EHO 2022. - harmonikaški časopis

H ar m onikašk i č asop i s 2022. , b r. 6 I SS N : 1 848- 7106

TATJANA MARX Vo l i m sv oj posa o i uživam u ovome š to ra d i m

GOTOVO DVA STOLJEĆA GLAZBENE ŠKOLE U VARAŽDINU

GLAZBENA ŠKOLA ZLATKA BALOKOVIĆA 1970. - 2020.

IGOR JUGEC S u č e n icim a j e v ažno razviti d ob a r i pr ij at elj s ki odn os

STRUKA M a j a Ta la jić G o rda n a Š ušt ić M a ri j a O s t ru g ač Juge c

IZ SKLADATELJSKOG PERA

PRAIZVEDBA PLESNE SUITE

DUGINE BOJE

Ro b e rt Ča v lo v ić S a š a Ba st a lec

2

Časopis za harmoniku, 2022., br. 6 IZDAVAČ

Trg Antuna Gustava Matoša 6 43000 Bjelovar URL: www.harmonikaski-centar.hr FB stranica: Harmonikaški centar E-mail: info@harmonikaski-cen-

SADRŽAJ

IG profil: Daruvar Accordion Award GLAVNI UREDNIK Marija Plentaj, prof. mentor

6 OBRAZOVANJE

GLAZBENA ŠKOLA ZLATKA BALOKOVIĆA 1970. - 2020.

56 SVIJET

Marjan Krajna Martina Mičija Palić

GOTOVO DVA STOLJEĆA GLAZBENE ŠKOLE U VARAŽDINU

TATJANA MARX Biljana Bastalec

64 MLADI I

Karmen Antunović

USPJEŠNI

32 STUDIJ U

Ivan Golub

INOZEMST VU

BORNA ŠESTAK

NOLA RADAKOVIĆ

72 STRUKA

44 STUDIJ U

ČIMBENICI USPJEŠNOSTI U GLAZBENOME OBRAZOVANJU

Marija Plentaj

UREDNIŠTVO Saša Bastalec, mag. mus.

IGOR JUGEC

Marija Plentaj

tar.hr YT kanal: Harmonikaški centar

51 HRVATSKA

HRVATSKOJ

Maja Talajić

GEORGINA BOGNÁR

dr. sc. Martina Mičija Palić, prof.

TREMA I ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA SVLADAVANJE STRAHA PRILIKOM JAVNOG NASTUPA

mentor

Gordana Šuštić

Ivan Golub, bacc. art.

Biljana Bastalec. mag. mus.

Anamarija Nerad, prof. savjetnica SURADNICI Marjan Krajna, prof., ravnatelj

Karmen Antunović, mag. mus.

Igor Jugec, mag. mus.

Gordana Šuštić, prof. mentor Maja Talajić, prof. mentor Marija Ostrugač Jugec, mag. mus.

LEKTORI Matea Balen Šimić, prof.

Patricija Harjač, prof.

Paula Ropuš, mag. mus.

Hrvatka Kuko, prof. savjetnica NASLOVNICA Privatna zbirka Marije Ostrugač Jugec OBLIKOVANJE I GRAFIČKI DIZAJN Marija Plentaj, prof. mentor NAKLADA Vlastita naklada, digitalna publikacija

Anamarija Nerad

3

UMJETNIČKA ŠKOLA FRANJE LUČIĆA U GLAZBENOJ ČAROLIJI SAŠE BASTALECA Marija Ostrugač Jugec

90 ORKESTRI HARMONIKAŠKI ORKESTAR UMJETNIČKE ŠKOLE FRANJE LUČIĆA

Marija Ostrugač Jugec

94 DJEČJE ST VARALAŠT VO Pismeni radovi mladih harmonikaša

98 IZ SKLADATELJSKOG

PERA

Robert Čavlović: Šašavko Saša Bastalec: MozARTINa

4

Dragi harmonikaši, evo nas ponovno s novim brojem

s Ig orom Ju ge co m, n astavn i ko m

E h a ! Š e s t i b ro j d o n o s i v a m v e ć

harmonike u Umjetničkoj školi

p o z n a t e r u b r i k e , a t e ž i š t e b ro j a

F r a n j e L u č i ć a i z Ve l i k e G o r i c e ,

nekim prirodnim slijedom palo je

uspješnim pedagogom i inicijato-

n a p r a i z v e d bu pl esne s uite Sa še

rom za spomenutu praizvedbu

Bastaleca, „Dugine boje”. Upravo

p lesne su i te .

to djelo

spominjat će se u čak

U id ućoj ru bri ci , “S vi j e t ”, razgo-

t r i r u br i ke o v o ga b roja - kroz oči

va ra l i s mo s po zn ato m Tat j an o m

dirigenta u rubrici “Hrvatska”,

Marx koja već dugi niz godina

k ro z o s v r t n a k o n c e r t

u rubrici

ž i v i i r a d i u A u s t r a l i j i . Ta m o

“ S t r u k a ” t e k ro z p o r t re t s a m o g

je vrlo uspješna pedagoginja,

o r k es t r a u r u br i ci “Orkestri”. Pa ,

a tijekom godina je pokren-

k re n i m o s pre ds t avl ja njem !

ula tamošnju “PIANO School of Music” k o j u u j e dn o i vo d i , te j e

U ovom broju imamo čak dvije

osnovala Australian Accordion

g laz be n e š ko l e koje su ned a vno

Te a c h e r s A s s o c i a t i o n I n c č i j a j e

p ro s l a v i l e s v o j e o b l jetnice i koje

d ug og od i šn j a pre dsj e dn i ca.

i

n a m s e p re d s t a v l j a j u . R i j e č j e o

talentirani

entuzijasti

za

h armo n i ku .

tekstu vezanom za 50. godišnjicu

U

stalnoj

rubrici

“Mladi

&

djelovanja i izdavanje mono-

uspješni”

grafije zagrebačke glazbene

uspješnog maturanta zagrebačke

“Dječje stvaralaštvo” kojom i

škole Zlatka Balokovića te o

glazbene škole Elly Bašić -

dalje u časopis želimo uključiti

t e k s tu ko j i pr i ka z u je g otovo d va

Bornu Šestaka koji je nedavno

n aj ml ađe h armo n i kaše . O vaj p ut

stoljeća bogatoga djelovanja

upisao

smo i h zamo l i l i da n api š u k r at k u

G laz be n e š ko l e u Va ra ž d inu.

Filološko-umetničkom fakultetu

predstavljamo

studij

harmonike

na

Nakon

toga

slijedi

rubrika

pri ču ve zan u za h armo n i k u.

u K ra g uj e vcu , S rbi j a.

U rubrici “Studij u inozemstvu”

Na samome kraju donosimo

p o p rv i pu t pre dsta vl ja m o s tud ij

U

stručnom

dijelu

časopisa

ru bri ku “Iz skl adate l j sko g p er a”

h ar m o n i ke u Š pa n jolskoj s kojim

t r i s u r a d a - r a d M a j e Ta l a j i ć o

u kojoj su nove skladbe hrvatskih

nas upoznaje Porečanka Nola

Č im b enici ma u spj e šn o st i u gl az-

skladatelja. Ovaj put riječ je o

Radaković. Ona je trenutno na

benom obrazovanju, Gordane

skl ad bama Ro be rta Čavl ovi ć a t e

drugoj godini studija na Musikene

Šuštić o Tremi i čimbenicima koji

S aše Bastal e ca.

u San Sebastiánu te nam govori o

ut ječu n a svl adavan j e strah a pri-

s v o je mu i s ku s t v u .

likom javnog nastupa te osvrt

Nadam se da ćete

Marije Ostrugač Jugec. U poton-

čitati s velikim zanimanjem te

J o š j e d n a n o v o s t j e d a k ro z o č i

jem s e dru gi pu t u bro j u bavi mo

prepoznati trud svih onih koji

djevojke iz inozemstva govorimo

“Duginim bojama” i to kroz

su u kl j u če n i u stvaran j e svak og a

o s t u d i j u h a r m o n ike u Hrva ts koj.

članak Umjetnička škola Franje

n o vo g bro j a časo pi sa.

R i j e č j e o t a l e n t i r a n o j G e o rg i n i

L u č i ć a u g l a z b e n o j č a ro l i j i S a š e

B o g n á r, Vo j v o đ a n k i m a đ a r s k o g

Ba sta lec a.

Uži vaj te u či tan j u !

porijekla koja vrlo živopisno iznosi svoje prve dojmove izvan

Zadnji

suite

Marija Plentaj

s v o je do m o v i n e .

dotičemo i kroz harmonikaški

gl avn a u re dn i ca

put

orkestar U rubrici “Hrvatska” razgovaramo

se

plesne

Umjetničke

škole

Franje Lučića, a koji čine mladi

i ovaj broj

Fisitalia by Ci. & Emme. srl Via Carso, 8 60022 Castelfidardo (AN) – Italy www.fisitalia.com

FISITALIA Hrvatska / Slovenija S.B., OBRT ZA TRGOVINU vl. Saša Bastalec Soblinec, Krapinska 14, 10360 Sesvete, Hrvatska GSM (Viber / WhatsApp) +385 91 536 0984 FACEBOOK / INSTAGRAM @fisitalia.accordions.hr @fisitalia.accordions.si

OBRAZOVANJE

7

GLAZBENA Š K O L A Z L AT K A B A LO KO V I Ć A 1970.–2020.

AU TO R I : Marj an K r a j n a , p ro f. , r a v n a t e l j dr. sc. Marti na Mi či j a Pa l i ć, p ro f. me n t o r U 2020. godini navršeno je

i

obrazovanja,

Ministarstva

točno 50 godina od osnutka

kulture,

Zagreba,

donijela je odluku o obust-

Glazbene škole Zlatka Balokovića

G r a d s k o g u re d a z a o b r a z o v a n j e

avi nastave i zatvaranju škola

u Z a g re b u . U n a t o č m n o g i m i z a -

g ra d a Zagre ba, Gradsko g u re da

uslijed pandemije Covid-19 te

zovima postavljenima pred sustav

za kulturu Grada Zagreba, Grada

u ve l a o n l i n e n astavu , a nek ol i k o

ob r az o v a n j a u proteklom ra zd o-

Zaprešića, Agencije za odgoj i

dana kasnije i opće zatvaranje,

blju koji nisu zaobišli ni našu

obrazovanje te Hrvatskog društva

t z v. l o c k d o w n . O v e n e s r e t n e

g l a z b e n u š k o l u o k r z n u t u p o t re -

glazbenih i plesnih pedagoga.

okolnosti kakve čitava Europa

Grada

som i posljedicama pandemije,

ran i j e Vl ada Re pu bl i ke Hr vat sk e

nije doživjela još od Drugoga

prigodnim smo programima naših

Organizacijski odbor proslave 50.

svjetskog rata kada je posljed-

učenika i nastavnika, kao i objav-

ob l jetnice u či j e m su sastavu bi l i

nji put u povijesti obustavljena

l jiv an j e m m o n o gra fije, ip a k p ro-

Marjan Krajna, Momčilo Popović,

n astava n a gl o bal n o j raz i ni , osu-

slavili ovu značajnu obljetnicu

N e n a d K a č a r, I v a n a C v e t k o v s k i ,

jetile su nas u ostvarivanju plani-

koja je za nas utoliko važnija,

Denis Vasi l j , Barbara Be go Bo j i ć

rane proslave te prolongirale

ukoliko

je

i Martina Mičija Palić, priredio je

o državan j e pro grama u nared nu,

k o inc i d i r a l a s a 1 25. ob l jetnicom

p r i g o d n i p ro g r a m k o j i s e s a s t o-

2021. godinu. Ipak, na sam dan

ro đ e n j a n a š e g e m i n e n t n o g v i o -

jao od niza koncertnih nastupa

50. obljetnice, ravnatelj Marjan

liniste Zlatka Balokovića, čije ime

naših učenika, promoviranja

Krajna s nastavnicom Martinom

škola nosi. Značaj ove prigode

djelatnosti naših učenika i nas-

Mičijom Palić i učenikom gla-

obilježen je i visokim pokrovi-

tavnika, te objavljivanja prigodne

sovira Franom Farkašem gos-

teljstvom predsjednika Republike

monografije. Iako je glavnina

t o v a o j e u e m i s i j i „ D o b ro j u t ro ,

Hrvatske, gospodina Zorana

p ro g r a m a o b i l j e ž a v a n j a 5 0 . o b l -

Hrvatska“ Hrvatske radiotele-

Milanovića, Vlade Republike

jetnice planirana za 18. ožujka

vizije predstavivši tada Glazbenu

Hrvatske, Ministarstva znanosti

2020. godine, samo pet dana

školu Zlatka Balokovića i značaj

napomenemo

da

8

OBRAZOVANJE

pedesetogodišnje kontinuirane

– prve ovakve publikacije o našoj

i roditelji naših učenika, koji su nam

djelatnosti

učenika

glazbenoj školi. Čitav projekt

ustupili dokumentaciju i fotografije iz

Naposljetku,

i n i c i r a l i s u r a v n a t e l j š k o l e p ro f .

osobnih arhiva, kako bismo potvrdili i

otvorenom

u

Marjan Krajna i tajnik Momčilo

prikazal i značajne trenut ke po vijest i naše

Novim dvorima u Zaprešiću, 9.

Popović, a svoj doprinos objav-

škole. Taj entuzijazam svih d ionika ut kan

svibnja 2021. godine, u okviru

ljivanju monografije dale su i nas-

je u stranice ove knjige kao odraz sin-

manifestacije

nazivom

t a v n i c a M a g . a r t . D r. p h i l . I v a n a

ergijskoga djelovanja, koje je zaslužno

dvorima“

Cvetkovski, autorica pogovora,

i z a b ro j n e u s p j e h e d j e l a t n i k a i u č e n i k a

Gradom

kao i administratorica škole Irena

Glazbene škole Zlat ka Balokovića u pro-

Zaprešićem, obilježena je 50.

Delorko Črnjak, priredivši popise

tekl ih pedeset god ina.“ (GŠZB, 2020, str.

obljetnica osnutka Glazbene

učenika i d j e l atn i ka ško l e u pro-

7).

š k ole Z l a t ka B a l o kovića .

teklih pedeset godina. O značaju

i

nastavnika.

koncertom

„Klasika u

U

naših

u

na

pod

Novim

suorganizaciji

kontekstu

s

naše

obljet-

nice, posebno smo ponosni na

i na sta nku mo n o grafi j e u re dn i ce

P o vo do m 50. o bl j e tn i ce osnut k a

i a utorice u svo j o j u vo dn o j ri j e či

Glazbene škole Zlatka Balokovića

na p om inj u :

priredili

pothvat objavljivanja mono-

smo

predstavljanje

monografije uz prigodan glazbeni

grafije o Glazbenoj školi Zlatka

„Ono što nas je u procesu nastajanja ove

program, koji je održan 18. lipnja

B aloko v i ća ko j i s u os tva rile na s-

knjige posebno oduševilo jest činjenica

2021. u velikoj dvorani Matice

t a v n i c e n a š e š k o l e d r. s c . D e n i s

da su svoj doprinos dali gotovo svi djelat-

hrvatske u Zagrebu. Monografiju

Va s i l j i d r. s c . M a r t i n a M i č i j a

nici Glazbene škole Zlatka Balokovića,

s u p re d s t a v i l i g o s t i – a k a d e m i k

Pal ić , a u t o r i ce i ured nice knjig e

kao i naši umirovl jenici, vanjski suradnici

S t a n i s l a v Tu k s a r i re d . p ro f . a r t .

Sl ika 1. Djelatnici Glazbene škole Zlat ka Balokovića u školskoj god ini 2019./2020. (izvor: Foto stud io Raf)

9

D a v o r B o b i ć , u z a u t o r i c e d r.

Hrva tske , mr. sc. Ve sn a Š e re pac,

s c . M a r t i n u M i č i j u P a l i ć i d r. s c .

ravnateljica Agencije za odgoj

D e n i s Va s i l j t e r a v n a t e l j a š k o l e

i o b r a z o v a n j e , d r. s c . D u b r a v k a

prof. Marjana Krajnu i prof. dr. sc.

Brezak

G ord a n u Va ro š a n e c Ška rić, m od-

pročelnika Gradskog ureda za

e r at o r i cu pro gr a m a .

ob ra zovan j e Grada Z agre ba, mr.

Stamać,

zamjenica

sc. Katarina Milković, izaslanGlazbeni dio programa izveli

ice Mini starstva ku l tu re i me d i j a

su učenica violine Lorna Zubak

RH, g đ a. M i rn a Rat kaj e c F u kat i

iz klase prof. Antuna Stašića

gđa. Marijana Kovač, ravnateljica

uz

nas-

Centra kulture na Peščenici,

tavnice Josipe Hudeček, učenica

g đ a . A nja P l an i n či ć, ravn ate l j i ca

f laut e M a r t i n a B aričević iz kla se

Glazbenog učilišta Elly Bašić,

prof. Ines Tvrtković uz glaso-

prof. Mirela Buchberger Karlo

virsku pratnju nastavnika Tina

te kolegice i kolege nastavnici,

Eugena Pavše Mandića i učenik

naši učenici i njihovi roditelji.

glasovirsku

pratnju

klavira Fran Farkaš iz klase prof. Arijane Lukić Spaventi.

Predstavljanje monografije popratili su i mediji pa je tako Laudato

Svojim su nas dolaskom počastili

TV objavila prilog u emisiji

i izaslanica Vlade Republike

„Izdvojeno“, dok su u emisiji

U k o n te k s t u na š e o b l j e tn ice, p o s ebno s m o p o n os ni n a p o t hva t o b j a v l j i va nja m o n o g r a fije o Gl a z benoj š k o l i Z la t k a B a l o k o v ića .

OBRAZOVANJE

„Dobro jutro, Hrvatska“ Hrvatske radiotelevizije gostovali ravnatelj M a r j a n K r a j n a i n a s t a v n i c a d r. s c . D e n i s Va s i l j . O b i l j e ž a v a n j e pedesetogodišnjega djelovanja Glazbene škole Zlatka Balokovića z a o k r u ž e n o j e s v e č a n o m s j e d n icom na kojoj je ravnatelj dodijelio priznanja najuspješnijim nastavnicima i djelatnicima škole „za iznimne rezultate u radu, nesebičnu podršku i dragocjen d o p r i n o s r a z v o j u i u n a p re đ e n j u Glazbene B aloko v i ća “ .

škole

Zlatka

1

G L A Z B E N A Š K O L A Z L AT K A BALOKOVIĆA KROZ P O V IJE ST U jese n 1 9 7 0 . z a počinje s ra d om osnovna glazbena škola koja je tada bila sastavnim dijelom Zavoda

za

kulturu

i

obra-

Sl ika 2. Stel la Čolaković – osnivačica i prva vod itel jica Glazbene škole Zlat ka Balokovića (izvor: Muzika 1976., god. 20, br. 1/2, str. 46).

zovanje općine Peščenica, a prvom stručnom voditeljicom i osnivačicom škole smatra se

bene škole bili su glazbeni

bez ove muzičke škole sva d jeca iz ovoga

glasovirska pedagoginja Stella

tečajevi u okviru ondašnjega

kraja bila onemogućena da se muzički

Čolaković. Zahvaljujući njezinoj

Za vod a za ku l tu ru i o brazo van j e

obrazuju zbog velike udaljenosti od

inicijativi, koju je potvrdila i

općine Peščenica, a nastala je

ostal ih muzičkih škola u centru grada.“ 3

S k u p š t i n a G r a d a Z a g re b a , g l a z -

na za ht j e v dru štva, t j . o ko l i n e , s

bena škola od 31. rujna 1971. nosi

ciljem decentralizacije glazbeno-

U prvo j ško l sko j go d i n i g l azb ena

ime našega eminentnog violiniste

ob ra zovn i h i n st i tu ci j a:

škola svoju djelatnost započinje s

Zlatka Balokovića, za kojega je

34 u če n i ka gl aso vi ra, 32 uč eni k a

a k a d e m i k Tu k s a r p r i l i k o m p re d -

„Muzička škola započela je s djelovan-

harmonike i 20 učenika gitare

stavljanja monografije istaknuo

jem početkom školske godine 1970./1971.

te šest nastavnika, ali vrlo brzo

da: „neskriveni duh genija Zlatka

p re r a s t a j u ć i i z ‘ N a ro d n e m u z i č k e š k o l e ’

prerasta u jednu od najvećih

Balokovića lebdi trajno nad ovom

(unutar koje je djelovao i tečaj za odrasle)

glazbenih škola u Republici

š k olo m. “ . Nu kl e us ra z voja g la z -

u verificiranu Osnovnu muzičku školu

Hrvatskoj, pa u godini 50. obl-

Zavoda za kul turu i obrazovanje. Muzička

jetnice osnutka broji 675 učenika

2

1 Glazbena škola Zlatka Balokovića, 2020. – dio

škola osnovana je na traženje velikog broja

teksta Priznanja povodom 50. obljetnice osnutka

g r a đ a n a - ro d i t e l j a i z o v o g d i j e l a g r a d a ,

Glazbene škole Zlatka Balokovića.

tj. Peščenice. Vi ste danas sami svjed-

3 Zapisnici sjednica Nastavničkog vijeća

2 Stanislav Tuksar, 2021. – iz teksta recenzije

oci kol iki interes vlada među rod itel jima

Muzičke škole Zlatka Balokovića 1970.–1973.,

povodom predstavljanja monografije Glazbena

za muzičko školovanje njihove d jece. Ne

knjiga br. 1005, (Arhiv Glazbene škole Zlatka

škola Zlatka Balokovića 1970.–2020.

smijemo izgubit i iz vida činjenicu da bi

Balokovića).

Š k o l a v rl o br z o

i 59 nastavnika. Glazbena škola

današnjemu KNAP-u, sve do 1980.

Zlatka Balokovića djeluje na tri

kada postaje dijelom Osnovne

lokacije; u Ivanićgradskoj, Travnom

organizacije udruženoga rada

i Zaprešiću, a provodi verifici-

(OOUR) Muzičke škole kao dio

rane programe predškolskoga,

Obrazovnog centra za kulturu i

osnovnoškolskoga

i

umjetnost (OCKU), a od 1984.

glazbenog

OOUR Muzičke škole postaje

obrazovanja. Današnje ustrojstvo

Muzički obrazovni centar (MOC),

Glazbene škole Zlatka Balokovića

u okviru kojega naša glazbena

čini devet odjela: Odjel za gitaru,

škola djeluje sve do podjele glaz-

Odjel za gudačka glazbala, Odjel

benih škola Zagreba na samo-

za harmoniku, Odjel za glaso-

stalne ustrojstvene jedinice 1995.

v i r, O d j e l z a p u h a č k a g l a z b a l a ,

godine. Tada je prvim ravnateljem

bi l a ravn ate l j i co m ško l e , d ok su

Odjel za tamburu, Teorijski odjel,

Glazbene škole Zlatka Balokovića

stručne voditeljice škole, za koje

Od je l z a s o l o pj e va nje i Od jel za

kao samostalne glazbeno-obra-

znamo, bile Vjekoslava Šunjić

u d ar a l j ke .

zovne

(1973.–1974.) i Nevenka Ilić

srednjoškolskoga

institucije

imenovan

Miros la v S tan e k.

p re ra sta u j ednu o d n a j v ećih g l a z b e n i h š k ola u R e p ublici Hrv a ts k oj.

(1974.–1975.). Kasnije, neovisno o

N o u pr v i m go d i n a m a d jelova nja

ustrojstvu tj. udruživanju u OOUR

š k o l e n a j b ro j n i j i s u b i l i u č e n i c i

Nedugo nakon osamostaljenja

Muzičke škole i MOC, školu su

h a r m o n i k e i g l a s o v i r a p a j e v j e-

Glazbene

ostvareni

vodili Josip Markušić (1975.–

rojatno iz toga razloga već u

su preduvjeti za provođenje

1 9 8 0 . ) , Ve s n a S e v e r ( 1 9 8 0 . –

prvoj školskoj godini osnovan

drugoga

glazbenog

1 9 8 7 . ) i M i ro s l a v S t a n e k ( 1 9 8 7 . –

Dječji harmonikaški orkestar pod

obrazovanja pa je u školskoj

1997.), koji je od 1995. kada je

vodstvom Ivanke Jelovice. Ovaj

godini 1997./1998. započelo

došlo do osamostaljenja škole

će orkestar u raznim formaci-

provođenje nastavnoga plana

po stao n j e zi n i m ravn ate l j em. O d

jama tijekom pedesetogodišnje

i programa srednje glazbene

1997. do danas ravnatelj škole

povijesti biti svojevrsna pre-

škole. Prva je generacija mat-

j e M arj an Kraj n a, ko j i j e k onc em

poznatljivost Glazbene škole

uranata završila svoje školovanje

2019. dobio povjerenje za još

Zlatka Balokovića, a vodili su

u školskoj godini 2000./2001., a

j e dan pe to go d i šn j i man d at .

ga, između ostalih, Zvonko Šiljac,

od tada pa sve do jeseni 2019.

M a r j a n K r a j n a , M i r a n Va u p o t i ć ,

godine 228 učenika završilo je

Tijekom

Maja Talajić, Damir Bužleta i Maja

srednjoškolski glazbeno-obra-

djelovanja

D ug a n dž i ć.

zovni program Glazbene škole

nastavnici

Zla t ka Bal o ko vi ća.

djelatnošću i zaslugama zapisani

škole stupnja

Glazbena škola Zlatka Balokovića

pedeset

godina

mnogobrojni i

učenici

su

svojom

u povijest škole. Naši učenici

u v e l ike j e u t j e ca l a na ra zvoj kul-

Od osnut ka pa t i j e ko m n are dn i h

ostvarili su zapažene rezul-

turnoga života lokalne zajed-

pedeset godina Glazbenu školu

tate nastupajući na mnogim

n i c e , j e r j e n j e z i n a u l o g a p re l a -

vodili su ravnatelji/voditelji ili

koncertima

z i l a o k v i re g l a z b e n o - o b r a z o v n i h

predstojnici, ovisno o ustrojstvu,

značajne nagrade na domaćim

ciljeva zbog čega je postala nos-

od kojih ističemo Stellu Čolaković

i međunarodnim natjecanjima

iteljicom glazbenih aktivnosti

kao osnivačicu i prvu voditeljicu,

kao solisti, u komornim ansam-

na periferiji grada. U prvom

zatim

Ljiljanu

Antonijević,

blima, zborovima i orkestrima,

d es e t l j e ću o d o s n ut ka G la zb ena

dugogodišnju

ravnateljicu

o d k o j i h s e p o s e b n o i s t i č u k o n-

škola djeluje pri Zavodu za

Za vod a za ku l tu ru i o brazo van j e

ce rtn i n astu pi u S l o ve n i j i , Bosni

kulturu i obrazovanje, kasnije

općine Peščenica koja je zbog

i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji,

Centru za kulturu, odnosno

o n d a š n j e g u s t ro j s t v a n o m i n a l n o

Italiji,

te

Austriji,

osvajajući

Njemačkoj,

OBRAZOVANJE

F r a n c u s k o j , Ve l i k o j B r i t a n i j i , Španjolskoj, Rumunjskoj, Grčkoj, SAD-u, Australiji, Rusiji, Armeniji i d r.

J AV N A

K O N C E R T N A

DJELATNOST GLAZBENE ŠKOLE Z L AT KA B AL O KO VIĆ A Javna

koncertna

djelatnost

Glazbene škole Zlatka Balokovića u p ro t e k l i h j e p e d e s e t g o d i n a , k ao š t o j e v e ć i s t aknuto, u većoj mjeri obilježena značajnim nastupima naših komornih ansambala, ponajprije Dječjeg zbora i Dječjeg harmonikaškog orkestra, čije su izvedbe bile najzastupljenije u prvim godinama djelovanja škole, a nakon početne faze razvoja škole i okupljanja kvalitetnog nastavnog kadra uslijedili su i mnogobrojni uspjesi pojedinih učenika solista, kao i man j i h ko m o r n i h a ns a m b a la .

Uz redovite javne produkcije učenika škole i prezentacije rada pojedinih odjela održavani su koncerti u Hrvatskom glazbenom zavodu,

Koncertnoj

dvorani

Va t r o s l a v a L i s i n s k o g , M u z e j u Mimara,

Hrvatskom

povijes-

n o m m u z e j u , H r v atskom d ruš tvu skladatelja, dvorcu Lužnica,

Sl ika 3. Program prve inter ne produkcije učenika Glazbene škole Zlat ka Balokovića

dvoranama Kulturnog centra

(izvor: Arhiv Glazbene škole Zlat ka Balokovića).

Peščenica, u dvorani Pučkog o t v o re n o g u č i l i š t a u Z a p re š i ć u ,

manifestacija poput Zaprešićkog

Hrvatskom glazbenom zavodu,

Hrvatskom kulturnom klubu,

glazbenog salona i Zaprešićke

zatim Rabac Orchestra Festivala,

Učeničkom domu Tina Ujevića

revije učenika i studenata glazbe,

obilježavanja Svjetskoga dana

itd. Naši učenici održavali su

z a t im cik l u sa M l ad i gl azbe n i ci u

harmonikaša u Virovitici, na

i recitale, posebno u završnim

Matici hrvatskoj, Koncerata izvrs -

Danima Pešče u organizaciji

godinama srednjoškolskoga pro -

nosti u organizaciji Hrvatskog

KNAP-a,

grama te su nastupali u okviru

društva

Zaprešiću,

različitih koncertnih ciklusa,

pedagoga, Epidaurus festivala

ko n ce rt i ma u ko ri st F o n d a Ivana

humanitarnih koncerata i lokalnih

u Cavtatu, 24 sata Chopina u

Brlić Mažuranić – pomoć djeci

glazbenih

i

plesnih

Danima na

Jelačića

u

dobrotvornim

13

Sl ika 4. Dječji zbor Glazbene škole Zlat ka Balokovića na koncertu počet kom 1970-ih god ina (izvor: Zavod za kul turu i obrazovanje – Spomenica u povodu završet ka gradnje, Zagreb)

Sl ika 5. Harmonikaški orkestar Glazbene škole Zlat ka Balokovića pod vodstvom Zvonka Šil jca 1974. (izvor: Arhiv Glazbene škole Zlat ka Balokovića).

OBRAZOVANJE

Sl ika 6. Gostovanje učenika i nastavnika Glazbene škole Zlat ka Balokovića u Parizu 1997. god ine – d irigent Marjan Krajna (izvor: Arhiv Glazbene škole Zlat ka Balokovića).

b e z ro d i t e l j a i F o n d a z a p o m o ć

koji je organiziran u suradnji

dvorani UNESCO-a u Parizu, gdje

nastradalim glazbenim školama i

s bukureštanskom Glazbenom

su zah val j u j u ći po dršci H r vat sk e

nastradaloj djeci u Domovinskom

školom Dinu Lipatti u travnju

mi si j e pri UNES CO-u i ond ašnj e

ratu, na koncertu u korist Zaklade

1996.

hrvatske

Ana Rukavina te u okviru Adventa

točke, na ko n ce rtu j e n astu pi o i

na Prekrižju kada je njihovim

Ha rm oni kaški o rke star po d vo d-

k on c e r t i ma pr i s u stvova la i b ivš a

stvom Marjana Krajne, a solistica

predsjednica Republike Hrvatske

na fla ut i bi l a j e M art i n a Ke l e t i ć.

K ol in da Gr a ba r Kita rović.

Učenici su ovu značajnu suradnju

godine.

Uz

solističke

ostvarili zahvaljujući inicijativi Vr l o z n a č a j a n s e g m e n t j a v n e

ravnatelja Miroslava Staneka

djelatnosti škole ostvaren je u

i nastavnika Marjana Krajne,

okviru međunarodne kulturne

G heorg e a Ge re , M i rj an e M i ku l i ć

suradnje, gostovanjima naših

i Marije Ivković koji su ih vodili

učenika u inozemstvu, kao i

u Rum unj sku .

razmjenama s inozemnim glazbenim školama, glazbeno-obra-

Već naredne 1997. godine ostva -

zovnim institucijama i orkestrima.

reno je i gostovanje učenika, nas-

Jedno od prvih inozemnih gos-

tavnika i Harmonikaškog orkestara

tovanja bio je koncert u atriju

Glazbene škole Zlatka Balokovića

Rumunjske opere u Bukureštu

p od vodstvo m M arj an a Kraj n e u

veleposlanice

pri

Vrl o z n a ča ja n se g m e n t j a vne d j e l a tn os t i š k o l e o stv a ren j e u o k vir u m e đ u n a rodne k u l tur ne su ra dnje.

15

U N E S C O - u Ve s n e G ira rd i Jurkić,

odluke Francuske Vlade i na

posjet japanske profesorice

svečanim koncertom obilježili

inicija t ivu du žn o sn i ka F ran cu ske

Hideko Noda, s pedagoškoga

D an dr ž a v n o s t i i petu ob l jetnicu

Vlade

Coucy-le-

fakulteta Nitobe Bunka College i

primanja Republike Hrvatske u

C h â t e a u d e p a r t m a n a L’ A i s n e

Sveučilišta Jumonji u Tokyju, koja

članstvo UNESCO-a. Tada su nas-

francuske pokrajine Pikardije,

j e k a o g o š ć a p ro č e l n i c e O d j e l a

tupile solistice Ivana Glažar, Azra

J. C. Dumonta. Međunarodna

za tamburu Svetlane Krajne

Medić, Sanja Butorac (učenice

sura d nja s gl azbe n i m ško l ama te

upoznala naš tradicionalni žičani

glasovira) i Martina Keletić

kulturnim institucijama Slovenije

trzalački instrument tamburu (i

(učenica flaute), te renomirani

i Austrije također je vrlo inten-

n j e zi n e i n ači ce po pu t bi ser ni c e,

h r v at s ki u mj e t n i ci – sop ra nis t ica

zivna, poglavito s Glazbenom

brača, če l a, bu gari j e i b erd e), a

L id ija H o r v a t D u njko, p ija nist ica

školom

Orkestrom

i mal a j e pri l i ku po sl u šat i muzi c i-

Ta m a r a J u r k i ć i p i j a n i s t A l b e r t o

učitelja harmonike Slovenije, a

ran j e ml ad i h tambu raša uč eni k a

F r k a.

u 2013. držana su i dva koncertna

Glazbene škole Zlatka Balokovića.

g os tova n j a u Au stri j i i H rvatsko j ,

Naša škola kontinuiranu suradnju

Suradnja je ostvarena i s francus-

u suorganizaciji s austrijskom

ostvaruje i s Nacionalnom zajed -

kim Glazbenim školama depart-

g la zb eno m ško l o m i z Gratwe i n a.

nicom Rusa Hrvatske, realizirajući

za

općinu

Koper

i

mana l’Aisne održavanjem uzvrat-

koncerte ruske klasične glazbe,

nih koncerata 2003. i 2004.

Međunarodna

suradnja

ost-

a i n t e n z i v n a s u r a d n j a o s t v a re n a

pod visokim pokroviteljstvom

varena je i sa suradnicima s

je i s udrugom NKD Napredak

Predsjednika Republike Hrvatske

Dalekog istoka, pri čemu je

Zagreb. U 2020. ostvareno je gos-

Stjepana Mesića, te temeljem

p otreb no i stakn u t i vrl o zn ačaj an

to van j e n aše g u če n i ka g l asovi r a

Sl ika 7. Nastavnica Marija Ivković s učenikom harmonike (izvor: Arhiv Glazbene škole Zlat ka Balokovića).

OBRAZOVANJE

Sl ika 8. Prva nagrada Harmonikaškom orkestru Glazbene škole Zlat ka Balokovića pod vodstvom nastavnika Mirana Vaupot ića u Grčkoj 2010. (izvor: Arhiv Glazbene škole Zlat ka Balokovića).

Sl ika 9. Orkestar Glazbene škole Zlat ka Balokovića pod vodstvom nastavnika Damira Bužlete (izvor: Arhiv Glazbene škole Zlat ka Balokovića).

17

Leona Kormana iz klase nas-

E u r o p e e s M u z i e k f e s t i v a l Vo o r

Musikvereinu,

tavnika Nenada Kačara u Erevanu

de Jeugd Neerpelt u Belgiji te

Ro yal Al be rt H al l u i dr. Uč eni c i i

( A r m e n i j a ) , gd j e j e od rž a o kon -

brojne nagrade učenika tambure

n astavn i ci o stal i h o d j e l a sud j el-

certnu večer u okviru ciklusa kon-

na Međunarodnom natjecanju

u j u n a m n o g o b ro j n i m n a t j e c a n -

c e r a t a u m j e t n i č k e o rg a n i z a c i j e

tamburaša u Subotici. Učenici

j i m a d i l j e m E u ro p e t e n a j č e š ć e

N are ga t s i A r t I n s t i tute.

glasovira osvajaju nagrade na

u z e m l j a m a re g i j e , a n a š m l a d i

međunarodnim natjecanjima u

harmonikaš Marko Mat ić osvojio

Vr lo z n a ča j a n d i o m eđ una rod ne

Sloveniji, Bosni i Hercegovini,

j e i prve n agrade n a n at jec anj u

suradnje obuhvaćaju interna-

Srbiji, Makedoniji, Italiji, Austriji,

A u s t r a l i a n i n t e r n a t i o n a l a c c o r-

cionalna natjecanja na kojima

F r a n c u s k o j , N j e m a č k o j , Ve l i k o j

d i o n Ch ampi o n sh i ps u S y d neyj u

naši učenici osvajaju zapažene

Britaniji, Španjolskoj i Ukrajini,

2006. i 2007. godine. Marko

nagrade, a nerijetko zahvaljujući

a posebno ističemo nastupe

M at i ć tako đe r j e 2012. n ast up i o

uspjehu

priznanja

nakon pobjeda na natjecan-

u polufinalu natjecanja Eurovizija

dobivaju i njihovi nastavnici.

jim a koji su svo j e vrsn a n agrada;

ml ad i h gl azbe n i ka u Ko n c er t noj

Među najznačajnijim nagrad-

u Rahmanjinovljevoj dvorani u

dvo ran i Vatro sl ava Li si n sk og , uz

a m a p o t re b n o j e i s t a k n u t i p r v e

Moskvi 2015. (Roko Matijević),

S i m f o n i j s k i o r k e s t a r H R T- a p o d

nagrade Harmonikaškog orkes-

dvorani Berlinske filharmonije

ravnanjem maestra Mladena

t r a 1 9 9 5 . i 1 9 9 6 . u C a stel fid a rd u

2017. (Roko Matijević), Carnegie

Tarbu ka.

u I t al i j i , t e 2 0 1 0 . u G rčkoj, ka o i

Ha l lu u Ne w Yo rku 2018. (Lu ci j a

n ag r a de š ko l s ko ga z b ora na 25.

i Roko Matijević), bečkomu

učenika

londonskome

Uče n i ci Gl azbe n e ško l e Z l at k a

Sl ika 10. Tamburaški ansambl pod ravnanjem nastavnice Svet lane Krajne na koncertu u Muzeju Mimara (izvor: Arhiv Glazbene škole Zlat ka Balokovića).

Sl ika 11. Polaznici predškolskoga programa (generacija 1989./1990.) i nastavnica Marija Matanović (izvor: Arhiv Glazbene škole Zlat ka Balokovića).

Sl ika 12. Učenici i nastavnici Glazbene škole Zlat ka Balokovića s predsjednicom Kol indom Grabar Kitarović 2017. (izvor: Arhiv Glazbene škole Zlat ka Balokovića).

19

Balokovića

redovito

sudjel-

nagrade osvajao je i školski

Arca održanoj u Nacionalnoj i

u j u n a re g i o n a l n i m i d r ž a v n i m ,

zbor 2006., 2007., 2009. i 2010.

sve u či l i šn o j kn j i žn i ci u Z a g reb u.

kao i domaćim međunarodnim

g od ine.

natjecanjima, a vrlo zapažene

Doista je zahtjevno u ovakvom

uspjehe ostvarili su solisti i

Glazbena škola Zlatka Balokovića

kraćem kronološkom prikazu

komo rni a nsambl i te Tamburaški

sudjeluje i u manifestacijama koje

pobrojati i zabilježiti sva značajna

orkestar glazbene škole pod

p ro m o v i r a j u z n a n o s t s u r a đ u j u ć i

o s t v a re n j a n a š i h u č e n i k a i n a s -

vodstvom nastavnice Svetlane

s U d rug o m Ni ko l a Te sl a – Ge n i j

tavn i ka, a da se pri to m n et k o ne

Krajne, koji je 2000. osvojio

za budućnost s kojom 2012. i

osjeća zakinutim, jer mnogobro -

zlatnu plaketu na 23. festivalu

2020. realizira program pod

jni su uspjesi ostvareni u protek-

tamburaške glazbe u Osijeku,

nazivom Tesla & Friends , a 2019.

l i h pe de se t go d i n a. Nad amo se

a 2003. gostovao u dvorani

naši učenici sudjeluju na 17.

da će tako biti i u razdoblju koje

UNESCO-a u Parizu. Prve državne

m e đ u n a ro d n o j i z l o ž b i i n o v a c i j a

j e pre d n ama!

Z L AT K O

BALOKOVIĆ

(21. ožujka 1895.–29. ožujka 1965.)

Jedan od naših najznačajnijih

upao u Egiptu, Italiji, Njemačkoj,

odlikovanja američkih i ondašnjih

violinista, Zlatko Baloković,

Austriji, Francuskoj, Švicarskoj,

j u go sl ave n ski h vl ast i . U p rol j eć e

rođ en j e u Z a gre bu, a p rvu g la z-

Češkoj, Poljskoj, Nizozemskoj,

1965. Baloković se uputio u

benu naobrazbu stekao je u školi

Ve l i k o j B r i t a n i j i , a 1 9 2 4 . n a s -

Zagreb na proslavu sedamde-

Hrvatskoga glazbenog zavoda

ta nio s e u S AD -u te dvi j e go d i n e

se to ga ro đe n dan a, a tad a j e, uz

gdje je učio violinu u klasi Václava

kasnije oženio Amerikanku Joyce

počasti i nagrade koje su mu bile

Hu ml a , u t e m e l j i t e l ja Za g reb a čke

Bord en. U n ado l aze će mu razdo-

namijenjene, trebao biti primljen

violinističke škole. Od 1911.

blju nastupao je diljem SAD-a i

i u čl an stvo H AZ U. U to m e g a j e

studira violinu u klasi Otakara

u g otovo svi m ze ml j ama Eu ro pe ,

o su j e t i l a smrt ko j a ga j e zat ek l a

Ševčíka pri Majstorskoj školi

a 1931. uputio se na turneju po

29. o žu j ka 1965. u Ve n e c i j i .

Bečke muzičke akademije. Još za

Australiji i Novom Zelandu te

vrijeme studija ostvaruje afirmac-

na put oko svijeta. Nastupao

Prema

iju na europskoj glazbenoj sceni,

je s najznačajnijim svjetskim

n j e g o v a s u p r u g a p ro d a l a j e v r i -

nastupivši 1912. s Moskovskom

orkestrima i dirigentima poput

j e dn u o stavšt i n u i o sn o val a fond

filharmonijom u Moskvi i 1913.

K l e m p e re r a , Wa l t e r a , S a rg e n t a ,

za stipendiranje hrvatskih stude-

s Berlinskom filharmonijom u

Scha l ka , Bato n a, H al vo rse n a,

nata na Sveučilištu Harvard, a

Berlinu, zahvaljujući praizved-

K u s s e w i t z k o g i d r. S v i r a o j e i u

najvrjednija Balokovićeva violina

bama vrlo zahtjevnih violinskih

dijelu komemorativnog programa

– Gu arn e ri j e v „Ki n g“ – darovana

koncerata Ivana Kryžanovskog

p o s v e ć e n o g n a š e m p re m i n u l o m

je HAZU „u nad i da će njezin sjaj

i

z n a n s t v e n i k u N i k o l i Te s l i 1 9 4 3 .

u srcu Zagreba potaknuti još veći

g od ine.

p ro c v a t u m j e t n o s t i t e p ro d u b i t i

Jana

Vá c l a v a

završetku

Nováka.

Majstorske

Po

škole

1913. nagrađen je Austrijskom

željama

Balokovića,

i pro ši ri t i sva o n a sj aj n a svoj st va

državnom nagradom i nakon toga

Za vrijeme Drugoga svjetskog

kojima je hrvatski narod tako

započinje njegova intenzivna

rata

bo gato o bdare n “. 1

k on c e r t n a d j e l a t n ost.

humanitarnoj djelatnosti kao

Baloković

se

posvetio

predsjednik Vijeća američkih Uz brojne koncerte u Zagrebu

Hrvata, a za svoj je društveno-

1 Baloković 1968. – Predajni dokument sačuvan u

i diljem zemlje, Baloković je nast-

politički i humanitarni rad primio

Pravnoj službi HAZU, „File Baloković“.

Sl i ka 13 . Prog ram v el ikog a cr kvenog konc ert a Zl at ka Bal okovi ća (i zvor: Arhiv Glazbene škole Zlat ka Balokovića).

Sl i ka 14 . Prog ram k on cer ta Z lat ka Bal ok ov ića i Ive Maček a 1946. god in e (izvor: Arhiv Glazbene škole Zlat ka Balokovića ) .

G ot o v o d va

s t olje ć a Gl a zbene š k ol e u Va ra žd i nu A U TOR: K ar men Antunovi ć, m ag. m u s.

GRAD U KOJEMU N J EG UJE KULTURA

SE

se uz taj gospodski grad. Varaždin je, uz Zagreb, najznačajnije kulturno središte sjeverozapadne

G r a d Va r a ž d i n . G r a d k u l t u r e ,

Hrvatske. Prema podacima iz

s t a n o v n i k a . P o v i j e s t Va r a ž d i n a ,

b arokn i gr a d. B rojni ep itet i vež u

2011. godine ima otprilike 46 000

koja se počinje spominjati u

u s re dn j e m u v i j e ku, b og a ta je b rojnim p ovi j e sn i m

n i su i mal i n o včan i h sre dstava za ško l o van j e. Tad a

događajima koji su oblikovali njegovu današnju

j e sve u ku pn o rad i l o pe te ro u či te l j a, a u pi sal o se

strukturu. Od činjenice da je bio kratko vrijeme

4 5 u č e n i k a . P ro s t o r i m j e b i o o s i g u r a n u p r i z e m-

i g l a v n i g r a d H r v a t s k e k a d a j e i d o ž i v i o p ro c v a t ,

lju zgrade nekadašnjeg Isusovačkog kolegija, koja

p a d o r a z d o b l j a b a ro k a o d k a d a d a t i r a j u b ro j n e

j e bi l a d i j e l o m u n i šte n a u po žaru 1776.go d i ne, al i

crkve i građevine, na žalost do brojnih devastacija

tadašn j e M u zi čko dru štvo ga j e re n o vi ral o vl ast i-

i požara zbog čega Varaždin više nije mogao nositi

t i m sre dstvi ma. D o 1936. go d i n e n e ko l i ko se p ut a

t i t u l u g l a v n o g g r a d a . Va r a ž d i n s e p o s e b n o i s t i č e

gasila zbog novčanih teškoća, no nakon 1936.

po rujanskoj svečanosti koja je posvećena klasičnoj

godine na inicijativu Marije Šanjek, klaviristice

b a ro k n o j g l a z b i . U p r a v o t e Va r a ž d i n s k e b a ro k n e

i tada apsolventice zagrebačkog kozervatorija,

v eč e r i pro s l a v i l e su 2020. g od ine 50-u ob l je tn i cu .

Glazbena škola počinje ponovno djelovati i od

N ar av n o , z bo g s vih t ih činjenica . K a ka v b i to bi o

tada pa sve do danas kontinuirano djeluje. Tada se

g r ad ku l t u re , a da nem a G la zb enu š kolu?

počinje podučavati klavir, violina, pjevanje, solfeggi o , a u vo d i se i gl azbe n i vrt i ć.

G R A D B O G AT E P R O Š L O S T I P ROFE SION A LNIH GLAZBENIKA

ŽELJAN Prvi ravnatelj bio je profesor Krešimir Filić uz pomoć j o š n e ko l i ci n e pro fe so ra. On i su o sl an j aj uć i se na

Glazbena škola u Varaždinu utemeljena je 1. siječnja

svoju upornost i požrtvovnost, uspješno započeli s

1828.godine u okviru tadašnjega Glazbenog

podučavanjem učenika uz jedan posuđeni pianino i

društva te je stoga jedna od prvih javnih glaz-

nekoliko prostorija. Na početku je bilo svega tride-

b e n ih š ko l a u H r v atskoj i jed na od na jsta rijih gl az-

s e t a k u č e n i k a , a l i s g o d i n a m a b ro j j e s v e j e v i š e

b e n i h š k o l a u o v o m d i j e l u E u ro p e . C i l j o s n u t k a

rastao . Od 1948. go d i n e u vo d i se i sre dn j ošk ol sk i

škole bila je želja za školovanim glazbenicima iako

pro gram i ako j e to sl u žbe n o zapi san o u z ap i sni k u

je prvotna ideja bila škola za nadarenu djecu, koja

ško l ske go d i n e 1952./53.. Bro j u če n i ka u pi sani h u

OBRAZOVANJE

Glazbenu školu bio je toliko velik

obrazovanja. Glazbena škola u

d a s u p ro f e s o r i i z i n s t r u m e n a t a

Va r a ž d i n u i m a i s v o j e P o d r u č n e

davali poduke učenicima u svojim

odjele u Lepoglavi, Ivancu, Cestici

domovima. Kasnije su se dodijel-

i u V a r a ž d i n s k i m To p l i c a m a .

ile dodatne prostorije za rad,

Uz individualnu nastavu, nudi

koje su znale biti neadekvatne

mogućnost komornog muzici-

i na različitim krajevima

ranja, zborskog, orkestralnog i

grada

Var až d i n a .

osta l ih mj e šo vi t i h sastava.

Godine 1993. Glazbenoj školi

G l a z b e n a š k o l a u Va r a ž d i n u

j e o p ć i n a Va r a ž d i n d o d i j e l i l a

privlači

p alač u E rdö dy - P a ta čić na tra jno

Va r a ž d i n s k e ž u p a n i j e , s u s j e d n i h

korištenje koja je 2002. godine

joj žup a n i j a, al i i država. Go to vo

novoadaptirana. Do tada su uvjeti

svakodnevno održavaju se brojne

rada bili neprilagođeni. Nastava

p rod ukci j e svi h Od j e l a, re do vi to

se održavala od 1985.godine

u

se održavaju Masterclassovi, a

novosagrađenoj zgradi Glazbene

sama Škola domaćin je neko-

škole koja je bila neodgovarajuća

liko

za njene potrebe. U toj zgradi

međunarodnih natjecanja kao

započelo se s radom unatoč tome

š t o s u C o m p e t i t i o n Va r a ž d i n

š t o n i j e i m a l a u po ra b nu d ozvolu

Woodwind & Brass, Accordionfest

te što zgrada nije bila dovršena.

i Međunarodno natjecanje pijanista

OD MALENIH GLAZBENIH SOBICA DO PA L A Č E ER DÖ D Y- PATA ČIĆ

brojne

učenike

renomiranih

državnih

iz

i

Memorijal Jurica Murai i

Murai Grand Prix. Redovito ostvaruje brojne suradnje sa školama te gostovanja u Hrvatskoj i u inozemstvu. Važna je i njezina uloga

Od 19 . do 2 1 . s t o l jeća , ta d a šnjih

u kreiranju kulturnih te glazbenih

pet predavača i otprilike 45 đaka,

d og a đ a nj a u Varažd i n u . Tako đe r,

do današnje Glazbene škole u

svake godine ponajbolji učenici

Var až d i n u či j i j e ra vna tel j Da vor

G la z b ene ško l e u Varažd i n u n as-

Matačić, ona se pretvorila u

tupaju na Varaždinskim baroknim

„ G l a z b e n o g d i v a “ . D a n a s b ro j i

večerima

v iš e o d s t o d j e l a tnika i trenutno

kom orni m o rke stro m.

više od 800 učenika smještenih u

3200

m2

palaču

Erdödy-

Patačić. U njoj se nalaze i dvije v el ik e ko n ce r t n e d vora ne. Škola nudi 22 glazbenička zanimanja koja su raspoređena u nekoliko odjela:

klavirski, gudački,

odjel gitare i tambure, odjel harmonike, orgulja i udaraljki, p u h a čki o d j e l t e teoretski od jel.

Također, nudi predškolski odgoj, os n o v n o š ko l s ko i sred njoš kols ko

te

s

Va r a ž d i n s k i m

Gl a z b e n a šk ola u Va ra ž dinu u te m e l j e na je 1 . si j e č n j a 1 828. g o d i n e u o k vir u ta d a šnjega Gl a z b enog d ru štv a t e je sto g a j e dna o d p rv i h j avnih g l a z b e n i h šk ola u Hrv a ts k oj i j e d na od n a j star ijih g l a z b e n i h šk ola u o v o m dijelu E u rope.

VA R A Ž D O N S K A Ž E L J A Z A HARMONIKOM OD SAMIH Z A Ć E TA KA Prvi profesori koji su davali „obuku“ iz harmonike bili su V lad o J u n gma n , a ka s nije p reuzima Ivan Nosov i spominje se prvi puta 1946.godine. Školske godine 1953./54. osnovani su tečajevi za klavir i harmoniku, iako su ti t eč aj e v i s e u ki n u l i već 1954./ 55.

Od 1961. godine učila se kao fakul tat ivni il i izborni instrument k o j i j e s p a d a o u g r u p u „ n a ro d nih in s t r u me n a t a “ g d je je ula z ila z aje dn o s t a mbu rom , a p oha đ a l i su učenici od trećega razreda.

Odjel za harmoniku započeo

b rojnim n at j e can j i ma kao što su

je s radom 1963. godine, a do

Susret harmonikaša u Puli, region-

tada se (nažalost iako toga ima

alna i državna nat jecanja gd je su

i d an a s ) če s t o pod cjenjiva la ka o

osvajali 1., 2. i 3. nagrade. Prvi

instrument. Ondašnji ravnatelj

maturant bio je Slavko Magdić,

M. Zuber skrenuo je pažnju svom

koji je maturirao 1974. godine

N as t a v n i čko m z boru i uka z a o na

u klasi prof. Štefanije Tkalčec-

lijepe mogućnosti instrumenta te

Cikač, a njegov prvi maturant bio

je novom reformom glazbenog

je Željko Školić. U tom razdoblju,

školstva postala ravnopravni

harmonika je bila jedna od naj-

instrument s ostalim klasičnim

popularnijih instrumenata koji su

instrumentima.

godine

učenici upisivali. Prvi maturanti

započeo je s radom predavač har-

odlazili su i diplomirali u zem-

m o n i ke V i l ko S e d la r.

ljama bivšeg SSSR-a, u Moskvi,

Iste

Go d i n e 1 993.

Gl a z b e n o j š k oli j e Va raž din d o d i j e l i o p ala ču E rd ö d y - P a t a čić n a tr a jno k o ri š te nje.

Kijevu, i Lavovu, a nekolicina u Svoj

procvat

harmonikaški

je

doživio

orkestar

P u l i k a d a s e o t v o r i o o d j e l h a r-

„Ivo

monike. Od maturanata koji su

Š t e f a n i j a T k a l č e c - C i k a č , Ve r a

Mikac“ 60-ih i 70-ih godina koji je

d a l je nastavi l i stu d i j h armo n i ke ,

Agnezović-Višošević, Nevenka

1964. godine nastupio na Susretu

a i danas su renomirani profesori

L u k m a n , M a r i j a A v a r, J a d r a n k a

harmonikaških orkestara Hrvatske

jesu Slavko Magdić, Davor Bobić,

Či če k, S l avko M agd i ć...

u Puli. Pod ravnanjem nastavnice

Dražen Košmerl, Senka Bašek-

Štefanije Tkalčec-Cikač, koja je

Š a m e c , Va l e n t i n a B a š n e c . . . D o

podupirala i zahvaljujući njoj,

danas je sveukupno maturiralo

š k o lske go d i n e 1 970./ 71. g od ine

65 ha rm o n i kaša.

HARMONIKAŠKI KORACI GLAZBENOM ŠKOLOM U VARAŽDINU U 21. STOLJEĆU

p re d m e t i u S re d n j o j g l a z b e n o j

Naravno, za sve to su zaslužni i

Godine

školi. Nastavnici su se konstantno

nastavnici. Među prvim nastavnic-

udružuje u jedan odjel zajedno

usavršavali

ima harmonike bili su Vilko Sedlar,

s o rgu l j ama i u daral j kam a, a k ao

harmonika je postala glavni

i

sudjelovali

na

2013. harmonika

se

su prve nagrade na Hrvatskom harmonikaškom natjecanju u Daruvaru, 60. Hrvatsko natjecanje učenika i studenata glazbe i plesa, Online muzičko natjecanje „Accordeus“, 2.Internacionalni festival muzike „Skala“. godine

2021.

sudjelovao je na 71.

Svjetskom trofeju harmonike kao i učenici 4. razreda srednje glazbe n e ško l e S ve n To mašek i J osi p S l i j e pče vi ć ko j i tako đe r red ovi t o odlaze na natjecanja i osvajaju visoke nagrade (mentor Karmen An tu n o vi ć).

Harmonika kao instrument, koji se bo ri sa razn i m pre dra sud ama, dostupna je široj varaždinskoj pu bl i ci . U to su se mo gl i uvj er i t i svi, kada je Varaždin 2010. godine bi o do maći n 63. S vj e tsk og k up a harmonikaša, uz glavnu organizatoricu Svjetskog harmonikaškog k u p a u Va r a ž d i n u , V j e r e O d a k i

suradnike

Sašu

Bastalca,

Va l e n t i n u B a š n e c , K r i s t i j a n a Potočnjaka, Ljerku Pašalić te ondašnjeg ravnatelja Glazbene fakultativni predmet pridodan

Va l e n t i n e B a š n e c , K r i s t i j a n a

škole

im je če mba l o . P ro čelnica od jela

Potočnjaka, Bran ke S tan ko vi ć te

Vincekovića koji su pomogli u

je nastavnica orgulja Natalija

K a r m e n A n t u n o v i ć . U č e n i c i h a r-

re a l i z a c i j i n e č e g t a k v o g s v j e t s k i

Imbrišak. Na odjelu djeluju

monike također su nastupali uz

pri zn ato g. Uži val o se u z naj već e

komorni harmonikaški sastavi i

Va r a ž d i n s k i k o m o r n i o r k e s t a r.

svjetske

o r k e s t a r k o j i s u o s v a j a l i b ro j n e

Zapažen je nastup Nikole Hrupeka

tu o ze i to i z ci j e l o ga sv i j et a: 29

visoke nagrade na državnim i

(u klasi Saše Bastalca, danas stu -

zemalja, najpriznatiji mentori i

međunarodnim natjecanjima.

denta na Akademiji za glasbo u

stručni žiri kojega je činila krema

Naravno, tu su i brojni učenici

Ljubljani), a najnovijeg datuma

harmonikaškog svijeta, boravila

harmonike Osnovne i Srednje

je nastup učenika Sandra Saulića

j e n e k o l i k o d a n a u Va r a ž d i n u ,

glazbene škole koji su osva-

koji ostvaruje i visoke nagrade

gd j e su se mo gl i n a svak om ug l u

jali i osvajaju tronove i visoke

na brojnim natjecanjima ( mentor

čuti zvuci harmonike, a samo

nag r a de ka o s o l i st i na š kols kim ,

Kristijan Potočnjak). Izvrsne rezul-

natjecanje održavalo se upravo

državnim

međunarodnim

t a t e o s t v a r u j e i u č e n i k t re ć e g a

u Glazbenoj školi i Hrvatskom

uz

mentorstvo

r a z re d a s re d n j e g l a z b e n e š k o l e

n aro dn o m kazal i štu u Va r ažd i nu.

t a d a š n j e g p ro f e s o r a h a r m o n i k e

Momčilo Laketa pod mentorst-

u školi Saše Bastalca te danas

vom Karmen Antunović kao što

te

natjecanjima

u

Va r a ž d i n u

Morena

harmonikaške

v i r-

29

Na važnost harmonike u Varaždinu

u Va r a ž d i n u . R e d o v i t o s u s e

up u ću j e i t o da j e na s veča nom

održavali vrsni harmonikaški

ot v o re n j u pa l a če Erd öd y-Pa ta čić

s em ina ri či j i su pre davači bi l i i z

(današnji prostor Glazbene škole )

Hrvatske i inozemstva, a samo

nastupio tadašnji student, a danas

neki od njih Miljan Bjeletić, Borut

nastavnik harmonike Kristijan

Za g ora n ski i Z o ran Raki ć.

Potočnjak. Harmonikaški orkes t ar G l a z be n e š ko le u Va ra žd inu

Što se harmonikaške statis-

p o d vo ds t v o m Va l ent ine Ba šnec,

t ike t iče, dan as i mamo u pi san i h

kojega čine učenici od četvrtoga

23 učenika u Osnovnoj školi u

r az re da O s n o v n e g la z b ene š kole

Va r a ž d i n u i 1 1 u S re d n j o j š k o l i .

do četvrtoga razreda Srednje,

U područnim odjelima imamo

s ud je l o v a o j e če t iri g od ine uza-

upisano

stopno na HarmoniKA Fest u

Lepoglavi, 23 učenika u Ivancu,

K ar lo v cu o d 2 0 1 6.g od ine. On je

i

z ap o če o u pr a v o na va ža n d a tum

Varaždinskim Toplicama. Također,

za sve harmonikaše i ljubitelje

harmonika se i dalje može upisati

harmonike- Svjetski dan harmon-

kao fakultativni predmet, a

ik e 6. s v i bn j a . P red s ta vl ja l i s u se

p red a je ga Val e n t i n a Bašn e c. Uz

re p e r t o a ro m k o j i j e p i s a n o r i g i -

nju u Glazbenoj školi u Varaždinu

nalno za harmonikaški orkestar

i u Pod r u čn i m o d j e l i ma h armo n-

i b roj n i m a r a n ž m anim a p oz na t ih

i k u p re d a j u

skladbi popularne i klasične

Potočnjak, Branka Stanković i

g laz b e . O n o š t o je z a nim l jivo za

Karmen Antunović. Maturanti

navedenu manifestaciju, okupili

t e m e l j n o g p re d m e t a h a r m o n i k a

bi se svi harmonikaški orkestri na

z a d njih go d i n a u gl avn o m o d l aze

p o č e t ku i n a kr a j u m a nifes ta cije

na s tud ij bl i že Varažd i n u kao što

i z v e d b o m M . A . C h a r p e n t i e r a : Te

su Muzička akademija u Puli,

d e u m . Ta k o đ e r, H a r m o n i k a š k i

A ka d em i j a za gl asbo u Lj u bl j an i ,

(pod)odjel može se pohvaliti

Muzička akademija univerziteta

osnivanjem

u Sa ra je vu .

Accordionfesta,

međuškolskog natjecanja učenika harmonike osnovnih glazbenih š k o la . U s kl o pu t e m a nifes ta cije p o z iva n i s u u v i j e k b rojni p riz na t i pedagozi koji su održavali seminare i ko n ce r t e . T i jekom s vih ovih godina gostovali su i održavali koncerte brojni harmonikaški s o l i s t i o d k o j e g p o s e b n o t re b a izdvojiti velikana Aleksandra S k l j a ro v a k o j i j e o d r ž a o k o n c e r t u s k l o p u Š p a n c i r f e s t a . Ta k o đ e r, k o n c e r t P e t e r a S o a vea s kva rtetom Rucner kojega su održali u Hrvatskom narodnom kazalištu

samo

petero jesnoga

učenika učenika

u u

nastavnici Kristijan

Škola se s v re m enom p re tv o rila u „ g l a z b enog d i v a “ - tre n ut no b ro j i v i š e o d 100 d j e l a tn i k a i viš e o d 8 0 0 u č e nik a s m j e šte n ih u 3 2 0 0 m 2 p ala če E rd ö d y - P a ta čić.

OBRAZOVANJE

Z A K R A J ...

Od hrvatskog tradicijskog instrumenta (tamburica) do kraljice ins t r u m e n a t a o rgul ja , p a s ve d o p o d u k e j a z z a . To j e G l a z b e n a š k o l a u Va r a ž d i n u k o j a g r a d i s e b e , r a s t e , s u r a đ uje sa b rojnim drugim ustanovama u Hrvatskoj i i z v a n n j e . D o m a ć i n j e b ro j n i h kulturnih događanja, koncerata, natjecanja i susreta.

Odgojila

je, podučila i naučila brojne harmonikaše koji danas djeluju u p ed a go š ko m r a du, a l i i ka o konc er t is t i d i l j e m H r va tskoj. Oni su is p is a l i bro j n e s t ra nice p ovijest i ove Škole. Zasigurno će se i dalje pisati, svirati i nastaviti razvijat i n a š i n s t r u me nt. Put ha rm onik e n a s t a v l j a s e , i na d a m o s e d a njezin put nikad neće niti stati.

Kako u ovoj Glazbenoj školi, tako i u s vi j e t u .

L it er a t u r a : •

Maričić, Nataša: Glazbena škola u Varaždinu: 170 godina djelovanja

•

Palčok, Zoran: Spomenica M u z i čke Š ko l e Va ra ž d in

i k s l o j n a p Š v o z iza

NOLA RA DA KO V IĆ

33

R A Z GO VA RA L A : Ma r ija Plent a j

odvela i odlučila se za harmoniku. U prvom trenutku mama mi je

Nola, za početak te molim da

rekla: “Joj, Nola, kud baš harmon-

se ukratko predstaviš našim

i k u , p a t o j e t e š k o ! U z m i k l a v i r,

č it at e l j i ma .

onda ti i ja mogu malo pomoći a ko neš to n e bu de š zn al a.” Al i j a

Najraniji sati harmonike ostali su mi u lijepom sjećanju.

Ja s a m No l a R a da ković, im a m 20

sa m b a š zape l a za h armo n i ku i s

g od in a i t re n u t n o s a m na d rug oj

9 g od ina prvi pu t sam u ze l a h ar-

godini studija za harmoniku u San

moniku u ruke. Inače u obitelji

naučila nešto novo i onda kad

Sebastiánu u Španjolskoj. Dolazim

se nit ko n e bavi gl azbo m, i ako j e

bi h do šl a do ma j e dva b i h č ek al a

iz Poreča gdje sam završila

m a m a u mo j i m go d i n ama i šl a n a

d a p o k a ž e m ro d i t e l j i m a i b r a t u

Osnovnu glazbenu školu Slavko

privatne satove klavira i voljela je

što sam ja to danas naučila pa

Zlatić

Umjetničke

p jeva t i, al i j e dn o stavn o n i j e n as-

bi se o n i to me d i vi l i . No, mi sl i m

š k o l e P o re č ) u k l a s i p ro f e s o r i c e

ta vila u to m smj e ru . Z a me n e su

da j e n aj ve ći razl o g i z k oj eg sam

Ane Šterpin Zagoranski i Marije

također u početku mislili da ću

voljela te prve sate harmonike

Vu k o j e P l a v č a k . S r e d n j u š k o l u

brzo odustati jer sam se uspješno

bio taj što je učiteljica znala na

završila sam u Glazbenoj školi

b a vila ru ko me to m, al i o či to j e u

savršen način sve objasniti, uvijek

Ivana Matetića Ronjgova u Rijeci,

jednom trenutku, ni sama ne znam

bi me poh val ila i neke stvari koje

u klasi profesora Josipa Nemeta.

ka d , ruko me t po stao samo h o bi ,

su n am mo žda i bi l e “do sad ni j e”

a ha rm on i ka o n o bi tn o . I tako j e

kao djeci, ona bi učinila zanim-

za p ra vo sve po če l o .

ljivima. Zato su mi ti najraniji sati

(današnje

Kako si počela svirati harmoniku?

Bavi li se netko u tvojoj obitelji g laz bo m ?

ostali u jako lijepom sjećanju.

V id im da si bi l a j e dn a o d ri j e t ke

Vo l j e l a s a m s v i r a t i i k o d k u ć e ,

djece koja na audiciji za upis u

pogotovo kad sam dobila svoju

Kad sam imala 6 godina mama me

glazbenu školu točno znaju koji

prvu harmoniku. Sjećam se da

o d v e l a n a k o n c e r t u P o re č u k o j i

instrument žele svirati. U većini

smo je odmah ponijeli kad smo

se zvao Koncert sto harmonika.

sluča jeva se d j e ca po ve du j e dn o

išli kod prijatelja u Sloveniju

Iduće godine u školu su nam došli

za drugim ili izaberu upravo ta

da njima malo sviram, da vide

profesori i učenici glazbene škole

tri instru me n ta ko j a si n abro j al a,

što sam sve n au či l a. Ta k o b i h se

k oji s u s v i r a l i i pozva l i na s d a svi

k l a v i r, v i o l i n u i l i g i t a r u , a s v e

uvijek osjećala posebno, baš zato

koji želimo nešto svirati ili nas jed-

zbog toga što su upravo ti instru-

što sam bila jedina u obitelji koja

nostavno zanima glazba, dođemo

menti najzastupljeniji u medijima.

je znala nešto svirati. Naravno,

n a u pi s e u gl a z be nu školu. Doš la

U ka kvom sj e ćan j u su t i n aj ran i j i

u s k o ro s a m s e p o č e l a r a d o v a t i i

s a m k u ć i i re k l a m a m i d a ž e l i m

sa t i ha rmo n i ke ? Š to t i se n aj vi še

nastupima i malo pomalo došlo je

d a m e u pi š e u gl a zb enu školu. I

sviđalo? Jesi li voljela svirati har-

vrijeme i za moje prvo natjecanje.

t a k o s a m k re n u l a n a p o č e t n i č k i

moniku kod kuće, nastupati, ići

Bi l o j e to n at j e can j e za har mon-

s o l f e ggi o gd j e s m o p jeva l i i učil i

na na t jecan j a?

iku u Daruvaru. Sjećam se da je

note i u jednom trenutku došlo je

mo j a mama zapravo bi l a u već oj

vrijeme da izaberemo koji instru -

Sjeća m se da su mi n aj ran i j i sat i

pan i ci n e go j a. Bri n u l o j u j e k ak o

ment želimo svirati. S obzirom na

harmonike bili zapravo uzbudljivi

ću svirati pred svom tom pub-

to da je većina htjela svirati klavir,

iako, naravno, na početku tek

likom i pred žirijem. Mislim da

v iol in u i l i gi t a r u , a ja sa m uvijek

učimo kako držati instrument i

j a zapravo n i sam n i bi l a p ot p uno

voljela napraviti sve suprotno

ka ko p roi zve st i ton i to se možda

svj e sn a da se n at j e če m, vi še sam

o d d ru gi h , a i h t j e la s a m p rob a t i

čini d os adn o . Al i , me n i j e to baš

bila uzbuđena što sviram u dvorcu

n e š t o po t pu n o drug a čije, s jet ila

bilo zabavno jer bih se uvijek

i sve mi je to nekako bilo pomalo

sam se koncerta na koji me mama

osjećala nekako važno čim bih

n e s t v a r n o . To n a t j e c a n j e j e b i l o

34

STUDIJ U INOZEMSTVU

Kasnije sam se od

mo j pr v i v e l i ki u s p jeh i ond a s a m

Nisam znala da imaš korijene

stvarno shvatila da svi oni koji

u Daruvaru. Baš mi je drago

su me hvalili kako lijepo sviram

to čuti! No, da se vratimo

nisu to govorili samo da bih se

na tvoje školovanje – nakon

dobro osjećala, već je očito u

završene osnovne škole, kako si

t o me bi l o i s t i n e . K a snije sa m se

se snašla u Rijeci? Jesi li tamo

o d s vi h n a t j e ca n j a uvijek na jviše

bila u učeničkom domu, je li ti

radovala Daruvaru, možda baš

je nedostajala obitelj ili si brzo

zbog tog prvog uspjeha, a možda

našla nove prijatelje? Kako je

s a m o z a t o š t o s u m i ro d i t e l j i i z

srednja škola i tvoja sve veća

okolice Daruvara pa bih se uvijek

zrelost utjecale na tvoje sviranje?

tog prvog uspjeha,

ondje. Naravno bilo je tu još

K a d s a m te k do šl a u Ri j e ku , bi l a

a možda samo zato

puno drugih natjecanja i kon-

s a m u p otpu n o m šo ku . Opće n i to

c er ata t i j e ko m go d ina i sva s u m i

nisam nešto voljela promjene,

o s t ala u d i v n o m sjeća nju i to ne

a i u osnovnoj školi mi je bilo

s amo z bo g l i j e pi h rezul ta ta , već

toliko lijepo da, osim što mi je

zbog tih zajedničkih putovanja

sam odlazak teško pao, također

i druženja i te radosti koju smo

sam samu sebe uvjerila da je

svi osjećali kada bi bilo tko od

nemoguće da mi u Rijeci bude

nas postigao neki uspjeh. Samo

l ijep o kao u P o re ču i sami m t i me

is k u s t v o i u z a j a mna p od rš ka koju

s a m s i stvo ri l a j o š te žu si tu aci j u .

smo pružali jedni drugima bilo

Osim toga, baš u periodu kad

nam je puno važnije od svega

sam započinjala školovanje u

ostaloga. I to je ono najljepše što

Rijeci, imala sam tešku obiteljsku

općenito novom životu u Rijeci. S

sam naučila u glazbenoj školi u

situaciju te mi se pogoršalo i

15 godina sam bila jako povučena

P o re č u i z b o g č e g a s a m v o l j e l a

zdravstveno stanje što je dodatno

o so ba, a s o bzi ro m n a to d a sam

n at je ca n j a i ko n ce rte.

utjecalo na moju prilagodbu

živjela u učeničkom domu, trebala

novoj školi, novim ljudima i

sam upoznati hrpu novih cura i

osjećala kao doma kad sviram

svih natjecanja uvijek najviše radovala Daruvaru, možda baš zbog

što su mi roditelji iz okolice Daruvara pa bih se uvijek osjećala kao doma. kad sviram ondje.

naviknuti se na suživot s njima.

Uvijek sam se bojala što svi misle o meni i kako me doživljavaju i sve mi je to skupa bilo jako teško.

Me đ u t i m, o n o š t o m i je ola kš a lo cijelu situaciju jest to da nisam b i l a j e d i n a i z p o re č k e g l a z b e n e škole koja je otišla u Rijeku i p uno m i j e z n a či l o što s a m im a la i neke poznate ljude oko sebe.

S jed n o m s a m t a k vom „s vojom “ osobom dijelila i sobu te prve g od in e u do m u .

Mislim da nisam uopće bila svjesna koliko je dobrih stvari

bolje iskoristila to vrijeme prove-

bilo u Rijeci – sjajni profesori,

d eno on d j e , al i tako đe r smatram

lijep dom, lijep grad, općenito

da zbog svoje zdravstvene situ-

odlična škola, djevojke u domu su

a cije d a l a sve o d se be u te če t i ri

b ile o d l i čn e pre m a m eni. A l i ka o

godine. Naravno da je loše zdrav-

d a s a m t a da bi l a u s ta nju vid jet i

lje utjecalo i na moje sviranje, ne

samo one loše strane odlaska u

t o l i k o u s m i s l u n a p re t k a k o l i k o

Rijeku kojih je u teoriji bilo puno

u smislu koncerata na kojima

manje nego dobrih. Što se tiče

nisam mogla svirati i natjecanja

samog sviranja, s profesorom

na kojima nisam mogla nastupiti.

sam se odlično slagala i osim što

Sve to do vo d i l o j e po n e kad i do

je n as t a v i o n a do gra đ iva t i zna nje

toga da sam gubila motivaciju za

koje sam stekla u Poreču, također

sviranjem i osjećala bih grižnju

je u potpunosti imao razumi-

savjesti radi toga. No, na kraju

jevanja i shvaćao je da sam u

najviše pamtim onaj predivan

teškom periodu života. U te četiri

osjećaj nakon koncerta mature

godine izvukao je ono najbolje iz

koji je, iako u nešto drugačijim

me n e pa s a m u z njeg ovu p om oć

uvjetima zbog pandemije, za

nastavila nizati uspjehe, ići na

mene bio predivan i nakon njega

natjecanja i svirati na koncertima.

sam shvatila koliko sam ustvari

Samo iskustvo i uzajamna podrška koju smo pružali jedni drugima bilo nam je puno važnije od svega ostaloga. I to je ono najljepše što sam naučila u glazbenoj školi u Poreču.

napredovala. Naravno, sav taj Kako

je

vrijeme

prolazilo,

napredak i uspjesi u te četiri

p r ilag o đa v a l a s a m se š kolova nju

g od ine ne bi bi l i mo gu ći da o ko

za puno harmonikaša koji su

u R ije ci i a ko mi s l i m d a s a m se u

m e n e n i j e b i l o t o l i k o p re d i v n i h

se odlučili otići u Španjolsku.

p o t p u n o s t i p r i l a g o d i l a t e k p re d

ljudi, pogotovo profesora i mojih

Obično se studenti odlučuju

kraj četvrte godine. Tek onda sam

kolega harmonikaša koji su mi

za

s h v at i l a ko l i ko s a m ond je s tekla

b il i na jve ća po drška.

Slovenije, Danske, Finske… Baš

i prijatelja i

znanja i koliko je

zemlje

poput

Njemačke,

i z to g razl o ga me zan i ma g d j e si

dobrih ljudi bilo oko mene, a ja to

I

najvažnije

pitanje

možda

ču l a za tu Akade mi j u , kod k oj eg

jednostavno dotad nisam vidjela.

do sada – kako si došla do

si profesora i kakav je osjećaj

D ana s m i j e ž a o što nisa m m a lo

Španjolske? Iskreno, ne znam

bio odseliti se toliko daleko od

37

kuće? Ispričaj mi neke svoje prve

m jes to u Š pan j o l sko j i l i ću i ći n a

d ojm o v e i do go do všt ine.

rizik i čekati prijemni u Grazu.

Nisam imala puno vremena za

Prije

odlaska

u

Mislim da nisam bila svjesna koliko

Španjolsku

razmisliti jer sam imala rok od

z a v r š a v a l a s a m p r i p re m n i s e m e -

par dana da prihvatim ili odbijem

s t ar k o d pro f e s o ra Ja nne Rä t tyä

mjesto. Zapravo su me svi nag-

n a aka de m i j i u Gra z u. Ta m o sa m

ovarali da odbijem i uvjeravali

s e z a pr a v o i pr i j a vila na p rijem ni

da ću sigurno upasti i na aka-

ispit za studij. Međutim, kad se

d em iju u Grazu , me đu t i m j a sam

sve zatvorilo zbog pandemije,

uvijek b i l a tvrdo gl ava i rad i l a po

promijenili su se i datumi pri-

svome, a i bojala sam se riski-

jemnih ispita. S obzirom na to

rati, tako da sam na kraju prih-

da je prijemni bio pomaknut sa

v a t i l a s t u d i j u Š p a n j o l s k o j . Te k

srpnja na rujan, uhvatila me mala

onda sam postala svjesna da je to

p anika š t o će s e d og od it i a ko ne

ta kođ er bi o ri zi k, j e r n i sam zn al a

u p ad n e m n a a ka dem iju u G ra zu.

gdje idem, kako ću se tamo snaći

I z t og r a z l o ga po č ela sa m tra ž it i

i hoće l i mi se svi d j e t i . Je d i n a j e

d r ug u o pci j u . Ni sa m im a la p uno

p red nost bi l a što sam špan j o l ski

v re m e n a j e r j e v e ć b i o p o č e t a k

z n a l a o d r a n i j e p a b a re m n i s a m

lipnja i na puno akademija je

imala jezičnu barijeru kad sam

Na kraj u sam i pak o d l u č i l a d a ć u

prošao rok za prijavu. Sjetila sam

tek st ig la u S an S e bast i án .

dat i Š pan j o l sko j j o š j e dnu šansu

s e Š pa n j o l s ke j e r je m oj sa d a š nji

je dobrih stvari bilo u Rijeci – sjajni profesori, lijep učenički dom, lijep grad, odlična škola, odlične djevojke u domu.

i n a j e se n sam se vrat i l a. D oi st a,

profesor Iñaki Alberdi prije neko-

Prva dva mjeseca mama je ostala

o ve go d i n e j e pu n o l j e p še. St an

liko godina dao Masterclass u

sa mnom u Španjolskoj i bilo nam

u ko j e m tre n u tn o ži vi m j e p red i-

s k lo pu l j e t n e š ko l e u Pul i i ta d a

je jako teško. Nisam uspjela naći

van, našla sam dućan u kojemu

sam ga upoznala i imala dva sata

d ob a r s tan , ži vj e l a sam u te ški m

mi h ran a o dgo vara i , o no naj b i t-

s njim. Na stranici akademije

uvjetima, hrana mi je bila puno

n i j e , ste kl a sam d i vn e pr i j at el j e.

vidjela sam da imam još dva do tri

drugačija nego u Hrvatskoj i nisam

Ovd j e do l aze stu de n t i iz c i j el og

d ana v re me n a z a p rija vu ta ko d a

se m og la n avi kn u t i . P o re d sve ga

svijeta, a zadnjih godina ima i

s am s e z a pr a v o prija vila u z a d nji

tog a , naravn o , n e do staj al i su mi

sve više Hrvata koji dolaze na

t re n i t o b e z p u n o r a z m i š l j a n j a .

prijatelji i moja škola u Rijeci. Ali

Erasmus baš u San Sebastián.

Nisam ništa očekivala, niti sam

znala sam da ne smijem odus-

Sve u svemu, lijepo sam se snašla

znala koliko nas je na prijemnom,

t a t i i d a s i m o r a m d a t i v re m e n a

što se t i če dru štve n o g ži vot a, al i

zapravo nisam znala ni kad izlaze

d a s e p ri vi kn e m. Tako đe r, su stav

na akademiji, nažalost, i dalje

rez ul t a t i .

školovanja je drugačiji, profesori

nisam. Ne želim reći da sam

nem a ju baš pu n o razu mi j e van j a i

po gri j e ši l a što sam do šla ovd j e,

Kad sam saznala da sam prim-

općenito akademija funkcionira

jer da nisam, ne bih upoznala

ljena na akademiju, bila sam u

na potpuno drukčiji način nego

to l i ko n o vi h i do bri h l j u d i , st ek l a

p oz it i v n o m š o ku . N eka ko ka o d a

što smo mi naviknuli u Hrvatskoj.

nova iskustva i, ono najvažnije,

nisam unaprijed bila svjesna da

n au či l a se samo stal n o m ži vot u.

postoji mogućnost da budem

Zapravo, prva godina u San

primljena jer se sve tako brzo

Sebastiánu za mene je možda

P o če mu se si ste m ško l ovanj a u

dogodilo da nisam ni stigla

bila i najteži period u životu i

Š pan j o l sko j razl i ku j e o d našeg a?

previše razmišljati. No, onda

više puta sam htjela odustati.

Što je drugačije u odnosu na

s am se do v e l a u s itua ciju d a s a m

Ra zm iš l jal a sam i o pre mj e štaj u ,

n a š e p ro f e s o re i k o j e s u r a z l i k e

morala birati – ili ću prihvatiti

ali to je bilo vrlo komplicirano.

u fu n kci o n i ran j u Akade m i j e?

39

Najveća

razlika

je

što

Prva godina u

u

znatno kraći pa smo pred kraj

Španjolskoj studij traje četiri

godine najčešće svi već jako

g od in e , a m a s t e r d vije. Zna m d a

iscrpljeni. S druge strane, postoji

u Hrvatskoj studij traje tri godine,

i jedna velika mana, a koliko sam

a vidjela sam da je tako i u dosta

shvatila to nije slučaj samo na

d r ug i h e u ro ps ki h z em a l ja . To m i

našoj akademiji već i na dosta

je z ap r a v o ču dn o , jer, ia ko s tud ij

d rug ih akade mi j a u Š pan j o l sko j ,

traje godinu dana više, imamo

a to je važnost izostanaka.

znatno više kolegija na jednoj

T ijekom go d i n e do pu šte n o n am

godini nego što je to slučaj na

je izostat i sa svako g pre davan j a

d r ug i m a ka de mi j a m a . U vijek ka d

do šest puta. Ukoliko izost-

o tome pričam s prijateljicama,

anemo više, utoliko nemamo

one mi kažu da im je to neobično

pravo položiti kolegij. Problem je

jer nijedna od njih nema toliko

što se izo stan ci pi šu n e o vi sn o o

kolegija kroz cijelu godinu.

razlogu. Dakle, ako imate koncert

Ako i imaju puno kolegija, oni

za vrijeme nekog predavanja,

s u r a s p o re đ e n i u d v a s e m e s t r a .

želite sudjelovati na nekom

Ta k o đ e r s a m o v e g o d i n e i s p u n -

natjecanju pa ne možete biti

jav ala z a h t j e v z a Era sm us te sa m

prisutni nekoliko dana na nastavi

i m a l a p r i l i k u u p o z n a t i s e s p ro -

ili ste jednostavno bolesni i niste

gramom za studij harmonike na

u mogućnosti doći na predavanje,

drugim akademijama i primi-

iz osta nak se pi še . P rakt i čki si n e

jetila sam da se naš program

smijete dozvoliti da ste često

z n at n o r a z l i ku j e . Vel ik b roj p red-

bolesni i ne možete sudjelovati

me t a z n a pre ds t avl ja t i p rob lem ,

na puno drugih aktivnosti ako

jer s e če s t o n a đe m u situa ciji d a

želite položiti godinu. Meni se

jed n o s t a v n o n e m am vrem ena za

dogodila situacija ove zime da

s v ir an j e .

nisam mogla izaći iz Hrvatske

primjerice ponedjeljkom, znači

jer je zakazao sistem te mi nisu

da to vrijedi za cijelu godinu.

No, jedna stvar koju smatram

mogli skinuti izolaciju i osim

N o , o v d j e s e r a s p o r e d i z h a r-

boljom u odnosu na druge aka-

što se mo gl o do go d i t i da i z to g

mo n i ke rad i svaki t j e dan. N ek ad

demije je činjenica da funkcionira

r a z l o g a n e p o l o ž i m n e k e p re d -

imam sviranje ponedjeljkom,

slično kao srednje škole, odnosno

mete, također je sistem aka-

nekad srijedom, a nekad petkom.

d ok v e ći n a f a ku l t eta im a z a vršne

demije takav da dolasci na preda-

To pre dstavl j a ve l i k pro b l em j er

is p it e po z a v r š e t ku na s ta ve, na š i

vanje čine većinu završne ocjene.

o si m što n i kad n e zn aš k ad i maš

ispiti su dok nastava još traje

Dakle, svakim izostankom završna

sat, zna se dogoditi da ti sat

i često se radi o manjim ispit-

ocjena je sve manja. Naravno,

stave za vrijeme kad imaš neko

im a k a o š t o j e s l uča j u s red njim

ima

donekle

drugo predavanje. Onda naravno

školama. Stoga, naše obaveze

im a ju razu mi j e van j a, me đu t i m to

moraš zvati sve žive i moliti ih

z av r š a v a j u v e ć kr a jem s vib nja il i

na jčešće n i j e sl u čaj .

da to pro mi j e n e i to j e d od at an

profesora

koji

početkom lipnja te imamo više

San Sebastiánu za mene je možda bila i najteži period u životu i više puta sam htjela odustati. Općenito akademija funkcionira na potpuno drukčiji način nego što smo mi naviknuli u Hrvatskoj.

s t re s . O n o š t o j e n a j z a n i m l j i v i j e

od tri mjeseca ljetnih praznika.

Ono što mi je također iznimno

j e da sve o vo što sam n a vel a k ao

S je dn e s t r a n e j e to d ob ro, a l i s

čudno je to da raspored nije

nešto što je za mene čudno i

druge strane tijekom godine ima

fiksan. U Hrvatskoj na početku

dru gači j e , Š pan j o l ci ma j e u p ot-

puno manje praznika, odnosno

godine dobiješ raspored sati

pu n o st i n o rmal n o .

zimski i proljetni praznici su

i ako imaš sat iz harmonike

40

STUDIJ U INOZEMSTVU

Raspored nije

M o r a m re ć i d a m e t v o j o d g o v o r

tako da se ne želim razočarati čak

iznenadio… Dobro si rekla –

i a ko na kraj u n e o de m n a razm-

o v o s e do i s t a r a z l ikuje od na š eg

jenu. U ostal o m, ako i n e u spi j e m

sustava i načina školovanja na

otići ove godine, nadam se da će

Akademiji. Ustvari, ispada da

b it i još pri l i ka.

je španjolski sistem školovanja dosta rigorozniji i naporniji, a posebno me čudi ovo što si rekla vezano uz dozvoljen broj izostanaka i slaganje novog rasporeda svaki tjedan. Malo mi je teže razumjeti zašto to tako rade.

Osobno bi mi bilo logičnije da mo ž e t e i m a t i n pr. na jviše 6 neo p r av d a n i h i z o s t a n a ka , a koncert, natjecanje ili bolest bi bili oprav dani izostanci, za koje nikad ne mo ž e š u n a pr i j e d zna t i kol iko ćeš ih im a t i . Ta ko đe r, život u kojem u ne možeš ništa dalje od tjedan dana unaprijed isplanirati čini mi s e ma l o ka o t i ča n .

Sljedeće godine sam planirala otići na Erasmus, iskreno ponajviše da se malo odmorim od Španjolske, ali i da upoznam nove

fiksan i radi se

svaki tjedan. Nekad

imam sviranje ponedjeljkom, nekad srijedom, a nekad petkom. To predstavlja velik problem jer osim što nikad ne znaš kad imaš sat, zna se dogoditi da ti sat stave za vrijeme nekog drugog

ljude, vidim kako je na drugim

predavanja.

akademijama i da doživim neko novo iskustvo. Prijavila sam se na dvije razl ičite akademije, na aka d em ij u u D a n s ko j i na a ka d em iju

tako da se ne želim razočarati čak

u Va r š a v i . A k a d e m i j u u D a n s k o j

i a ko na kraj u n e o de m n a razm-

p os je t i l a s a m u s t ud enom p roš le

jenu. U o stal o m, ako i n e u spi j e m

godine i svidjelo mi se, a u Varšavi

otići ove godine, nadam se da će

n is am n i ka d bi l a , al i s a m čula od

b it i još pri l i ka.

n e k ol i ko l j u d i da im s e ta m o s vi d je lo. J o š n i s a m dob ila od g ovor,

Dra g a No l a, vj e ru j e m da će š bi t i

o d nos n o n e z n a m jes a m l i p rim-

primljena na razmjenu, a u svakom

ljena na razmjenu na jednu od tih

slučaju ti želim puno uspjeha!

akademija. Nadam se, naravno,

V id im d a si u po rn a i marl j i va pa

da ću bar od jedne dobiti poz-

s u i re z u l t a t i n e i z b j e ž n i . P u n o t i

i t i v a n o d g o v o r, i a k o v i d i m d a

hvala na razgovoru i nadam se

zapravo i nije tako lako ostva-

d a s e d a ć e m o u s k o ro p o n o v n o

r it i E r a s mu s . P u n o tog a s e m ora

ra zg ova rat i .

nekako poklopiti da se uspije,

G E O R G I N A B O GN ÁR

GLAZBA NIJE ELITNA ST VAR. ONA GOVORI SVIMA.

45

R A Z G O VA R A L A :

Anamarija

Početak srednje p rija tel ji u či l i svi rat i h armo n i ku .

škole nije mi bio

Nerad Čega

se

posebno

sjećaš

osnovnoškolskoga

iz

G e o r g i n a B o g n á r, r o đ e n a j e

svojega

i

u S e n t i ( Vo j v o d i n a ) , a o d r a s l a

srednjoškolskoga obrazovanja?

u mađarskom selu na sjeveru

Koje su ti osobe u tom periodu

Vojvodine, Oromu. Ima 22 godine

b ile od ve l i ke važn o st i ?

i treća je godina na pulskoj Mu z ič ko j a ka de m i ji kod m entora

Iz os novn e ško l e n aj vi še pamt i m

d oc . a r t . I v a n a Š verka .

o n a j t re n u t a k k a d s a m o d l u č i l a p otp uno se po sve t i t i h armo n i ci .

Reci nam kada i kako si se prvi

Nisam bila baš zainteresirana

p ut su s re l a s h a r m onikom ?

za harmoniku sve do prvoga natjecanja u Kragujevcu kada sam

baš lak jer sam iz mađarske sredine odlučila upisati srednju školu u Novom Sadu.

Na početku sam

S harmonikom sam se prvi put

bila 2. razred. Sjećam se da mi je

susrela u vrtiću. Moja odgo-

to bilo prvo uzbudljivo iskustvo

jiteljica imala je jednu malu

i prilika da otputujem na neko-

crvenu harmoniku na kojoj nam

liko dana sa svojom tadašnjom

je uvijek svirala dječje pjesme.

n a s t a v n i c o m . Ta m o s a m i m a l a

Često sam bila u blizini njene

priliku prvi puta čuti harmoniku u

harmonike pa kad ona nije

drugačijem kontekstu. U trenutku

g le d a l a , j a s a m h arm oniku d ira la

kad sam čula starije harmonikaše

i pokušavala svirati, no nisam

ka ko svi raj u , u se bi sam re kl a da

uspijevala dobiti nikakav ton.

jednoga dana želim svirati upravo

Ta d a j o š n i s a m z n a l a d a b i h

tako i da ću se od danas potpuno

trebala povući mijeh da bi instru-

posvetiti harmonici. Tako je i bilo.

ment mogao proizvesti zvuk.

Nakon prvog natjecanja počela

Harmonika mi je tada bila jako

sam više vremena provoditi s

zanimljiv instrument, međutim

harmonikom što je dovelo do

po če t ku sam srpski j e zik p r i č al a

u to vrijeme crtanje mi je bilo

tog a d a j e mo j a n astavn i ca sh va -

ru kama i n o gama i tre ba l o mi j e

z a n i m l j i v i j e . Vr l o r a n o s e p o k a -

t ila d a bi vri j e d i l o da se po čn e m

vre me n a da se n avi kn e m i d a se

zalo da sam usmjerena prema

m a lo ozbi l j n i j e bavi t i t i me . Z bo g

u kl o pi m u dru štvo . S j e ća m se d a

umjetnosti. Iz tog razloga moji

t o g a s u m i ro d i t e l j i k u p i l i m o j u

sam posvuda išla s rječnikom i

s u m e ro d i t e l j i o d lučil i up is a t i u

p rvu d ugme taru . I dan as pamt i m

stal n o sam zval a ro d i te l j e d a mi

glazbenu školu u nadi da ću imati

kako sam bila presretna zbog

pomognu u prevođenju gradiva u

i g laz be n o g t a l e n ta . K a d a su m e

toga. Jako sam im zahvalna što

ško l i i l i u pi san j u sastava i z sr p-

upisivali, nije bilo puno izbora

su mi omogućili da krenem na taj

skoga jezika. Zajedničkim smo

– samo su nastavnici harmonike

glazbeni put koji, moram napo-

snagama rješavali te izazove.

i g i t a re d o l a z i l i i z g r a d a p re d a-

m enut i, n i j e baš j e ft i n , al i se n a

M o j a t a d a š n j a p r o f e s o r i c a h a r-

vati u naše selo pa sam iz toga

kra ju d efi n i t i vn o i spl at i o .

monike također je bila uvijek

razloga imala mogućnost birati

srpski jezik pričala rukama i nogama i trebalo mi je vremena da se naviknem i da se uklopim u društvo.

u z me n e i bri n u l a se o meni k ao

samo između ta dva instrumenta.

Početak srednje škole nije mi

o svome djetetu. Bilo je puno

N a j p r i j e s a m b i l a z a i n t e re s i r a n a

bio baš lak jer sam iz mađarske

suza na početku, no danas se s

za gitaru, no na kraju sam ipak

s re d i n e o d l u č i l a u p i s a t i s re d n j u

o smi j e h o m n a l i cu pri sj e ć am t i h

izabrala harmoniku. Dosta je na

školu u Novom Sadu u glaz-

vremena i sretna sam što sam

mene utjecalo to što su i moji

benoj školi Isidor Bajić. Na

o t i š l a o n d j e . Ta k o s a m u s p j e l a

46

STUDIJ U INOZEMSTVU

izaći iz svoje „komfort zone“ i

iskoristiti mogućnost razmjene

dobila jednu ogromnu količinu

s t u d e n a t a . P o re d t o g a n a s t o j i m

znanja na glazbenom polju uz

što više nastupati, kako solo, tako

puno lijepih iskustava. Pored

i s komornom glazbom. O dalekoj

kvalitetnog rada s profesori-

budućnosti još ne mogu puno

c om i m a l a s a m pril iku s vira t i i u

g ovorit i , to pre pu štam ži vo tu . U

harmonikaškom orkestru AKUD

ovom tren u t ku j o š n i sam si gu rn a

S o n ja M a r i n ko v i ć. U ž iva la s a m u

gdje se točno vidim, no jedino

s v ak o m z a j e dn i čkom m uzicira nju

što z na m j e da že l i m i dal j e raz-

i p u t o v a n j u s t i m orkes trom .

vijati ono što sam započela jer glazba obuhvaća jedan jako širok

Kako to da si odlučila doći studi -

s p e k t a r. K a d a s a m u š l a u s v i j e t

rati u Pulu? Je li ti bilo teško

glazbe i počela učiti o njoj, shva -

odvojiti se od obitelji, prijatelja?

t ila sa m da o n a i ma pu n o vi še o d onog a što sam mi sl i l a i da j e to

Glazba nije elitna stvar koja zahtijeva ozbiljnu obuku ili koja je samo za odabrane. Glazba govori svima, a moj je cilj pokazati njenu ljepotu i

T ijekom srednje škole dola-

zapravo jako uzbudljivo. Sve bi to

z ila s a m s v a ke go d ine u Pulu na

treb a lo pri padat i n e samo n ama,

Susrete harmonikaša. Odmah sam

glazbenicima, nego svima. Glazba

glazbu raznih naroda pa tako

se zaljubila u grad i upoznala

nije elitna stvar koja zahtijeva

u slobodno vrijeme sviram u

p uno d i v n i h l j u d i . N a kra ju s u se

ozbiljnu obuku ili koja je samo za

jednom etno orkestru u Pazinu

stvari posložile tako da sam došla

odabrane. Glazba govori svima, a

gdje međusobno dijelimo razne

u Pu l u s t u d i r a t i . Misl im d a m i je

moj je cilj pokazati njenu ljepotu

trad i ci o n al n e me l o d i j e i zaj ed no

bilo teže odvojiti se od svojih

i stvoriti kanale za povezivanje

muziciramo u opuštenoj atmos-

najbližih nakon osnovne škole jer

g la zb e sa svi m l j u d i ma.

feri. Kao što sam već i spo-

i p a k j e t o b i o t re n u t a k k a d s a m

menula,

tijekom

akadem-

prvi puta otišla od doma živjeti

Što ra d i š kada n e svi raš h armo n-

ske godine ne stignem to sve

u neki drugi grad, no tada smo

iku? Im aš l i kakav h o bi ?

rad i t i , n e go u gl avn o m ži vi m svoj

se mogli puno više viđati. Život

„užurbani studentski život“. Jako

u Novom Sadu me je naučio da

Ima puno stvari koje me zan-

volim druženja, a na Akademiji

p o s t a n e m s a m o s t a l n i j a . To j e

imaju, no nažalost ne stignem im

smo dosta međusobno povezani,

razlog zašto moj drugi odlazak

s e u v i j e k p o s v e t i t i , n p r. j a k o m i

t a k o d a č e s t o p ro v o d i m v r i j e m e

iz kuće za mene nije predstavljao

je zanimljiva psihologija, često

s ko l e gi cama i ko l e gama i i zvan

tako velik problem kao onaj prvi.

vol im uj u tro u z kavu i l i pri j e spa -

fakulteta. Isto tako, ima dana

Naravno i dalje imam trenutke

vanja slušati razna predavanja na

kada n e že l i m rad i t i n i š t a u sl o -

k ad mi o bi t e l j v e o m a ned osta je i

tu temu. Ponekad mi odgovara

bodno vrijeme osim ležanja na

kad poželim da su bar malo bliže,

trča nje u pri ro d i i l i vo žn j a bi ci k-

kre ve tu i sl u šan j a gl azb e i l i g l e-

n o s v re m e n o m čo vjek s hva t i d a

lom , š to u zadn j e vri j e me rad i m

dan j a se ri j e u z čaj i l i ča šu vi na –

je sve to dio života i nauči se

svakodnevno. Kad me uhvati inspi-

to su dani kada punim baterije za

n o s it i s t i m e .

ra cija , bavi m se ru čn i m rado m –

dal j n j i rad.

izradom veza na platnu. Znam da K o j i s u t i d a l j n j i p l a n o v i s h a r-

je p ita nje bi l o što rad i m kada n e

Što bi željela poručiti mlađim

mo n i ko m ? Gd j e s e vid iš i što b i

sviram harmoniku, no ponekad

harmonikašima? Imaš li kakav

ž e l je l a po s t i ći ?

sviram i u slobodno vrijeme, ali

po se ban savj e t za n j i h ?

drugačiju vrstu glazbe od one Dok sam još na studiju, u nekoj

kojom se profesionalno bavim.

S i gu rn a sam da su svi i mal i fazu

bliskoj budućnosti, voljela bih

Vo l i m p r o u č a v a t i t r a d i c i o n a l n u

kada su se osjećali nesigurno i

48

STUDIJ U INOZEMSTVU

Ono što želim i n is u i ma l i mo t i v acije z a g la z b u.

bez da smo izašli na pozornicu.

To s e n a j č e š ć e j a v l j a n a k o n

Zato savjetujem da se mladi trude

o s n o v n e i / i l i s re d n j e š k o l e k a d a

uhvatiti što više prilika za javno

polako počnemo ići svojim putem

sviranje jer na koncu to i jest

i otkrivati sebe i svoj život. Mislim

p oa nta svi ran j a n a i n stru me n tu –

da su to najteži periodi za jednog

p oka z a t i l j e po tu gl azbe l j u d i ma.

mladog glazbenika jer u tim

Ist ina je da taj pro ce s do k se n e

godinama počinjemo preispitivati

izađe na pozornicu ponekad bude

s e b e. J a v l j a j u n a m s e ra z ne m is l i

dosta dug i naporan, međutim

u glavi, poput „Jesam li dovoljno

ipak je to samo glazba koja jedino

d ob a r i t a l e n t i r a n z a ha rm oniku?

ima smisla kada svaku frustrac-

Je li to za mene? Imam osjećaj da

iju sta vimo sa stran e i po čn e mo

s u os t a l i bo l j i o d m ene. N em a m

uživati u njoj. Ono što želim svim

volju za vježbanjem, čini mi se da

mladim harmonikašima je da

ne napredujem, možda je to znak

b ud u us traj n i u svi ran j u n a o vo m

d a t re b a m o d u s t a t i ? ! “ i t d . N i j e .

instrumentu i da se ne uplaše

To j e z n a k d a s m o m i l j u d i i d a

iza zova je r gl azbe n i pu t j e j e dan

p on e ka d ča k i o n i na jb ol ji im a ju

od najljepših i najzanimljivijih

fazu kada bi najradije ostavili

p uteva u ži vo tu .

svoju harmoniku u koferu da se odmara tjednima. Svaki glazbenik ima oscilacije u životu, pogotovo mlađe generacije, no zato n e t re ba o du s t a t i ka d a p očnem o sumnjati u sebe jer ipak su to samo osjećaji i misli koje često iskrivljuju našu stvarnu sliku o s e b i s a mi ma .

Mislim da je jako važno da svi mladi koji se bave glazbom budu svjesni d a je u re du po n e ka d os jeća t i s e n e s ig u r n o . U re du je im a t i d a ne k ad a n a m s e n e vjež b a – b ilo b i p o m a l o a p s u rd n o d a m i k o j i s e od malih nogu bavimo glazbom i s v ak o dn e v n o v j ež b a m o s a t im a , budemo stalno motivirani i bez prestanka gajimo istu količinu l j u b a v i p re m a s v o j i m i n s t r u m e n t i m a , z a r n e ? S v i m i i m a m o t re n u t k e ka da s e o s j eća m o p ra z no i k ad a n e v i d i m o s m is a o u onom e š t o r a d i mo . U s v i jetu g la z b enika se to obično dogodi kada duže vrijeme sviramo samo za sebe,

svim mladim harmonikašima je da budu ustrajni u sviranju i da se ne uplaše izazova jer glazbeni put je jedan od najljepših i najzanimljivijih puteva u životu.

S UČENICIMA JE VA Ž N O R A Z V I T I D O B A R I P R I J AT E L J S K I ODNOS

HRVATSKA

I m a m s re ću d a s d je co m usp ijev

ra z v i ti d o ba r, pr i jate l jsk i o dno s

je l a k š e p r i d o b i ti i h n a rad i vje O n o š to b i h i s ta k n u o je da s uč

po k u š ava m o d g l a z be nap ravit i i l i po je d i n e s l i k e, či m e i h jo š vi po ti če m n a k re ati v n o s t i st vara Z a br i n java ju će je k o l i k o to dan

d je ci n e d o s ta je je r s u p reviše v

e k ra n e i br z a rje š e n ja raz nih z a

51

IGOR JUGEC R azgovarala: M ar ij a Pl entaj

Igore, za ljude koji će čitati ovaj

brzo mo j i zbo r po stal a j e h ar moni k a

intervju, a ne poznaju te dovoljno,

ko j u sam tada i u pi sao .

m ol im te d a se pre dstavi š u n e ko l i ko rečenica .

Moja sjećanja iz osnovne škole su brojna, ali sve ih obilježava ljubav

Z o v e m s e I g o r J u g e c , ro đ e n s a m u

m o j e u č i t e l j i c e p re m a i n s t r u m e n t u i

Za g reb u g d je sam završi o o sn o vn u i

gl azbi ko j u j e pre n i j e l a n a mene.

s re d n j u g l a z b e n u š k o l u u k l a s i p ro f .

Marije Matanović, prof. Marjana

Odlučio si se na studiranje na

Krajne te prof. Nikole Ščapeca.

dan ašn j o j M u zi čko j akade mi j i u P ul i .

Godine 2007. upisao sam Muzičku

Ko j e u spo me n e n o si š o d tam o?

a ka d em iju u Pul i n a ko j o j sam 2012. diplomirao na Odjelu za glazbu

S obzirom na to da sam pohađao Školu

Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, u klasi

primijenjene umjetnosti i dizajna,

p rofesora Dra žena Ko šme rl a.

g l a z b e n i r a z re d , s t u d i j n a M u z i č k o j akade mi j i u P u l i bi o j e l o gi čan sl i j ed

va m

s p a mi

e žb anje. e n i c im a

i priču še laš t vo. a š njo j

ve z a ni za

a d a ć a.

K a o s tud ent p ete go d i n e po če o sam

moga školovanja. Uspomene koje me

raditi u Osnovnoj školi dr. Jure Turića

vežu za studij prije svega su vezane za

u Gospiću. Neko vrijeme radio sam u

moju suprugu Mariju jer smo na studij

G la zb enoj š kol i Pre grada, a o d 2018.

st i gl i kao pri j ate l j i i ci me ri . U p oseb-

godine zaposlen sam u Umjetničkoj

nom sjećanju ostala su mi studijska

š k o l i F r a n j e L u č i ć a u Ve l i k o j G o r i c i .

pu to van j a, d i pl o mski ko n ce r t t e moj

Uz pedagoški posao, bavim se i

mentor Dražen Košmerl koji me cijelo

p op ra vkom te š t i man j e h armo n i ka.

vri j e me u smj e ravao i vo d i o .

Uvijek volim pitati ljude s kojima razg-

Znam da imaš puno uspjeha sa svojim

ova ra m ka ko su se u o pće o d l u či l i za

učenicima na raznim natjecanjima.

svira nje ha rm onik e i po h ađan j e gl az-

M o l i m t e d a s n a m a p o d i j e l i š n e k o-

b ene š kole. Pa , kako j e to i zgl e dal o

l i ko savj e ta u ve zi me to da k oj i ma se

kod teb e i ka ko su i zgl e dal e te prve

ko ri st i š u svo me radu .

g od ine?

Ne mogu reći da radim po nekoj K a o p re d š k o l a c p o h a đ a o s a m g l a z -

posebnoj metodi, niti da sa svakim

beni vrtić u sklopu glazbene škole koji

u če n i ko m rad i m j e dn ako . P o k ušavam

je vodila prof. Marija Matanović, moja

se prilagoditi svakom učeniku individ-

učiteljica harmonike. Kada je došlo

ualno te od svakoga izvući maksimum

vrijem e za up is u gl azbe n u ško l u mo j

n j e go vi h mo gu ćn o st i . S matram d a j e

i z b o r b i l a j e g i t a r a , a l i re č e n o m i j e

najvažnije kod djece razviti naviku

da imam male prstiće i da bi bilo

svakodnevnoga vježbanja jer to je

n a j b o l j e d a s v i r a m h a r m o n i k u . Vr l o

prvi pre du vj e t za u spj e h . Ima m sreć u

53

da s djecom uspijevam razviti

A c a d e m y “ , a b u d u ć i d a j e s t ro -

d o b a r, p r i j a t e l j s k i o d n o s p a m i

ja rs ke stru ke , sj aj n o se u po tpu n-

je lakše pridobiti ih na rad i

jujem o u po sl u . No , o n se radu u

v jež b a n j e .

na š oj rad i o n i ci pl an i ra vi še po svet it i te k kada o de u mi ro vi n u .

Ono što bih istaknuo je da s u č en i ci ma po ku š ava m od g la zb e

Moram pohvaliti tvoj entuzijazam

napraviti

pojedine

oko up ri zo re n j a i i zve d be pl e sn e

slike, čime ih još više potičem

suite Dugine boje. Kako si došao

na kreativnost i stvaralaštvo.

na tu ideju i kako su tekle probe?

Zabrinjavajuće

Pretpostavljam da je bilo iznimno

priču

ili

je

koliko

to

d ana š n j o j d j e ci n ed osta je jer su

na p orno sve u skl ad i t i .

Dugine boje u mojem su radu s učenicima jedna od nezaobilaznih

Znam da se već neko vrijeme

kompozicija. Svi učenici susretnu

baviš

harmonika.

se sa spomenutom suitom, bilo

K ak o s i s e po če o b a vit i t im e? Je

da sviraju cijelu suitu ili pojedine

l i t o n a po r a n po sa o, ra d iš l i s ve

stavke ili su samo slušali ostale

isključivo sam i oduzima li ti to

učenike kako i stu i zvo de .

štimanjem

o s n ov n e š k o le su bro jn a , a l i s ve i h o b i l je ž ava l jub av m o je u či te lji ce, p ro f. M ar i je M ata n ovi ć, p rem a

p re v i š e v e z a n i z a e k r a n e i b r z a r ješ e n j a r a z n i h z a d a ća .

M o ja s je ća n ja iz

i n s tru m e nt u i g l a z b i k o ju je p re n i jela na m ene.

o d uz i ma pu n o v re m ena ?

Razgovarajući

sa

Sašom

Štimanje i popravak harmonika

Bastalcem, rekao mi je da je

Praizvedbom sam jako zadovol-

posao je koji me zanimao još kao

to napisao kao jedan moderni

jan jer mislim da smo uspjeli

studenta, a njime sam se ozbiljno

balet. Budući da je naša škola

napraviti veliki posao u relativno

počeo baviti 2016. godine kada

ujedno i plesna, tu se rodila

kratkom vremenu, a najbolja

sam završio školovanje u Italiji na

i d e j a o v e l i k o m p ro j e k t u k o j i b i

stvar od svega je ta da su se

“Accordion Craft Academy” koja

spojio više odjela škole. Najveća

djeca još više sprijateljila i da

se održava u tvornici Victoria.

poteškoća bila je skupiti toliko

i m j e s v i m a t a j p ro j e k t o s t a o u

Pos a o j e t o ko j i m e op uš ta i koji

djece u isto vrijeme i na istom

jako lijepom sjećanju. Posebno

z a i s t a v o l i m r a d i t i . Tre n u t n o j e

m jestu.

će mo pamt i t i i pu to vanj e u P ul u

naporno jer imam dvoje male

gdje smo izveli Dugine boje na

d j e c e k o j o j j e p o t re b n a p a ž n j a

Moram zahvaliti svojoj supruzi

otvorenju 42. međunarodnih

pa radim većinom po noći kada

koja je odradila najveći dio orga-

su sre ta h armo n i kaša.

oni spavaju. Supruga Marija

nizacije oko zajedničkih proba jer

i ja radimo u istoj školi, ali u

to nika k o n e bi h sam u spi o . Jo š

Ve z a n o z a t v o j o b i t e l j s k i ž i v o t

s u p ro t n i m t u r n u s im a ka ko b is m o

jedan izazov bio je taj što smo

– u braku si s harmonikašicom

mo g l i u s kl a d i t i s ve ob a vez e oko

prije praizvedbe imali samo dvije

Marijom Ostrugač Jugec s kojom

d je c e i o bi t e l j i .

zajedničke probe s plesačima jer

i radiš u istoj školi. Koliko vam ta

nismo imali prostor gdje bi mogli

harmonikaška veza pomaže u radu

s vi z a jedn o o drad i t i pro bu .

sa svojim klasama? Dajete li si

U slučajevima kada imam puno posla koji treba obaviti u kratkom

me đu so bn e savj e te , rasp r avl j at e

v re m e n u , i m a m p o m o ć . N a i m e ,

Kako si zadovoljan s praizved-

l i o n e k i m p ro b l e m i m a v e z a n i m

Marijin otac, Danimir Ostrugač,

b om i bi l i n e ke stvari po stavi o i

uz pristup vježbanju, motivaciji

moj punac i prijatelj, školovao

od ra d io dru gači j e ?

i l i po sao o stavl j ate i zva n k uć e?

s e uz m e n e n a „ Accord ion C ra ft

54

HRVATSKA

Tak o j e ! H a r m o n i k a na s je s p ojila p rije 15 go d i n a i mislim da smo jedno drugome puno pomogli j e r s m o z a p r a v o d o s t a r a z l i č i t i i s j a j n o s e n a d opunjujemo. Ne ostavljamo posao izvan kuće jer oboje uživamo u tome, a mislimo i da djeca uče iz na š e ga pr i mj e r a . Poneka d d a nim a ne ra zgo varamo o poslu, a ponekad su to sati koje provedemo u d e ba t a m a o u čenicim a , p rog ra m im a , vježban j u , pristupu radu i slično. Razmjena iskustva i ideja puno nam pomaže u poslu i pristupu učenicima.

N ar a v n o da po n e ka d b ud e i nesla g a nja oko n e ki h o d lu ka pa o bi čn o b ud e “rekla sa m t i” verzi j a, al i s v e je t o d i o n a š e g ob itel jsko-p os lovnog a odn o sa koji zajednički gradimo i mislimo da nam zasad z ais t a do bro i de !

Šti m a n je i po p ravak h a r m o n i k a je p o s a o k o j i m e o pu š ta i k o ji z a i s ta vo lim ra d i ti . Tre n u tn o je n a p o r no je r i m a m d vo je m a l e d jece k o jo j je po tre bn a paž nja p a ra d i m ve ći n o m p o no ć i k a d a o n i s p ava ju. Su pr uga M a r i ja i ja ra d i m o u i s to j š k o l i , ali u s u p ro tn i m tu r n u si m a k a k o bi s m o mo gli u s k l a d i ti s ve o baveze o k o d je ce i o b itelji.

SVIJET

POS U

VOLIM SVOJ A O I U Ž I VA M U O V O M E Š TO RADIM TATJANA MAR X R azg ovaral a: B il j ana B a s t a l e c

Ne razmišl j a j uć i m nogo o to m k o ra k u, vi š e i z z n ati želje, 1 991. god i ne p re d a l a s a m z a m o l b u z a a u s tra l s k u v i z u i dobila viz u sa st a l ni m m je s to m bo ravk a . D a l a s a m ot k az u ško l i u koj oj sa m ra d i l a , o bavi je s ti l a s v u ro d binu i pr ij ate l j e d a se se l i m i po tpu n o n a i vn o i n e u p ućeno k re n u l a s a m n a p ut.

58

SVIJET

Kako je započeo vaš glazbeni

Godine 1980. započela sam

p ut ?

š k o l o v a n j e u s re d n j o j g l a z b e n o j školi, također u Kragujevcu, u

Jo š u r a n o m d j e t injstvu p oka z iv-

klasi Milana Tomića, brata profe-

ala s a m n a kl o n o s t p rem a g la z b i.

sora Ra do mi ra To mi ća. S l j e de će

Sjećam se da sam bila fascinirana

godine, 1981., profesor Radomir

dirigentima pa bih kao dijete

To m i ć z a p o č e o j e r a d n i s t a ž u

s t aja l a i s pre d t e l e vizora ka d a je

Muzičkoj školi u Kragujevcu i ja

b io n e ki pr i j e n o s orkes tra s d iri-

sa m b ila raspo re đe n a u n j e go vu

gentom i dirigirala bih s dirigen-

kla su u prvo j ge n e raci j i n j e go vi h

tom. Moja majka, koja je inače

učenika .

bila liječnica, uočila je moju

K a o s re d n j o š k o l k a p o s t i g l a s a m

naklonost prema glazbi i kada

zna ča jne re zu l tate :

sam napunila 9 godina, upisala

- 1. mjesto na Republičkom

m e u M u z i č k u š k o l u D r. M i l o j e

ta km ičenj u u Be o gradu

Milo j e v i ć u Kr a gu jevcu.

-

U moje je vrijeme to bio uzrast

ta km ičenj u u Be o gradu

kada su se djeca upisivala u

-

g l a z b e n u š k o l u – o d 3 . r a z re d a

harmonikaša u Puli gdje sam pred-

osnovne škole, tako da bi zajedno

stavljala Jugoslaviju na Svjetskom

z av r š i l i o s n o v n u školu i osnovnu

trofeju u Karakasu (Ve n e zu e l a) u

g laz be n u š ko l u .

seniors ko j ko n ku re n ci j i .

Odsjek harmonike u kragujevačkoj

To je b ilo j e dn o pl o dn o svi račko

g laz be n o j š ko l i bi o je ta d a još u

razdoblje u kojem je harmonikaški

„povoju“, da tako kažem. Moj

odjel Muzičke škole u Kragujevcu

prvi nastavnik bio je profesor

dolaskom profesora Radomira

B o g o l j u b D i mi ć, i na če na sta vnik

Tom ića do ži vi o pro cvat.

1.

1.

mjesto mjesto

na na

Saveznom Festivalu

d je ti n j st vu p o k a z i va l a sam n a k l o n o s t p rem a g l a z bi . Sjeć am s e d a s a m b ila f a s ci n irana d i r i g e nti ma p a s a m k a o d ijete s ta ja l a i s p red te l e vi zo ra i d i r i gi rala s d i r i g e nto m .

M o ja majk a, k o ja je inače

s o l f e g g i a j e r j e n a s t a v n i k a h a rmonike nedostajalo. Ono što

Gdje ste se sve školovali? Možete

je zanimljivo jest to da se tada

l i u s p o re d i t i g l a z b e n o š k o l s t v o

harmonika svirala stojeći. Ipak,

ta d a i d an as?

b i l a l i je č nic a, u o či l a je m o ju

u mo m 2 . r a z re du niž e g la zb ene š k ole po če l i s m o s vira t i s jed eći.

Po

završetku

U 3 . r a z re da n i ž e g la zb ene škole

bene škole 1983. godine otišla

prešla sam u klasu profesorice

sam u tadašnji Sovjetski Savez

Milice Lazarević koja je bila

na

n a s a m o m p o č e t k u k a r i j e re . J a

sam raspoređena u Kijev gdje

sam bila njezina prva učenica.

sam započela redovni studij

U njezinoj sam klasi završila

na tadašnjem Konzervatoriju

nižu glazbenu školu i postigla

Čajkovski, a sadašnjoj ukrajin-

z a p a ž e n e re z u l t a t e n a F e s t i v a l u

skoj Nacionalnoj muzičkoj aka-

nižih muzičkih škola u Leskovcu

d e m i j i , u k l a s i e m i n e n t n o g p ro -

(1. nagrada i 100 poena), Zaječaru

fesora Vladimira Besfamiljnova.

te Republičkom takmičenju u

U K ijevu sam o stal a 7 go d i n a i tu

B e o gr a du .

sa m za vrši l a i po std i pl o mski stu -

daljnje

Jo š u ra no m

srednje

školovanja.

glaz-

Bila

n a k l o n o s t p rem a g l a z bi i k ada s a m n a p unila 9 g o di na, upisala me u M u z i čk u š ko lu.

dij u klasi istog profesora. Za

Kako to da ste otišli živjeti i raditi

Koliko su Australci drugačiji od

vrijeme studija postigla sam

u A us tral i j u ?

Balkanaca? Ima li nešto na što se

s l je de će re z u l t a t e :

n i dan dan as n i ste n avi k l i ?

- 3. mjesto na Međunarodnom

Po završetku školovanja u Kijevu,

natjecanju

u svojoj 25 go d i n i , vrat i l a sam se

Australija je u svakom pogledu

u Beograd i započela radni odnos

dru gači j a o d e u ro pski h zemal j a,

k on ku re n ci j a )

u Muzičkoj školi u Pančevu. S

p r i j e s v e g a k u l t u ro l o š k i . B u d u ć i

- 2. mjesto na Međunarodnom

ob zirom n a to da mi j e te t ka po

da su bijelci naselili kontinent

natjecanju harmonikaša – Svjetski

majci, s kojom sam veoma bliska,

prije nešto manje od 300 godina,

k u p u Tr o s s i n g e n u , N j e m a č k a

već g od i n ama ži vj e l a u Au stral i j i

ta činjenica svakako utječe na sve

( s e n i o r s ka ko n ku rencija ).

sa

pozvala

s f e re ž i v o t a , p a i n a u m j e t n o s t

me da emigriram u Australiju.

i obrazovanje. Ovo što ću sada

I povijesno i činjenično, prva sam

Ne razmišljajući mnogo o tom

iznijeti je moje viđenje života

laureatkinja ova dva prestižna

koraku, više iz znatiželje, 1991.

ovdje poslije tridesetak godina

natjecanja u seniorskoj konkuren-

g od ine pre dal a sam zamo l bu za

proživljenih na ovom kontinentu.

ciji s prostora bivše Jugoslavije. O

australsku vizu i dobila vizu sa

ovom periodu moga umjetničkoga

stalnim mjestom boravka. Dala

Ovdje žive ljudi svih nacional-

sazrijevanja i stvaranja piše i

sam otkaz u školi u kojoj sam

n o st i , svi h vj e ro i spo vi j est i i svi h

moj kolega Dragiša Milanović

ra d ila , obavi j e st i l a svu ro d bi n u i

rasa. Diskriminacija po bilo kojoj

u svojoj knjizi “Najveći uspesi

prijatelje da se selim i potpuno

osnovi zakonom je zabranjena.

s r p s ki h h a r m o n i k a ša na svetskim

na ivno i n e u pu će n o kre n u l a sam

Ovdje nema “gastarbajtera”

takmičenjima (period od 1965.

na p ut.

jer smo svi, osim Aboridžina,

u

harmonikaša

Klingentalu

(seniorska

g od i n e do 1 9 9 0 . g od ine)“.

svojom

obitelji,

“dođoši”. Svi donosimo sa sobom

60

SVIJET

svoju kulturnu baštinu, svoje

na ovoj ‘srednjoj’ razini ne ulaže.

navike, svoja načela itd. Odnos

Rijetko ćete vidjeti na televiziji

p re m a o b r a z o v a n j u d r u g a č i j i j e

prijenos nekog koncerta klasične

nego na Balkanu. Moje iskustvo je

g la zb e. Ko n ce rt i u do bri m dvo r-

d a A u s t r a l ci , t j . A ng los a ksonci,

a na m a su sku p u ži tak i u gl avn o m

više odabiru sport, izlazak u

su na m ij e n j e n i i mu ćn i ma.

prirodu ili odlazak na plaže pored oceana, nego na obrazovanje.

Ja sam 1993. godine osnovala

I z u z e t a ka , n a r a v n o , im a .

Udruženje harmonikaša Australije ( A u s t r a l i a n A c c o rd i o n Te a c h e r s

Moju školu, koju vodim ovdje već

A s s o c i a t i o n I n c ) č i j a s a m p re d -

30 godina, pohađaju uglavnom

sjednica od samoga početka.

A z i j a t i – K i n e z i i V i j e t n a m c i . Tu

Od ta d a pa do dan ašn j e ga dan a

i t amo bu de po n eki b ijela c, a l i

organiziramo

r ije t ko . A z i j a t i s e od nose p rem a

natjecanje

obrazovanju s poštovanjem, ulažu

Australian

mnogo u obrazovanje svoje djece

Accordion Championships and

pa tako i u njihovo glazbeno obra-

Fest iva l.

međunarodno

harmonikaša

–

International

zovanje. Njihova djeca uče se disciplini od malih nogu, redovni su

To j e z a p r a v o n a t j e c a n j e f e s -

na satima i ne propuštaju nastavu.

tivalskog tipa. Naime, svatko

Roditelji im grade radne navike

j e d o b ro d o š a o i s v a t k o s e v r a t i

o d r a n o ga d j e t i n j s tva . S njim a je

kući s nekom nagradom. Cilj

zadovoljstvo raditi jer roditelji

nam je popularizacija instru-

uče djecu da cijene profesore

menta i stvaranje platforme za

i podržavaju moje pedagoške

m la d e l ju de ko j i že l e svi rat i h ar-

metode. Kod Anglosaksonaca

moniku. Smatramo da ozbiljnih

je drugačije, pa i kod mnogih

harmonikaških natjecanja ima

d r ug i h bi j e l a ca . J a sa m trenutno

u Europi na svakom koraku,

u situaciji da mogu birati učenike

a mi smo ipak zemlja gdje se

i u v i j e k p re d n o s t i m a j u A z i j a t i ,

glazbom malo tko bavi profesion-

baš zbog tog svog odnosa prema

alno. Naše natjecanje i festival

r ad u i v j e ž ba n j u .

atraktivni su zemljama Južnog Pa cifika , Ki n e zi ma. Uo stal o m, mi

Ima stvari u životu na koje se

smo Europljanima egzotična des-

ovdje nisam ni dan danas navikla,

t ina cija . S vi ko j i su t i j e ko m o vi h

n p r. m e n t a l i t e t A n g losa ksona ca .

skoro 30 godina došli na naše natjecanje, vratili su se kući zado-

Kakav je bio status harmonike

voljni i zahvalni za jedno takvo

k ad a s t e t e k do š l i u A us tra l iju?

is kustvo .

Status harmonike, kao i bilo kojeg

Više

drugog glazbenoga instrumenta,

natjecanju i festivalu možete

d ale ko j e i s po d e u rop ske ra zine.

pronaći na našoj internetskoj

Kao što rekoh, Australija je zemlja

stra nici www.aata.o rg.au .

b iz n i s a i s po r t a . U um jetnos t se

informacija

o

našem

61

O d n o s p rem a o bra zova n ju d ru gač i ji je n e g o n a B a l k anu.

M o je i s k u s t vo je d a Au s tra l ci , t j.

An g l o s a k s o n ci , više o d a b i ru s po r t, i z laz ak u pr i ro d u i l i o d laz ak n a p l a že p o red o ce a n a , n e go na o bra zovanje.

Kakav je sustav glazbenog školovanja u Au stral i j i ?

Zanimljivo je da u Australiji, kao i u drugim zemljama Novog svijeta ne postoje državne glazbene škole. Glazbeno je obrazovanje isključivo privatno. Država i m a o r g a n i z i r a n i i s p i t n i s u s t a v, n e š t o sl i čn o i zvan re dn i m i spi t i ma u n aši m g l azbenim školama. Država je dala plan i program ispita, što se mora položiti u ko j e m razre du i u o rgan i zaci j i A ust r al i an Music Examination Boarda kandidati po l ažu i spi te . Razre d i su o d 1. d o 8. p a po sto j e dvi j e vrste d i pl o ma po sl i j e i sp i t a – Associate Diploma i Licentiate Diploma.

Postoji jedna srednja glazbena škola u S ydn e yu , al i dru gači j e g pro fi l a neg o k od nas – ovdje tu školu mogu polaziti i učenici ko j i se n e će bavi t i gl azbo m.

P i šu l i su vre me n i au stral ski ko mp ozi t or i

62

SVIJET

M oju školu, koj u vod i m

za h armo n i ku ? M o že te l i i zdvo j i t i n e ke ?

ovdj e već 30 god i na ,

Ko l i ko j e me n i po zn ato , o vd j e n e ma ko mp ozi t or a

po h ađaj u ugl av nom A zi jati – K in ezi i Vi j e t na m c i . Tu i t a mo bud e p o ne k i b i j e la c, al i r ijetko. A zi j at i se o dn ose pre m a ob ra zovan ju s poštovanj e m , ul a žu mn ogo u o b ra zova nj e svoje dj ece p a t a ko i u n j ih ovo gl a zb e no o brazovan j e. N j i hova dje ca uče se d i sc i p l i ni o d malih n og u, re d ov ni su na satima i ne p rop ušt a ju na stavu. R od i te l j i i m gra d e ra d n e n av i ke od ra noga dje tin jst va. S nj i m a j e z adovolj st vo ra d i t i j e r ro ditelji u če d j e c u d a c ije n e profe sore.

za h armo n i ku . Čime se bavite i jeste li koncertno aktivni? Kako i zgl e da j e dan vaš radn i dan ?

Bavi m se i skl j u či vo pe dago gi j o m i svi ram u J AG A bendu. JAGA bend čini pet glazbenica iz razl ičit ih ze mal j a, a svi ramo u kraj i n sku n aro dn u glazb u j er nam je voditeljica Ukrajinka, ona je i osnovala bend.

Gospođa koja svira cimbale je iz Bjelorusije, ja sam i z S rbi j e , fl au t i st i ca j e po ri j e kl o m Li tvan ka , vi ol i ni st i ca j e Ukraj i n ka, a ko n trabasi st i ca j e A ust r al k a.

Sviranje u ovom bendu mi je poput opuštanja, nije zah t j e vn o i u vi j e k j e zabavn o .

Budući da djeca ovdje idu u školu samo prijepodne, moja nastava počinje od 15 sati i traje do 21 ili 22, kako koji dan. Subotom držim nastavu od 8 ujutru do 17 sati. Imam mnogo posla jer držim i nastavu klavira. Volim svoj posao, uživam u ovome što rad i m, u ko n taktu s d j e co m i ml ad i m l j ud i ma.

Z A D O B R E S T VA R I T R E B A V R E M E N A I N I Š TA N E DOLAZI SAMO OD SEBE

64

MLADI I USPJEŠNI

BORNA ŠESTAK

R azgovarao: I van G olub

65

Kako je počelo tvoje glazbeno ob ra zova n j e ?

Moje

moja ljubav na prvi

glazbeno

započelo

je

Harmonika je bila

obrazovanje

2010.

godine

u

Osnovnoj školi Novi Marof – osnovno glazbeno obrazovanje.

pogled, a nedavno me počelo zanimati

Upisao sam predškolski razred

produciranje

g d je s u nas u či l i o sn o ve gl azbe i svira nje b lo kfl au te . Tada sam prvi

glazbe, rad u

put naučio crtati violinski ključ i znam da mi je trebalo dosta

studiju, miks i

v re m e n a d a s h v a t i m s v a k i p o t e z , dok sam note i njihovo trajanje

master glazbe.

shvatio odmah. Sviranje blokflaute istomi je uvelike pomoglo s razvojem sluha .

Re ci n am mal o vi še o se b i , svoj i m Je li harmonika bila tvoj prvi izbor

h o bi j i ma, i n te re si ma.

il i si ž el io svi rat i n e što dru go ?

U slobodno vrijeme volim učiti Isprva me oduvijek jako zanimao

svirati nove instrumente ili samo

klarinet, a zatim udaraljke. Klarinet

i straži vat i o po j e d i n i m i n s t r umen-

m i j e b i o p r v i i z b o r, f a s c i n i r a o

tima koji mi se čine zanimljivim.

m e zb og bo j e i to n a, a u daral j ke

Nedavno me počelo zanimati pro-

zbog same raznovrsnosti instru-

duciranje glazbe i rad u studiju,

m ena ta koj i se u če svi rat i kada si

mi ks i maste r gl azbe i sl i č no. O d

ud a ra l jka š. No sve se to pro mi j e -

drugih instrumenata jako volim

n i l o k a d a s a m p r i j e u p i s a u g l a z-

svi rat i bas gi taru , a i n ače i zađ em

b e n u š k o l u s a s v o j i m ro d i t e l j i m a

s prijateljima van na piće, u šetnju,

bio na jednoj zabavi na kojoj je

u t e r e t a n u i l i š t o v e ć . Ta k o đ e r,

svirao harmonikaš i jednostavno

če sto se zn am n aći s ko l e g ama p a

je to bila ljubav na prvi pogled.

samo sviramo i uživamo. Imam i

D o š a o s a m n a u p i s e , t re b a l i s m o

psa pa kad se tre bam ‘’o dmak nut i

is p unja va t i papi re i u pi sat i o dabi r

o d svi j e ta’’ o de mo u še tn j u. J ak o

instrumenta koji bismo htjeli svirati

vo l i m ži vo t i n j e i ži vo t be z p sa mi

i m oja m a ma j e sko ro au to matski

je nezamisliv i prazan. Mislim da

već upisala klarinet jer udaraljki

svat ko tre ba n e ko g d l aka vog p r i-

nije b ilo u to j gl azbe n o j ško l i , al i

jatelja jer oni ponekad razumiju

ja sa m u zadn j i tre n u tak re kao da

vi še n e go l j u d i .

želim svirati harmoniku te sam iznenadio sve tamo prisutne. Sada

Imaš

li

dovoljno

slobodnog

ka d a g led am n a tu si tu aci j u , svo j

v re m e n a z a d r u g e s t v a r i k o j e t e

iz b or ne b ih pro mi j e n i o n i za što .

zan i maj u ?

Nadam da će buduće generacije u mojoj obitelji uzeti neki od instrumenata u ruke i uživati u glazbi i voljeti je koliko i ja, a da ću im ja bar na neko vrijeme moći biti netko na koga se ugledaju.

Sve ovisi u kojem se periodu

Kako puniš baterije za nove

godine nalazimo. Trenutno je kraj

u spj e h e ?

školske godine i slobodnog je vrem ena sve man j e i man j e zbo g

Jednostavno uzmem mali predah

natjecanja, ispita u školi, pri-

i razbi stri m gl avu . S vakome j e t o

p rem a z a akade mi j u te državn i h

p o t re b n o i n i t k o n e m o ž e r a d i t i

m a tura . No , čak i u sve mu to me

24/7 u svo m pu n o m po t enc i j al u.

uvijek se može i stigne naći

K a d b i t o t a k o m o g l i , n a p ro s t o

v re m e n a z a o s t a l e s t v a r i , a l i j o š

n e bi bi l i l j u d i n e go stro j evi , al i

uvijek se mo raj u zn at i ko j e stvari

z a t o č o v j e k m o r a d o b ro p o z n a -

su p riori te tn e u ko j e m tre n u t ku .

vat i se be i svo j e gran i ce.

Uzmeš li nekada pauzu od glazbe/

Ima

ha rm oni ke i n a ko j i n ači n ?

gl azbe n i ka?

Kad malo bolje razmislim zapravo

U mo j o j o bi te l j i pri j e mene ni t k o

sa m uvije k u gl azbi , bi l o to samo

nije bio glazbenik. Jedino sam

slušanjem glazbe, sviranjem

ču o pri če da j e mo j prad j ed j ak o

drugih instrumenata, sviranjem s

volio glazbu i uživao u njoj pa,

prijateljima, razmišljanje o glazbi,

tko zna, možda sam to naslije-

itd., no sve to ima svoju drugačiju

d i o o d n j e ga. S vakako se nad am

ulog u koj a mi mo že ko ri st i t i kao

da će buduće generacije u mojoj

p a u z a o d ‘ ’s l u ž b e n o g ’’ s v i j e t a

obitelji uzeti neki od instrume-

g la zb e.

nata u ruke i uživati u glazbi i

li

u

tvojoj

obitelji

još

67

Jedne godine voljeti je koliko i ja, a da ću im

na t jeca n j e i n a po l a pu ta sh vat i l i

ja b a r n a n e ko v r i jem e m oći b it i

smo da smo zaboravili harmon-

n e t k o n a ko ga s e ug led a ju.

iku s ta vit i u au to j e r sam taman prije vježbao . Mislim da u životu

Na koje nastupe i natjecanja si

nisam toliko žurio po nešto. Na

n ajp o n o s n i j i ?

svu sreću, moja kategorija je bila rano ujutro sljedeći dan, čega

Svakako bih istaknuo nastupe

smo se također sjetili na pola

u K o n c e r t n o j d v o r a n i Va t r o s l a v

p uta na po vrat ku pa smo sh vat i l i

Lisinski i Hrvatskom glazbenom

d a ne tre bamo to l i ko žu ri t i .

zavodu

te

prošlogodišnje

krenuo sam s majkom prema Daruvaru na natjecanje i na pola puta shvatili smo da smo zaboravili

n at je ca n j e u D a r uva ru koje sa m i

Im a š l i ž e l j u o stat i u H rvatsko j i l i

osvojio, ali isto tako i natjecanje

ćeš daljnje obrazovanje nastav-

iz s o l f e ggi a n a ko jem sa m d ob io

it i neg d j e u i n o ze mstvu ? Z ašto ?

harmoniku staviti u

na svaki nastup na kojem sam

Vo l i o b i h s v o j e o b r a z o v a n j e

auto jer sam taman

bolji nego što sam bio na prošlom

nastaviti u inozemstvu zbog

i k o ji me gr a d i ka o g la zb enika .

drugačijih načina rada, novih

100 bodova. Iako, ponosan sam

poznanstava, a primarno radi Ima li kakvih zanimljivih aneg-

novih

iskustva

koje

takve

d ot a s i s t i h ?

m o g u ć n o s t i o s t v a r u j u . Vr l o p r i mamljivo mi zvuči i Erasmus

Jedne godine krenuo sam s

p ro j e k t u k o j e m b i h d e f i n i t i v n o

majkom prema Daruvaru na

volio sudjelovati te iskusiti rad

prije vježbao.

Mislim da u životu nisam toliko žurio po nešto.

Imam i psa pa kad se trebam ‘’odmaknuti od svijeta’’ odemo u šetnju. Jako volim životinje i život bez psa mi je nezamisliv i prazan. Mislim da svatko treba nekog dlakavog prijatelja jer oni ponekad razumiju više nego ljudi. raznih profesora, upoznavati

ću nakon dvije godine svoje

izvrsnih glazbenika, profesora, a

srednjoškolsko

obrazovanje

po n aj pri j e l j u d i i z Ce n tra p rek o

na sta vit i i završi t i u Z agre bu , n o

natjecanja. Iznimno sam zahva-

nikad ne bih promijenio svoju

l an n a o vo j pri l i ci za i n te r vj u d a

odluku oko toga. Za 5 godina bih

izrazim svoje mišljenje i da se

svakako volio uspješno završiti ili

p re d s t a v i m s v i m a k o j i ć e č i t a t i

završavati akademiju te nastaviti

časo pi s.

svoju kari j e ru , a za 15 go d i n a n a n e k o m d o b ro m r a d n o m m j e s t u

K o j e s u p re d n o s t i i m a n e b a v -

p rofesora i l i so l i sta.

l j e n j a gl azbo m?

Vidiš li se više kao pedagog ili

Prednosti su te da je glazba jezik

ka o s ol i st ?

ko j i svi razu mi j u i ko j i svi mog u pričati. Glazba u svima potiče

Zanimaju me obje strane kari-

neku emociju, svakog potakne na

jere i že l i o bi h i spro bat i i j e dn o

razmi šl j an j e i , i zme đu ost al og a,

i drugo te pronaći ono što mi

ne postoji nitko tko glazbu

najbolje odgovara i što najviše

n e v o l i . Ve l i k a č a s t b a v l j e n j a

volim. Nakon akademije volio bih

glazbom je da ja kao glazbe-

biti solist, čak i imati svoj komorni

nik mogu nekome predstaviti

sa sta v, a kad mal o o stari m, bi t i

n e ku skl ad bu n a ko j o j sam d ug o

p ro f e s o r i s v o j e z n a n j e p re n o s-

radio i da potaknem u nekome

iti drugima. Isto tako smatram

e mo ci j e . S va ta po zn an stva i sve

d a p e d a g o z i n e b i t re b a l i s v o j

te prilike koje nisam ni mogao

posao shvaćati striktno i samo

zamisliti da ću dobiti su nevje-

p od uča vat i o gl azbi i h armo n i ci ,

rojatne i potičem svakog tko

već i pomoći ljudima, pogo-

razmišlja o bavljenju glazbom

tovo u sre dn j o ško l sko j do bi , da

da po čn e , bare m samo i z g ušt a,

p os ta nu bo l j i , zre l i j i l j u d i .

za sebe. Mane su definitivno

n o v e gr a do v e u Europ i i s vijetu,

manjak slobodnog vremena, vrlo

učiti nove jezike, svirati u raznim

S m a t r a š l i d a j e k l a s i č n a h a r-

često zna i financijski biti skupo,

koncertnim dvoranama i slično,

monika dovoljno zastupljena u

no ne bih to nazvao manama,

ali svakako ću se nakon aka-

Hrva tsko j ?

nego žrtvama koje svatko od nas

demije vratiti barem na neko

mora podnijeti da bi se mogao

vrijeme u Hrvatsku da pomog-

Sviđa mi se u kojem smjeru

baviti glazbom, kao što i bilo

nem predstaviti harmoniku u

id e i s matram da smo j e dn a o d

koje drugo zanimanje zahtjeva

n jez i n o m pu n o m p otencija lu.

država koja stvarno pokušava što

n e ke svo j e žrtve .

v i š e p ro m o v i r a t i h a r m o n i k u k a o G d je s e v i d i š z a 5, a g d je za 15

klasični instrument. Iako smo vrlo

D a n i si o dabrao gl azbu , č i me b i

g od i n a ?

m a l a d r ž a v a , b ro j h a r m o n i k a š a

se bavi o ?

stalno raste, kao i popularnost N a o v a kv a pi t a n ja ne vol im b a š

instrumenta kao klasičnog, ali

Pa nemam baš puno interesa

d av a t i o dgo v o re jer sa m na učio

i broj samih događanja poput

osim glazbe, ali oduvijek sam

d a n i ka d n e mo gu z na t i g d je će

smotri, natjecanja i skupova.

vo l i o au te i vo l i o sam gl e d at i F1

me život uputiti. Kad sam upi-

Ta kođ er, u t j e caj H armo n i kaško g

utrke, Rally utrke i ostalo, tako

sivao srednju glazbenu školu

centra je izniman te mi je jako

da mi sl i m da n i j e bi l o glazb e d a

u Va r a ž d i n u n i s a m p o m i s l i o d a

velika čast surađivati s timom

bi h se svakako o ku šao u nek om

70

sportu koji zahtjeva da budeš

kvalitetno vježbati i da je prije

d ob a r v o z a č.

svega stvar u kvaliteti, a ne kvant i t e t i . Ta k o đ e r, n a u č i o s a m i d a

I m a š l i g l a z b e n e u z o re i l i u z o re

z a d o b re s t v a r i t re b a v re m e n a i

o p ć e n i t o ? Ako da , z a što b a š njih

da ništa ne dolazi samo od sebe.

s mat r a š u z o r i m a ?

Naravno, ne smijem zaboraviti s v o j u p r v u p ro f e s o r i c u B r a n k i c u

Ne bih izdvajao neka posebna

Geček koja me uvela u glazbu,

imena

up ozna la s h armo n i ko m, n au či l a

jer

uzorima

smatram

svakoga od koga mogu nešto

os nove i j o š mn o go vi še .

naučiti, bio on bolji ili lošiji. Iz svega možemo izvući nekakvu

I za kraj nam reci tko ti je najveća

lekciju i neki savjet pomoću

p od rš ka n a tvo m pu tu .

kojega možemo poboljšati sami sebe.

Apsolutno najveća podrška su m oji rod i te l j i ko j i me po državaj u

B u d u ći da s i kl a s ično ob ra z ova n

u svakom smislu. Neizmjerno

g laz be n i k, ka kv u g la z b u s luš a š?

sa m z a hval an što i mam ro d i te l j e koji mi pružaju veliku podršku.

Od glazbe slušam sve pomalo,

Smatram da su i oni velikim

osim glazbe koja je popularna

dijelom zaslužni što sam danas

među nekim mojim vršnjacima,

ovd je g d j e j e sam. Tako đe r, mo j e

takozvanih cajki i sličnih žanrova.

p r o f e s o r, k o j i m e p o d r ž a v a u

U zadnje vrijeme odgovara mi

svakom smislu, ne samo glaz-

e l e k t ro n s k a g l a z b a j e r m i u v i j e k

beno, velik je oslonac. Ne smijem

d i ž e r a s p o l o ž e n j e i d a j e e n e rg -

zaboraviti ni svoje kolege od

iju tijekom dan. Uživam i u hip

kojih učim svaki dan i koji su

hop glazbi 80-ih i 90-ih godina,

također uvijek tu kada treba.

modernoj trap glazbi koju bih

Sa m a p o mi sao n a vri j e me , ži vce

volio naučiti raditi, a oduvijek

i ostale stvari koje su svi ovi ljudi

s a m v o l i o s l u š a t i i ro c k g l a z b u .

prošli samo da bi mene učinili

Naravno, uživam i u klasičnoj

boljim glazbenikom, a naposl-

glazbi, a posebno mi se sviđa raz-

jetku i boljim čovjekom, mi je fas-

d ob l j e ro m a n t i z m a .

cinantna i razina zahvalnosti koju i m a m p re m a s v i m a n e m o ž e s e

U čijoj si klasi i što je najznačajnije

op isa t i ri j e či ma i d j e l i ma.

što si od profesora do sad naučio?

N a kra ju sve ga že l i mj o š j e dn o m U klasi sam profesora Saše

za hva l it i e ki pi i z H armo n i kaško g

B as t a l e ca i o n me na učio većinu

centra na ovoj jedinstvenoj

stvari koje znam. Naučio me prije

p ril ici.

s v e g a ka ko bi t i d ob a r g la z b enik i k a k o r a z m i š l j a t i ‘ ’ i z v a n k u t i j e ’’ kad dođe do izvedbe skladbi, analiziranja, kako se nositi s tremom prije nastupa, kako

Zahvalan sam svojim roditeljima, profesoru i kolegama. Sama pomisao na vrijeme, živce i ostale stvari koje su svi ovi ljudi prošli samo da bi mene učinili boljim glazbenikom, a naposljetku i boljim čovjekom, mi je fascinantna i razina zahvalnosti koju imam prema svima ne može se opisati riječima i djelima.

72

STRUKA

Čimb e ni c i u s pj e š n os t i u glazb e no m e obr a z ova n ju M a ja Tal aji ć, pro f. m ento r,

GŠ Zl atk a Baloković a, Z agreb

S až e t a k : M n o go je r a z log a koji ut ječu na dj e cu i

P o j am u spj e h a za svako g o d n as pre dstavl j a nešt o

mlade i na razinu njihove uspješnosti u onome što

drugo, ali ipak postoji opća definicija istoga. Moja

s t v a r a j u . K ro z o d re đ e n e č i m b e n i k e u t j e č e m o n a

definicija uspjeha je stanje u kojem živite svoje

povoljno djelovanje glazbenog obrazovanja i moti-

osobne vrijednosti, ističete se više od drugih u

viranost učenika. U želji za osobnim postignućem,

o d r e đ e n o m e s e g m e n t u p o s l a , a p r i t o m o s t v a r-

kako u č e n i k a t a k o i njihovih na st a vnika , v ažn o j e

ujete rezultate i postižete ciljeve. Ciljevi koje

prepoznati različite čimbenike kao sredstva kojima

smo si postavili mogu biti materijalne, emotivne

raspolažemo te njihovu konkretnu i jasnu primjenu

i l i po sl o vn e pri ro de . Na te me l j u svo j i h p ot reb a i

u p roc e s u u č e n j a i us m jer a va nju a kt ivnos t i.

ž e l j a s t v a r a m o v i z i j u , s t a l n o m u s re d o t o č e n o š ć u i ustrajnošću svjedočimo njezinu razvoju i rastu, a

Ključne riječi: uspjeh, glazbeno obrazovanje, moti-

po to m i re al i zi ramo .

vacija, osobni ciljevi, mjerila vrijednosti, osobine, s p o so bn o s t i l i č n os t i

U s p j e h n i ka d a n e d ol a z i s l u ča j n o Uspješni ljudi nisu samo kreativni, pametni i Ok r u ž e n i s m o u s pješnim l jud im a ... V id im o n j i h o v

poduzetni pojedinci, to su oni koji puno rade,

t r u d , n j i h o v a p o s t i g n u ć a i re z u l t a t e . P o s t o j e o n i

o n i ko j i su do vo l j n o h rabri i ko j i su o d l u č i l i r ad i t i

koji bi to htjeli biti... i postoje oni kojima nije

o n o što vo l e pa svo j o m pre dan o šću , u por nošć u i

važno hoće li biti uspješni ili ne; njih uspjeh s

marljivošću postižu javno priznanje, slavu ili bogat-

r az lo go m z a o bi l a z i. N e p os toji, nit i će ika da po st-

stvo. Snaga uspjeha ne leži samo u znanju. Znanje je

ojati jedinstvena formula za uspjeh, zato što je put

imanje, ali samo imanje ne donosi uspjeh. Vještine

d o u s pj e h a i n d i v id ua la n i z a s va kog a d rug ači j i .

pomažu, ali određene vrline su te koje osiguravaju trajan uspjeh! Na putu do uspjeha može stajati p u n o b a r i j e r a , v a ž n o j e p re p o z n a t i k o j e s u n a š e i naći način kako bismo ih zaobišli. Za uspjeh je potrebno puno truda i rada, al i je isto važno da se n a p u t u d o u s p j e h a o s j e ć a m o s re t n o , i s p u n j e n o , i n spi ri ran o i mi rn o . Vri j e dn o st u spj e h a u ži vot u j e u velikim naporima, u volji za prevladavanjem prepreka, u svijesti o vlastitim sposobnostima i u želji da u vi j e k bu de mo bo l j i i da n apre du j e mo ....

Slika 1 - „Moć uma” George Bernard Shaw, preuzeto s www.reklisu.rs

Iz iskustva znamo da se uspjeh ne postiže samo uz

73

p omo ć f o r ma l n o g ob ra z ova nja , vez a , d ob re vo l j e

N a vi ke

i p o z i t i v n o g r a z m i šl ja nja , ka ko to m nog i m isl e . Uz

Navike su rutinske radnje i oblici ponašanja koje su

znanje, u igri je i još nekoliko faktora koje nazi-

automatizirane i koje obavljamo po nekoj nužnosti

v amo t e me l j n a n a čela us p jeha :

i često bez aktivnog sudjelovanja naše svijesti.

• svrha • želja

D a bi smo po ve ćal i u či n ko vi to st i po st i zal i c i l j eve, važn o j e u svaj an j e pro du kt i vn i h n avi ka.

• v e z a s i z v o ro m energ ije • vrline

Neuspjeh

• vještine

N e u s p j e h j e p re d u v j e t z a u s p j e h . S v a k i n e u s p j e h

• n a v i ke

i po gre ška mo že po sl u ži t i kao o dsko čn a d ask a za

• po du z i ma n je • n e u s pj e s i , p a d ovi i p og reške

j o š ve ći u spj e h kasn i j e . Uspj e h j e se ri j a n e usp j eha sa sre tn i m završe t ko m.

S v r ha

Pod u z i ma n j e

Z a d u g o t r a j a n u s p j e h p o t re b n o j e s p o z n a t i k o j i

Djelovanje je ključno i bez njega nema uspjeha.

s u s m i s a o i s v r h a n a š e g a d j e l o v a n j a . To ć e n a s

Uza sve zn an j e , vrl i n e i vj e št i n e , ako n e d j el uj emo

spriječiti u poduzimanju onih pothvata koji nisu

u skl adu s n j i ma i n aši m ci l j e vi ma, u spj eh ć e nas

za nas. Ujedno će nas usmjeriti k svemu onome

zao bi ći .

u čemu možemo lako postići uspjeh, uzimajući u obzir što nam leži u prirodi i što je u skladu s našom

“USPJEH JE MOGUĆ SVIMA POD UVJETOM DA

ž iv ot n o m s v r h o m.

S E D RŽ IM O T EM ELJNIH NAČELA US P JEH A K O J A UKLJUČUJU OD REĐ ENE VRLINE I VJEŠ T I N E.

Želja

PREDUVJET SU ZA TRAJNI USPJEH LJUBAV I STRAST

U s p je h n e po s t i ž em o b ez ž el je z a p os t ig nu će m. O

P REM A ONOM E U ČEM U Ž ELIM O US P JET I.”

1

n j o j s v e o v i s i . O n a j e p o k re t a č i m o t o r z a o s t v arenje u s pj e h a . O n a s a m a neće d onijet i us pj e h , al i b ez n j e n e m a z n a ča jnih p om a ka u ž ivotu.

Mot i vi r a n i z a u s p j e h U glazbenom su obrazovanju osnovni uvjet za

Ve z a s izv o ro m energi j e

uspješnost glazbene sposobnosti pojedinca kao

D a bi s mo u s pj e l i u životu, na jva žnije što tre bamo

te me l j za u či n ko vi to st u o bavl j an j u razl i čit i h g l az-

činiti jest biti ono što jesmo. Slijediti vlastitu

be n i h akt i vn o st i , i zvo đački h vj e št i n a i razvoj k om-

p r irodu i d j e l o v a t i u skla d u s njom .

petentnosti. Razvoj glazbene uspješnosti odvija se putem interakcije brojnih čimbenika, među kojima

Vr l i n e

su mo t i vaci j a, samo u či n ko vi to st, o so bi n e l i č nost i

Na putu do uspjeha najviše nas mogu spriječiti vlas-

i n a d a re n o s t . J e d n a o d n a j v a ž n i j i h k o m p o n e n t i ,

t it e s l a bo s t i i ma n e, a njim a se na jla kše mo že mo

koja djeluje na ishode učenja i uspjeha, svakako

oduprijeti vrlinama koje su u nama ukorijenjene, na

je motivacija. Ona nije povezana samo sa školskim

koje ukazuju naše karakterne osobine, dakle vrline

uspjehom već i s pozitivnim stavovima prema školi

k oje po s j e du j e m o .

i u če n j u .

Vj e š tine

Uče n i ci ko j i su mo t i vi ran i n au či t i n e što š t o ć e i m

N už n e s u n a m r a zl ičite vješ t ine, ovisno o to me u

koristiti u daljnjem životu upotrebljavaju više kog-

č e m u ž e l i m o u s p j e t i . N e k e v j e š t i n e i p a k t re b a j u

n i t i vn e pro ce se te u svaj aj u vi še grad i va o d manj e

biti naglašene za određen poziv ili na određenome

motiviranih učenika. Proces učenja ne traje samo u

p od ru čj u .

1 Talidari: „Uspjeh” (preuzeto s www.zivotna-škola.eu)

74

STRUKA

razdoblju školovanja i edukacije; to je samo vrijeme

u če n j e m i razvi j an j e m n o vi h vj e št i n a.

najintenzivnijeg učenja. Učenje traje tijekom cijelog života, u kojem nailazimo na situacije za

Mi, učitelji, na razvoj motivacije kod učenika

k oje n e ma mo pr i la g ođ ene rea kcije p a ob avl j amo

u t j e če mo n a razn e n ači n e ; o cj e n j i van j e m, k val i t e -

ak t iv n o s t u če n j a m ijenja jući s eb e i svoju ok o l i n u .

to m n astave , stal n i m po t i can j e m n a rad, k val i t et -

Pojam motivacije je apstraktna kategorija kojom

nim odnosom s učenikom, stvaranjem ugodnog

možemo objasniti pojedinačne aspekte ljudskog

ozračja u učionici. Jačina, odnosno intenzitet moti -

p on a š a n j a i a kt i v n ost i.

vacije, dolazi iz osobne percepcije samoga motiva. Š t o n a m j e ž e l j a z a p o s t i z a n j e m o d re đ e n o g c i l j a

Kako nam i sama riječ motivacija (lat. movere)

v e ć a i j a č a , t i m e n a m s n a g a i v e l i č i n a p o t re b a ,

u k a z u j e n a k re t a n j e , t a k o j e i

definicija pojma

o dn o sn o mo t i va, raste . Naravn o da n am j e važno i

povezana s unutarnjom pokretačkom snagom i

da područje interesa kojim smo zaokupljeni u svrhu

ž e l j o m k o j a p o k re ć e č o v j e k a n a a k t i v n o s t i k o j a

postizanja cilja, odnosno uspjeha, mora odgovarati

g a u s m j e r a v a n a o s t v a re n j e o d re đ e n o g c i l j a , u z

n aše m o so bn o m zan i man j u .

s p re mn o s t n a u l a g a nje na p ora z a p os t iza nj e ci l j a.

S re d s t va mot i va ci j e Sredstva koja koristimo u nastavi, u kontekstu same mo t i vaci j e , mn o go bro j n a su . P ri l agođ avamo se svakome učeniku i razrađujemo razne taktike u svrh u po t i can j a n a rad i n apre dak. U to me nam po mažu akti vato ri i mo ti vato ri.

Među aktivatore ubrajamo: ocjene, pohvale, nagrade, kri t i ke , n at j e can j a, po kl o n e , n astu pe i ka zne. O vi aktivatori se predstavljaju kao vanjski poticaji.

Slika 2 – Thomas Edison, citati i izreke o poslu i radu, preuzeto s www.najboljicitati.com

Kao motivatore prepoznajemo: prošle uspjehe, zanimljiv repertoar, entuzijazam učitelja, povratne

Srodni pojmovi koji najbolje objašnjavaju fenomen

informacije upućene učeniku, ciljeve poticajnog

motivacije su: nagon, impuls, potreba, težnja,

karakte ra, akt i vn o su d j e l o van j e u če n i ka u p roc esu

ž e l ja, i n t e re s , ci l j te em ocija .

u če n j a i me đu n aj važn i j i ma, po dršku ro d it el j a.

Kako

se

uspjeha

Ako nastavnik jasno razlikuje aktivatore od motiva-

razlikuju:

tora, to mu može pomoći u uspješnoj razradi moti-

UNUTARNJA MOTIVACIJA / INTRINZIČNA - u kojoj

vaci j ske takt i ke . Akt i vato ri se o sl an j aj u n a vanj sk u

je učenik gladan znanja, želi učiti, vježbati, i to

intervenciju gdje učitelj svojim nastojanjima

r ad i z a t o š t o ga i sp unja va i ra d uje. U čenik s razvi-

po t i če u če n i ka n a vj e žbu i su radn j u . M o t i v at or i ma

jenom u n u t a r n j o m m ot iva cijom im a ra d nu e n e rg-

u če n i k te ži k u če n j u i radu , u z pri su tn o st k ont i nu-

iju , ve l i k i n t e re s , m a rl jiv je, up ora n i p red a n radu .

i r a n o s t i u r a d u t e i n t e re s a z a n a s t a v n u j e d i n i c u

postiže

velik

dio

motivacijom,

glazbenoga obično

se

koja se obrađuje. Motivatori pridonose učenikovoj VA N J S KA M O T I VAC IJA / EK STRIN ZIČ N A - u ko j o j

želji za vježbom ili učenjem. Zahvaljujući njima,

učenik uči ili vježba jer ga netko prisiljava na

učenik želi raditi ono što se od njega i očekuje.

to pa će posljedično biti nagrađen ili će izbjeći n e k u k a z n u . To j e m o t i v a c i j a k o j a n a s t a j e i z v a n

S vaka prava mo t i vaci j a n astaj e do bro o sm i šl j eni m

pojedinca, u kojoj ne postoji unutarnja želja za

planom i metodom rada nastavnika u svrhu

75

pronalaska najboljeg sredstva motivacije jer upravo takva motivacija nije slučajna, niti se slučajno d og a đa . Ka o po sl jed ica ta kvog a um ijeća rađa se s e mo t i v i r a n i u če n ik.

I m ati ciljev e Ciljevi su krajnje točke prema kojima su usmjerene naše aktivnosti. Iznimno su snažni motivatori i p o k re t a č i p o n a š a n j a p o j e d i n a c a . P r a v i l a p o s t a v ljanja ci l j e v a n a l a ž u p rom iš l ja nje o tom e ko l i ko j e c il j s pe ci f i ča n , mjerl jiv, d ohva t l jiv, os ob no važan i v rem e n s ki o dre đ en. To s u točke d o kojih že l i mo

Slika 4 –Ilustracija kreativne nastave (preuzeto iz osobnog albuma)

stići... Stignemo li do tih točaka, mi postajemo u s p je š n i ! Da kl e , va ž no je im a t i cil jeve!

Iz o so bn o ga i sku stva mo gu tvrd i t i da j e b l ag osl ov rad i t i s u spj e šn o m i mo t i vi ran o m d j e co m j er t ak va d j e ca u l ažu ve l i ki tru d i n apo r u pro ce su uč enj a, i m a j u p o z i t i v n e s t a v o v e p re m a o b v e z a m a , š k o l i i u če n j u , u smj e re n i su n a zadatak do k ga u sp j ešno ne dovrše, s radošću dolaze u školu, aktivni su i pokazuju interes u obradi gradiva i u interakciji su s n astavn i ko m. Takav rad j e vrl o po t i caj an, i nsp irat i van i n adah n j u j u ći pa po sl j e d i čn o to m u k r aj nj i re zu l tat i do n o se zado vo l j stvo i u spj e h .

S nemotiviranom djecom je znatno složenije jer takva d j e ca pru žaj u o tpo r, u pro ce su u če nj a ul ažu

Slika 3 – „Realnim stepenicama do cilja”,

mi n i mal an tru d u za sva n aša n asto j an j a i usmj er a-

preuzeto s www.stil.kurir.rs

van j a. Re zu l tat n j i h o va rada j e sl ab, ravn od ušni su pre ma ško l i i zadaćama, n e gat i vn i h stavo va i p uni

U v j e re n a s a m d a n e ć u p o g r i j e š i t i t v rd i m l i d a j e

opravdanja za nedovršene zadatke. Naiđu li na pre-

s v a k o m u u č i t e l j u c i l j p re n o s i t i z n a n j e u r a z v o j u

preke, oni vrlo lako odustaju. Zbog toga konstantno

vještina i sposobnosti učenika te stvoriti glazbeno

mo ramo smi šl j at i n ači n e i me to de kako bi smo i h

k o m p e t e n t n u o s o b u k o j a ć e p ro m i c a t i g l a z b u u

potaknuli na rad i napredak te razvili njihov interes,

obiteljskome okruženju ili javnoj djelatnosti te

u cilju ostvarivanja pozitivnih ishoda. Ponekad,

u n apr j e đi v a t i gl a z b enu kul turu. Da b ism o u spj e l i

n a j b o l j i n a č i n p ro m j e n e u č e n i č k i h s t a v o v a l e ž i u

u t o me n a u m u , mora m o b it i s vjes ni d a je za n as,

i d e j i d a p o k u š a m o p ro m i j e n i t i s e b e ! K a k o n e k e

učitelje, ovo jedan od najzahtjevnijih zadataka, koji

stvari u stvarn o st i n e mo že mo pro mi j e n i t i , uvi j ek

s e o s t v a r u j e ko m petencijom , z na njem , s ustavn i m,

možemo promijeniti način gledanja, način reakcija

strpljivim i mukotrpnim pedagoškim radom. Način

i n ači n d j e l o van j a. Razl o g j e sl j e de ći :

k ojim po u ča v a m o b itno ut ječe na m ot iva ci j u o n i h

N a č i n n a k o j i g l e d a m o o d re đ u j e n a š e E M O C I J E .

k oje po u ča v a m o , a sa m im t im e i na njihov uspj e h .

Naše emocije određuju naše PONAŠANJE.

Važno je da učitelj stalno promišlja o svojoj nastavi

Naše po n ašan j e o dre đu j e n aše OD NOS E.

i una pr j e đu j e j u j e r je na sta va p ot ica jna z a u če n j e k ad a pre ds t a v l j a i z a zov, ka d a je z a nim l jiva i kada

Učenici su različiti, imaju različito predznanje,

je k o r i s n a .

različito razvijene vještine, različitu dinamiku i

76

STRUKA

s t i l u č e n j a , a l i s v a k i u č e n i k i m a p r a v o n a p re d o -

si po stavi l i . Važan j e i n aš u n u tarn j i su ko b k oj i se

v at i, r a z v i j a t i s v o j e p otencija le, svoje s p oso bn o st i

odnosi na doživljaj uspjeha i neuspjeha. Jakom

i f or mi r a t i s v o j u osob nost, p ri čem u kl jučnu u l o gu

željom za uspjehom i slabim strahom od neuspjeha

u cijelome tom procesu imamo upravo mi, učitel ji.

o d a b i r e m o n a j b o l j u k o m b i n a c i j u k o j a u s m j e r-

Poželjni učitelj je onaj učitelj koji će biti uzor

a v a n a š e d j e l o v a n j e u p r a v o p re m a p o s t i g n u ć u i

u č en i ci ma u s v a ko m e p og led u. Stog a za kl j u ču j e m

u spj e h u !

d a je t a ka v u či t e l j: Svestrano razvijena osoba koja posjeduje sve osobine i karakteristike kojim će privući dječju

S a mou či n kovi t os t

p až n j u , po t i c a t i d a g a op ona š a ju i d a s ut r a i sami

Je dan o d važn i h či mbe n i ka po st i gn u ća uč eni k a u

b ud u t a k v i j e r u čenici s u na jb olje m jer ilo vri j e d-

o b r a z o v n o m p ro c e s u j e u p r a v o s a m o u č i n k o v i t o s t

n o sti i u s pj e š n o s ti na s t a vnik a !

u radu koja pomaže u ovladavanju vještina sviranja i samog vježbanja. Čimbenici koji uvjetuju

Smatram da je motivacija učenika jedan od

samoefikasnost podrazumijevaju svjesnost vlas-

najvažnijih čimbenika uspješnosti i postignuća.

t i t i h spo so bn o st i , mo gu ćn o st i spo so bn ost r ad ne

Uspjeh učenika je u vrlo uskoj vezi, usudim se

o rg a n i z a c i j e , p ro v o đ e n j e i s p l a n i r a n i h a k t i v n o s t i ,

re ć i i n e r a s k i d i v o j v e z i , s u s p j e š n o š ć u o n o g a t k o

samoregulaciju te vlastita kontrolu aktivnosti i

poučava. Primjena određenoga motivacijskog pris -

zami šl j e n i h pro ce sa. Vj e št i n a j e vj e žban j a nezao-

tupa, uvjetovanoga ind ividual izacijom, objašnjava

bilazni segment aktivnosti koja se počinje razvi-

r az in u po s t i gn u ća učenika . U ob ra z ova nju razu mi-

jati već u prvim danima glazbenoga obrazovnog

jevanje motivacije i motivacijskih principa pomaže

p ro c e s a i z a h t i j e v a re d o v i t o s t , o d n o s n o k o n t i n u -

i edukaciji nastavnika. Oni tada mogu uspješnije

i ran o st. D a bi u če n i ci n au či l i vj e žbat i , zad ać a nas-

motivirati učenike, razvijati povjerenje i povezanost

t a v n i k a j e u n e p o s re d n o m o d g o j n o - o b r a z o v n o m

s u č e n i ci m a , s t v a ra t i p ozit ivno oz ra čje, p obo l j šat i

p ro c e s u p o s v e t i t i d o v o l j n o v re m e n a u č e ć i k a k o

u s p je š n o s t i s v e u k up nu d ob rob it te za d ovo l j stvo i

učiti, odnosno vježbati. Kada se savladaju manji

e n t u z i j a z a m u z a jed ničkom učenju i ra d u. Upravo

oblici glazbenih zadaća, učenik je spreman i

je nastavnik odgovoran za interes i motivaciju

samo svj e stan za zadat ke ve će ga i te že ga ob uj ma.

s v o jih u če n i ka , kojim a m ora p oka z a t i p ovjere n j e u

Time postaje samoučinkovit i neovisan u svojim

n jih o v e s po s o bn os t i, p ota knut i ra d ozna lost kao i

akt i vn o st i ma te po t kri j e pl j e n za u spj e šn o p ost i za-

aktivno sudjelovanje u radu, poduprijeti ih i očuvati

n j e o dre đe n i h ci l j e va.

n jih o v o s a mo po š tova nje. K a d a ta osob a na po zi t iv an i kv a l i t e t a n n ačin p red sta vl ja z na nje, izn o se ći s v o j e s t a v o v e , c i l j e v e , m e t o d e , p o t k re p l j u j u ć i i h

O s ob i n e l i čn os t i

praktičnim primjerom i zanimljivom podukom, tada

S vaka o so ba sa svo j i m karakte rn i m crtam a i oso-

o n p o s t a j e u z o r, i z v o r m o t i v a c i j e , o s l o n a c i i d o l .

binama predstavlja individuu za sebe koja određuje

O s o b a k o j a p o u č a v a m o r a p o k a z i v a t i i p re n o s i t i

njezino ponašanje, doživljaje i djelovanje. Razvojni

osobni žar i ljubav prema glazbi na generacije koje

put osobina povezan je s genetskim utjecajem i

s e ž e l e u po z n a t i s g la zb enom um jetnošću i razvi t i

iskustvenim utjecajem iz okoline koja nas okružuje.

s v o je po t e n ci j a l e i vješ t ine.

Znači, s nekim osobinama se rađamo dok neke mi j e n j amo kako o drastamo i sazri j e vamo . U k oj oj

U odgojno-obrazovnome kontekstu, kao sas-

su vezi obrazovna postignuća i ishodi s osobinama

t a v n i d i o p ro c e s a u č e n j a i u s p j e š n o s t i i s t a k n u l a

l i čn o st i ?

b i h i o č e k i v a n j a . To m o g u b i t i n a š a ( u č i t e l j e v a ) i očekivanja samoga učenika. U želji za osobnim

Na rezultate i ishode ne utječu samo mentalne i kog-

postignućem koje se temelji upravo na očekivanjima

nitivne sposobnosti i inteligencija. Osobine ličnosti

v až n o j e ka ko m i vid im o i vred nujem o cil j koj i smo

i graj u važn u u l o gu u n avi kama u če n j a i u č eni k ovu

77

p o s t i g n u ć u k a o i u s t j e c a n j u z n a n j a j e r u s m j e ravaju na područje interesa pojedinca i samim time p ov e ća v a j u r a z i n u up ornost i za vrijem e ob avl j an j a aktivnosti. Pri individualnoj nastavi tako se vrlo lako identificiraju učenici te im se prilagođavaju pristup i metoda rada kako bi se poboljšao napredak u procesu učenja i utjecaj na određene navike.

Osobine ličnosti su tako vrlo povezane s motivacijom za r a d. O s o be s izra ženo b rz om p rila g o d bo m i o t v o re n o š ć u p re m a o k o l i n i i n o v i m i s k u s t v i m a (ekstrovertirane osobe), aktivne, optimistične i

Slika 5 – Chuck Grassley:„Darovita djeca”,

s ig u r n e u s e be , pod jed na ko s u ekstrinz ično mo t i-

preuzeto s www.centarproventus.hr

virane obvezama te intrinzično znanjem. Osobe s neg a t i v n i m a s pektom m ot iva cije (neurot i ci zam)

Kada se rad i o daro vi to j d j e ci i d j e ci ko j a se i st i č u

niže su emocionalne stabilnosti i osjetljivosti

svo j i m re zu l tat i ma, razvi j a se sh vaćan j e o p oseb-

te sumnjaju u svoje sposobnosti pa im je tako i

nome glazbenom daru te njihovim osobinama i

radna energija pri postavljanju ciljeva, očekivanja i

kvalitetama. Darovitost se može odrediti kao skup

samoučinkovitosti niska. Savjesne osobe imaju spo-

osobina koje pojedincu omogućavaju

sobnost samokontrole, organiziranosti, usmjereno -

n j e i z n a d p ro s j e č n i h p o s t i g n u ć a u j e d n o j i l i v i š e

sti k cilju i pune su težnje za uspjehom. Na temelju

akt i vn o st i n a ko j e j e u sre do to če n . On i posj ed uj u

karakteristika i osobina ličnosti pojedinca, njihova

i n e ke spe ci fi čn e o so bi n e l i čn o st i ko j e pri d onose

motivacija prikazuje energetsku i pokretačku snagu

iskazivanju njihove darovitosti. Iskazuju to iznimno

i usmjerava te upravlja ponašanjem. Značajni su

visokom radnom energijom, izrazitom usmjerenošću

č imbe n i ci mo t i v a cije uop će, p a ta ko i m ot i vaci j e

p re m a c i l j u s a s p e c i f i č n o m m o t i v a c i j o m z a r a d .

z a r ad, z a u če n j e i p ost ig nuće.

Obilježeni su kreativnošću koja se naslućuje u

postiza-

njihovoj maštovitosti, inventivnosti, načinima na k o j e r j e š a v a j u p ro b l e m e , h r a b ro s t i u i s k a z i v a n j u

N adareno st

osobnih ideja... Preklapanjem iznadprosječno raz -

Obrazovni sustav omogućuje svim učenicima glaz-

vijenih sposobnosti, osobina ličnosti, iznimne i

benu naobrazbu u skladu s njihovim sposobnos-

spe ci fi čn e mo t i vaci j e za rad te kre at i vn o st i st var a

t im a,

s e p ro s t o r u k o j e m u d o m i n i r a d a ro v i t o s t u p o j e-

v j e š t i n a m a , ž el ja m a , ra zvija nje iz vo đački h

vještina, bavljenje glazbom i sudjelovanje u

d i n i m po dru čj i ma akt i vn o st i .

izvođenju. Osnovna svrha glazbenih škola nije o b r az o v a n j e i s kl j učivo d a rovite d jece.

Otkrivenu darovitost kod djece korisno je sustavno poticati od najranije dobi kako bi se takvom djetetu

Uvriježeno je mišljenje da glazbeno darovita djeca

osigurao širok opseg iskustava te omogućili uvjeti

n e t re b a j u n a p o r n o v j e ž b a t i i r a d i t i j e r j e z a t u

za razvoj stavova, znanja i vještina. Razlika između

aktivnost dovoljan samo talent koji posjeduju.

p ro s j e č n o g i l i m a r l j i v o g u č e n i k a k o j i s e t r u d i u

Djeca se razlikuju po svojim sposobnostima, ali

o dn o su n a i zn adpro sj e čn o g i l i daro vi to g uč eni k a

im je s v i m a z a j e dničko na p orni ra d i vjež b a j e r za

u to me j e što daro vi ta d j e ca brže i l akše usvaj aj u

umijeće sviranja nije dovoljna samo darovitost već

zn an j a i kval i tat i vn o se o d n j i h razl i ku j u . N j i ma j e

višegodišnji trud i sustavan rad. To su glavni predu-

p o t re b n a m i n i m a l n a p o d r š k a j e r s u s p o s o b n a z a

vjeti za postizanje uspjeha, u smislu stvaranja kom-

samostalna istraživanja i otkrića, oni sami krče put

p et en t n o g u mj e t nika i interp reta tora .

do novih saznanja i razumijevanja i svako novo ovladavanje njima čini veliki izazov. Njihov je napredak

78

STRUKA

na određenim područjima intenzivnog interesa

Z a kl j u ča k

mn o go br ž i o d prosjeka njihove d ob ne s ku pi n e .

Uspjeh se ne mjeri time što imamo i koliko imamo,

Ve l i k i d i o v r e m e n a p o s v e ć e n j e s a m o s t a l n o m e

već koliko smo zadovoljni. Svaki naš osobni uspjeh

u č enj u , a o n o š t o na uče ot kriva jući i is tra žu j u ći n a

pro i zl azi i z n aše ga mi šl j e n j a o to me što zn ač i b i t i

n jih d j e l u j e ka o m ot iva tor z a d a l jnji kora k u o vl a-

uspješan. Vlastitim iskrenim razmišljanjem, bez

d av an j u n o v i h s a drž a ja . G la zb ene s p osob no st i su

nametnutih stavova okoline i društva, trebamo

genetsko, odnosno biološko nasljeđe koje se, raz -

k re n u t i u o s t v a r i v a n j e re a l n i h i o s t v a r i v i h c i l j e v a .

v o jno gl e da n o , v rlo ra no is ka zuje kroz s m isao za

Na tome razvojnome putu neminovno dotičemo

ritam i glazbu. Prepoznavanje i reprodukcija zvuka

čimbenike uspješnosti koje sam u ovom članku

i z v uk o v n i h ko mbi na cija , p a m ćenje m elod ij e , pe r-

navela. Težnjom za postignućem i uspjehom njegu-

cepcija ritma, odnosi među tonovima, apsolutni

jemo svoje sposobnosti i talente, jačamo svoje

s luh, o s j e ća j ko j i gla zb a p ob uđ uje...

i n t e re s e i k o m p e t e n c i j e t e p l a n i r a m o i p o s t a v l jamo si ciljeve koji nas dovode do samoostvarenih

P ro d u k t i v n o m d a ro v i t o š ć u o b j e d i n j u j e s e d a ro v i-

i u spj e šn i h po j e d i n aca.

tost u okviru bržega, boljega, uspješnijega, izraziti-

Uspjeh je stanje svijesti. Ako želimo uspjeti,

jeg a, da kl e n a t pro s ječnog a p ost ig nuća p a sami m

moramo početi razmišljati o sebi kao o uspješnome

t im e i U S P J E H !

po j e di n cu !

L i t e ratura • Pin k, D a n i j e l H .: Mot iva cija • R e e v e , J o h n m a rsha l l: Ra z um ijeva nje m ot i vaci j e i e mo ci j a • B r a j š a , P a v a o : S ed a m ta jni usp ješ ne škole • D e s f o rge s , C h a rles : U sp ješ no učenje i p ou čavan j e • Z lo ko v i ć, J a s minka : Školski neusp jeh – pro bl e m u če n i ka, ro d i te l j a i u či te l j a • K ad u m B o š n j a k, Sa nd ra / Hozja n, Deja n: D aro vi to st u n astavi • R h e i n be rg, F a l k o: Mot iva cija • To u gh , P a u l : Ka ko d jeca us p ijeva ju • Ho w e , M i ch a e l J. A .: Psiholog ija učenja • Tro j n a r, F r a n j o : V iz ija usp jeha

79

STRUKA

Tr e ma i č i m be n i c i koj i utje č u na s vl a d a v a n j e s tr a ha p ril i kom j a v n og n a stup a G ord an a Š u štić, p ro f. m ento r,

OGŠ Rudolfa M atz a, Z agreb

Š t o j e t re m a ?

2. P re u zi mamo l i masku mo ći do k j e u n ut ar t i j el a KAOS (smi j e h , svađa)?

Kad spomenemo riječ TREMA, djeca se uplaše.

R ije č ko j a l e d i krv u ž ila m a i stva ra nela g odu pri s amo m i z go v a r a n ju, a p og otovo ka d je s nama i u n ama . Z a š t o n a m s a m a p om is a o na tu riječ i zazi va g rč i n e l a go du ? Ka ko d ož ivl ja va m o trem u? Š to j e zapravo trema? Gdje je ona u našem tijelu ili umu?

K ak o bi s m o o s v i j e s t il i što se d og a đ a u na ma pri j e scenskog nastupa, možemo si postaviti nekoliko p it an j a :

Slika 2 – Venecija pod maskama, preuzeto s www. ba.n1info.com

1 . Tre s e m o l i s e i im a m o l i osjeća j d a ćemo i zl e tjet i i z v l a s t i t e ko že?

3 . P re p l a v l j u j e l i n a s t re m a u o b l i k u s e n z a c i j e u tijelu kao val nad kojim nemamo kontrolu i sve što smo uvježbali, napravili te sav trud koji smo uložili o d l azi u „vj e tar“?

Slika 1 – Socijalna anksioznost, preuzeto s www.quizlet.com Slika 3 – Ovako nastaju valovi čudovista od 30 metara, preuzeto s www.express.24sata.hr

80

STRUKA

4 . S mr z a v a l i n a m s e t ijelo ka o p os l jed ica tre me ?

Tre m a j e z a m e n e s e n z a c i j a u t i j e l u p o v e z a n a s

Je s u l i n a m r u ke hla d ne i vla ž ne? Im a m o l i o sj e ćaj

n a š i m n e u ro ž i v č a n i m s u s t a v o m t e ć e n a g l a s a k u

d a ih n e m o ž e mo ug rija t i?

o vo m čl an ku bi t i n a tre mi kao t j e l e sn o j senzac i j i .

Trema kao tjelesna senzacija je povezana s centralnim živčanim sustavom. Opisat ću spomenute senz a c i j e i z a z v a n e re a k c i j o m ž i v č a n o g s u s t a v a k o j i m se kro z o vaj te kst n e ću bavi t i , ve ć ću vam ob j asn i t i kako i n a ko j i n ači n bi se o dre đe n e senzac i j e m o g l e s m a n j i t i . Ve ć 2 0 - 3 0 % s m a n j e n j a t j e l e s n i h aktivacija donosi našem sustavu, a tako i našem n astu pu , ve l i ko o l akšan j e .

U po če t ku sam po stavi l a pe t pi tan j a. Što vam je od toga poznato i možete li se u nečemu pre po zn at i ?

U če mu ? Š to se do gađa u t i j e l u ?

M o že te l i i šči tat i t i j e l o i n j e go ve se n zaci je?

Slika 4 – Santa leda, preuzeto s www.hr.wikipedia.org

Postoje mnoge jednostavne vježbe koje rasterećuju sustav i pomažu nam da smanjimo aktivaciju. U tom

5 . Mo ž e t e l i u ro n it i u svijet um jetnos t i i uži vat i i l i

tre n u t ku mo že mo do ći u stan j e u ko j e m nas t rema

v as o v e s e n z a ci j e sp rječa va ju d a na s ceni bu de te

neće preplaviti nego ćemo mi moći utjecati na nju.

u mje t n i k ka ka v s t e d om a u svojoj sob i?

Kako vam to zvu či ? Š t o je z a pr a v o t re m a ?

Kako n au či t i i šči tat i se n zaci j e u t i j e l u ?

K ro z i d u ć e v j e ž b e u ro n i t ć e m o u s v o j e s e n z a c i j e kako bismo iste ili slične mogli prepoznati i pronaći kod učenika. Na ovaj način ćemo shvatiti da možemo imati utjecaj na svoje tijelo i samu tremu.

S j e dn i te .

Udo bn o se smj e st i te u sto l cu …

Z atvo ri te o či i o pu st i te se ...

1 . VIZUALIZACIJA Z a m i s l i t e d a s t e n a p o z o r n i c i i l i p re d p u b l i k o m

Slika 5 – Stop negativnim mislima, preuzeto s www.sensa.story.hr

koja vam izaziva tremu. Prepustite se toj slici.

U z m i t e k o j u m i n u t u v re m e n a t e t a k o z a t v o re n i h o či j u po ku šaj te pažn j u o dve st i n a t i j e l o i osj et i t e što se s n j i m do gađa n a samu po mi sao d a st e na

„ Trem a j e n e š t o š to na m se d og a đ a , a ne mo že mo

po zo rn i ci .

utjecati na nju.“, rekao bi moj učenik Karlo.

Je l i mo gu će da ne m ož em o ut jeca t i na tremu ?

Što se događa? Zaustavljate li dah na samu pomisao

Je l i t re m a n e š t o što ne m ožem o kontrol irat i ?

da ste n a sce n i ? Z n o j e l i vam se ru ke ? Osj eć at e l i

81

se zamrznuto? Bojite li se unaprijed neuspjeha?

Rad sa sto pal i ma u mi ru j e su stav i spu šta energ i j u

Poč in j e t e l i s e s mija t i (m a s ka m oći)?

koja se podiže ili izlazi iz tijela tamo gdje pripada, a to j e n aše t i j e l o .

2. DISANJE

Ko d pre ve l i ke akt i vaci j e e n e rge tsko t i j e l o b j eži i z

Čes t o m o ž e t e pr im ijet it i d a na m d a h z a staj e kad

su stava:

nas je strah. Trema je jedna vrsta straha te također

„S vi rao sam, a kao da n i sam zn ao što rad i m.“

prilikom izlaska na pozornicu možete primijetiti

„S vi ral a sam kao da mo j e ru ke to rade sa me BEZ

d a d j e ca j a ko če sto za d rža va ju d a h te p ritom se n-

M ENE...“

z a c i j a t j . t re m a u t i j e l u t e k o n d a r a s t e . P r a v i l n o

„Osj e ćal a sam se kao da sam po re d se be! “

d is an j e o mo gu ću je s usta vu p ovra ta k u svoje prvob it n o s t a n j e .

Ko rak dal j e j e spu štan j e e n e rgi j e u t i j e l o !

K ak o mo ž e m o pr avilno d isa t i?

Kako e n e rgi j u vrat i t i u t i j e l o ?

•

M o že te se u do bn o smj e st i t i u sto lac i st o -

U d ah n i t e kro z n o s - izd a hnite kroz otvoren a u sta.

pal ima početi trljati pod kao da ga želite oprati ili

Izgovarajte slog HA te razgibajte vilicu lijevo-desno.

obrisati samim stopalom. Možete to činiti nježno, a također moćnije i jače. Ovisi kakav je učenik, kako

Zašto HA i zašto razgibavamo vilicu? Slog HA

mu paše i kako vama trenutno paše sad dok radite

r a s t e re ć u j e t o r a k a l n i d i o t i j e l a ( g o r n j i d i o p r s a )

o vu vj e žbu . Uz u ze ml j avan j e u kl j u či te d i sanj e k oj e

k oji s e s t e ž e ka ko s e i m i s težem o. Vrlo je važn o

smo ve ć n au či l i .

d a r a z gi ba m o v i l icu. Č esto st išćem o vil icu u sl i j e d straha tj. izlaska na pozornicu te i nju želimo vratiti

Ako prilikom ove ili bilo koje druge vježbe

u p r vo bi t n o s t a n j e .

zadržavamo dah , sama vj e žba n am n e će p omoć i .

Samo osvještavanje daha prilikom izvođenja

Lagano dišite nekoliko minuta. Dišite koliko vam je

vj e žbe do n o si za u če n i ka ve l i ku do bro bi t vezano

u g odn o i z a v a š e t ijelo d ovol jno. Os luš kujte svo j e

u z o s v j e š t a v a n j e s v o g a t i j e l a , n j e g o v e re a k c i j e i

t ije lo ! O n o će v a m reći ka d a je d osta il i p re vi še .

pritom iščitavanje senzacija u tijelu te svjesnost što se u o pće u n j e mu do gađa.

•

Uze ml j avan j e mo že te po st i ći i n a nač i n d a

življoj ili manjoj djeci kojoj općenito paše življi način pristupa predložite da stupaju na način da cijelo stopalo udari o pod, a ne samo prsti.

Ukl j u či te i d i san j e ko j e pri u darce m sto pa l a i d e u i zd i saj .

Možete biti kreativni pa izmisliti i neke svoje v j e ž b e . S v e m o j e v j e ž b e s t r u k t u r i r a n e s u p re m a Slika 6 – Disanje - zaboravljena vještina, preuzeto s www.transformacija.ba

karakte ru d j e te ta (n j e žn i j e , bl aže , j ače , ži vl j e...).

Uz sav ovaj rad treba uključiti intuiciju koja je ovdje n aš gl avn i vo d i č i po ku šat i o sl u ški vat i d i jet e k ak o bi za n j e ga o ve vj e žbe do n i j e l e ko ri st, a ne k aos!

3 . U Z E M L J AVA N J E j e r i j e č k o j u m n o g i n e v o l e i k oju m n o gi v o l e . Š t o z n a č i u z e m l j a v a n j e i z a š t o j e o n o p o t re b n o ?

82

STRUKA

Slika 7 – Uzemljavanje u duhovnosti, preuzeto s http://www.thetacentar.com

4 . S O M AT IK ( t e h n ika )

5 . VJEŽBA ZA AKT IVNIJE IZBACIVANJE ST R E SA

Sjednite na stolac… udobno se smjestite... uronite

Z ami sl i te da ste bo ca pu n a vo de . V i ste b oc a i vi

u s t o l a c.

ste vo da u bo ci .

R u k a ma u h v a t i t e stola c na kojem sjed ite (udah ), a z at im po čn i t e po vla čit i s tola c p rem a s eb i (i zdah ).

„P ro mu ćkaj te vo du u bo ci !“ P ri to m pazi t e d a su n a do sko ku pe te n a po du . Tu u j e dn o po v ezuj emo

U polaganom tempu ponovite vježbu nekoliko puta

i z b a c i v a n j e s t re s a u z u z e m l j a v a n j e t j . s p u š t a n j e

u trajanju 2-3 minute. Nemojte raditi ovu vježbu

e n e rg i j e u t i j e l o . S l o g H A p r i i z d i s a j u u v e l i k e ć e

predugo jer na taj način postižete suprotan učinak.

po mo ći su stavu da se raste re t i . P u štan j e g l asa uz

Ako pri izdisaju imate potrebu ispustiti glas,

i zgo varan j e H A pri i zd i saj u zn atn o će po moć i p r i-

u č in i t e t o .

likom izbacivanja stresa. Ovaj način možemo samo pre d l o ži t i u če n i ku , al i n e i i n zi st i rat i n a n j emu.

Slika 8 – Faktori rizika boli u leđimai, preuzeto s www.pogledkrozprozor.wordpress.com Slika 9 – Boca za vodu staklena s futrolom voda, preuzeto s www.www.hocuknjigu.hr

83

Svaki sustav i svako tijelo je drugačije i moramo mu

dobiva što mu je potrebno, blokade na nastu-

pristupiti s uvažavanjem. Na taj način ćemo djetetu

pi ma n i su pri su tn e . En e rgi j a svi rača ko j u od aši l j e

p ok a z a t i da ga osluš kujem o i d a na m je bi tn o te

u publiku je ugodna i očaravajuća te umjetnost

ćemo tako dobiti “epistemic trust“ što je za njega i

zauzima svoj pravi volumen i počinje živjeti u nama,

njegov sustav od velike važnosti u cijeloj ovoj priči.

a i s t o t a k o j e m o ž e m o o d a s l a t i n a š o j p re d i v n o j pu bl i ci te u mj e tn o st n al azi u n ama i s n ama svoj e pravo bivalište. Učestalim ponavljanjem navedenih

Te h n i ke ko j e s a m na vela :

vježbi sustav jača kapacitet te sviranje na sceni

•

po staj e u go dn o .

vizualizacija, disanje, uzemljavanje, somatik,

v jež b a z a a kt i v n i j e izb a civa nje stresa •

napomena: savjetujem vam da ne radite sve

t e h n i ke o d j e dn o m •

polako dozirajte vježbe za svoje učenike

p re m a i n t u i ci j i •

budite dosljedni i posvetite se vježbama; od

samo nekoliko ponavljanja ništa se neće promijeniti •

svaki učenik nosi svoju priču i ima sustav

k oji NI KA KO NI J E s l iča n nekom d rug om s u stavu •

to što odgovara jednom učeniku ne mora

z n ač i t i da će o dg ova ra t i b ilo kojem d rug om Slika 10 – Vezane ruke okovi, preuzeto s www.zavnews.net

Nadam se da će vam ove vježbe pomoći te da ćete uživati radeći ih sa svojim učenicima. Svaki početak s a t a m o g a o b i u z o v e v j e ž b e p o s t a t i k re a t i v n i j i te pomoći u razvijanju bliskosti s učenicima. Na ovaj način izaći ćemo iz kolotečine, približiti se đaku, nasmijati se i popričati, a to je svakako velika dobrobit kako za đaka tako i za nas kao pedagoge.

U današnje vrijeme teško je motivirati djecu koja su ion ako pre o pt e rećena š kolom i m nog im a k t i vn o st im a t e j e n a t a j n a čin i na š p ed a g oški ra d ote žan .

S mat r a m da u z o va j p ris tup m ož em o i s eb i i d j e ci olakšati rad te ga učiniti prpošnim i ne toliko t e š k i m z a s v e n a s, a ujed no ra d im o na tremi ko j a z au z i m a v e l i ki prostor u na š oj p rofesiji.

T i j e l o i m o z a k r a d e ć i o v e v j e ž b e d o b i v a j u i n f o rmac ij u da M O GU SA MI i d a nije tol iko strašn o te d a os j e ća j u t i j e l u m ože b it i d ob a r i p rije i zl aska

Literatura

n a p o z o r n i cu . S a mim t im e p oka z uju svoje stvarn e

•

Ju n g, Carl Gu stav: P si h o l o ški t i po vi

s p os o bn o s t i i ka p a citete te s a m op ouzd a nj e sj e da

•

Ju n g, Carl Gu stav: An al yt i cal P syh o l o g y

n a p r a v o mj e s t o i za uz im a s voj stva rni volu me n u

•

Ju n g, Carl Gu stav: D i n ami ka n e sve sn og

t ije lu i u m u .

•

Lo ve n , Al e ksan dar: T h e Lan gu age o f t he Bod y

•

Lo ve n , Al e ksan dar: Bi o n e rge t i ka, 1975 . g od .

•

H an n a, T h o mas: S o mat i cs

A k o j e t i j e l o o p u š t e n o , e n e rg i j a p ro t o č n a i u m

84

STRUKA

Um je t ni č k a š kol a F r a n je Lučić a u g l a z be n oj čarol ij i S a š e B a s t a l e c a M a r i j a O s t ru g a č J u g ec, m a g. m us,

UŠ Fran j e Lučića, Velik a G or ic a

Jednom davno na dvoru Tirkiznoga kralja u

je i instrumentarij potreban za mali simfonijski

K r al j e v s t v u B o j a , kra l j je od lučio p oz va t i sve bo j e

orkestar. I dok su drugi učenici diljem Lijepe Naše

u K r a l j e v s t v u n a kra l jevski b a l ka ko b i njego v si n ,

odmarali, vrijedne ruke harmonikaša, puhača,

S reb r n i kr a l j e v i ć, p rona š a o na jl jep š u b oju ko j u bi

gu dača, u daral j kaša, pl e sača te o stal i h uč eni k a i

o ž e n i o . Kr a l j e v i ć od a b ere Dug u za svoju že n u , n o

nastavnika Umjetničke škole Franje Lučića, školske

o n a ga o d bi j e j e r ne žel i iz g ub it i svoje b oj e ko j e

p r a z n i k e u v e l j a č i p ro v e l i s u p r i p re m a j u ć i s e z a

mo g u ž i v j e t i s a mo u s lob od i p rirod e. T irkizn i kral j

koncerte kako bi velikogoričkoj publici svojom

z a t i m p ro t j e r a D u g i n e b o j e d a l e k o i z v a n g r a n i c a

gl azbo m i po kre t i ma pre n i j e l i čaro l i j u .

Kraljevstva, a Dugu zatoči na dvoru. Srebrni k r a l j e v i ć , v i d j e v š i d a j e D u g a n e s re t n a , s a ž a l i s e n ad n j o m i o d l u č i joj p om oći. Za jed no od l aze n a p ut u po t r a gu z a Dug inim b oja m a …

Libreto je ovo prvoga čina plesne suite vrsnoga pedag oga , h a r mo n i ka š a i s kla d a tel ja Sa š e Ba stal e ca.

Sasvim spontano, dvojica harmonikaša, spomenuti skladatelj Saša Bastalec i Igor Jugec, nastavnik harmonike u Umjetničkoj školi Franje Lučića, došli su do spoznaje da Saša ima nikad izvedenu plesnu s u it u . B u du ći da u U m jetničkoj š kol i Fra nje Lu či ća d j e l u j u i p l e s n i o d j e l i h a r m o n i k a š k i o r k e s t a r, e n t u z i j a z a m s p o m e n u t i h h a r m o n i k a š a p re r a s t a o je u projekt vrijedan spomena. Inicijator ovog proj e k t a , p ro f . I g o r J u g e c , u s u r a d n j i s r a v n a t e l j e m Borutom V idoševićem pokrenuo je projekt Dugine boje kao autorsku večer Saše Bastaleca na kojoj su b ila i z v e de n a mn og a njeg ova d jela .

Slike 1 i 2 – Probe simfonijskog orkestra te plesača,

Igor Jugec, uz harmonikaški orkestar Škole, okupio

privatna zbirka Marije Ostrugač Jugec

86

STRUKA

Slike 3, 4, 5, 6, 7 i 8 – Svaka plesačica predstavlja određenu boju iz baletne suite, privatna zbirka Marije Ostrugač Jugec

U prepunoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta

h armo n i kaši ca Bi l j an a Bastal e c, u j e dn o i sup r ug a

Ve l i k a G o r i c a o d r ž a n a j e a u t o r s k a v e č e r n a k o j o j

samoga skladatelja. Prvi dio koncerta priveli su

su bila izvedena djela iz opusa Saše Bastaleca.

kraju supružnici Biljana i Saša Bastalec parafrazom

Skladbe Bingo, Diptih, Heine, Kradljivac, Varijacije

n a po pu l arn e te me za dvi j e h armo n i ke . Pub l i k u j e

n a ž ido v s ku t e m u ‘K OL DOLI’, Dva s koka te D j e čj a

o du še vi l a sama skl ad ba, kao i l ako ća i skl ad muz-

s u i t a b r. 2 – P i n o k i o i z v e l i s u u č e n i c i U m j e t n i č k e

i ci ran j a dvo j e h armo n i kaša.

š k ole F r a n j e L u či ća te g ost i s G la zb enog u či l i šta Elly Bašić iz Zagreba i Glazbene škole Zlatka

Vrhunac večeri, plesna suita Dugine boje, po kojoj

G rg o š e v i ća i z S e s vete.

je koncert i nazvan, uslijedio je nakon kratkog go vo ra i zah val e skl adate l j a.

Skladbu za glas i harmoniku, Ave Maria, izvele su gošće – mezzosopranistica Sofija Cingula i

87

Slika 9 – Govor skladatelja Saše Bastaleca, privatna zbirka Marije Ostrugač Jugec

Slike 10, 11, 12 i 13 - Uvodne autorske glazbene točke, privatna zbirka Marije Ostrugač Jugec

88

Slika 14 - Naslovnica tiskanog izdanja suite za harmoniku Saše Bastaleca Dugine boje, naslovnica Réka Nagy

Plesna suita Dugine boje skladana je na temeljima

D e a n a G o b a c , A n a Ve s e l K r i ž a j , J a s n a Č i z m e k

p oz n a t e s u i t e z a s olo ha rm oniku iz 2012. go d i n e .

Tarbu k, Katari n a Ri l o vi ć i Je l e n a M i h aj l o vi ć .

Šest stavaka suite za harmoniku – „Žuta“, „Crvena“, „Narančasta“, „Ljubičasta“, „Plava“ i „Zelena“

Izvorno je suita bila namijenjena simfonijskome

dobile su dublji značaj u baletnoj izvedbi. Sam

o r k e s t r u , n o s k l a d a t e l j j u j e z a o v u i z v e d b u p re -

skladatelj spominje povezanost boja s ciklusima

namijenio za sastav koji čine: dvije flaute, oboa,

ž i v o t a , o d d j e t i n j s t v a d o z re l o s t i . Ta k o ž u t a b o j a

dva kl ari n e ta, al t sakso fo n , dvi j e tru be , t romb on,

s im bo l i z i r a ro đe n je i d jet injstvo, na ra nča sta do ba

udaraljke (triangl, klaves, tamburin, bubnjevi),

ad ole s ce n ci j e , a crvena l jub a v. Ljub iča sta j e bo j a

clavinovu, dva violončela, kontrabas i orkestar

k re a t i v n o s t i , b o j a u m j e t n i k a , p l a v a j e b o j a b e s k -

h armo n i ka.

r ajno s t i , v j e re i v j ernos t i, a zelena ka o p osl j e dn j a b oja pre ds t a v l j a n a š e p os l jed nje ra zd ob l je – raz -

Izvedba Duginih boja nadišla je očekivanu školsku

d ob l j e ž i v o t n e z re los t i. K a o kruna s vih b oja, tu j e

izvedbu i oduševila publiku. Iza kulisa je bilo

i duga koja označava skladateljevu nadu u bolje

m n o g o i z a z o v a s k o j i m a s u s e n a s t a v n i c i h r a b ro

sutra.

n o s i l i . R a d n a o v a k v o m g l a z b e n o - s c e n s k o m p ro j e ktu zah t j e va pre dan o st, mn o go strpl j e nj a, t r ud a

Saša Bastalec tu je skladbu upotpunio novim stavc-

i ljubavi. Nova znanja i vještine koje učenici stječu

ima, a uz pomoć nastavnice plesa Deane Gobac

na projektima poput ovoga utječu i na njihov glaz-

n as t a o j e i ba l e t ni l ib reto, koji je s im b ol ik u bo j a

beni razvoj, a emocije i glazbene doživljaje tijekom

p re n i o u po kre t . Za koreog ra fiju su za služ n e n as-

i zve d bi pamte se zau vi j e k.

tavnice plesa Umjetničke škole Franje Lučića:

89

Slike 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21 i 22 - Praizvedba plesne suite Dugine boje u dvorani Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica, privatna zbirka Marije Ostrugač Jugec

PRIPREMILA: MARIJA OSTRUGAČ JUGEC

HARMONIKAŠKI O R K E S TA R UŠ FL

90

ORKESTRI

91

U

svo j i h če t i ri i po l de se t l j e ća po sto j an j a, Umj et ni č k a škola Franje Lučića zabilježila je vrijedne uspjehe i n a g r a d e , k a k o s o l i s t a t a k o i o r k e s t a r a . Ve o m a j e

značajan harmonikaški orkestar koji uz manje pauze djeluje i dan as.

Orke star su o d o sn u t ka ško l e vo d i l i : Ž e l j ka Š i mak, Zvonk o Jaklić i Ivana Levak Vaupotić. S obzirom na to da naši učenici dolaze iz raznih okolnih mjesta i škola Zagrebačke županije, n a s t a v u j e b i l o p o n e k a d t e š k o o rg a n i z i r a t i . G o d i n e 2 0 1 8 . nastavu orkestra harmonike Umjetničke škole Franje Lučića preuzima nastavnik harmonike Igor Jugec pod čijom palicom o rke star d j e l u j e i dan as.

O r k e s t a r t re n u t n o b ro j i 2 0 č l a n o v a , a s v a k e j e g o d i n e t a j bro j ve ći . Orke star re do vi to n astu pa n a ško l ski m prod uk c ij ama i ko n ce rt i ma, a pu bl i ku o du še vl j ava razn o vrs ni m rep ertoarom – od klasike do obrada popularnih skladbi, za čiji j e aran žman u gl avn o m zadu že n d i ri ge n t Igo r Ju ge c . Članovi orkestra pridružuju se i ostalim ansamblima, a n a j v e ć i p ro j e k t , k o j i j e p o k re n u t p ro š l e š k o l s k e g o d i n e , bi l e su D u gi n e bo j e. H armo n i kaši ma su se tada p r i d r uži l i puhači, gudači, udaraljkaši i klavirist. Učenicima je bilo ve l i ko zado vo l j stvo svi rat i u takvo me o kru že n j u , al i uj ed no i pri l i ka da po bl i že u po zn aj u dru ge i n stru me n te .

Koncert koji je izveden u sklopu Dana škole u Pučkom o tvo re n o m u či l i štu Ve l i ka Go ri ca i zazvao j e o vaci j e p ub l i k e i zasl u ži o da ga se i zve de i i zvan po zo rn i ca Ve l i ke G or i c e.

Pljesak kakav se pamti za života orkestar je dobio i na o tvo re n j u 45. me đu n aro dn i h su sre ta h armo n i kaša u P ul i , a ve l i ko go ri čka pu bl i ka tre bal a i h j e j o š j e dn o m po s l ušat i na Go ri čki m ve če ri ma, n a o tvo re n o j l j e tn o j po zo rn i ci , no vreme n ske n e po go de o dgo d i l e su i zve d bu .

Nadamo se da će mo u bu du ćn o st i o stvari t i mn o go usp j eha u radu harmonikaškog orkestra. U planu su nam mnogi kon ce rt i , go sto van j a i su radn j e , a n aj ve će zado vo l j st vo p redstavljaju radosna lica naših učenika kada izađu na pozornicu i daj u sve o d se be . Tada zn amo da smo n a do brome p ut u da o dgaj amo ml ade gl azbe n i ke , u mj e tn i ke i l i j e dn ost avno ml ade po zn avate l j e kval i te tn e i do bre gl azbe .

94

DJEČJE STVARALAŠTVO

95

96

DJEČJE STVARALAŠTVO

97

98

IZ SKLADATELJSKOG PERA

ŠAŠAVKO ™ ¸™

Robert Čavlović

Allegro

æ ˙˙˙˙ mf œ œ œ ? b 2 œœ œœœ 4æ æ

2 & b4

{

æ ˙˙˙˙ œœœ œœœ æœ æœ

æ ˙˙˙˙ œœœ œœœ æœ æœ

j œ œœœ ‰ Œ ™™ œ™nœ œJ. ‰ œ™bœ œ. j ‰ œ™nœ œ™ œ œ™bœ œ. j ‰ >>.. ff mf œœœ œœœ œœœ œœœ œœœ œ œ œ ™ œ œ œ‰ ™ J

j j . & b œ ™ œ œJ ‰ œ ™ œ œ. ‰ œ ™ œ œ ™ œ œ ™ œ œ. ‰ œœœ œœœ œœœ ? b œ œœœ œ œ œ

9

1.

{

17

œ j & b œ ‰ gliss.œ œœœ ?b œ

22

{

27

‰ œj œ™ œ œœœ œ

‰ œj œ ™ œ œ œœ œ œ œ

1.

œ‰ J œ

œ œœœ

2.

gli

ss.

œ œœ œ

™™ œœœ œœœ œœœ Œ œ œ œ >.. >.. >.. œœ œœ œœ ™™ œœ œœ œœ œ > ricochet

j j & b ‰ œ œ ™ œ œ™ œ œ ™ œ œ™ œ œ ™ œ œ ‰ œœœœ rit. œœ œœœ ?b œ œ œ™ œ œ ™ œ œ™ œ œ ™ œ œj ‰ œ

{

‰ œj œ™ œ œœœ œ

œ

ss.

{

j œ œ ‰ glissœ. œœ œ œ

™™

gli

j & b ™™ ‰ œ œ ™ œ œ ? b ™™ œ œœ

™™

U " j œ œ ‰ œœœ œœœ œU œœ " ‰ œJ œ

‰ œj œ™ œ œ™ œ œ ™ œ œ™œ œ ™ œ œœœ œœœ œœœ œ œ œ

2.

U " œœœ #œ U " #œ

Œ œ > >œ. œœœ œœœ. œ

>œ. œœœ œœœ. œ

>œ. œœœ Œ œœœ. œ ¿. >

ff ricochet

(udarac desnom nogom o tlo)

99

100

IZ SKLADATELJSKOG PERA

!

101

"