetnošću upoznala sam se preko jedne prijateljice. U njezinoj kući je mnoštvo origamija koji predstavljaju različite predmete, ali i živa bića. Kad sam ih ugledala, poželjela sam ih i sama izrađivati.

3. Koliko ih imaš?

Imam ih dosta. Nisam ih nikada brojala.

4. Radiš li ih svaki dan?

Ne. Ne radim ih svaki dan jer ponekad nemam vremena. Radim ih u slobodno vrijeme.

To me opušta i veseli.

5. Što tvoji ukućani misle o origami umjetnosti?

Mojim ukućanima se također sviđa origami umjetnost. Sviđa im se toliko da ponekad i sami ponešto izrađuju.

Knjige s uputama za izradu origamija i izrađeni predmeti

Origami – tradicionalna japanska vještina kreiranja modela od papira. Tradicionalno se koristi kvadrat, ali postoji veliki broj modela koji se radi od drugačijih oblika papira: pravokutnika, trokuta…

6. Koliko vremena potrošiš na izradu jednog origamija?

77

CVITO VI PUPO LJCI

Rukomet u srcu Rukomet je ekipni sport i dobri rezultati postižu se dobrom uigranošću i suradnjom. Učenik 8. a razreda NINO TOPIĆ trenira ovaj sport od svoje desete godine.

5. Osvajate li turnire?

Naravno. Osvojili smo prvo i treće mjestu na Međunarodnom turniru u Makarskoj, te treće mjesto na turniru u Karlovcu.

6. Možeš li, objektivno, o sebi reći kakav si igrač?

Mislim da mogu. Imam dobru osnovu na koju svaki dan nadograđujem znanje o rukometu i razvijam tehniku.

7. Poželiš li se ikada baviti nekim drugim sportom?

Prije nego što sam počeo trenirati rukomet, trenirao sam i druge sportove i bili su mi dragi. Međutim kada sam počeo trenirati rukomet, shvatio sam da je to sport u kojem sam se najbolje našao i koji me najviše veseli.

8. Koji ti je najdraži rukometaš?

Dva su mi podjednako draga pa ne mogu izdvojiti samo jednog. To su Domagoj Duvnjak i Manuel Štrlek. Obožavam ih gledati dok igraju jer iz svakog njihovog pokreta izbija iskustvo i znanje.

Ivan Jurčević, 8. a

1. Koliko dugo treniraš rukomet?

Rukomet treniram od trećeg razreda, odnosno pet godina.

2. Jesi li ikad razmišljao da se prestaneš baviti rukometom?

Ne, nikada. Iako ponekad zna biti teško, nikad mi nije palo na pamet prestati trenirati.

Lepeza, Antonija Marija Ujević, 6. a

3. Opiši nam kako izgleda jedan tvoj trening?

Prvo počnemo s lakšim vježbama, zagrijavanjem i dobro se razgibamo. Nakon toga počnemo raditi neke tehničke vježbe s loptom. Tek nakon svega toga slijedi pravi trening.

4. U kojem klubu treniraš?

Moj klub se zove RK Hrvatski dragovoljac. To je klub u kojem treniraju različita godišta, neki više, a neki manje uspješno. No, gledajući klub u cjelini, odlično nam ide.

78

Lepeza, Ivan Perković, 6. a

CVITO VI PUPO LJCI

Šaptačica konjima Kažu da konji mogu razlikovati emocije u ljudskom glasu. U to je uvjerena i LENA RADELJA, učenica 6. b razreda, koja je svoju ljubav prema ovim plemenitim bićima realizirala upisujući se u konjički klub u kojem se s posebnom ljubavlju odnose prema životinjama.

5. Postoji li konj uz kojeg si posebno vezana? Jašeš li uvijek na njemu ili mijenjate konje?

Da, postoji jedan meni posebno drag konj uz kojeg sam jako vezana, ali ne jašem uvijek na njemu. To je zbog toga jer moram jahati i druge konje da se ne bih navikla na samo jednog.

6. Postoji li uniforma u kojoj jašeš ili možeš odjenuti bilo što?

Rijetko se dogodi da jašem u odjeći koju svakodnevno nosim. Uglavnom jašem u hlačama i majici za jahanje, dugim čarapama, čizmama i čepsama. Čepse su kožni štitnici koji služe da me sedlo ne nažulja. No bez obzira u kojem „izdanju“ jašem, na glavi obvezno mora biti kaciga.

7. Koliko puta tjedno ideš na trening?

Na treninge idem kad god ne pada kiša i kad mi se nastava odvija u jutarnjoj smjeni.

8. Idete li na natjecanja?

Još ne idemo na natjecanja pošto je ovo novi klub i moramo još dosta toga savladati i naučiti.

9. Postoje li neke vježbe koje radite s konjima?

Naravno. Postoje razne vježbe: vježbe za ravnotežu, vježbe za kontroliranje konja, vježba zvana zmija…

1. Možeš li objasniti našim čitateljima kako je došlo do toga da počneš jahati?

Oduvijek sam se htjela baviti jahanjem. Jednoga dana roditelji su mi rekli da se uz rijeku Žrnovnicu otvorio ranč. To mi je omogućilo da ostvarim svoju želju.

2. Opiši nam kakva je konj životinja.

Konj je jedna vrlo bistra i plemenita, ali i nepredvidiva životinja. Kao najbolji prijatelj je.

Njemu sve možete reći, ali on nikada nikome neće ništa odati.

3. Koliko dugo se baviš jahanjem?

Jahanjem se bavim dvije godine.

4. Jesi li učlanjena u klub?

Jesam. Učlanjena sam u klub „Dalmacija Equino“.

10. Jesi li se ikad ozlijedila ili pala s konja?

Pala sam dva puta, ali nisam zadobila teže ozljede. Ali to je uobičajeno kod jahanja. Često čujem oko sebe: „Ako nisi pa, nisi jaha!“ 9. Kako se osjećaš kad jašeš konja?

Kad jašem konja osjećam se sigurno, opušteno i uzbuđeno. Pogotovo dok galopira. Tada se osjećam slobodno i ne mislim ni na što drugo, sve brige kao da nestanu.

10. Kakvi su ti treneri?

Treneri su sjajni, oni su mi kao druga obitelj.

Moja najmlađa trenerica Viktorija je najbolja, a ujedno mi je i jedna od najboljih prijateljica.

Anamaria Popović, 6. b

79

SPOR TSKE STRAN I C E

Sportski uspjesi

3. mjesto na Gradskom natjecanju u odbojci

3. mjesto na Gradskom natjecanju u nogometu

80

U našoj školi sport je uvijek zauzimao važno mjesto. Ne kaže se uzalud: „U zdravom tijelu – zdrav duh.“ Iza svakog, pa tako i sportskog uspjeha stoji puno rada i truda.

I ova je godina bila puna sportskih događaja. Naši se učenici rado uključuju u sportske aktivnosti i vesele se satu Tjelesne i zdravstvene kulture. Bavljenje sportom, osim dobrih i zdravih navika, donosi nam i sklapanje prijateljstava, putovanja, razvijanje natjecateljskoga duha, ali i ljubav prema sportu koji smo odabrali. Na Gradskom natjecanju u odbojci su odbojkašice osvojile treće mjesto. Treće mjesto osvojila je i muška nogometna ekipa na Gradskom natjecanju u nogometu. Na županijskom natjecanju u rukometu naši rukometaši osvojili su izvrsno drugo mjesto.

Goran Šupić, 8. b

2. mjesto na Županijskom natjecanju u rukometu

SPOR T SKE STRAN I C E

U kući slavnih Nakon Krešimira Ćosića, Dražena Petrovića i Mirka Novosela, članom Košarkaške kuće slavnih u američkom Springfieldu postao je i četvrti hrvatski košarkaš Dino Rađa.

Dino Rađa rođen je 1967. godine u Splitu. U ranoj mladosti trenirao je veslanje, plivanje i vaterpolo, no kad je došao na košarkaške Gripe, pokazao se sav njegov talent. Počeo je igrati u rodnome gradu u Jugoplastici. S tim je klubom osvojio dva naslova europskih klupskih prvaka zaredom. Na reprezentativnom planu osvojio je FIBA Svjetsko juniorsko prvenstvo (1987. za Jugoslaviju), FIBA Svjetsko prvenstvo (1990. za Jugoslaviju) te dvije olimpijske srebrne medalje (1988. u Seolu za Jugoslaviju te 1992. u Barceloni za Hrvatsku).

U NBA ligi igrao je 4 sezone u Boston Celtisima.

Povodom pola stoljeća djelovanja Eurolige, najjačeg europskog klupskog košarkaškog natjecanja, 2008. godine uvršten je među pedeset košarkaša koji su najviše doprinijeli razvoju košarke. 8. rujna 2018. godine postao je član Košarkaške kuće slavnih. U kuću ga je uveo legendarni košarkaš Boston Celticsa i član originalnog Dream Teama Larrry Bird.

Anamarija Popović, 6. b

Dino Rađa u Košarkaškoj kući slavnih

Vatreni naš ponos!

Međunarodna prijateljska nogometna utakmica Hrvatska – Sjedinjene Američke Države održana 17. listopada 1990. godine, iako odigrana u vrijeme kad Republika Hrvatska još nije proglasila svoju samostalnost, računa se kao prva utakmica u novijoj hrvatskoj povijesti.

Hrvatska nogometna reprezentacija službeno je odigrala svoju prvu utakmicu protiv Sjedinjenih Američkih Država i pobijedila rezultatom 2:1. „Najvažnija sporedna stvar na svijetu“ i kod nas se s pravom tako naziva. U vrijeme utakmica ulice su prepune crveno-bijelih „kockica“, nogometno ludilo zahvaća i male i velike. Svi dišu kao jedno i navijaju. Taj je osjećaj maksimalno izražen kad igra naša reprezentacija. A kad uz to još i pobjeđuje, ludilu i pozitivnoj energiji nema kraja.

Dvije generacije „zlatnih“ Hrvatska nogometna reprezentacija je pod vodstvom Miroslava Ćire Blaževića prvi put nastupila na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj. Bio je to izuzetan nastup naših nogometaša. Vatreni su se iz Francuske vratili s brončanom medaljom, a u Hrvatskoj im je priređen doček dostojan pobjednika. Također, Davor Šuker je sa šest zabijenih golova osvojio Zlatnu kopačku što je bio razlog više za slavlje.

Hrvatska je nakon odlične igra na Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018. godine pod vodstvom Zlatka Dalića ostvarila povijesni uspjeh i osvojila srebro. Drugo mjesto u Rusiji najveći je uspjeh hrvatskog nogometa u povijesti, a nogometna groznica danima je tresla Hrvatsku. Kapetan hrvatske reprezentacije Luka Modrić proglašen je najboljim nogometašem Svjetskog prvenstva. Nogometaši su dočekani kao nitko dosad. Bio je to neviđeni spektakl. U Zagrebu se u određenim dijelovima grada okupilo toliko ljudi da autobus s vatrenima jednostavno nije mogao proći. Praćeni ovacijama, do Trga bana Jelačića stigli su nakon pet sati vožnje.

Toni Franjić, 8. b

81

SPOR TSKE STRAN I C E

Hrvatska reprezentacija iz 1998. osvojila je brončanu medalju

Treneri koji su naše reprezentacije doveli na sam vrh

82

Povijesni uspjeh – drugo mjesto na Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018.

Nezapamćeni doček u domovini

GL A ZBENE STRANI CE

Ariana Grande Ariana Grande-Bultera američka je pop R&B pjevačica, kantautorica i glumica. Iako nije prošla stručno glazbeno obrazovanje, raspon njezina glasa donio joj je status planetarno popularne zvijezde.

Ariana Grande svjetsku je slavu stekla putem mjuzikla Brodway, te preuzimanjem uloge Cat Valentine u televizijskim serijama Victorius i Sam&Cat. Njezina glazbena karijera počela je

2011. godine. Slijedi ugovor s izdavačkom kućom Republic Records koja je objavila njezin debitantski studijski album ,,Yours Truly“. Kritičari su bili oduševljeni njezinim širokim rasponom glasa. Naime, Grande ima raspon od četiri oktave te je zbog toga često nazivaju „novom Mariah Carry“. Nakon toga niže same uspjehe. Sva njezina tri albuma su RIAA certificirana platinom. 2016. godine časopis „Time“ proglasio ju je jednom od 100 najutjecajnijih ljudi na svijetu.

Pjevačica je inače veoma bliska sa svojom bakom, ili kako je ona zove „Nonnom“ pa ju je čak pozvala i na koncert u Las Vegasu.

Nažalost, ono što se dogodilo na jednom od njezinih koncerata, ostat će zabilježeno kao tragedija koju nitko neće zaboraviti. Bombaš-samoubojica netom nakon završetka njezinog koncerta, u engleskom gradu Manchesteru, ubio je 22 i ranio 59 osoba, a među žrtvama su bila i djeca.

ALBUMI

• Yours Truly (2013.)

• My Everything (2014.)

• Dangerous Woman (201 6. ) • Sweetener (2018.)

• Thank U, Next (2019.)

Justin Bieber i Ariana Gr ande,

prijatelji godinama

Pet zanimljivosti koje (ne)znaš o Ariani Grande 1. Ariana nikada nije prošla stručno glazbeno obrazovanje 2. Kao mala bila je čudakinja 3. Proglasila se 100% veganom 4. Po vjerskom uvjerenju pripada Kabbalahi 5. Ima umetke u kosi Lucija Topić, 6. a

83

GL A ZBENE STRANI CE

Jonas Brothers Glazbena grupa Jonas Brothers je bila jako popularna u prošlom desetljeću. Članovi grupe su braća Joe, Kevin i Nick Jonas. Joe i Nick su glavni vokali, a Kevin je gitarist grupe. Žanrovi njihove glazbe su: rock, pop rock, pop punk i power pop.

Počeli su s glazbenom karijerom 2005. godine. Izbacili su četiri albuma: It’s About Time (2006.), Jonas Brothers (2007.), A Little Bit Longer (2008.) i Lines, Vines and Trying Times (2009.). Prodali su preko 17 milijuna albuma po cijelom svijetu, ali se grupa raspala u listopadu 2013.

Joe Jonas je već 2011. godine izbacio svoj prvi solo album ,,Fastlife” koji je doživio veliki uspjeh. Grupa je ostvarila veliki uspjeh kada je izbacila pjesmu ,,Cake by the Ocean”. Bez obzira na uspješnost i popularnost, grupa se ipak raspala.

Nick Jonas osnovao je bend Nick Jonas & the Administration i u 2010. godini je izbacio album ,,Who I am”. Nakon raspada, otišao je u solo karijeru i 2014. na tržište plasirao novu pjesmu ,,Jelaous.”

2016. izašao je njegov album ,,Last Year Was Complicated.” Šest godina nakon raspada, neočekivano se vraćaju 2019. godine s pjesmom ,,Sucker” koja je postala hit. Najavljuju i dolazak novog albuma ,,Happiness Begins”.

Možemo reći da je ovo njihova godina i da se nadamo da će još dugo nastaviti s karijerama, naročito kao Jonas Brothers jer su zajedno odlična kombinacija.

Zanimljivosti: • Osim što su uspješni pjevači također se bave i glumom u raznim serijama i filmovima.

Zajedno su glumili u Camp Rocku i njegovom nastavku Camp Rock 2: the Final Jam, u Hannah Montani te drugim filmovima i serijama.

• Nick Jonas je glumio i u filmskoj komediji Jumanji: Welcome to the Jungle koja je bila peta po zaradi u svijetu 2017. godine.

• Donirali su novac mnogim dobrotvornim ustanovama.

• Nick je promovirao ideju da ljudi liječe dijabetes jer je i sam imao dijagnozu dijabetesa tipa jedan, od svoje trinaeste godine. Sudjelovao je u Američkom Senatu o promoviranju financiranja istraživanja za dijabetes.

• Podupirali su Ustanovu za tinejdžere koji su beskućnici.

• Kevin Jonas se bavioi glumom, a kada je imao 21 godinu završio je u,,People” magazinu među najzgodnijim muškarcima 2008. godine Ana Bošnjak, 8. a

84

ZA BAVNI VRTULJAK

FILMSKA PREPORUKA

Riješi slučaj odbjegle skejterice

Bohemian Rhapsody američki je film iz 2018. godine. Film je režirao Bryan Singer i govori o britanskom rock sastavu Queen i njihovom pjevaču Freddieju Mercuryju.

Želite li postati detektivi? Ne morate čekati budućnost. Čitajte našu književnu preporuku i postanite detektiv – odmah!

Biografski film „Bohemian Rhapsody“ jedan je od filmova koji su obilježili 2018. godinu. Legendarnog Freddieja Mercuryja utjelovio je Rami Malek pri čemu je do izražaja došla njegova karizma i talent. Gwilym Lee igra ulogu gitarista Briana Maya, Ben Hardy je u ulozi bubnjara Rogera Taylora, a Joseph Mazzello nastupa kao basist John Deacon. Mary Austin, ženu za koju je Freddie tvrdio da je ljubav njegovog života, igra Lucy Boynton.

Iako su glumci i više nego odlični, glazba je broj jedan ovoga filma. Svi koji žele poslušati hitove grupe Queen na jednom mjestu svakako bi trebali pogledati film. Vrhunac je svakako fantastični koncert Live Aid s fantastičnom izvedbom Maleka i ostatka grupe. Film prati grupu Queen od njihovih studentskih dana do dana velike slave. Film je osvojio četiri Oscara: Rami Malek za glavnu mušku ulogu, Oscara u kategoriji za montažu, miks zvuka i montažu zvuka.

Zabavnu detektivsku priču „Riješi slučaj odbjegle skejterice“ napisala je finska književnica Tiina Eskola.

Priča je ispunjena misterijom, odlikuje se odličnim zapletom te neočekivanim i uzbudljivim raspletom, a uz sve to donosi lako pamtljivu poruku.

U priči se izmjenjuju različiti likovi, svaki na svoj način poseban i određen svojim karakterom, osobinama i postupcima. Događaj u koji su uključeni i mali i veliki, odnosno i mladi i stari, odvija se na poluotoku Zbrojigradu. U Zbrojigradu će doći problema i njegovi će stanovnici, da bi riješili slučaj, trebati i tvoju pomoć, dragi čitatelju! Slijedeći tragove i istražujući sumnjivce, bit ćeš detektiv i imati važnu ulogu među stanovnicima Zbrojigrada. O tvojoj upornosti, radu i sposobnostima donošenja logičnih zaključaka ovisit će sretan ishod i veselje Zbrojigradovaca.

Onda, želite li biti dio velike i tajnovite pustolovine? Želite li biti detektivi i pomoći stanovnicima? Što kažete? Naročito vi maleni, biste li bili voljni upustiti se u ludo putovanje kroz maštu i postati junaci? Ako trenutno nemate vremena, znajte da će Zbrojigrad uvijek za vas imati mjesta koja čekaju na vas. A vi, koji ste prihvatili izazov i imate silnu želju posjetiti Zbrojigrad…

Pa, dobrodošli!

Ana Bošnjak, 8. a

Ana Kovačić, 8. a 85

ZA BAVNI VRTULJAK

Haljine

ČIPKA, PRUGICE, TOČKICE

One su simbol ženstvenosti. Nosimo ih u raznim prigodama – od svakodnevnice do svečanih događaja.

Dugačke, kratke, jednobojne, šarene… Da! To su haljine.

U potrazi za najnovijim trendi modelima uvijek tražimo i one koji će se unutar našeg ormara zadržati duže od jedne sezone i koji će osim osvježenja donijeti i jednostavnost u stvaranju svakodnevnih outfita.

Jeste li znali?

- stari Rimljani nosili su donju haljinu, tuniku i gornju haljinu, togu - glavni materijali za izradu haljina bili su: lan, konoplja, pamuk, vuna i svila - sve do (oko) 1800. godine žene nisu nosile hlače - žene su u 16. stoljeću ispod haljina nosile steznike s ugrađenim šipkama od kosti, a zadatak im je bio držati tijelo uspravnim, te krinoline – nizove obruča koji su silueti davali zvonoliki izgled - novi materijal, pamuk, u Europu stiže početkom 17. stoljeća.

„Lov“ na ljetne haljine bio je prava poslastica. .

Najprodavaniji modeli haljina tijekom mjeseca lipnja su haljine s čipkastim, prugastim i točkastim uzorkom. Lepršavi i prozračni modeli mogli su se vidjeti i na ulicama našega grada.

Jedan od popularnijih modela sezone

Žuto kao sunce

Bijele haljine su jedHaljina s cvjetnim nostavne i prilagodljive uzorkom svakom stilu

Lepršave i prozračne

Haljine za večernje izlaske

Bijele točkice na crnoj podlozi

Šarenilo za vruće ljeto

Haljine sa životinjskim uzorkom

Kraljica noći, Lana Milanovi ć Litre, 6. c

86

ZA BAVNI VRTULJAK

Smijeh je lijek Zašto uvijek piješ pivo zatvorenih očiju?

Zato što mi je doktor rekao da ne smijem ni pogledati alkohol.    Učitelj je govorio o godišnjim dobima. A zatim upita: - Koje je najbolje vrijeme za branje jabuka?

Ivica odgovori: -Kad je susjedov pas na lancu!

Pitali Muju sta misli o migrantima.

- Ja mislim da je to prešlo svaku granicu.    - Mujo, je li crna boja boja?

- Jest.

- Je li bijela boja boja?

- Jest.

- E onda ja imam crno-bijeli televizor u boji.    Kako plavuša pravi marmeladu?

-Oguli krafnu.    Zašto je plavuša bila toliko sretna kada je složila puzle nakon 6 mjeseci?

-Na kutiji pisalo 2- 4 godine.    Učio Mujo Sulju da peca. Peca Suljo, ali ništa ne grize.

Reče Suljo: -Aj ti mene daj novog crva, ovaj se ništa ne trudi!    -Kolega, obrati se profesor studentu.

-Molim Vas probudite svog kolegu koji spava pored vas!

-Probudite ga Vi. Vi ste ga i uspavali.    -Kako je jučer završila svađa sa ženom?

-Dopuzala je do mene na koljenima.

-Nemoguće!I što ti je rekla?

-Rekla mi je: -Izlazi ispod kreveta da ti ja ne dođem tamo!    -Konobar, donesite mi ono sto jede onaj gospodin tamo!

Konobar se vrati poslije petnaestak minuta, sav modar pa mu kaže:

-Oprostite, gospodine, što ste ovoliko čekali, jedva sam mu oteo!    -Recite mi zašto ste pucali na svog prijatelja u lovu?

-Mislio sam za njega da je srna.

-Kad ste primijetili zabludu?

-Kad je srna pucala na mene.    Kako se policajac udavio?

-Pojeo je žumanjak iz Kinder jaja.    Mujo i Haso u rovu, rat traje, pretrčava jedan promatrač i ispade mu novčanica...

-Mujo, Mujo...Vidi, ispalo Švabi 100 maraka, ajde uzmi..

Mujo ode, gleda u novčanicu i podere je.

Haso poludi: -Pa jesi ti normalan, što podera 100 maraka?

-E, budalo, gdje si ti vidio 100 maraka s tri nule?    Razgovaraju dvije krave: -I, što ti kažeš o ovom kravljem ludilu?

-Mene to ne zanima, ja sam helikopter.    Zašto zid padne kad se plavuša nasloni na njega?

Pametniji popušta.    Učiteljica pita Ivicu kakav je glagol kašljati?

Na što će Ivica: -Prijelazan.    Kritizira žena muža kako je nesposoban.

- Nesposoban si totalno, i oduvijek, i svi tvoji su nesposobni i kada bi se održavalo natjecanje u nesposobnosti ti bi osvojio drugo mjesto.

- A zašto drugo, zašto ne prvo?

- Pa zato što si nesposoban.

- Nazvao sam samo da ti kažem da te volim!

- Ali gospodine, ovo je pivnica.

- Znam.

Marko Bartulović, 8.b

87

ZA BAVNI VRTULJAK

88