Page 1

MEĐUNARODNI BESPLATNI studentski poslovni list, izlazi na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu; www.manager-magazine.com

MANAGER studentski poslovni list

101/24 | 12/2019 | ISSN 1331-9280

by

BUSINESS AKTUALNOSTI U POSLOVNOM SVIJETU

UNIVERSITY VIJESTI SA SVEUČILIŠTA

LOUNGE NOVOSTI U SVIJETU I KOD NAS


Dragi naši čitatelji, stigao je i 101.broj Managera baš u vrijeme da se uz njega opustite nakon kolokvija. Nadamo se da ćete uživati u našim temama, ali i ugodno provesti praznike. U Business rubrici donosimo vam novosti iz poslovnog svijeta, intervju s Draženom Nemčićem i sve što trebate znati o tržištu dionica te kriptovalutama. Saznajte što je piramida sreće i kako u Kini plaćaju bez novca. Za one gladne donosimo intervju sa SHEdonistom, a za one koji više vole glazbu sve informacije o najnovijoj hrvatskoj aplikaciji koja je ušla u konkurenciju čak i Sony Music-u. Lucija Jukić | Urednica Business rubrike Dragi čitatelji, Nakon jubilarnog 100. broja, napornim radom i trudom naše male redakcije, stigli smo i do 101. broja studentskog poslovnog lista Manager. Svaka tema naših rubrika, Business, University i Lounge, pomno je birana i sigurni smo da će vas oduševiti. Za početak, upoznat ćete Hrvatsku studentsku asocijaciju na drugačiji način, odnosno kvizom znanja zahvaljujući kojem ćete i sami htjeti postat članom naše udruge. Intervjui sa zvučnim imenima obilježili su tiskano izdanje, tako vas u našoj najvećoj rubrici očekuje Dražen Nemičević – jedan od najboljih poreznih savjetnika i Ana Topić – gastro blogerica i arhitektica, „Nogometne ikone“ – svima poznat Instagram profil, a tko se zapravo krije iza njega, donosi vam rubrika University. Doc. dr. sc. Anita Čeh Časni odgovorila nam je na pitanja vezana za AACSB akreditaciju koju je Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu nakon dugotrajnog procesa ove godine i dobio dok će mag. oec. Josipa Filić predstaviti Katedru za statistiku. Novo lice kazališta i televizije, Elizabeta Brodić, kao i mlada glazbena diva, Nika Turković otkrit će vam detalje o sebi i svome radu u nešto opuštenijoj rubrici Lounge. U rubrici Business naučit ćete o tržištu dionica, kako funkcionira način plaćanja u Kini, što zapravo predstavljaju norme, koji su najunosniji poslovi u Hrvatskoj, a koji u svijetu, koja je hrvatska aplikacija stala uz bok jednom od svjetskih glazbenih majora – Sony Music-u, ali i još mnogo toga. Za kraj, saznali smo koji su ljudi obilježili 2019. godinu, što se događa s modnim tržištem u svijetu i kod nas, treba li vjerovati prvom dojmu i one slatke uspomene iz djetinjstva donosi vam rubrika Lounge. Ovim putem htjela bih se zahvaliti svojim urednicama i novinarkama bez kojih 101. tiskano izdanje ne bi bilo moguće. Također u ime cijele redakcije, veliko hvala na potpori našim partnerima Zagrebačkoj banci d.d., Studentskom zboru Sveučilišta u Zagrebu, Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, ali i svim članovima Hrvatske studentske asocijacije. Želim vam sretan i blagoslovljen Božić, ugodne blagdane provedene s najbližima, ali i ludu Novu godinu! Do sljedećeg broja, Lara Boljanović | glavna urednica

Vjerujem da ćete se u nadolazećim praznicima svi odmoriti od učenja i knjiga, ali uz primjerak Managera kroz zabavu i lakoću čitanja ipak nešto korisno i interesantno naučiti. Rubrika University u 101. broju Managera donosi nam zanimljive intervjue i putopise naših studenata EFZG-a u kojima ćete saznati brojne zanimljivosti kao i anegdote s putovanja u Izrael i Švicarsku. Osim zanimljivosti, Manager uvijek ima i vijesti sa sveučilišta, a u ovom broju posebno i sa katedre za statistiku. Upoznati ćemo vas još i sa raznim sportskim uspjesima naših studenata, a i sa svim korisnim informacijama o volontiranju kako bismo vas potaknuli i na dobra djela u ovo božićno vrijeme. Klara Ivanišević | Urednica rubrike University

Dragi naši, 100. Jubilarni broj je iza nas, no mi nastavljamo s još većom motivacijom te smo se kao i svake godine potrudili uljepšati nadolazeće novogodišnje praznike s novim brojem Managera. Osobe koje su obilježile 2019., uspomene koje nas vežu uz djetinjstvo i slično samo su jedne od tema s kojim smo se pozabavile. Svakako nemojte propustiti intervjue s talentiranom Nikom i Elizabetom koje su ove godine osvanule na glazbenoj sceni i tv ekranima te će se zbog svojih velikih talenata tamo zadržati jako dugo. Svaki članak i osobu koju smo intervjuirali smo pomno izabrali kako biste što informiraniji dočekali novu 2020. godinu uz nas. Josipa Tunjić | Urednica rubrike Lounge


SADRŽAJ IMPRESSUM Glavna urednica Lara Boljanović lara.boljanovic@hsa.hr   Urednica rubrike Business Lucija Jukić lucija.jukic@hsa.hr Urednica rubrike University Klara Sara Ivanišević klara.ivanisevic@hsa.hr Urednica rubrike Lounge Josipa Tunjić josipa.tunjic@hsa.hr Novinari Kata Bilo Katarina Radić Lara Lender Marija Bjelivuk Maša Konenko Monika Vresk Reni Brezni Dorotea Vrbanec

BUSINESS str. 6 str. 7 str. 8 str. 11 str. 12 str. 13 str. 14 str. 15 str. 17 str. 18 str. 19 str. 20 str. 21 str. 22 str. 23 str. 24 str. 25 str. 26 str. 27

Poslovne vijesti Tržište dionica Intervju: Dražen Nimčević Porast vrijednosti kriptovaluta Sierra Energy – startup koji spašava svijet Piramida sreće Razvoj tržišta produkcije videoigara Intervju: Ana Topić Digitalno bankarstvo Što su norme? Najunosniji poslovi svijeta Business facts Baze podataka Neverbalna komunikacija organizacije Vrijeme je za digital Načini plaćanja budućnosti Bioplastika Nova definicija odnosa s javnošću Poslovni vremeplov

str. 28 str. 29 str. 30 str. 32 str. 34 str. 36 str. 37 str. 38 str. 39

Vijesti sa sveučilišta Volontiranje kao rad na sebi i za druge IW: Tel Aviv Intervju: Duje Meštrović Intervju: Anita Čeh Časni Katedra za statistiku Eurotour Sportski uspjesi studenata Vremeplov

str. 40 str. 41 str. 42 str. 44 str. 45 str. 46 str. 48 str. 49 str. 50

Dunning-Kruger efekt Domaće modno tržište u usponu Intervju: Nika Turković Treba li vjerovati prvom dojmu Ljudi koji su obilježili 2019. Intervju: Elizabeta Brodić Istraživanje generacije Z Modni bankroti Vremeplov

Suradnici Davor Cota Partneri Zagrebačka banka d.d.   Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu  Grafički dizajn i prijelom Alen Vistid Izdavač Hrvatska studentska asocijacija Ekonomski fakultet Kabinet 407 Kennedyjev trg 6, 10000 Zagreb Telefon: 01/2335633 (s naznakom “za Manager”) Web-stranica http://www.manager-magazine.com/

Studentski poslovni list Manager izlazi na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu od svibnja 1995. godine. Tekstovi objavljeni u listu stav su autora, ne nužno i stav uredništva.

101/24 | 12/2019

Manager

3


Hrvatska studentska asocijacija HSA KVIZ 1. Koliko timova postoji unutar HSA? a) 5 b) 6 c) 7

6. Jedini tim koji unutar sebe ima posebnu hijerarhiju vodstva je: a) Marketing b) Financije c) Manager

2. Najmlađi tim u HSA je: a) Informatika b) Kultura, zabava i sport c) Međunarodna suradnja

3. Koja konferencija je u organizaciji HSA: a) Financijski ekspert budućnosti b) Marketing Madness c) Tour de Tourism

4. Svake vas godine na poligonu Kockica dočeka projekt po nazivom: a) DriveInKino b) Kino u Zagrebu c) HSA Kino

5. Koliko rektorovih nagrada smo do sada osvojili? a) 2 b) 3 c) 4

7. Tim koji provodi regrutaciju i organizira Božićni bal: a) Ljudski potencijali b) Kultura, zabava i sport c) Međunarodna suradnja

8. Dario Šimić, Igor Vori, Miroslav Ćiro Blažević bili su gosti naše konferencije: a) Sportski dan na EFZG b) Business u sportu c) Sport i karijera

9. Teambuilding se najčešće održava u obliku: a) Dvodnevnog izleta u planinarskom domu b) Kampiranja u šumi c) Odlaskom na edukacije

10. Brucošijada Ekonomskoga fakulteta u organizaciji je našeg tima: a) Informatika b) Marketing c) Kultura, zabava i sport

4

Manager 101/24 | 12/2019


11. Tim Međunarodna suradnja svake godine organizira: a) International Week b) Eurotour c) Worldtour

12. HSA postoji već___godina: a) 25 b) 26 c) 27

13. Konferenciju Start organizirao je tim:

it

up

a) Financije b) Ljudski potencijali c) Manager

14. Edukacije kod Bruketa&Žinić&Grey imao je tim: a) Ljudski potencijali b) Međunarodna suradnja c) Marketing

15. Nadzorni odbor udruge sastoji se od___ člana: a) 3 b) 6 c) 5

0 – 5 BODOVA

Tvoje znanje o našoj udruzi bi moglo biti i malo bolje. O svim konferencijama i ostalim projektima možeš saznati na našoj službenoj stranici hsa.hr, a za sva ostala pitanja stojimo na raspolaganju i čekamo da se javiš!

5 – 10 BODOVA

Zlatna sredina – točnim odgovorima pokazao si da si već upoznat s našim projektima i timova. Ostavljaš dojam potencijalnog novog člana, a ako to i želiš postati morat ćeš pričekati sljedeću regrutaciju u ožujku nadolazeće godine.

10 – 15 BODOVA

Jesi li zapravo već član HSA? S tolikim znanjem o projektima i timovima, pridonio bi sigurno udruzi s inovativnim idejama koje bi mogle rezultirati nekim novim projektom pod tvojim vodstvom. HSA te očekuje na sljedećoj regrutaciji!

TOČNI ODGOVORI: 1. C, 2. A, 3. B, 4. A, 5. C, 6. C, 7. A, 8. B, 9. A, 10. C, 11. A, 12. C, 13. A, 14. C, 15. A 101/24 | 12/2019

Manager

5


BUSINESS

BUSINESS POSLOVNE VIJESTI

B.A.R.I.C.A. - hrvatska umjetna inteligencija Na Fakultetu organizacije i informatike (FOI) u Varaždinu stvorena je hrvatska vezija Siri. Ideju za ovaj projekt dobio je prof. dr. Markus Schatten s FOI-ja,a bivša studentica Tajana Šokec koja je pomogla u prilagodbi Barice dobila je rektorovu nagradu. Za realkizaciju ove ideje zaslužan je i cijeli tim znanstvenika i studenata unutar AILaba na FOI-ju. Puno ime na engleskom, Beautiful ARtificial Intelligence Cognitive Agent skraćeno je u B.A.R.I.C.A. Nalazi se u holu varaždinskog fakulteta gdje informira studente i posjetitelje o mjestima u učionici, profesorima i rasporedu. “Nešto sam kupio rabljeno preko oglasa, nešto našao na otpadu, sve je u potpunosti dakle od recikliranih dijelova, osim monitora koji je kupio fakultet. Psihu sam popravio, uklonio ogledalo, TV rastavio i skratio, ugradio monitor, telefon rastavio, spojio slušalice na kabel za računalo i montirao na psihu, sve prebojio u bijelo kako bi se dobio kvazi shabby chic i retro look, dakle fizička inkarnacija stvarala se mjesec i pol”, rekao je varaždinski profesor, dopunjavajući da je softverski dio, intelektualniji, trajao oko pola godine i da se ideja i dalje razvija. Piše: Lucija Jukić Kontakt: lucija.jukic@hsa.hr

Tele2 korak bliže 5G Tele2 je implementirao dodatnu funkcionalnost svoje mreže, koja  povezuje postojeće frekvencije u jedinstven mrežni kapacitet i  tako osigurava prosječno veće brzine prijenosa podataka. Korisnici to poboljšanje na svojim uređajima vide kao oznaku  4G+  mreža u trenutku kada uređaj istodobno koristi dva frekvencijska spektra ili više njih. Funkcionalnost “Carrier Aggregation” sada jamči bolje korištenje radiofrekvencijskih resursa, ali i pokazuje da je Tele2 korak bliže sljedećem cilju – implementaciji 5G mreže. “Zbog stalnog povećanja broja pametnih telefona, njihovih mogućnosti i količine prenesenih podataka, kapacitivne potrebe u mobilnim mrežama višestruko se povećavaju. Implementacija najnovije funkcionalnosti, odnosno 4G+ mreže stavlja nas korak bliže konačnoj implementaciji 5G mreže. Naš tehnički odjel nastavlja s dodatnim aktivnostima povećanja kapaciteta kroz dodavanje novog frekvencijskog spektra, implementacijom najnovijih tehnologija odašiljanja i primanja signala. Krajnji nam je cilj uvijek napraviti korak više kako bismo dodatno poboljšali iskustvo surfanja za naše korisnike, kojih je više od milijun, a što potvrđuje zadovoljstvo korisnika našom mrežom”, istaknuo je Nenad Šlibar, direktor sektora mreže i informacijskih tehnologija u Tele2.

Početak adventa Kinezi su obilježili novim zakonom Svi novi korisnici mobitela u Kini, bez obzira na to kupe li SIM-karticu ili pretplatu na neku mobilnu uslugu, moraju svoj identitet potvrditi skeniranjem svog lica, prema novom zakonu koji je na snazi od početka prosinca. Takav potez kineske vlade neki pripisuju želji da se svatko na internetu predstavlja pravim imenom, što bi, navodno, trebalo spriječiti prijevare i poboljšati kibernetičku sigurnost, a drugi ipak upozoravaju da je riječ o još jednoj vladinoj akciji kojom želi nadzirati svakoga tko živi i boravi u Kini.

Zagreb Be There Aplikacija Zagreb Be There  turistima, ali i onima koji žele bolje upoznati Zagreb, već je ranije nudila da kroz zanimljive rute istraže grad. U božićno aplikacija Turističke zajednice i Brloga dobila je i novu turu koja pomaže u otkrivanju svih lokacija  Adventa u Zagrebu.  Posjetitelji će tako moći obići devet lokacija, među kojima su i klizalište na Trgu kralja Tomislava, Fuliranje ili Artomat na Trgu žrtava fašizma. Posjete li sedam lokacija na ovoj turi, posjetitelji će moći dobiti i nagradu. Aplikacija je dostupna za Android i iOS uređaje.

6

Manager 101/24 | 12/2019


BUSINESS KAKO FUNKCIONIRA TRŽIŠTE DIONICA

Uz strpljivo i pametno ulaganje do dugoročne investicije Na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće svoju povijest započelo je tržište dionica. Do njegovog je formiranja došlo uslijed rastuće vladine potrošnje u vojne svrhe i hitne potrebe za privlačenjem pozajmljenih sredstava za obnovu proračuna u zemljama zapadne Europe. Tako su prvi vrijednosni papiri bile obveznice. Piše: Marija Bjelivuk Kontakt: marija.bjelivuk@hsa.hr

Dionice vs. obveznice Dok mnogi još uvijek ova dva termina koriste kao sinonime, dionice i obveznice zapravo su dvije potpuno različite vrste vrijednosnih papira. Obveznice su dužnički vrijednosni papiri, što znači da imatelju obveznice, u određenom roku, pripada pravo na povrat određenog iznosa glavnice i pripadajuće kamate. Izdaju ih uglavnom državne institucije, ali i dionička društva. S druge strane, dionice su vlasnički vrijednosni papiri, stoga kupnja dionica podrazumijeva vlasništvo nad poduzećem koje je razmjerno broju dionica koje netko posjeduje. Dionice svojim vlasnicima daju brojna prava: pravo na informaciju, pravo na odlučivanje na Glavnoj skupštini dioničara, pravo na dividendu, prava upisa i pravo na udio u stečajnoj masi u slučaju stečaja poduzeća.

U zdravoj ekonomiji, tržište dionica igra bitnu ulogu pri mobilizaciji te usmjeravanju kapitala kao i vrednovanju kapitala i rizika.

Tržište dionica Također poznato pod nazivom tržište vrijednosnih papira ili tržište kapitala, definira se kao mjesto gdje se trguje srednjim i dugoročnim vrijednosnim papirima koji traju duže od godinu dana. Ono se koristi za ostvarivanje i efektivno investiranje kapitala na duži period. U zdravoj ekonomiji, tržište dionica igra bitnu ulogu pri mobilizaciji te usmjeravanju kapitala, kao i vrednovanju kapitala i rizika. Mobilizacija kapitala podrazumijeva atraktivne mogućnosti koje tržište nudi investitorima za ulaganje kapitala, odnosno pretvaranje ušteđevine u investiciju u svrhu ostvarivanja buduće koristi. Usmjeravanje kapitala, kao što i sama riječ govori, usmjeruje kapital u sektore ekonomije koji će ga koristiti na najdjelotvorniji način, dok vrednovanje kapitala i rizika podrazumijeva procjenu vrijednosnice kao precijenjene ili podcijenjene.

Zašto ulagati? Osim što su odličan instrument za dugoročno ulaganje, vrlo su likvidne - bez podnošenja značajnijeg cjenovnog udara relativno ih je lako pretvoriti gotovinu. U obliku dividendi obično osiguravaju godišnji prihod, a imaju i potencijalza dugoročan rast. Usprkos dobrim stranama, ulagatelj mora biti svjestan i rizika kao što je na primjer nepoznata profitabilnost poduzeća čije se dionice kupuju, razvoj cijene dionice na ovisi isključivo o samom poduzeću nego i o gospodarstvu te tržišnim kretanjima i kretanjima kamatnih stopa. Stoga je najbitnije razumijevanje u ono u što se ulaže, kao i diverzifikacija, zaštita od inflacije i disciplina. Svoje odluke uvijek donosite na temelju financijskih informacija kojima u potpunosti vjerujete.

Usprkos dobrim stranama, ulagatelj mora biti svjestan i rizika kao što je na primjer nepoznata profitabilnost poduzeća čije se dionice kupuju

Poduzeća se uvrštavaju na uređena tržišta vrijednosnih papira kako bi prikupila kapital za financiranje svog budućeg rasta. Osim toga, uvrštenjem na tržište dionica društvo dobiva i na prestižu. Uvršteno poduzeće svojim dioničarima osigurava veću likvidnost, trajno vrednovanje dionica i veću transparentnost. Dionicama se trguje na organiziranim tržištima, kao što je na primjer Zagrebačka burza ili izvan organiziranog tržišta, putem kupoprodajnog ugovora. Vlasništvo nad dionicama može se steći i posredno – kupnjom udjela u investicijskim fondovima. 101/24 | 12/2019

Manager

7


BUSINESS INTERVJU: Dražen Nimčević

Od Ekonomskog fakulteta do najuglednijeg stručnjaka iz područja poreza Dražen Nimčević, koji radi kao viši menadžer u Deloitteu još od 2005. godine, specijalizirao se u području transfernih cijena, a ima značajno iskustvo za pitanja poreza na dobit, međunarodno strukturiranje zapošljavanja te međunarodne ugovore. Višegodišnji je predsjednik Udruge poreznih stručnjaka te član brojnih stručnih udruga s područja poreza i računovodstva. Godine 2009. proglašen je najuglednijim stručnjakom iz područja poreza u Hrvatskoj, prema izboru čitatelja web portala Tax-Fin-Lex, a za tu nagradu ističe da ga je uvelike etablirala, dala do znanja klijentima da se kad dođu kod njega nalaze - na dobroj adresi. Samo za naš studentski list odgovorio je na to kako danas gleda na svoje studentske godine, koje je, ističe, proživljavao potpuno drugačije od današnje mladeži. Piše: Lara Boljanović Kontakt: lara.boljanovic@hsa.hr

Manager: Kako su izgledali Vaši studentski dani? Studirao sam za vrijeme ratnih godina, svoj sam studij započeo u devetom mjesecu 1991. godine. Bilo je u to vrijeme dosta skraćenih nastava, uzbuna koje su ih prekidale, sve je skupa bio jedan veliki kaos, ali u sjećanju su mi ipak ostali i lijepi dani. Na diplomskom studiju sam izabrao smjer koji se tada zvao Računovodstvo i poslovne financije, otac mi je radio u financijama HEP-a pa moram priznati da nisam gledao puno dalje od toga. Moja logika je nalagala da bi bio jako sretan da jednostavno i ja poput oca završim u jednoj takvoj firmi. Međutim, na fakultetu sam se nekako isprofilirao, bili smo svi u manjim grupama, dobri s profesorima, nekako su nam se posvećivali s velikom pažnjom. Moram priznati, stvari koje sam tada naučio koristim dan danas - a to su one neke osnovne, vrlo jednostavne stvari, bilance, konta, račun dobiti i gubitka...Kad sam trebao diplomirati, te 1995. stvari su se polako smirivale, pojavile su se prve komercijalne revizije, u to je vrijeme dolazile do privatizacija firmi. Nas su sa završne, četvrte godine regrutirali u dobre firme, što je bio svojevrsni jackpot - poslali su nas čak i u London gdje su nas htjeli što prije moguće osposobiti. To iz današnje perspektive djeluje normalno i logično, ali nekad, znate, bez interneta i svih ostalih čudesa, mi smo zaista bili privilegirani, odabrani. Ubacili su nas u taj poslovni svijet, a na nama je bilo kako ćemo iz njega isplivati.

Manager: Kad ste i kako shvatili da su Vaše područje interesa - porezi? Pa zapravo odmah, te sad već davne 1998. godine. Tad je počela postojati potreba da se specijaliziraju ljudi koji se bave porezima, postojali su, nećete vjerovati, u to vrijeme samo PDV i porez na dohodak. Dugo sam koristio benefit da sam upravo ja prvi s tim krenuo pa sam se mogao vrlo brzo razvijati - tada nas je u tom segmentu bilo možda tri do četiri, a danas u jednoj firmi onih koji se bave porezima ima i preko 100. Od svega toga prošlo je sad već 20 godina - dakle toliko se ja bavim porezima. Dvije godine radio sam u cementnoj industriji pa sam bio savjetnik uprave Lure, a 2005. došao sam u Deloitte i eto me još uvijek tu. Za sve što ovdje danas radim uvelike su utjecala sva druga poslovna iskustva, zato je moj savjet studentima, mijenjajte poslovne, pokušavajte svašta i pronaći ćete se.

Manager: Kako je raditi u Deloitteu? Deloitte je firma “partnership” s centralnom Europom, odnosno 17 ostalih zemalja. Upravo takva, klasterska organizacija daje nam mogućnosti da neprestano razmjenjujemo slične stvari. Također, u našoj firmi zaista vlada jedna izvrsna investicijska klima pomoću koje dolazimo do raznih saznanja, a i vrlo dobar dio porezne prakse došle su nam od kolega iz regije i svijeta. Također, bitno nam je i da imamo dobru kombinaciju s Poreznom upravom. Imamo izvanredan preduvjet da se etabliramo, da slušamo svoje iz svijeta, zanimaju se i znaju za nas veliki igrači, a čak i nagrade koje dobivamo unutar su velikog stola. Danas je, za razliku od nekad, puno više specijalista - prije 20 godina kada sam ja počinjao nekako smo puno više svaštarili, danas imamo nekoliko osnovnih servisnih linija. Kako ljudi dolaze, tako vrlo brzo postaju specijalisti za nešto, iako je to i dalje drugačije od firmi gdje je 1000 ljudi - tamo doslovno jedna osoba pokriva svoj segment. Porezno savjetništvo je otišlo u vrlo usku subspecijalizaciju, a za očekivati je da će otići u još uže. Ono što me veseli kod rada u Deloitteu jest fer organizacija, imate ljudi koliko i posla, a i vrlo je zdrava atmosfera jer su ljudi koji rade vrlo mladi, prosjek godina voditelja naših odjela je 30. Uz njih jednostavno ne osjećam da starim. 8

Manager 101/24 | 12/2019


BUSINESS Manager: Jeste li ikad požalili zbog odabira svoje karijere? Moja funkcija je puno više organizacijska, puno se više bavim ljudima, nego materijom. Olakšava mi to što porezi imaju neku svoju logiku - ne čitam ja neprestano članke zakona, pravila i upute, a vrlo rijetko me neka promjena iznenadi. Sa svime sam se nekako već susreo i sve je logično. Pitat ću i ja stvari druge ljude, ali jednom kad shvatite sustav, razumijete cijelu logiku koja stoji iza poslovanja, dobro poznavati procese i poduzeća. Puno mi je, ponavljam, pomoglo moje prijašnje industrijsko iskustvo. Nikad se nisam vidio izvan ovog posla, to je za mene neka vrsta dream joba. Također, sad kad pogledam sve ove godine unazad, nikad više od dvije godine nisam bio na jednoj poziciji, neprestano ih mijenjam, što daje na dinamičnosti mojoj karijeri. Moram iskoristiti priliku da ovdje savjetujem sve vas mlade - održavajte mreže poznanstava, konekcije, njegujete odnose, imajte svoje ljude, s fakulteta, iz udruge, s prvih radnih mjesta. Meni će se teško dogoditi da negdje dođem i ne sretnem nekoga koga znam ili tko zna nekoga moga. Također, potrudite se započeti svoju karijeru u nekoj od velikih firmi - vjerujte mi, ljudi koji kod nas prođu školu i krenu negdje dalje, vrlo se brzo nađu na vodećim pozicijama, kao vrlo uspješni direktori i menadžeri.

Manager: Zapošljavate li studente s našeg fakulteta? Što mislite o njihovom pripremljenosti za tržište rada? Jako smo involvirani za Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, u siječnju radimo jednu konferenciju, a gosti smo i na svakim Danima otvorenih vrata. Vrlo nam je bitno održavati kontakte sa studentima i neprestano se s njima povezivati. Dajemo im priliku, posebno na posljednjih godinama studija, da neopterećeno provedu neko vrijeme s nama i onda i mi i oni uvidimo žele li, i mogu li, naravno, kod nas nastaviti svoje karijere. Devedeset posto onih koji dođu još u studentskim danima kod nas ostaju, na što smo vrlo ponosni, ali i oni bi trebali biti. Evo sad ih je kod nas šest do sedam i vrlo dobro napreduju.

Manager: Jesu li Hrvati dovoljno porezno pismeni? Kako oni na tome mogu poraditi?

Mislim da su Hrvati vrlo malo porezno pismeni, ali da je porezna situacija u državi kompleksnija u smislu poreznih prijava, stvari bi bile znatno drugačije. Isto tako, naši su ljudi takvi da dok žive od svog rada i plaća im redovno “sjeda” nemaju baš nikakvu potrebu informirati se o porezima jer oni ne utječu pretjerano na promjenu njihove svakodnevice. Čim se količina prihoda malo poveća, pobrinut će se oni za svoju pismenost, ali i tad to postaje problem njihovog knjigovođe. Ipak, naravno da neke elementarne stvari treba znati i na tome Hrvati svakako moraju poraditi.

101/24 | 12/2019

Manager

9


Tko kaže da ne mogu za 0kn.

BUSINESS

BUSINESS

SA ZABOM MOGU

Paket za mlade

Dođi i razgovarajmo što ZABA može učiniti za tebe.

www.zaba.hr /ZagrebackaBanka 10

Manager 101/24 | 12/2019

- www.tkokaze.hr -

97/22 | 12/2017

Manager

23


BUSINESS PORAST VRIJEDNOSTI KRIPTOVALUTA

Rekordan rast vrijednosti kriptovaluta Kriptovalute su stekle veliku popularnost prethodnih godina. Unatoč velikom padu vrijednosti, Bitcoin i ostale kriptovalute bilježile su rekordan porast u 2019. godini koji je posljedično uzrokovan novom kriptovalutom koju je predstavio Facebook. Piše: Monika Vresk Kontakt: monika.vresk@hsa.hr

Kriptovalute su zamišljene kao digitalne valute koje ne ovise o kontroli države i financijskom tržištu te se smatra da donose niže transakcijske troškove i veću sigurnost. Razlika kriptovaluta u odnosu na klasične se najviše ističe u kontroli države. U sadašnjem sustavu, država može zaplijeniti nečiji novac u banci ili blokirati račun, dok je u slučaju kriptovaluta to gotovo nemoguće jer pristup novcu ima isključivo vlasnik. Ove godine možemo svjedočiti znatnom porastu kriptovaluta. Dok pojedini stručnjaci smatraju kako je razlog tome preveliki entuzijazam investitora, drugi su uvjereni da je veliki utjecaj na trend imala najava o uključivanju velikih kompanija poput Facebook-a i AT&T-a u trgovanje. Bitcoin je doživio veliki pad 2018. godine kada je iznosio 3,2 tisuće dolara, ako uzmemo u obzir da je godinu prije njegova vrijednost iznosila približno 19 i pol tisuća dolara. Prvi put od početka 2018. godine cijene Bitcoin-a su rasle iznad 10 tisuća dolara što se smatra prekretnicom u velikom povratu virtualne valute. Valuta mreže Ethereum, Eter, sada vrijedi više od 290 dolara što je rekord 2019. godine. Osim valute Eter, porast vrijednosti doživjele su i druge kriptovalute poput Bitcoin Cash, Litecoin, Monero i Dash te su u 2019. godini dosegle svoj vrhunac. Ukupna tržišna kapitalizacija digitalnih valuta je u jednom danu porasla za 19 milijardi dolara na gotovo 163 milijarde dolara. Unatoč svemu, kriptovalute bi se mogle susretati s problemima u budućnosti jer bi se trebale koristiti, osim za burzovno trgovanje i u klasičnoj kupovini, ali gotovo nitko ne podliježe tome.

Facebookova valuta GlobalCoin

BitPay i PayCek

Najveća svjetska društvena mreža planira početkom iduće godine uvesti svoju valutu, GlobalCoin. S obzirom na to da se kriptovalutama danas koristi približno trideset milijuna ljudi, a Facebook broji preko dvije milijarde korisnika, uvođenje vlastite valute predstavlja veliki poticaj za digitalne valute. Facebook želi stvoriti sredstvo plaćanja koje će se moći koristiti čak i ako korisnici nemaju račun u klasičnoj banci, što je trenutno preduvjet za postojeće digitalne sustave plaćanja. Postavlja se pitanje je li se Facebook spreman nositi s problemima koje donose kriptovalute. Nagađa se kako će vrijednost svoje valute vezati uz košaricu postojećih valuta poput dolara, kako bi se spriječile velike oscilacije.

BitPay je sustav plaćanja kriptovalutom, a najviše ga koriste korisnici Bitcoin-a. Koristan je prilikom regulacije obrade plaćanja između prodavača, trgovaca i kupaca. Prilikom pada vrijednosti Bitocoin-a, BitPay je i dalje zarađivao velike količine novca. Hrvatsku verziju BitPay-a stvorio je start-up Electrocoin zvanu PayCek. Za razliku od BitPay-a koji prihvaća samo Bitcoin, PayCek prihvaća još četiri kriptovalute Ether, EOS, Lumen i Ripple. PayCek se smatra proširenjem postojećih oblika plaćanja te veliki interes pokazuju hotelijeri, ugostitelji i iznajmljivači apartmana jer ih takvu uslugu traže njihovi korisnici. Teško je predvidjeti u kojem će se smjeru razvijati ova ideja u budućnosti. Međutim, sve je veći interes korisnika, osobito zbog toga što će se sustav integrirati s internetskim trgovinama te se ne izostavlja mogućnost da ćemo u budućnosti na blagajnama trgovačkih lanaca plaćati Bitcoin-om.

101/24 | 12/2019

Manager

11


BUSINESS SIERRA ENERGY

Startup koji spašava svijet Malo kompanija diljem svijeta su usmjerene na očuvanje okoliša, no Sierra Energy nije jedna od njih. Kreiranje inovacija koje će omogućiti budućnost bez otpada glavni su cilj ove tvrtke. Od osnivanja, davne 2004. godine, ova tvrtka se fokusirala na osmišljavanje tehnologije koja će otpad pretvarati u energiju, no bez sagorijevanja. Piše: Maša Konenko Kontakt: masa.konenko@hsa.hr

Misija Sierra Energy kompanije

Prednosti FastOx modela

Osnovana 2004. godine, Sierra Energy, usmjerena je na kreiranje tehnologije koja će bilo koji oblik otpada pretvoriti u energiju. Ova tehnologija se zasniva na stoljećima starom modelu visoke peći koju su osmislili inženjeri Bruce Claflin i John Jasbinsek. Prva testiranja tvrtka je provela 2009. godine u laboratoriju u Kaliforniji te samo tri godine kasnije svijetu su predstavili svoj FastOx gasification model koji uspješno funkcionira. Kalifornijska Energetska Komisija je 2013. godine kompaniji dodijelila pet milijuna dolara subvencija te je Ministarstvo obrane SAD -a doniralo tri milijuna dolara kako bi FastOx model instalirali u jednoj od svojih baza.

Glavna prednost ovog modela je u tome što otpad nije potrebno odvajati nego se svaka vrsta otpada tretira jednako te omogućuje iste rezultate, a to su stvaranje energije bez dodatnog zagađivanja okoliša, odnosno izgaranja tvari. Poprilično jednostavan dizajn FastOx stroja radi uz minimalne troškove održavanja te uz visok stupanj efikasnosti što je ključ svakog uspješnog poduzetničkog pothvata. Kako bi se sustav ohladio, potrebna je minimalna količina vode nakon zagrijavanja prilikom procesa razgradnje, no uz to ista ta voda može se iskoristiti prilikom sljedećeg procesa što također doprinosi održavanju ekološkog sustava.

Kreiranje inovacija koje će omogućiti budućnost bez otpada glavni su cilj ove tvrtke.

FastOx® gasification FastOx gasification tehnologija koristi toplinu, paru i kisik kako bi otpad pretvorila u molekule. Organski materijali se pretvaraju u energiju dok se ne organske tvari tope u obnovljivo gorivo koje se dalje koristi za proizvodnju električne energije, dizela te raznih gnojiva. Ovaj način „recikliranja“ prihvaća svaki oblik otpada kao što su auto gume, građevinski i medicinski otpad te komunalni otpad. Jedino što se ne preporučuje prepustiti ovom načinu prerade otpada su radioaktivne tvari. Komunalni otpad, proizveden u svim kućanstvima, poduzećima te školama, sastoji se od raznih pakiranja, boca, odjeće, obuće i baterija te je on ujedno i najčešće podvrgnut FastOx tehnologiji. Uz komunalni otpad tu su i razne bio mase čiji organski materijali dolaze od biljka i životinja te su stoga 100% obnovljivi izvori energije.

Glavna prednost ovog modela je u tome što otpad nije potrebno odvajati nego se svaka vrsta otpada tretira jednako te omogućuje iste rezultate, a to su stvaranje energije bez dodatnog zagađivanja okoliša, odnosno izgaranja tvari.

12

Manager 101/24 | 12/2019

Što nakon recikliranja? Ono po čemu Sierra Energy nije poput ostalih ekološki osviještenih kompanija je u tome što prilikom procesa razgradnje tvari dodatno ne zagađuje okoliš te finalni proizvod nakon recikliranja je ponovo iskoristiv u različitim oblicima. Jedan od glavnih outputa ovog procesa je električna energija. Kada bi se 250 milijuna metričkih tona komunalnog otpada koje se godišnje odbaci na odlagališta diljem Sjedinjenih Američkih Država prepustilo FastOx sustavu, 14 milijuna kućanstava bi moglo biti opskrbljeno električnom energijom. Uz električnu energiju jedan od outputa je i dizel koji nakon obrade uz ovaj inovativni sustav može biti čak do trideset puta čišći nego tipični dizel nastao od fosilnih goriva. Kada bi se sav otpad na odlagalištima u Kaliforniji pretvorio u vodik, naravno pomoću Sierra Energy tvrtke, te se iskoristio kao gorivo za transport motornih vozila, emisija izgaranja fosilnih goriva bi se smanjila do te mjere kao da je pola stanovnika države prestalo koristiti aute.


BUSINESS POSLOVNA SENZACIJA ILI OBIČNA PRIJEVARA?

Piramida sreće Zadnjih nekoliko desetljeća, u poslovnom se svijetu sve češće može čuti o iznenadnim krahovima velikih ulagača. U većini slučajeva te se poslovne propasti vežu uz pojam piramide sreće. Piše: Lara Lender Kontakt: lara.lender@hsa.hr

Piramida sreće, poznata još i kao financijska piramida, lanac sreće ili piramidni sustav, poslovni je model koji se temelji na ulaganju velikog broja sudionika. Ono što se na prvu čini kao odličan i pametan način brze i lake zarade, često se ispostavi kao najveća besmislica. Najveći nedostatak ovog financijskog modela je neodrživost. Princip je relativno jednostavan: stari članovi pronalaze nove ulagače koji im uplaćuju članarinu. Postotak članarine koji stari članovi zadržavaju za sebe ovisi o tome na kojoj se „stepenici“ u piramidi nalaze. S vremenom je sve teže pronaći nove članove i zbog toga većina ljudi odustane. Još jedna od loših stvari vezanih uz ovaj sustav jest činjenica da se njegovo oglašavanje zasniva na mogućnostima zarade odnosno prihodima, umjesto potrošačkim proizvodima kao što je uobičajeni slučaj.

Piramida sreće poslovni je model koji se temelji na ulaganju velikog broja sudionika.

Zbog svojih katastrofalnih ishoda, piramida sreće kao poslovni model, zabranjena je u ponekim zemljama diljem svijeta, uključujući Austriju, Švicarsku te Hrvatsku. Bez obzira na aktualne zabrane, mnogi Hrvati svejedno sudjeluju u ovim sustavima putem interneta i ulažu u stranim državama. Zbog obećane ogromne zarade, lako nasjedaju i svoje dugo čuvane ušteđevine investiraju u, ništa drugo nego, propast.

PONZIJEVA SHEMA Piramidni sustav ulaganja nerijetko se poistovjećuje s pojmom „Ponzijeva shema“. To je način investicijske prijevare koju je talijanski prevarant Carlo Pietro Giovanni Guglielmo Tebaldo Ponzi, u narodu poznatiji kao Charles Ponzi, uspješno koristio u Sjedinjenim Američkim Državama dvadesetih godina prošloga stoljeća. Način na koji je on varao ljude temeljio se na njegovim objavama u kojima bi najavio da priprema ogroman profitabilni projekt, zatim bi pronašao nekoliko ulagača kojima je svima obećavao isto. Kako bi održao svoj ugled pouzdanog poduzetnika nekim je ulagačima vraćao novac na vrijeme, ali s većinom uloženog ipak bi pobjegao. Iako je ova shema dobila naziv upravo po njemu, ideja o ovakvoj vrsti prijevare rodila se mnogo ranije. Naime, ovaj način prijevare, pojavljuje se u knjizi „Little Dorrit“ književnika Charlesa Dickensa iz 1857. godine. Dickens je opisao postupak sheme, a Ponzi ga je popularizirao pola stoljeća kasnije.

AFERA FOREX Najpoznatiji slučaj piramide sreće vezan uz Hrvatsku je svakako onaj iz 2010. godine kada su brojni Hrvati nasjeli na ovaj poslovni model uloživši goleme svote novca iz svojih ušteđevina na račun Foreign Exchange marketa (FOREX). Kao što je slučaj i s ostalim lancima sreće, i u ovom su profitirali samo oni na najvišim „stepenicama“, odnosno prvi ulagači poput tvrtki Capys, Capys-Iter, Acron Grupa i Mat projekt, a ostali su izvukli deblji kraj te svi zajedno izgubili oko 500 milijuna kuna.

NEMIRI UZROKOVANI PIRAMIDOM SREĆE Kao što je ranije spomenuto, piramide sreće brojne ulagače dovode do poslovnog kraha stoga nije ni čudo da se uz ovaj pojam vežu i nemiri koje pokreću ti isti ogorčeni investitori. Primjer je Albanija, zemlja koja se 1997. godine susrela s ovim problemom kada su mnoge obitelji uložile sve što su imale i to uloženo izgubile što je rezultiralo ozbiljnim nemirima. Isti slučajevi mogu se pronaći i primjerice u Turskoj, Njemačkoj te Sjedinjenim Američkim Državama.

Zbog svojih katastrofalnih ishoda zabranjena je u ponekim zemljama diljem svijeta, uključujući Austriju, Švicarsku te Hrvatsku.

101/24 | 12/2019

Manager

13


BUSINESS RAZVOJ TRŽIŠTA PRODUKCIJE VIDEOIGARA

Industrija videoigara bilježi konstantni rast Zahvaljujući brzom razvoju računalnih tehnologija, industrija videoigara danas generira milijardu dolara godišnje, a taj trend će se nastaviti i u idućim desetljećima. Piše: Monika Vresk Kontakt: monika.vresk@hsa.hr

Videoigre većini predstavljaju samo oblik zabave, međutim iza proizvodnje videoigre stoje društva koja ostvaruju prihode izražene u milijardama dolara. Osim proizvođača, zaraditi mogu i ljubitelji videoigara natječući se na turnirima poput E-sport. U nastavku imate priliku saznati koje je to najuspješnije svjetsko tržište, ali i detalje o E-sport turniru.

Tržište videoigara u svijetu Videoigre su se razvijale usporedno s razvojem računalne tehnologije. Industrija videoigara, kao segment medijske industrije, nastaje u drugoj polovici 20. stoljeća i od tada bilježi konstantan porast prihoda iz godine u godinu. Danas najuspješnije tržište na svijetu jest Kina. Kada promatramo prihode od videoigara diljem svijeta primijetit ćemo kako je četvrtinu ostvarila Kina, što je više od SAD-a i Njemačke zajedno. Predviđa se da Kinesko društvo Tencent, ako nastavi svoj rast po trenutnoj stopi, do 2025. godine bi moglo postati najveće društvo na svijetu, a trenutno se nalazi među 10 najvećih na svijetu. Videoigre na mobilnim uređajima postaju popularnije pa su tako i prihodi u segmentu mobilnih igara porasli za više od 50% u 2017. godini. Ako usporedimo tri glavne zabavne industrije koje uključuju filmsku, glazbenu i industriju videoigara, možemo vidjeti na koji su se način i za koji postotak povećavali prihodi u svakoj. Filmska industrija je kroz godine pokazivala slabi rast prihoda, dok je glazbena industrija ostala većinom nepromijenjena, a industrija videoigara je bilježila konstantan rast 13% godišnje proteklih pet godina.

Tržište videoigara u Hrvatskoj Poznato je kako su posljednjih godina brojni hrvatski natjecatelji osvajali medalje u području informatike i matematike. Samim time se u Hrvatskoj otvorilo nekoliko društava koji već danas surađuju s najvećim svjetskim distributerima i proizvođačima videoigara te se očekuje da će u budućnosti njihovi prihodi, ali i broj zaposlenih rasti. Hrvatski studio Gamechuck dobio je 149 tisuća eura iz europskog potprograma MEDIA za razvoj svoje igre zvane Trip the Ark Fantastic.

14

Manager 101/24 | 12/2019

Također, to je prva hrvatska videoigra koja je dobila sredstva iz navedenog programa na koji je bilo prijavljeno 139 projekata, a dobivenim će iznosom pokriti 50% troškova razvoja. Osim toga, postoje brojne hrvatske videoigre koje su privukle pažnju globalnih tržišta. Primjer je igra SCUM koja je u samo pet dana ostvarila prodaju od 500 tisuća kopija, a prihod se procjenjuje na 16 milijuna eura. Prisjetimo se da je prije toga vrlo popularna igra Serious Sam doživjela veliki uspjeh na globalnim tržištima.

E-sport Videoigre se više ne smatraju zabavom, već i unosnim biznisom. Igrači, ali i sponzori mogu zaraditi znatne količine novca igrajući E-sport turnire, dok tvrtke koje proizvode videoigre ostvaruju prihode od milijardu dolara godišnje. Popularnost je E-sport ostvario zahvaljujući sponzorima koji su vidjeli potencijal tih događanja za privlačenje i zadržavanje korisnika. Turniri se održavaju još od sedamdesetih godina, a svoju popularnost su stekli nekoliko godina unazad. Natjecanje se najčešće odvija na računalima, ali postoji i mogućnost korištenja konzola pa i mobilnih uređaja. Takve turnire obilježavaju višemilijunski novčani iznosi. Turnir s najvećim nagradnim fondom je bio “The international“ u igri DOTA 2 čiji je nagradni fond iznosio gotovo 25 milijuna američkih dolara. Olimpijski odbor je u pregovorima o uključivanju E-sporta na Olimpijskim igrama 2024. godine. Još uvijek nije do kraja određeno u kojim će se sve E-sport naslovima natjecati niti koje će sve zemlje sudjelovati.


BUSINESS INTERVJU: ANA TOPIĆ

Jesi li i ti „kreten domaćica“- osoba kojoj rijetko što uspije u kuhinji ili zalije keks s pudingom i nazove to kolačem? Rješenje tvog problema mogla bi biti The Kuharica za tradicionalne kreten domaćice, gastro blogerice i arhitektice Ane Topić. Ana je samouka slastičarka i autorica bloga SHEdonist. Na blogu, osim recepata možete pronaći lijepe fotografije, duhovite putopise, knjiške preporuke i dozu dobre glazbe. Piše: Katarina Radić Kontakt: katarina.radic@hsa.hr

Manager: Kako ste dobili ideju za pokretanjem bloga? Nakon što sam završila Arhitektonski fakultet, od kojeg sam fizički i mentalno bila iscrpljena, nisam htjela odmah početi raditi u struci  pa sam uzela godinu slobodno i počela peći kolače. Krenula sam pisati  recepte i radi bolje preglednosti odlučila napraviti online verziju. Moj prvi blog „U kužini“ prvenstveno je bio namijenjen ljudima koji su  bili oduševljeni mojim kolačima pa mi je to dalo dodatni poticaj.

Manager: Gdje pronalazite inspiraciju? Na Pinterestu, drugim blogovima i u kuharicama. Mama me također inspirira. Nije jedna od onih koje znaju napraviti samo pitu od jabuka.

Manager: Koliko je teško voditi blog, imate li kakav praktičan savjet za početnike? S obzirom na rad u struci, dosta je komplicirano jer zahtijeva puno posla. Trebate pronaći recept ili ga sami osmisliti, nabaviti namirnice, poput praha jednoroga koji se može naći samo u specijalnim dućanima ili naručivati iz ilegalnih izvora, zatim sve ispreći i nadati se da će biti vizualno primamljivo jer slijedi fotografiranje. Za dobre fotke potrebno je dnevno svjetlo, razne podloge i posuđe,  a  to je skup sport. Fotografira se najmanje sat-dva, pedeset do sto slika, mijenjaju se postavke i scene i  utrkuje sa suncem koji zapada.  Nakon obrade fotografija, slijedi pisanje objava. Praktičan savjet -  ne moraš imati dobru opremu, samo dobre volje i vremena.

Manager: Kakav profil ljudi najviše posjećuje vaš blog? Uglavnom žene (86%) između dvadeset pet i trideset pet  godina  koje misle da ne znaju kuhati i nisu neki eksperti.

Manager: Jeste li dobili povratne informacije o uspješnosti vaših recepata? Reakcije su sto posto pozitivne, uglavnom šalju komentare i fotografije na Instagram. Ne bih objavila ništa što sama nisam isprobala i ne znam da je ok.

Manager: Koje biste domaće gastro blogere preporučili?

Andreu Cukrov (@cukar), Ana-Mariju Bujić (@ damijeneštoslatko), Mateju Krvarić (@uvijekgladna), Brunu Vučak (@yumyumparadise) i Anitu Karaman (@ mozes_se_udat).

Ne bih objavila ništa što sama nisam isprobala i ne znam da je ok.

Manager: Druže li se gastro blogeri skupa?

Uglavnom se družimo na eventima, ali se čujemo i preko društvenih mreža.  Ja sam upoznala puno divnih ljudi.

Manager: Postoji li neka određena slastica koja vam nikad ne uspijeva koliko god bili uporni? Probala sam napraviti nešto užasno jednostavno,  a to je domaći bounty od kokosovog vrhnja i kokosa. Nikako nisam smjesu mogla oblikovati u kuglice. Zadnji put sam ju ugurala u silikonske modle i stavila u zamrzivač. Ni to nije dobro prošlo.

Manager: Ako biste imali priliku počastiti tri poznate osobe, koje bi to osobe bile i što biste im pripremili? Pjevača Bena Howarda,  glumca  Jamesa Franca i boksača Anthonyja Joshuu. Napravila bih neki brutalni desert recimo Pavlovu s malinama.

Manager: Imate li ideje za daljnji razvoj slastičarske karijere? Slastičarstvo mi je isključivo hobi, ne bih otvarala ugostiteljski objekt. Rado bih pohađala tečajeve za dodatno usavršavanje fotografije hrane.

Praktičan savjet - ne moraš imati dobru opremu, samo dobre volje i vremena.

Manager: Možemo kuharicu?

li

očekivati

još

koju

Napisala sam dvije The kuharice za tradicionalne kreten domaćice, običnu i  božićnu, koje se mogu besplatno preuzeti na mom webu (shedonistana.com). U planu je jedna koja neće biti primarno vezana uz slastice.

A sada nekoliko blic pitanja. Čokoladno ili voćno? Čokoladno (s malinama). Instagram ili Pinterest? Pinterest. Pisanje ili fotografiranje? Fotografiranje, iako oboje stvarno jako volim. Pavlova torta ili cheesecake? Pavlova, „hajat“ cheesecake. Sirovo ili prepečeno? Sirovo. Planina ili more? More. Manje ili više? Više. 101/24 | 12/2019

Manager

15


BUSINESS

Tko kaže da ne mogu kad znam da mogu. BUSINESS

SA ZABOM MOGU

Studentski krediti Želiš li bolje uvjete tijekom školovanja? Ugovori Paket za mlade za 0 kn i ostvari pravo na studentski kredit bez naknade za obradu zahtjeva! Bilo da si redovan ili izvanredan student, možeš uzeti studentski krediti i otplatiti glavnicu nakon završetka studija uz odgodu plaćanja prve rate. Provjeri detalje na www.zaba.hr Tko kaže da ne možeš saznati još toga na tkokaže.hr

16

Manager 101/24 | 12/2019

99/23 | 12/2018

Manager

25


BUSINESS DIGITALNO BANKARSTVO

Revolut – bolji način za upravljanje novcem Digitalna revolucija dovela je do razvoja novog tipa bankarstva, tzv. banaka bez poslovnice. Takva je ideja u prošlom stoljeću bila nezamisliva, dok danas predstavlja konkurenciju fizičkim šalterima i bankomatima, nudeći superiornu digitalnu zamjenu. Piše: Katarina Radić Kontakt: katarina.radic@hsa.hr

Digitalno vs. tradicionalno Već se dugi niz godina smatra kako banke nitko ne može ugroziti, njihova uloga dugo se nije držala upitnom, a s obzirom na reputaciju institucije s višestoljetnim iskustvom, bilo je teško za očekivati da će dobiti adekvatnu konkurenciju. U nizu „pravih“ bankarskih proizvoda, bankarske aplikacije koncipirane su kao digitalni proizvod čija je glavna uloga ukrasiti postojeće bankarske proizvode i usluge. Temeljni cilj digitalnih banaka razvoj je kvalitetnog korisničkog iskustva, onakvog kakvog nude vrhunski tehnološki proizvodi. Zbog toga dizajn pakiranja Revolut kartice očigledno podsjeća na otvaranje savršeno upakiranog Apple proizvoda.

Počeci razvoja Revolut je tehnološka financijska kompanija koju su Vlad Yatsenko i Nikolay Storonsky pokrenuli unutar inkubatora za financijsku tehnologiju Level39 u Canary Wharfu u Londonu. Prvotna namjena platforme bila je smanjenje troškova podizanja gotovine, prekograničnog plaćanja i konverzije valuta za vrijeme boravka u inozemstvu. Povećanjem broja korisnika, Revolut je postao kvalitetna alternativa bankama koja se temelji na digitalnom bankarstvu. Kompanija nema poslovnicu niti web stranicu, a cijelo poslovanje odvija se putem aplikacije.

Registracija Registracijom korisnik dobiva besplatnu prepaid debitnu Mastercard ili Visa karticu koja je povezana s EU IBAN računom s britanskom adresom. Ako se pozivnica dobije od nekoga tko već ima Revolut, nema troška dostave fizičke kartice. Revolut ponuda sastoji se od tri paketa od kojih je prvi besplatan, dok se za ostale plaća mjesečna pretplata, ali se dobivaju i dodatne pogodnosti. Trenutno ga mogu koristiti samo punoljetne osobe, no u budućnosti se očekuje i Revolut Youth namijenjen djeci. U ponudi je i Revolut za poslovne korisnike koji se može besplatno isprobati. Uz fizičku karticu, moguće je besplatno dobiti i virtualnu karticu koju je najbolje koristiti za online plaćanja jer se vrlo jednostavno može blokirati i poništiti. Paketi Premium i Metal nude automatsku promjenu broja kartice nakon samo jedne transakcije za maksimalnu sigurnost pri plaćanju putem interneta.

Mogućnosti platforme Revolut omogućuje slobodno raspolaganje novcem, povoljnu zamjenu valuta (međubankarski tečaj), besplatno slanje i primanje novca unutar Revoluta, mogućnost podizanja gotovine na bankomatima bez naknade, plaćanje u inozemstvu bez potrebe za konverzijom (ako je valuta dostupna na platformi), sudjelovanje više korisnika u plaćanju nekog računa, beskontaktno plaćanje ili putem Google i Apple Pay aplikacije pomoću kojih se može plaćati pametnim telefonom i satom koji koristi Android ili iOS. Zanimljiva su značajka i sefovi (Vaults) u koje će se, u svrhu štednje, spremati definirani postoci od svake transakcije (postoje i grupni sefovi). Revolut podržava i kriptovalute te je moguće jednostavno trgovati podržanim kriptovalutama (Bitcoin, Bitcoin Cash, Ethereum, Litecoin i Ripple).

Povećanjem broja korisnika, Revolut je postao kvalitetna alternativa bankama koja se temelji na digitalnom bankarstvu.

Sigurnost Revolut nudi višestruke opcije kojima se može dodatno zaštiti račun korisnika, primjerice zamrzavanje kartice jednim klikom, deaktivacija magnetnog zapisa na kartici, isključenje beskontaktnog plaćanja, definiranje maksimalnog iznosa kupovine, onemogućenje podizanja gotovine na bankomatima ili online kupovine te opcija GPS lokacije koja pomaže u slučaju zlouporabe kartice.

101/24 | 12/2019

Manager

17


BUSINESS HRVATSKI ZAVOD ZA NORME

Normoteka Norme su dokumenti koji se temelje na provjerenim znanstvenim, tehničkim i iskustvenim rezultatima. Norme najčešće utvrđuju i definiraju kriterije, metode, procese i praksu. Norme mogu održavati i poboljšavati kvalitetu, dati informacije i osigurati interoperabilnost i kompatibilnost, povećavajući tako sigurnost i vrijednost proizvoda, procesa i usluga. Norme su zajednički dogovoreni dokumenti koji pomažu da se u svijet unese red. Piše: Lara Boljanović Kontakt: lara.boljanovic@hsa.hr

Norme u svakodnevnome životu Norme postoje svuda. Najveći ih dio vremena i ne primjećujemo. Zapažamo da se govori o „normiranome krevetu“, „normiranoj veličini fotografije“ „standardnome vremenu“i sl. Na primjeru veličine papira A4 možemo objasniti pojam norme. Većina ljudi ne zna stvarne dimenzije lista papira A4. Međutim, istina je da je format A4 postao referentna mjera za printere, mape, omotnice, publikacije, programsku podršku itd. Nitko nije prisiljen na njegovu primjenu, ali format A4 postao je priznato pravilo, referentna mjera.

Koje su koristi od norma za društvo? Norme mogu imati širok utjecaj na društvo, osobito na zaštitu zdravlja, osiguravanje sigurnosti i blagostanja građana, učinkovitost HRN EN 14619:2019, Oprema za koturaljkaški sport -- Romobili -mreža, okoliš, sigurnost radnika i uvjete rada, pristupačnost i Sigurnosni zahtjevi i metode ispitivanja (EN 14619:2019) druga područja javne politike. Norme podupiru inovacije, rast i konkurentnost. Ekonometrijska istraživanja utvrdila su jasnu povezanost između normizacije u gospodarstvu, produktivnosti i općeg gospodarskog rasta te je procijenjeno da ovisno o zemlji, norme doprinose godišnjem rastu BDP-a između 0,3 % i 1 %.

Koje su koristi od primjene norma za mala i srednja poduzeća (MSP) Norme pomažu poslovanju svih poduzeća, neovisno o njihovoj veličini ili djelatnosti. Primjena norma osigurava tehnička rješenja koja doprinose sigurnosti proizvoda, olakšava trgovinu i komunikaciju te doprinosi povećanju učinkovitosti i produktivnosti, smanjenju nepotrebnih troškova. Kada se upotrebljavaju međunarodne i europske norme proizvodi postaju kompatibilni na globalnoj razini. Primjena norma malim i srednjim poduzetnicima također predstavlja djelotvoran mehanizam za zadovoljavanje zahtjeva zakonodavstva.

Gdje do informacija o normama u Hrvatskoj? Radi ostvarivanja ciljeva normizacije u RH je osnovan Hrvatski zavod za norme, neovisna i neprofitna javna ustanova koja djeluje kao jedinstveno nacionalno normirno tijelo. U okviru HZN-a ustrojena je Normoteka, informacijska, dokumentacijska i komunikacijska središnjica Hrvatskoga zavoda koja je jedino mjesto u Republici hrvatskoj gdje korisnici osim informacija o normama mogu dobiti na uvid međunarodne, europske hrvatske i druge strane norme. Više informacija dostupno na: www.hzn.hr

HRN EN 13814-1:2019, Sigurnost vožnje i uređaja u zabavnim parkovima -- 1. dio: Projektiranje i izrada (EN 13814-1:2019)

18

Manager 101/24 | 12/2019

HRN EN 17229:2019, Fitness centri -- Zahtjevi o sadržajima i poslovanju centra -- Zahtjevi za upravljanje i vođenje (EN 17229:2019

Norma za usluge tetoviranja: EN 17169:2019 Tattooing -Safe and hygienic practice


BUSINESS NAJUNOSNIJI POSLOVI SVIJETA

Tehnologija i nafta na tronu svjetskog tržišta Posao koji donosi najviše prihoda zasigurno ne može biti isti danas kao što je bio prije deset ili dvadeset godina. S vrlo brzim razvojem tehnologije dolazi do pojave novih radnih mjesta, dok za nekima više nema potrebe. Upravo zato ni ne čudi da se s vrha liste najprofitabilnijih kompanija ne skidaju najpoznatije tehnološke tvrtke. Piše: Marija Bjelivuk Kontakt: marija.bjelivuk@hsa.hr

To što danas gotovo da i ne postoji osoba koja nije čula za Stevea Jobsa, Billa Gatesa ili Marka Zuckerberga zasigurno nije bez razloga. Ipak su oni najzaslužniji za danas svjetski poznate i vodeće kompanije čije vrijednosti dosežu i do šezdeset puta više od svih tvrtki koje su trenutno izlistane na Zagrebačkoj burzi.

Povratak otpisanog – kako se Microsoft vratio u utrku Prije samo nekoliko godina Microsoft su smatrali otpisanim u svijetu tehnologije, iako je još uvijek bio prilično profitabilna kompanija, nije uspio držati korak s Apple-om. Cijena dionica je potpuno stagnirala. Danas više nije tako – Microsoft puše Apple-u za vratom u borbi za naslov najvrednije svjetske tvrtke. Obje kompanije vrijede više od 850 milijardi dolara, a vrijednost dionice Microsofta je tijekom prošle godine porasla 30 posto.

Promjene na mobilnom tržištu Što se mobilnog tržišta tiče, iako bi mnogi pomislili kako je Apple i tamo vodeći, prevarili bi se. Dugi niz godina su Samsung i Apple sjedili na tronu svjetskog mobilnog tržišta te se činilo kako je gotovo nemoguće razbiti njihov duopol, no to se ipak dogodilo. Usprkos problemima u poslovanju sa Sjedinjenim Američkim Državama, po prodaji pametnih telefona tvrtka Huawei je nadmašila prodaju iPhonea i opasno se približila Samsung-u. Zbog velikog pada u prodaji, Apple je nedavno zaronio još malo dublje. Prestigla ih je, mnogima nepoznata, kineska tvrtka Oppo koju brojni stručnjaci hvale zbog odličnog omjera cijene i kvalitete. Na kineskom su tržištu poznati odavno, no sada su potpisali ugovore i s europskim telekomima što je uvelike utjecalo na povećanje prodaje.

Usporedbom Apple-a i Aramca, uz Dutch East Company može se napraviti odličan pregled najunosnijih biznisa tijekom povijesti. Dutch East Company bavio se trgovinom, Aramco je najpoznatiji naftni gigant, a Apple je prvak informacijske ekonomije.

Kakvo je stanje u Republici Hrvatskoj? Dok su globalno, a posebice u SAD-u tržišno najvrednije kompanije sve odreda predstavnici IT-a, kod nas baš i nije tako. Na hrvatskom su tržištu najdominantnije naftne kompanije kao što su INA i Janaf, slijede ih telekomunikacije, a odmah zatim tvrtke koje posluju u turizmu poput Maistre, Valamara ili Plave lagune. Unatoč ovakvoj raspodjeli hrvatskog tržišta, Hrvatska ima i neke globalne pobjednike. Čak 44 hrvatske tvrtke uvrštene su među najbolje na svijetu. Na rang-listama najboljih u svojoj kategoriji najčešće dospijevaju, naravno, tehnološke tvrtke i start-up-ovi, kojima uvrštenje na istaknute rang-liste otvara vrata brojnim investitorima.

Trenutno najunosnija naftna kompanija bezpogovorno je najveća svjetska naftna kompanija Saudi Aramco čije se procjene tržišne vrijednosti kreću i to 3,5 milijardi dolara.

Vodeće svjetski poznate kompanije dosežu vrijednosti i do 60 puta veće od ukupne vrijednosti svih tvrtki trenutno izlistanih na Zagrebačkoj burzi.

Naftni giganti još uvijek među vodećima Prije 11 godina prva kompanija na svijetu koja je dosegnula tržišnu kapitalizaciju od milijardu dolara bio je kineski naftni gigant PetroChina. Trenutno najunosnija naftna kompanija bespogovorno je najveća svjetska naftna kompanija Saudi Aramco čije se procjene tržišne vrijednosti kreću i to 3,5 milijardi dolara. Procjena tržišne vrijednosti upravo ove naftne kompanije vrlo je aktualna, budući da još u ovoj godini žele napraviti IPO, najavljivan kao najveći IPO u povijesti. 101/24 | 12/2019

Manager

19


BUSINESS BUSINESS FACTS

Pet zanimljivosti o najvećim kompanijama na svijetu Svi smo vrlo dobro upoznati s radom najvećih svjetskih kompanija poput McDonald’s-a, Facebook-a, Samsung-a itd., ali nismo ni svjesni da se iza njihovog uspjeha, loga i brenda općenito krije puno više. Piše: Josipa Tunjić Kontakt: josipa.tunjic@hsa.hr

Pronašli smo najzanimljivije činjenice o svjetskim liderima.

1. Jedan na svakih deset stanovnika Europe spava u Ikeinom krevetu Istraživanja su pokazala da stanovnici koji žive u europskim zemljama gdje posluje barem jedna Ikea-trgovina, u svom domu imaju minimalno dvadeset stvari iz njenog asortimana. Ikea broji 326 trgovina u 38 zemalja. U kriznoj 2010. godini prodala je robu u vrijednosti od 23,1 milijarde dolara, što je 7,7-postotni rast u odnosu na godinu ranije što pokazuje da kompanija raste čak i crno vrijeme krize. U svojim promocijama često se naziva prodavaonicom poboljšanja života. Ikea nudi moderan dizajn te niske cijene, osim toga nudi i sekundarne funkcije proizvoda što je za suvremeno uređenje domova itekako poželjno, stoga ne čudi da je velik broj europskih domova namješten upravo proizvodima ove švedske uspješnice.

2. 94% svjetske populacije prepoznaje logo Coca-Cole Najpoznatiji logo na svijetu svoje početke vuče još od 1885. godine i od tada se mijenjao više od osam puta, ali svoju prepoznatljivost čuva i danas. Poznati napitak se na globalnoj bazi konzumira oko 1,9 milijardi čaša/boca. Osim loga, i sam izraz “Coca-Cola” je druga najpoznatija fraza na svijetu poslije “ok” što bi značilo da u koji god dio svijeta odete, razumjet će što tražite od njih, osim na Kubi i u Sjevernoj Koreji gdje je prodaja zabranjena. Djed Božićnjak, putovanje u svemir, posebne limenke samo su neki od marketinških trikova koji Coca-Colu već 130 godina drže na samom svjetskom vrhu.

3. Tajna plave Facebook boje Nastala u maloj studentskoj sobi, najveća društvena mreža Facebook danas broji više od 500 milijuna korisnika diljem svijeta. Mark Zuckerberg, osnivač svjetskog fenomena, povučena i skromna osoba koja ne daje intervjue, jedan je od najbogatijih ljudi u IT-svijetu, odmah nakon Steve Jobsa. Poznata plava boja loga Facebook-a nagađa se da je takva jer je Zuckerberg daltonist za crveno-zelene nijanse što znači da njegov mozak percipira samo plave nijanse. Mnogi se pitaju što bi bilo da je logo bio druge boje te bi li Facebook doživio toliki uspjeh jer je poznato da se plava boja povezuje s profitabilnosti i uspjehom.

4. Svi Amerikanci su bili u radnom odnosu s McDonald’s Svaki ispunjeni američki san morao je imati svoju početnu liniju. McDonald’s, jedan od najuspješnijih lanaca brze hrane, je otvorio svoja vrata svim mladima željnim rada i novih iskustava tako da ne čudi da je čak jedan od osam Amerikanaca svoj prvi poslovni odnos u životu imao upravo tamo. Popularni restoran zapošljava oko milijun ljudi, što je više od bilo koje druge tvrtke u Americi. No mnogi se ne zadržavaju na radnom mjestu više od šest mjeseci zbog niskih plaća. McDonald’s dnevno zaradi 75 milijuna dolara na globalnoj razini, a na godišnjoj prihodi mu iznose više od 27 milijardi što ga čini bogatijim od cijele države Mongolije.

4. Gigant Volkswagen Volkswagen-grupacija je opće poznata po njemačkoj marki automobila. No, osim same auto-kompanije, oni su još zaduženi i za druge vodeće tvrtke, također u automobilskoj industriji. Audi, Porsche, Bentley, Škoda, Seat, Lamborghini samo su neki od stavki imovine VW grupe. Osim proizvodnje i prodaje automobila, pružaju i financijske i logističke usluge diljem svijeta. Zapošljavaju više od pola milijuna ljudi, a godišnje prodaju oko 11 milijuna vozila, dok ih u Hrvatskoj ima ukupno registriranih 2,2 milijuna svih vrsta automobila iz čega se može procijeniti njihova snaga na tržištu.

20

Manager 101/24 | 12/2019


BUSINESS

BAZE PODATAKA

Podaci – najvrjednija valuta današnjice Upravljanje osobnim podacima uskoro će postati dostupno svim korisnicima. Korisnici digitalnih platformi konačno će moći unovčiti svoje internetske navike. Iako je malo rano za predviđanje kako će to izgledati, funkcija i vrijednost podataka već izgledaju drugačije, nego prije samo nekoliko godina. Piše: Katarina Radić Kontakt: katarina.radic@hsa.hr

Brz i eksponencijalan rast Digitalno doba dovelo je do proizvodnje izrazito velike količine podataka svih vrsta. Nekoć su se informacije prenosile „drevnim“ sustavima poput novina i kabelske televizije, a danas zahvaljujući rasprostranjenoj primjeni interneta podaci eksponencijalno rastu.

Način na koji valuta osigurava svoju potencijalnu vrijednost ostvaruje se kada se nalazi na pristupačnom mjestu, poput novčanika ili bankovnog računa, te kada se troši. Vrijednost podataka također se ostvaruje samo kada se podaci koriste, ispunjavanjem različitih obrazaca i davanjem osobnih informacija za neki sadržaj na internetu.

Procjenjuje se kako se količina podataka u svijetu udvostručuje svake dvije godine te se očekuje da će do 2020. porasti na 44 zetabajta (jedan zetabajt sadrži 44 trilijuna gigabajta). S obzirom na trend rasta podataka, moderne tvrtke razvile su nove poslovne modele koji stvaraju, analiziraju i isporučuju vrijednosti iz velikih podataka. Podaci postaju sve veća konkurencija nafti kao najvrjednijem resursu na svijetu. Podaci na Facebook-u su svojevrsna valuta jer utječu na bolje korisničko iskustvo i precizno oglašavanje te je platforma ujedno mjesto pohrane podataka i njihove razmjene. Ako se podaci izvezu s Facebook-a, stvarna vrijednost podataka više nije sigurna. Bez odgovarajuće platforme, podaci su lišeni njihove kontekstualne uporabe, zbog čega je njihova vrijednost neizvjesna, ako ne postoji drugo mjesto za uporabu.

Tko sve stvara podatke? Proizvodi i aplikacije koje koristimo, mjesta koja posjećujemo, poruke koje šaljemo i pozivi koje upućujemo predstavljaju milijune 1 i 0 tokova za internet stvari, međusobno povezanih uređaja koji šalju i primaju podatke. Gotovo sve što radimo stvara neku vrstu podataka. Tvrtke već godinama kupuju podatke i koriste ih za preciznije određivanje svojih potencijalnih kupaca. Postoje čitavi odjeli, pa čak i cijele tvrtke, posvećene pronalasku obrazaca unutar tih podataka, demografskih, geografskih ili socioloških. Većina potrošača nije svjesna da se njihovi podaci nalaze u rukama digitalnih platformi, nakon što su nesvjesno potpisali uvjete za kontrolu svojih osobnih podataka putem različitih obrazaca za prijavu.

Podaci postaju sve veća konkurencija nafti kao najvrjednijem resursu na svijetu.

Podatak vs. valuta

Iako potrošači velikim dijelom stvaraju podatke, oni imaju vrlo malo prostora za upravljanje i razmjenu podataka kao valute. Polako, ali sigurno dolazi do promjena, vidljive su promjene u zakonodavstvu (GDPR), a potrošači postaju sve pametniji.

Veliki igrači Trenutno većinu podataka kontrolira i iskorištava nekoliko multinacionalnih kompanija. Facebook i Alphabet drže profit u rukama, dok sami generatori podataka, odnosno njihovi korisnici ne primaju nikakvu zaradu. Velik dio podataka dolazi od aplikacija i usluga koje se besplatno koriste (Facebook, Instagram, Twitter i drugi). Registracijom na ove platforme, potpisuje se i pravo zadržavanja podataka o upotrebi. Takve uvjete korištenja novi korisnici vrlo lako preskaču kako bi što prije mogli započeti s objavama. Amazon je također vođa u prikupljanju, pohranjivanju, obradi i analizi osobnih podataka milijuna kupaca, a te podatke koristi za pristup kupcima putem algoritama koji ih traže i potiču kupnju na platformi, predstavljajući proizvode prilagođene njihovim preferencijama. Trenutno se najveći dio podataka na internetu iskorištava za oglašavanje jer kompanije posjeduju rezultate podataka koje generiraju na svojim platformama, no koriste se i za preporuke, savjete i uvide u mnoštvu različitih industrija.

Korisnici interneta počet će unovčavati svoje internetske navike te će ekonomija podataka brzo rasti. 101/24 | 12/2019

Manager

21


BUSINESS NEVERBLANA KOMUNIKACIJA ORGANIZACIJE

Važnost neverbalne komunikacije u poslovanju Prilikom poslovnog sastanka važno je ostaviti dobar dojam i prenijeti željenu poruku. Osim tipične usmene komunikacije, pozornost moramo obratiti i na neverbalnu komunikaciju kako bismo naglasili važne informacije i prilikom toga djelovali profesionalno. Piše: Monika Vresk Kontakt: monika.vresk@hsa.hr

Kako bi neka organizacija mogla normalno funkcionirati vrlo je bitna komunikacija. Razlog je prenošenje različitih informacija drugim korisnicima koje su bitne za poslovanje organizacije. Postoje razni oblici komuniciranja u koje ubrajamo usmenu, pismenu i neverbalnu komunikaciju. Prva dva oblika su jasna svima, usmena komunikacija je najzastupljenija i očekuje se brzi odgovor, a pismena je prenošenje informacija pismenim putem što zahtijeva duže vrijeme za povratnu informaciju. Neverbalna komunikacija je malo drugačiji oblik komuniciranja, a koristimo ju redovito, često prilikom razgovora ili tzv. usmene komunikacije. Odnosno neverbalna se komunikacija odnosi na komunikaciju koja se ostvaruje nekim drugim sredstvima mimo riječi. Najčešće su to geste, ton glasa, izraz lica, pogled i slično. Postavlja se pitanje zašto je neverbalna komunikacija bitna u poslovanju. Odgovor je jasan, ona je ključna u prijenosu i razumijevanju značenja, odnosno ona nadopunjuje verbalnu komunikaciju što olakšava razumijevanje određene poruke koju želimo prenijeti. Primjerice ako ste propustili sastanak te sve što je bilo izrečeno odlučite samo pročitati iz zapisnika nećete shvatiti važnost riječi koje su bile izrečene kao da ste bili na tom sastanku, upravo zbog toga što u zapisniku nije zabilježena neverbalna komunikacija. Intonacija i izraz lica mogu promijeniti značenje riječi te će prilikom govora, osoba koja nastoji prenijeti neku važnu informaciju u tom trenutku promijeniti ton i nastojati na taj način odati važnost toj rečenici. Na mnoge načine možemo prenijeti krivu poruku nesvjesno. Čak i položaj stopala može imati ključnu ulogu u neverbalnoj komunikaciji, ako su stopala okrenuta prema vratima znači da želite da taj razgovor što prije završi, dok stopala usmjerena prema osobi s kojom komunicirate znači da želite suradnju. Upravo zbog svega navedenog, neverbalna komunikacija nosi određen problem, a to je dekodiranje. Nije uvijek lako shvatiti što je netko htio reći, odnosno prenijeti prilikom korištenja neverbalne komunikacije.

Neverbalna komunikacija na poslovnom sastanku Svaki poslovni sastanak ima svoju svrhu, a najčešće je to uspostavljanje i provođenje ciljeva organizacije. Osim dobre prezentacije svojih ciljeva treba se obratiti pažnja i na neverbalnu komunikaciju. Provedena su brojna istraživanja koja su dovela do zaključka da neverbalna komunikacija na poslovnom sastanku ima značajan utjecaj na ostale. Osim na govor, najčešće se obraća pažnja na način odijevanja, pokrete kojima se nastoje naglasiti važne informacije i ton glasa. U negativne oblike neverbalne komunikacije možemo ubrojiti slab stisak ruke prilikom rukovanja, pretjeranu gestikulaciju, brz govor bez stanke te lutajući pogled. S druge strane obilježja profesionalne neverbalne komunikacije su opuštenost, mirnoća, gledanje sugovornika u oči tijekom razgovora, razgovijetan i polagan govor te ruke lagano spuštene i mirne. Kako je neverbalnu komunikaciju teško kontrolirat potrebno je prilikom svakog sastanka, prezentacije i sličnog vježbati svoj govor ispred ogledala kako bismo uklonili negativne učinke i pozornost usmjerili na poruku koju želimo prenijeti.

22

Manager 101/24 | 12/2019


BUSINESS VRIJEME JE ZA DIGITAL

Aplikacija koja prati sve Hrvatska će se od početka 2020. godine moći pohvaliti novom aplikacijom koja će unaprijediti poslovanje u glazbenoj industriji. Informatičko rješenje koje su domaći diskografi okupljeni u Hrvatskoj diskografskoj udruzi osmislili u suradnji s Poslovnom spajalicom jedno je od samo dva takva u svijetu te su tako stali uz bok jednom od svjetskih glazbenih majora – Sony Music-u. Piše: Reni Brezni Kontakt: reni.brezni@hsa.hr

Aplikacija za glazbenike

Što se nalazi u aplikaciji

Prvi u svijetu uz Sony Music, hrvatski diskografi okupljeni pod krovom Hrvatske diskografske udruge u suradnji s Poslovnom spajalicom, osmislili su aplikaciju koja će olakšati rad svima uključenima u glazbenu industriju na našim područjima. Aplikacija je predstavljena u Kongresnom centru Forum u Zagrebu pod nazivom „Vrijeme je za digital“.

Riječ je o bazi koja donosi ažurirani sadržaj, aktualne podatke o korištenju glazbe te cjelokupan izvještaj o naknadama od streaminga digitalnim glazbenim servisima. Također, tu su i podaci o prodaji albuma u glazbenim prodavaonicama, prihodima od kolektivnih prava i podacima o radijskom i televizijskom emitiranju. U ovoj će aplikaciji svaki autor i izvođač koji ima sklopljen ugovor s diskografom na svom osobnom profilu pronaći sve aktualne podatke o svojim snimkama, albumima te prihodima. Robert Nadžaković, direktor Poslovne spajalice i autor aplikacije „Vrijeme je za digital“, objasnio je kako će na jednome mjestu autor, izvođač ili bilo tko iz glazbene industrije moći doći do svih bitnih podataka odmah nakon njihove obrade. Ovom aplikacijom moći će se pratiti i ono što dosad nije bilo moguće, a to je kako streaming-servisi financijski pridonose izvođaču i njegovoj popularnosti. Tako će izvođač na jednome mjestu moći vidjeti određen broj puta koliko je njegova pjesma poslušana na nekom od servisa te koliko je upravo na tom servisu uprihodio. Aplikacija će biti online 24 sata dnevno pa će svi podaci biti dostupni u bilo kojem trenutku.

Glazbena BDP-a

industrija

4%

hrvatskog

Kreativne i kulturne industrije bilježe rast, i to na razini čitave Europske unije. U Republici Hrvatskoj iste sudjeluju s četiri posto u ukupnom BDP-u, a glazbena industrija pritom daje značajan doprinos ovoj važnoj statistici. Samo u Hrvatskoj, diskografi izdaju u prosjeku 400 albuma godišnje, a u novu glazbu ulože više od 20 milijuna kuna, što uključuje razvoj i produkciju novih audio-video snimaka, kao i proizvodnju, distribuciju i promociju novih nosača zvuka i glazbenih sadržaja. Diskografska industrija posljednjih godina slijedi najnovije trendove i prilagođava se digitalnom okruženju te tako licenciranjem sadržaja za digitalne servise diljem svijeta omogućava korisnicima pristup glazbi 24 sata dnevno. Slijedom njihova korištenja stvaraju se podaci, poput onih o emitiranjima na radiju, pretraživanju i slušanju na streaming servisima i prodaji albuma. Ti podaci dobivaju se na dnevnoj razini te služe u svakodnevnom radu svih dionika glazbene industrije. Upravo je zbog toga nastala aplikacija „Vrijeme je za digital“ koja jednim dodirom u trenutku donosi sve informacije na jednome mjestu.

Aplikacija „Vrijeme je za digital“ jednim dodirom u trenutku donosi kompletne informacije na jednome mjestu. Aplikaciju su predstavili predsjednik Hrvatske diskografske udruge i uprave Croatia Recordsa, Želimir Babogredac, direktor Poslovne spajalice Robert Nadžaković, direktorica Udruge za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava (ZAPRAF) Maja Vidmar Klarić te kantautorica Mia Dimšić. Partner projekta je i Hrvatska udruga poslodavaca koja podržava ovakve inicijative u smjeru razvoja digitalnog poslovanja i praćenja najnovijih svjetskih trendova.

Samo u Hrvatskoj, diskografi izdaju u prosjeku 400 albuma godišnje, a u novu glazbu ulože više od 20 milijuna kuna.

101/24 | 12/2019

Manager

23


BUSINESS PLAĆANJE BUDUĆNOSTI

Gotovina i kartice su prošlost, stigla je nova futuristička mogućnost Novčanici, točnije upotreba novčanica i kartica je prošlost jer najnoviji oblik plaćanja polako nalazi svoje mjesto u svijetu. Skeniranje lica prilikom kupnje čini se kao daleka budućnost, no u državama poput Kine to je dio svakodnevice. Je li ovaj način plaćanja uistinu upoznat sa svijetom kako bi se kupcima olakšalo ili se time narušava privatnost građana? Piše: Maša Konenko Kontakt: masa.konenko@hsa.hr

Vodeći tehnološki div – Kina? Država koja se može pohvaliti najrazvijenijim načinom plaćanja pomoću mobitela u svijetu osmislila je iznimno “futuristički” način kupovanja proizvoda. Ideju za osmišljavanje načina plaćanja pomoću dijela tijela, odnosno lica, pokrenula je vodeća Kineska online trgovina Alibaba. Kako korištenje novca u fizičkom obliku polako izumire sve više ljudi koristi kartice te novac u virtualnom obliku, no velik broj poslovnica diljem Kine ne podržava čak ni kartice kao sredstvo plaćanja. Glavno sredstvo plaćanja je online platforma za plaćanje, poznatija kao Alipay. Sve što je potrebno je instalirati aplikaciju Alipay, registrirati se te skenirati kartice i novac je automatski prebačen. Alipay nudi opciju omogućavanja skeniranja lica korisnika koji služi kao zamjena novčanicama i karticama kakve poznajemo. Lanac brze prehrane KFC bio je prvi koji je uveo plaćanje pomoću lica u svoje poslovanje.

Nasmiješi se i plati Plaćanje nikada nije bilo jednostavnije pomoću svih opcija mobilnog plaćanja te mobilnog bankarstva, no budućnost kakvu poznajemo iz filmova bliže je nego što se čini. Kompanija Apple bila je jedna od prvih koja je tržište upoznala s opcijom skeniranja lica prilikom otključavanja mobitela, ali tvrtka Alibaba je otišla korak dalje. Brojni kupci prihvatili su novu tehnologiju plaćanja time što samo pogledaju u 3D kameru koja se nalazi na POS aparatima te je kupnja završena.

Skeniranje lica prilikom kupnje čini se kao daleka budućnost, no u državama poput Kine to je dio svakodnevice.

Narušavanje privatnosti Mnogi građani smatraju kako je opcija plaćanja pomoću lica vrlo pozitivna te ujedno i olakšava kupnju jer više nije potrebno ni nositi mobitel, kupnju je moguće obaviti samo odlaskom u trgovinu bez ičega. Kako sve ima svoje pozitivne i negativne strane, tako i inovativan način plaćanja ima svoje nedostatke. Određena grupa ljudi smatra kako je svijet upoznat s ovom vrstom plaćanja samo kako bi vlada mogla prikupljati što više podataka o svakom građaninu.

24

Manager 101/24 | 12/2019

Kamere se nalaze posvuda, izvan trgovina, unutar njih, na svakom mobilnom uređaju današnjice te od sada čak i na POS aparatima. Predstavljanje ovakve iznimno neuobičajene mogućnosti plaćanja licem omogućuje uvid u apsolutno svaki aspekt života prosječnog građanina. Što kupuje, koliko često kupuje, koliko troši, gdje se kreće te kako izgleda te su ti podaci dostupni u bilo kojem trenutku. Vlada je u mogućnosti iskoristiti sve navedene podatke u svoje svrhe, kao što su nadzor i praćenje stanovnika, što iznimno narušava privatnost i slobodu.

Rast FaceID plaćanja Platforma Alipay očekuje pozitivne dojmove na FaceID sistem plaćanja te su nedavno nadogradili svoj „Nasmiješi se i plati” ili na engleskom „Smile to pay” softver te su investirali u brojne uređaje veličine iPada za brže i lakše skeniranje lica korisnika. Menadžeri Alipay – a predviđaju investicije od čak 420 milijuna dolara u naredne tri godine kako bi se ovaj način plaćanja proširio diljem svijeta.

Alipay nudi opciju omogućavanja skeniranja lica korisnika koji služi kao zamjena novčanicama i karticama kakve poznajemo. Uz Alipay, WeChat aplikacija koja je kineska verzija europskog Whatsapp – a, također je investirala te tržištu predstavila svoj FaceID stroj pod nazivom „Frog Pro” u kolovozu ove godine. Stručnjaci smatraju kako softveri skeniranja lica u svrhu obavljanja raznih financijskih transakcija imaju potencijala preplaviti svijet te da ih je samo potrebno promovirati od strane vodećih svjetskih platforma za plaćanje, što se upravo i događa. Uz sve navedeno, Alipay također nudi brojne subvencije za trgovine koje se odluče koristiti FaceID sustavom plaćanja te dijeli svojevrsne nagrade za korisnike tih istih sustava.


BUSINESS BIOPLASTIKA

Je li korištenje bioplastike uistinu bolje za okoliš? Razgradiva materijal, odnosno plastika napravljena od obnovljivih izvora, postaje sve veći trend u svijetu kako bi se pokušao riješiti vodeći problem u svijetu što se tiče ekološke osviještenosti. Ima li uistinu smisla koristiti materijale koji se razgrađuju stoljećima kako bi se pakirali proizvodi čije je trajanje samo nekoliko dana? Piše: Maša Konenko Kontakt: masa.konenko@hsa.hr

Što je to bioplastika? U najužem smislu, bioplastika je zapravo vrsta plastike koja je proizvedena od biljaka ili nekog biološkog materijala za razliku od klasičnog petroleja koji je općeprihvaćen u svijetu. Za razliku od tradicionalne plastike, koja se dobiva korištenjem fosilnih goriva u procesu proizvodnje što rezultira dodatnim zagađenjem okoliša, bioplastika se najčešće dobiva uporabom celuloze, škroba, algi te šećera. Trenutno se najviše koriste dvije metode pomoću kojih je moguće dobiti razgradivu plastiku kao finalni rezultat. Prva metoda se koristi polilaktičnom kiselinom ( PLA ) koja se dobiva iz kukuruza i šećerne trske te se pomoću vruće vode i topline razgradnjom dolazi do nove, razgradive te ujedno i jestive plastike. Druga metoda, poznatija pod kraticom PHA, služi se mikroorganizmima koji su vrlo često umjetno proizvedeni kako bi se dobila plastika iz obnovljivih izvora. Ova vrsta plastike se koristi u medicinskim zahvatima te u jednokratnim pakiranjima hrane.

Prijetnja okolišu Do današnjeg dana ukupno je proizvedeno osamnaest bilijuna kilograma te osamnaest milijardi kilograma plastike završi u oceanima svake godine. Taj otpad, točnije plastika, ugrožava cijeli eko sustav oceana te se također nalazi u ribama koje svi konzumiramo. Uz ribe, plastika je prisutna i u kuhinjskoj soli te u našim tijelima. Približno 8% svjetske nafte otpada na proizvodnju svih mogućih oblika plastike, što daje bio plastici značajnu prednost. Pošto su negativne strane neizbježne, tako i bio plastika sadrži svoju. Uzgajanje biljaka poput šećerne trske i kukuruza zahtijeva brzi prinos zbog potreba tržišta stoga se u procesima sađenja koriste umjetna gnojiva ili pesticidi. Takav način uzgoja stvara dodatnu štetu za ekološki sustav. Također, debate se vode oko toga je li uistinu potrebno uzgajati biljke koje se mogu iskoristiti kao potencijalna hrana za brojno siromašno stanovništvo kako bi se proizvodila bioplastika.

Do današnjeg dana ukupno je proizvedeno osamnaest bilijuna kilograma te osamnaest milijardi kilograma plastike završi u oceanima svake godine.

Proces recikliranja Kako će se tretirati bioplastika nakon korištenja ovisi o načinu na koji je proizvedena. Iskorištena bioplastika odlaže se na brojna odlagališta te se reciklira kao većina, ali ne sva klasična plastika, ili se šalje na industrijsko kompostiranje, točnije na biološku razgradnju organskih materijala. Prilikom procesa industrijskog kompostiranja, ključni korak je postići određenu temperaturu kako bi se mikroorganizmi razgradili. Preniska temperatura može negativno utjecati na proces razgradnje. Ako bioplastika završi na plažama, oceanima ili poljima, ponašat će se poput tradicionalne plastike – razgradnja stoljećima i opasnost za ekosustav.

U najužem smislu, bioplastika je zapravo vrsta plastike koja je proizvedena od biljaka ili nekog biološkog materijala za razliku od klasičnog petroleja koji je općeprihvaćen u svijetu.

MarinaTex Studentica Lucy Hughes sa Sveučilišta Sussex, dobitnica je ovogodišnje James Dyson nagrade koja se dodjeljuje za nova, kreativna rješenja postojećih problema. Bioplastika, nazvana MarinaTex, nastala od riblje kože i ljuske te od crvenih algi je novo i inovativno rješenje za problem plastike te u potpunosti pripada studentici Lucy. Jedina sličnost između klasične plastike i riblje bioplastike je u izgledu i opipu. Razgradnja se odvija unutar šest tjedana te ne ispušta toksine. Prema studentici Lucy, jedan bakalar može prikupiti dovoljno organskog otpada za proizvodnju 1 400 MarinaTex vrećica.

101/24 | 12/2019

Manager

25


BUSINESS NOVA DEFINICIJA ODNOSA S JAVNOŠĆU

IPSA objavila konačnu definiciju odnosa s javnošću Odnosi s javnošću? Što je to, koja definicija najbolje opisuje taj pojam? Varanje javnosti, manipuliranje publikom, nametanje svojih mišljenja i upravljanje tijeka komunikacije ili pak nešto sasvim drugo? Piše: Dorotea Vrbanec Kontakt: dorotea.vrbanec@hsa.hr

Početak sastavljanja definicije

Kako je strukturirana nova definicija?

Teško je izdvojiti definiciju koja najbolje opisuje odnose s javnošću, iako ta disciplina seže daleko u povijest. Naime, uvijek su se čovjeku davale upute i savjeti kako da postupa u svom izlaganju pred javnosti. No kako se svijet svakodnevno mijenja te kako su u našem životu neizostavne promjene, tako su se i stil, ton i način komunikacije mijenjali tijekom svih tih godina. Zbog mnogih promjena PR se kroz godine mijenjao i živio bez svoje jedinstvene definicije. Pri sastavljanju definicije važno je razumjeti pozitivne i negativne strane PR-a.

S obzirom na današnju prirodu komunikacije kratkoća je ključna, stoga ova definicija ima 30 riječi. Zatim, nastoji objasniti što, zašto i kako. Odnosno, što je PR? Zašto to radimo? I kako ćemo to učiniti? „(ŠTO) Odnosi s javnošću su praksa ‘decision-making’ menadžmenta (ZAŠTO) koja ima zadatak izgraditi odnose i „bildati“ interese između organizacije i njihovih javnosti, (KAKO) i to tako što im dostavlja informacije s pomoću komunikacijskih metoda koje su etične i kojima se može vjerovati“ nova je definicija PR-a koja najbolje opisuje taj posao nakon svih doživljenih promjena. Konačno, svjesnost našeg kodeksa ponašanja i današnjeg svijeta preplavljenog lažnim vijestima, IPRA želi reći nešto više. PR se ne koristi samo da bi utjecao na priču nakon što se dogodi, već se koristi i za pisanje te priče. Ovako IPRA-ovi članovi rade PR i općenito misle da bi tako trebao funkcionirati. To je PR zasnovan na povjerenju i etici. Dakle, odnosi s javnošću su, pojednostavljeno, upravljanje komunikacijama neke organizacije s njezinom javnosti, s ciljem dobivanja potpore, povjerenja i ugleda, a djeluju preko: priopćenja, konferencija za medije, kriznog komuniciranja i slično. Ono što je jasno istaknuto u novoj definiciji i što svakako treba biti najvažnije jest dostavljanje istinitih, provjerenih i točnih informacija u javnost. Postoji jasna izreka: „Oglašavanje je ono što plaćate; publicitet je ono za što molite.“

„Oglašavanje je ono što plaćate; publicitet je ono za što molite“

Pozitivna strana PR-a PR stručnjak surađuje s organizacijom, tvrtkom, vladom ili pojedincem da u pozitivnom svjetlu prikažu reputaciju, ideju, proizvod, položaj ili postignuće klijenta. PR-ovi profesionalci svoje priče pričaju putem neplaćenih ili zarađenih medija. Ove neplaćene i zarađene prilike uključuju tradicionalnije medije, društvene medije ili angažmane u govorima - koji su posebno učinkovite prilike za pristup publici. PR-ovac ne pokušava samo doći do kupca koji plaća, već pokušava doći i do ostalih. Rade također na održavanju zdravih i produktivnih odnosa između klijenta i publike, koja ima pravo čuti o novim politikama.

Negativna strana PR-a PR se ne upotrebljava samo za pozitivno pripovijedanje. Koristi se i za ublažavanje bilo kakve štete koja bi mogla oslabiti ugled klijenta. PR stručnjaci moraju biti vješti u postupanju s nizom dobrih i loših okolnosti i moraju se pozabaviti tim događajima kako bi javnost i klijenti mogli održati dobre odnose. Ljudima je teško živjeti bez pravog identiteta, bez pravog saznanja tko su oni zapravo. Isto tako, ljudima koji rade u odnosima s javnošću, PR-ovcima, je teško živjeti bez prave definicije čime se oni bave. Odnosi s javnošću nisu jednostavno zanimanje pa i definiciju nije bilo lako sročiti. Stoga su se članovi upravnog odbora Međunarodnog udruženja za odnose s javnošću - IPRA (International PublicRelationsAssociationa) sastali u Erevanu, Armeniji, u rujnu ove godine, razmislili i konačno dali odgovor na pitanje „Što točno znače odnosi s javnošću“

26

Manager 101/24 | 12/2019

PR se ne koristi samo da bi utjecao na priču nakon što se dogodi, već se koristi i za pisanje te priče.


BUSINESS BUSINESS VREMEPLOV

Najvažniji svjetski događaji koji su promijenili poslovanje Nije lako sažeti kompletnu povijest događaja koji su utjecali na poslovanje, a još je teže napisati to na samo jednoj stranici. Članak govori o nekolicini događaja koji su uvelike utjecali na daljnji razvoj poslovanja, ekonomije i ostalih znanosti. Svijet se razvija velikom brzinom, tehnologija napreduje, a za drastične promjene više nije potrebno čekati desetljećima. Piše: Katarina Radić Kontakt: katarina.radic@hsa.hr

1458. Dvojno knjigovodstvo

Benedikt Kotruljević, hrvatski trgovac, ekonomist, diplomat i humanist, u svome djelu Della mercatura et del mercante perfetto uvodi koncept dvostrukog knjiženja, temelja suvremenog računovodstva.

1472. Banca Monte dei Paschi di Siena

1969. ARPANET

Američko Ministarstvo obrane osnovalo je preteču današnjeg Interneta koje je služilo kao osnova za ispitivanje novih mrežnih tehnologija.

1971. NASDAQ

Najstarija banka koja još uvijek egzistira osnovana je u Italiji (Siena).

Prva svjetska elektronička burza vrijednosnih papira osnovana je u New Yoku. Danas gotovo sve burze svijeta trguju elektroničkim putem.

1859. Nafta

1989. World Wide Web

Prvi izvor nafte otkriven je u SAD-u te ona postupno postaje najvažniji izvor pogonske energije u svijetu.

1913. Tekuća vrpca

Henry Ford omasovio je proizvodnju automobila uvođenjem tekuće vrpce u pogonu Rouge u Dearbornu (Michigan) prilikom proizvodnje legendarnog Model-T automobila.

1929. – 1933. Velika depresija

Najveća svjetska financijska kriza 20. stoljeća započela je Crnim utorkom, a završila New Dealom.

1939. Silicijska dolina

Bill Hewlett i David Packard pokrenuli su u garaži u Palu Altu (Kalifornija) poslovanje tvrtke koja je trebala postati tehnološki lider, a zahvaljujući njima to je područje postalo žarište tehnoloških start-upova i dom najpoznatijih svjetskih kompanija, poput Applea, Facebooka, Googlea, Netflixa, Ubera i Tesle.

1944. World Bank

Svjetska banka pomaže članicama pri obnovi i prestrukturiranju na mirnodopsku proizvodnju te pomoć u dugoročnim razvojnim projektima.

1945. ENIAC

Prvo elektroničko računalo izrađeno je na Sveučilištu u Pennsylvaniji. U izradi su sudjelovali J. P. Eckert, John William Mauchly te J. von Neumann. Na početku se koristilo za računanje balističkih tablica američke vojske, a do 1950ih rabilo se za znanstvene proračune.

1950. Diners Club

Uspješan poslovni čovjek, Frank McNamara, tvorac je Diners Cluba – prve neovisne kompanije za kreditne kartice u svijetu. Zbog nedostatka novaca da plati večeru, došao je do revolucionarne ideje te je večeru platio komadom kartona.

Tim Berners-Lee tvorac je najčešće korištenog Internet servisa. Izrađen je u CERN-u te se zasniva na ustrojstvu Interneta, HTTP protokolima i URL adresama.

1994. Amazon

Jeff Bezos osnovao je najveću internetsku trgovinu koja je promijenila princip e-poslovanja služeći se disruptivnom tehnologijom.

1995. World Trade Organization

Svjetska trgovinska organizacija predstavlja institucionalni i pravni okvir multilateralnog trgovinskog sustava u područjima carina i trgovine robama, uslugama i intelektualnom vlasništvu.

2004. Facebook

Tvorac najveće internetske društvene mreže je Mark Zuckerberg. Prvotna namjena bila je komunikacija između studenata Harvard sveučilišta.

2008. Globalna kriza

Smatra se najvećom svjetskom financijskom krizom, a naziva se i Velikom recesijom.

2009. Bitcoin

Decentralizirana, distribuirana, anonimna platna mreža i virtualna platna valuta koju je teoretski osmislio Satoshi Nakamoto, pseudonim pod kojim se krije nekoliko identiteta.

2011. IBM Watson

IBM-ovo superračunalo nastupilo je u američkom kvizu Jeopardy! i pobijedilo ljudske suparnike. Naziv je dobilo po Thomasu J. Watsonu, glavnom direktoru IBM-a koji je zaslužan za uspon kompanije. Njegova primjena sve je šira, primjerice u zdravstvenoj dijagnostici i cyber sigurnosti.

2020. 5G

Prijenos podataka bit će sve brži, a rasti će i mogućnost povezivanja više uređaja. U Kini se već počinje razvijati i 6G mreža.naziva se i Velikom recesijom. 101/24 | 12/2019

Manager

27


Piše: Reni Brezni Kontakt: reni.brezni@hsa.hr

Vijesti sa Sveučilišta Svečano obilježena 350. obljetnica Sveučilišta u Zagrebu U akademskoj godini 2018/2019. Sveučilište u Zagrebu obilježilo je svoju 350. obljetnicu nizom događanja koji su se odvijali u sveučilišnim prostorima. Vrhunac proslave bila je svečanost održana 3. studenog 2019. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović te pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i Grada Zagreba. U nazočnosti visokih gostiju iz zemlje i inozemstva, koji su se pridružili rektoru Sveučilišta prof. dr. sc. Damiru Borasu, prorektorima, dekanima i prodekanima, profesorima i studentima, obilježena je 350 godina duga povijest i značaj najstarije visokoobrazovne institucije s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj – Sveučilišta u Zagrebu.

Šangajska lista prvi put je objavljena 2003. godine, a Sveučilište u Zagrebu na njoj se prvi put pojavilo 2011. godine. Zagrebačko sveučilište ove je godine ponovno u klubu najboljih 500 sveučilišta u svijetu, i to prvi put nakon 2016. godine. Shangai Ranking Consultancy ove je godine, uz podatke za najuspješnijih 500 sveučilišta, objavio i podatke o plasmanu sveučilišta od 501. do 1000. mjesta. Uz Sveučilište u Zagrebu, na ovogodišnjoj prestižnoj listi po prvi put se našlo i Sveučilište u Splitu, koje je rangirano između 701. i 800. mjesta.

Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu službeno dodijeljena AACSB akreditacija AACSB (The Association to Advance Collegiate Schools of Business) najstarije je globalno akreditacijsko tijelo na svijetu za visokoškolske institucije iz područja poslovne ekonomije. U srpnju 2019. godine Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu službeno je dodijeljena AACSB akreditacija te se tako Fakultet svrstao među najbolje i najkvalitetnije institucije svijeta na području poslovne ekonomije.

Projekt Ekonomskog fakulteta i benda Pravila igre

Izabran novi predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu U četvrtak, 24. listopada 2019. godine, održana je sjednica za novog predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu na kojoj je izabran Matej Smetiško s Fakulteta političkih znanosti, koji će tako na predsjedničkoj funkciji zamijeniti Nediljka Jerkovića. Matej Smetiško prethodno je bio član Predsjedništva Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu te član Senata Sveučilišta u Zagrebu. Također, obnašao je i funkcije potpredsjednika Slavonske udruge studenata te člana Odbora za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu. Za zamjenicu predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu izabrana je Josipa Smoljo s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta.

Šangajska lista – Sveučilište u Zagrebu ponovo u 500 najboljih sveučilišta svijeta Prema podacima objavljenim 15. kolovoza 2019, Sveučilište u Zagrebu na prestižnoj Šangajskoj listi najboljih svjetskih sveučilišta za 2019. godinu rangirano je između 401. i 500. mjesta. Šangajska lista jedna je od najprestižnijih svjetskih rang-lista sveučilišta koja prvenstveno vrednuje uspješnost visokoobrazovnih institucija prema pokazateljima znanstvenog i istraživačkog rada. 28

Manager 101/24 | 12/2019

Sredinom listopada Ekonomski fakultet u Zagrebu i bend Pravila igre udružili su snage te objavili pjesmu Fakulteta za 100 godina njegova postojanja te snimili spot u kojem je sudjelovalo preko 1000 studenata i djelatnika Fakulteta. Budući da su dva od četiri člana Pravila igre završila EFZG, dečki iz benda osmislili su originalan poklon svom bivšem fakultetu te su snimili pjesmu Fakulteta pod nazivom „Samo zbog nje“. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu u dva dana snimljen je spot u kojem je prikazana ljubavna priča dvoje studenata te njihovo studijsko putovanje od prve do posljednje godine studija.


HUMANITARNI RAD

VOLONTIRANJE KAO RAD ZA DRUGE I RAD NA SEBI Volontiranjem ne samo da izgrađujemo sebe kao osobe već nadograđujemo i svoj životopis u kojemu humanitarni rad postaje sve cjenjenija stavka. Piše: Klara Sara Ivanišević Kontakt: klara.ivanisevic@hsa.hr

Želite utjecati na pozitivne promjene, biti korisni, kvalitetno ispuniti svoje slobodno vrijeme te svojim znanjem i vještinama pomoći drugima i uz to probati nešto novo i steći nova poznanstva? Ako ste se pronašli u barem jednom od ovih pitanja, vrijeme je za promjenu i izlazak iz vlastite komfor zone. Vrijeme je za vlastiti rast i rast onih kojima je to potrebno. Vrijeme je za volontiranje!

Pitate se gdje? Moguće je volontirati u udrugama, zakladama, fondacijama, vjerskim zajednicama, sindikatima, turističkim zajednicama, javnim ustanovama. Ukratko - volontirati se može u svim onim organizacijama koje su usmjerene na opće dobro, a takvih ima mnogo i volontere uvijek željno iščekuju. Najteže je odabrati područje koje nas najviše zanima i u kojem želimo volontirati, a da bi nam te muke bile manje postoje broje web-stranice u kojima se prema vlastitim sklonostima, vještinama i zainteresiranosti lako dolazi do najbolje opcije za nas - udruge kojoj možemo najviše doprinijeti i u kojoj bismo mogli mnogo toga naučiti o onome što nas zanima. Udruge su spremne obučavati mlade volontere koji nemaju iskustva, a žele pomoći. Bitno je samo odlučiti se da svoje vrijeme želimo pokloniti za dobrobit drugih, a sve ostalo je zatim mnogo lakše. Jednom kad osoba krene volontirati rijetko prestane jer malo što može nadomjestiti ono što humanitarni rad pruža. Spoznajemo sebe same, svoje istinske interese i ljubavi te naučimo biti nesebični i zahvalni. U Hrvatskoj djeluju i lokalni i regionalni centri za volontiranje koji surađuju s brojnim volonterskim udrugama te posjeduju takozvane burze za volontiranje. Za one koji pak imaju samo želju, ali ne i volju istraživati gdje i kako bi mogli volontirati, postoji web-stranica Volonteri.hr na kojoj je potrebno upisati samo grad u kojem biste željeli volontirati te polje vlastitog interesa. Nakon toga slijedi niz udruga upravo za vas, a tada je već najveći problem kako odabrati samo jednu.

Online-volontiranje Za one koji pak još uvijek smišljaju izlike kako nemaju kad i ne znaju gdje, postoji opcija u kojoj se u samo nekoliko klikova mišem lako postaje članom neke volonterske udruge, a i sve ostalo može se raditi iz udobnosti vlastitog doma. Razvojem i širenjem novih tehnologija u proteklih nekoliko godina otvorile su se i potpuno nove mogućnosti za uključivanje u volonterske aktivnosti te se tako danas možete uključiti i u online-volontiranje koristeći usluge programa, kao što je UN Volunteers i Online Volunteering. Internet olakšava volontiranje jer povezuje želje osoba koje žele volontirati s potrebama organizacija koje primaju volontere. Volonterski rad putem interneta je i mnogo fleksibilniji jer nema ograničenja po pitanju vremena i mjesta volontiranja. U službi volontiranja 21. stoljeća su i društvene mreže pa se tako volonteri povezuju, organiziraju i dijele informacije preko Twitter-a i Facebook-a.

101/24 | 12/2019

Manager

29


INTERNATIONAL WEEK

MOJE PRVO IW ISKUSTVO Ljeto mi je stvarno bilo nezaboravno, no cijelo vrijeme sam čekao samo ovaj tjedan da njime stavim šlag na tortu cijelome ljetu, točku na i, ili kako god. Piše: Davor Cota

Čak sam se i bojao da mi neće biti dobro jer u startu imam velika očekivanja. Ta očekivanja je boostala i činjenica da vjerojatno po prvi put s jednog sveučilišta idu tri osobe, a to smo upravo bili mi: Anja, Mia i ja. Tješimo se da je to zbog toga što su ih očarale naše prijavnice i da su jednostavno morali imati te zabavne ljude na jednom mjestu. Mia i ja smo odlučili da ćemo ići par dana prije početka, točnije sletjeli smo u petak, a sam program je počinjao u nedjelju. O samom putu stvarno nema potrebe da pričam, svi znate kako je to: malo spavaš, malo jedeš i puno pričaš. Jedino što vam mogu preporučiti je da se žalite za bilo kakvu odgodu leta, čak i onu od samo sat vremena. Mi smo spremili besplatan obrok u džep, tj. želudac. Safi, moj domaćin, jednako je brbljave prirode kao što sam i ja pa smo odmah krenuli opušteno razgovarati. Sutradan nekolicina nas je odlučila provesti taj slobodan dan na plaži. Djelomično zato što znamo koliko je Izrael skupa zemlja, barem za nas Balkance (npr. piva u baru je 60+ kn). No, pređimo na program koji je započeo u nedjelju. Oko 40 nepoznatih ljudi na jednom mjestu i isto toliko puta ponavljanja tko si, odakle dolaziš, što studiraš, čime se baviš itd. Da, užasno naporno, ali hajde izdrži prvi dan i bit će bolje. Krenule su uvodne riječi organizatora i naše countryprezentacije i u tom trenutku stiže Anja i svi shvaćaju da Hrvati osvajaju ovaj IW – sve je jasno kad ljudi nisu počeli učiti izraelske već hrvatske riječi. Kratka večera i spremanje za put jer ujutro krećemo prema Jerusalemu. Prva postaja na tom putu je bio Yad Vashem - Svjetski centar za sjećanje na holokaust. Fenomenalno napravljen, svaka pohvala arhitektu Safdieu koji je pazio na svaku sitnicu koju, nažalost, ne mogu dočarati slikom jer je fotografiranje zabranjeno. O samoj tematici, tj. u političko-povijesne rasprave ne ulazim - posjetite, čitajte, istražujte pa sudite sami. Hostel, a zatim posjeta Staroga grada Jeruzalema. Jednom riječju - očaravajuće. Od humusa sa sto čuda u i oko sebe do baklavi, kanafeha i razno raznih drugih slastica. Ma sve same delicije! Naravno, pao je i shopping suvenira i ostalih nepotrebnih, ali jeftinih gluposti. To svakako treba obaviti u arapskom dijelu, poželjno s nekime tko govori taj jezik jer je tako onda cijena u samom početku niža. Navečer smo igrali razne drinking games u hostelu, a zatim izašli u klub. Nikada nisam mogao ni zamisliti da ću u Jeruzalem ići u noćni klub, uopće nisam imao percepciju da je to zapravo normalan grad. Sljedećeg jutra za većinu je slijedilo teško ustajanje. Morali smo se dići rano jer smo taj dan išli na kupanje u Mrtvom moru. Naoružani vodom i kremama za sunčanje izlazimo iz busa na laganih 39°C. Brzo jurimo u hlad i trk u more u nadi za osvježenjem, a kad ono more na ugodnih 30°C. I, ništa, malo se kupaš, tj. plutaš jer od te koncentracije soli ne toneš, ideš van, mažeš se ljekovitim blatom pa opet na kratko u more i tako u krug, uz, naravno, neke edukativne igre i hranu koju su nam priredili.

30

Manager 101/24 | 12/2019

Sljedeće na redu je bilo spavanje u pustinji, odnosno u beduinskom kampu usred ničega. Možda i najbolja noć koja je počela jahanjem deva u sumrak, obilnom autohtonom beduinskom večerom te nezaboravnim druženjem uz gitaru, logorsku vatru, nevjerojatne ljude i 0% signala. Zvjezdano nebo možda najgušće koje sam ikad vidio. Možda nam i nije bila najpametnija ideja otići van kampa, leći na pod i gledati nebo jer nas je zaštitar ubrzo došao upozoriti da taj dio nisu očistili od otrovnih škorpiona. I sad ti mirno zaspi u šatoru na madracu na podu. No, bar taj san nije bio dug, svega nekoliko sati, jer je buđenje bilo dogovoreno u 4:15, kako bismo se stigli popeti na vrh Nacionalnog parka Masada te uhvatiti izlazak sunca. Svi do jednog smo bili nesretni s tim buđenjem, ali onda su nam pogled i doživljaj tog izlaska sunca opalili veliki šamar i svi smo se prezadovoljni vratili u bus, koji smo iskoristili za dobro spavanje do Tel Aviva (da ljudi to je i dalje IW TLV).

Koliko god umorni smo stigli kućama, morali smo na brzinu spremiti sebe, a i jela za internacionalnu večeru. Tri Hrvata, tri jela – štrukle, pašta s tartufatom i fritule. Kako sam ja strastveni sladokusac zapao me desert. Naravno, slijedio je i noćni život kao i svaku večer što je slijedilo. Sutradan su na agendi bili posjete poduzećima. WeWork, nešto poput našeg Zicera, CheckPoint, cyber-security poduzeće, a onda i opće poznati Microsoft. Meni je bilo odlično, drugima možda i ne jer sam malo upilao s pitanjima, no što ću kada me zanimalo. Ali svakako se kraj tog dana svidio svima jer je na redu bio PubCrawl. Noć za pamćenje, za onog tko se sjeća. Jutro nakon je prošlo u laganom razgledavanju grada, a popodne se ponovno kretalo na put, ali ovoga puta na sjever. Bili smo smješteni u kampu u Kibbutzu Snir te smo tu ponovno proveli vrijeme, hajmo to reći ovako: igrajući igre. Jutro je za mnoge bilo teško, a za druge uzbudljivo jer je slijedio rafting na rijeci Jordan. Tužno, ali istinito IW se bližio kraju. Dočekali su nas u prostorijama svoje udruge koje su ukrasili fotografijama cijeloga tjedna jer nas je cijelo vrijeme pratio fotograf. Bez obzira na to što je svemu stigao kraj, na licima se mogao vidjeti samo osmijeh jer svi smo znali da ćemo se opet vidjeti, da zapravo ovo nije kraj. I tako se IW Tel Aviv pretvorio u IW Izrael, nekolicina stranaca u dobre prijatelje, a luda avantura u jedan od najljepših tjedana.

T d k s


Tko kaže da ne mogu kupiti još jedne slušalice.

SA ZABOM MOGU

Mastercard Student kartica U Paketu za mlade za 0 kn dobivaš Mastercard® Student karticu i hrpu pogodnosti! Želiš li čuti nešto još bolje? Odmah se možeš početi koristiti početnim limitom Mastercard Student kartice i jednostavno plaćati online ili na rate bez kamata. Provjeri detalje na www.zaba.hr Tko kaže da ne možeš saznati još toga na tkokaže.hr

101/24 | 12/2019

Manager Manager

99/23 | 12/2018

31

39


INTERVJU S DUJOM MEŠTROVIĆEM

„Stvarno je lijepo vidjeti da tvoj rad prate i podržavaju mnoge sportske i ljudske veličine“ Ako ste ikad vidjeli curu ili dečka na faksu s majicom na „Nogometne ikone“ ili su vam prijatelji rekli da pohađaju pub kviz Nogometnih ikona, sigurno ste se zapitali o čemu je riječ. Za one koji već ne znaju, riječ je o jednoj od najpopularnijih Facebook i Instagram stranica u Hrvatskoj iza koje stoje ambiciozan i perspektivan trojac, a mi smo dobili priliku porazgovarati s jednim od njih. Piše: Kata Biloš Kontakt: bilos.kata@hsa.hr

Manager: Nogometne ikone danas broje preko 80 tisuća pratitelja. Kako ste došli na ideju otvaranja profila i jeste li očekivali ovoliku popularnost? Na ideju za Facebook stranicu 2013. godine je došao moj prijatelj Ivan Milković koji je nas trojicu prijatelja postavio za admine. Danas od početna četiri člana na stranici su ostala trojica: spomenuti Ivan, Hrvoje Brajković i ja. Facebook broji preko 130 tisuća pratitelja, dok se Instagram koji je napravljen 2016. godine približava brojci od velikih 90 tisuća. Također imamo stranicu samog brenda koji je dosad ukupno prikupio nekih 15ak tisuća na dvije društvene mreže.

Manager: U kojem ste trenutku shvatili da je stranica postala nešto veliko? Naime, osim ostalih zaljubljenika u nogomet, prate vas i neka velika imena hrvatskog nogometa poput Vedrana Ćorluke i Danijela Subašića. Kakav je bio osjećaj i što vam je prošlo kroz glavu kada si vidio da su vas poznati nogometaši zapratili? Da je stranica nešto veliko smo shvatili samim odazivanjem ljudi iz „virtualnog” u onaj stvarni svijet svojim kvizovima, humanitarnim akcijama, PlayStation turnirima i drugim događanjima na koje se odazove veliki broj ljudi. Nema ništa ljepše od činjenice da si u mogućnosti pomoći nekome. Stvarno je lijepo vidjeti da tvoj rad prate i podržavaju mnogi sportski velikani, kojima se divimo i kao ljudima, poput Vedrana Ćorluke i Danijela Subašića. Prati nas veliki broj nogometaša, drugih sportaša i raznih poznatih osoba što stranicu čini još značajnijom. Ne želim nabrajati imena da ne bi koga slučajno izostavio, ali riječ je o ljudima koji ispisuju povijest svojim nastupima i neizmjerno je lijepa sama činjenica da smo mi takvim veličinama zanimljivi na ovaj ili onaj način.

Manager: Imate jako duhovite i inovativne Manager: Osim vođenja stranice, organizirate objave. Koliko ljudi zapravo radi na njima te naravno i nogometne pub kvizove. Kako odakle crpite ideje? ste došli na ideju toga i jeste li zadovoljni Ali imamo? Hvala vam! Nas trojica ideje crpimo iz odazivom? svakodnevnog života, onog što nam se događa, međusobnih razgovora i, naravno, ljudi koji nas prate, motiviraju te nam šalju u inbox svakakve nogometnoromantične slike i anegdote.

Manager: Nogometne ikone su i brend kojeg ste nazvali Ikonizam. Možete li nas upoznati malo bolje s tim? To je jedan od većih projekata zato što se na tome treba raditi doslovno svaki dan. Svaki dan nekoliko objava, osmišljavanje i postavljanje novih i kvalitetnih proizvoda što je češće moguće te samo dizanje još jedne stranice od nule. To što je brend ovoliko zaživio je i velika zasluga same firme koja nam to sve jako brzo i kvalitetno radi, a to je Poklon Studio. Dali su nam priliku, mi smo je iskoristili i zajedno napravili nešto veliko. 32

Manager 101/24 | 12/2019

Nas trojica iz Splita i Kaštel Sućurca kvizove organiziramo s našom trojicom kolega iz Zagreba, čija je i sama ideja kviza. Kad smo imali otprilike 20 000 ljudi na Facebook stranici javili su nam se ljudi s prijedlogom koji nam se svidio i tako već petu godinu zaredom organiziramo najpopularniji kviz u povijesti Lijepe naše. Zadovoljni smo odazivom jer se kviz kroz sezonu održava u 20-25 gradova u Hrvatskoj i BiH.


Manager: Da volite nogomet nije tajna, no možete li nam otkriti najdražeg igrača ili klub? Jeste li strastveni navijači? Naravno, ali samo vama. Jedni od najdražih nama trojici su: Trifon Ivanov, Lampard, Kaka, Ronaldinho, Ibrahimović i veliki Miki Rapaić, dok od klubova volimo Chelsea, Bayern i Barcelonu, a od većih smo strastveni navijači Hajduka iz Splita i Cambuura iz Leeuwardena.

Manager: Odakle uopće ljubav prema nogomet? Jeste li trenirali taj sport? Nogomet je nešto čime si okružen od rođenja i to ti postane svakodnevica. Mi nogomet živimo, kako kroz stranicu tako i kroz svakodnevno gledanje utakmica, praćenje rezultata i samog razgovaranja o tome. Svi smo se bavili nogometom, ali očito nam je bio suđen nešto drugačiji put. Mislimo da je Bog shvatio da je nama draže pisati o nogometu nego se dizati svako jutro zbog raznih treninga i slično. Eh, da me nije koljeno zezalo mogao sam ovaj intervju davati kao igrač Gladbach-a.

Manager: Odakle uopće ljubav nogomet? Jeste li trenirali taj sport?

prema

Manager: I za kraj…Kakva su predviđanja za Ligu prvaka?

Nogomet je nešto čime si okružen od rođenja i to ti postane svakodnevnica. Mi nogomet živimo, kako kroz stranicu tako i kroz svakodnevno gledanje utakmica, praćenje rezultata i samog razgovaranja o tome. Svi smo se bavili nogometom, ali očito nam je bio suđen nešto drugačiji put. Mislimo da je Bog shvatio da je nama draže pisati o nogometu nego se dizati svako jutro na razne treninge i slično. Eh, da me nije koljeno zezalo mogao sam ovaj intervju davati kao igrač Gladbacha.

Iskreno, da mi imamo dobra predviđanja, kao što vi mislite, na ovo bi odgovarali iz New Yorka, a ne Kaštel Sućurca, ali što je-tu je. Šalu na stranu, ima nekoliko jako dobrih i ozbiljnih ekipa kao i svake godine, naravno da mi navijamo za već navedene klubove, ali sve je moguće što je i draž nogometa, ali i same Lige prvaka.

Manager: Koji su planovi za budućnost? Ostajete pri Instagramu, pub kvizovima i prodaji robe ili postoje neki novi projekti koje bi volio podijeliti s nama? Naravno, držimo se ovoga jer smatramo da radimo jako dobar posao čemu je i sami dokaz to da ovo traje već godinama i vjerujem da će još dugi niz godina. Nikad ne znaš što ti život nosi, ali zasad smo tu gdje jesmo i sviđa nam se. Uvijek nastojimo nešto novo ponuditi ljudima koji nas prate, neki projekti su na vidiku, ostaje Vama i nama vidjeti što će ugledati svjetlo dana i kako će proći kod publike. Naravno, vjerujemo da će proći jako dobro kao i sve što smo dosad napravili.

101/24 | 12/2019

Manager

33


INTERVJU S PROFESORICOM ČEH ČASNI

AACSB akreditacija U srpnju 2019. godine Ekonomskom fakultetu u Zagrebu službeno je dodjeljena AACSB (The Association to Advance Collegiate Schools of Business) akreditacija. AACSB je osnovan 1916. te od tada, kako navodi Stephanie M. Bryant – izvršna potpredsjednica i direktorica akreditacija, AACSB „akreditira institucije koje odlikuje izvrsnost u ključnim područjima – obrazovanja i učenja, istraživanja te kvalitete programa/kurikuluma“. Razgovarali smo s profesoricom Anitom Čeh Časni koja je bila dio tima i saznali kako se fakultet pripremio za ovu prestižnu akreditaciju. Piše: Lucija Jukić Kontakt: lucija.jukic@hsa.hr

Manager: Što je AACSB akreditacija i što ona znači za naš fakultet? To je međunarodna akreditacija koja nas svrstava među malobrojne institucije koje je imaju. Naši studenti nakon završetka ovog fakulteta su upošljiviji i recimo to tako međunarodno konkurentniji. Ukoliko kažete da dolazite s fakulteta koji je nagrađen AACSB akreditacijom, puno će vas ozbiljnije shvaćati na domaćem i na stranom tržištu rada.

Manager: Koji je proces prijave i dobivanja akreditacije? Postoji 14 standarada koje morate ispuniti da biste dobili takvu akreditaciju. Najveće zasluge bih dala upravi fakulteta, profesoru Vlašiću i profesorici Dabić. Profesorica Marina Dabić s katedre za međunarodnu ekonomiju je bila koordinator svih timova i ona nas je podijelila u njih prema tim standardima. U timovima smo međusobno surađivali kako bismo ispunili taj uvjet, održavali međusobno sastanke, ali i sastanke s mentorom koji je na danu fakulteta dobio i priznanje jer on je zaista bio tu sa svima nama da nam pomogne zapisati sve ono što mi zaista i provodimo u instituciji, ali to nismo imali nigdje dokumentirano.

Manager: Za mentora je našem fakultetu dodijeljen profesor Michael J. Ginzberg s Worcester Polytechnic Institutea, dekan tamošnje poslovne škole - Foisie School of Business. Kako ste mu predstavili naš fakultet? Vrlo iskreno jer svaka institucija ima svoje i pozitivne i negativne strane, ali zapravo budući da smo bili intervjuirani i mi iz tih timova, ali i redovni i izvanredni profesori, voditelji poslijediplomskih i doktorskih studija, a i sami studenti polaznici preddiplomskog i poslijediplomskog studija ne možete kontrolirat svakoga i reći im što da kažu. Međutim, mogu reći da je sve to na kraju skupa ostavilo jednu pozitivnu konotaciju jer je svatko od nas rekao što ga čini sretnim na ovoj instituciji i što je dobro svi smo imali neku pozitivnu stranu priče.

34

Manager 101/24 | 12/2019


Manager: Ovu akreditaciju imaju neki od najprestižnijih fakulteta u svijetu, koji su neki od njih? Harvard, Yale, Stanford i mnogi drugi

Manager: Rekli ste da za nas studente to znači da ćemo biti upošljiviji, a što to znači za vas profesore kao znanstvenike? Pa to zapravo i za nas kao znanstvenike znači da je ta institucija gdje mi radimo priznata i zadovoljava te standarde i onda naravno kad vi dođete negdje van na nekakav projekt i kažete da radite na takvom priznatom mjestu ljudi onda vide neku težinu i ozbiljnost svega toga puno više nego kad to nismo imali. Tako da kako se ono kaže sad imamo konja za trku pa u tim nekakvim pregovorima, kod prijave projekata ili u networkinzima što imamo za europske i izvaneuropske projekte puno smo konkurentniji nego prije.

Manager: Jeste li trebali promijeniti nešto na fakultetu kako bi dobili akreditaciju? Pa ja bih više rekla da smo to trebali osvijestiti i proceduralno propisati. Mi smo zapravo sve te elemente imali i već smo ih odrađivali u vrijeme nastave, konzultacija i za vrijeme praksi što se tu odrađuju, no to nije nigdje bilo sistematizirano i to smo sad odradili. Sad imamo i pisani dokaz o tome što zapravo cijelo vrijeme i radimo.

101/24 | 12/2019

Manager

35


INTERVJU: mag.oec. Josipa Filić

Katedra za statistiku Josipa Filić diplomirala je na Ekonomskom fakultetu, a danas radi kao asistent na Katedri za statistiku. U intervjuu ćete saznati kako se snalazi u ulozi asistentice te što misli o samoj katedri. Piše: Lara Boljanović Kontakt: lara.boljanovic@hsa.hr

Manager: Možete li se za čitatelje Managera prisjetiti studentskih dana i što najbolje pamtite iz tog razdoblja? Prva godina je rekla bih možda ipak bila najteža. Čisto snalaženje u novoj sredini, a nakon toga je sve išlo nekako lakše. Pomogla mi je susretljivost profesora i asistenata zahvaljujući kojoj nikad nisam imala negativna iskustva. Ukratko, studentski dani u meni bude samo najljepše uspomene.

Manager: Iz kojeg razloga ste odlučili upisati Ekonomski fakultet u Zagrebu? To je bila želja još od osnovne škole, već sam u sedmom razredu znala da ću upisati Ekonomsku školu. Najviše me privlačilo računovodstvo zbog kojeg sam i upisala diplomski smjer Računovodstvo i revizije.

Manager: Koliko kolegija predajete i koji vam je možda ipak najdraži? Predajem poslovnu statistiku i statistiku. Hmm.. koji mi je draži? Možda poslovna statistika jer je zanimljivija te se temelji na povezivanju i zaključivanju u odnosu na statistiku na prvoj godini. Mogu reći ima tzv. primjenu. Na prvoj godini uvodimo brucoše u svijet statistike, susreću se po prvi puta s definicijama i formulama, a na trećoj su godini već upoznati s gradivom i nekako lakše ide.

Manager: Biste li htjeli nešto promijeniti na Katedri za statistiku?

Manager: I sami ste rekli da ste „poprilično Budući da sam „poprilično nova“ ne znam što bih rekla. novi“; recite nam kako su vas prihvatili ostali Kolokviji i ispiti su na razini katedri, sve je sistematizirano, profesori? Družite li se i van radnog vremena? a ključna pitanja redovno se rješavaju na tjednim sastancima. Nekim studentima smeta što su ispiti na razini katedre, ali ja smatram da je to ipak bolje. Svi se nalaze u istoj situaciji, a jedina razlika je u usmenom ispitu za koji se i dalje profesor sam odluči hoće li ga provoditi ili ne. Zasigurno jedna od bitnijih stavki za ugodan rad je ugodna atmosfera koje kod nas nikad ne fali.

Manager: Možete li nam reći kako ste se odlučili za Katedru za statistiku? Od druge godine sam demos na katedri i svidio mi se način komunikacije koji sam nalazila sa studentima s obzirom na to da sam i tada držala demonstrature. Svidjelo mi se da mogu pomoći onima koji u tom trenutku nisu znali riješiti zadatke, a prolaz kolokvija i ispita im je predstavljao veliki problem. Na kraju krajeva, volim brojeve i statistiku.

36

Manager 101/24 | 12/2019

U početku mi zaista nije bilo svejedno. Kako ću se snaći i hoće li me prihvatiti su pitanja koja su mi često prolazila kroz glavu. Na svu sreću prihvatili su me najbolje što su mogli. Bez razloga sam se brinula jer kad god sam trebala pomoć, neka od profesorica je bila tu uz mene. Za njih „glupo pitanje“ nije postojalo, a mene je to spašavalo. Trenutno sam na zamjeni profesorice koja je na porodiljnom dopustu, ali bih voljela ostati u ovom poslu i nakon njenog povratka.

Manager: Koji bi bilo vaša savjet studentima? Mislim da bi to bio savjet koji sam i ja dobila od svoje mame. Veže se i za srednju školu i za fakultet, ali i za život općenito. Nemojte slušati druge, njihovo mišljenje o nekoj osobi koju ni sami ne znate. Posebno bih naglasila mišljenje o profesorima; „on strog, ona je nepravedna“. Koliko sam puta čula negativne komentare, zanemarila ih i na kraju se ugodno iznenadila. Ti radiš svoje, trudiš se i učiš, a to je ono i najbitnije.


EUROTOUR ŠVICARSKA

Točni kao švicarski sat Nakon višemjesečne pauze i druženja Švicaraca kod nas došlo je vrijeme za odlazak u ST. Gallen. Početak je srpnja, a mi smo jug i Dalmaciju zamijenili Alpama. Budući da nismo putovali avionom, čekali su nas sati i sati provedeni u vlaku. Od same pomisli na to, nitko nije bio previše oduševljen, ali početna euforija i dobra atmosfera nas je spasila jer je zapravo sam put „proletio“ Piše: Lara Boljanović Kontakt: lara.boljanovic@hsa.hr

Svi smo se već međusobno znali i automatski bili opušteniji nego kad su oni stigli u Zagreb. Naši domaćini, tzv. hostovi su nas sve oduševili. Super je stvar bila što je nas par Hrvata spavalo kod jednog Švicarca. Zahvaljujući buddy – matchingu, moji bliski prijatelji, Lara, Lucija, Davor i ja, odsjeli smo kod cure koja nam se zapravo najviše svidjela dok je bila u Zagrebu. Ljeto u Švicarskoj nije ono pakleno ljeto s kojim smo mi upoznati. Ugodne svakodnevne temperature omogućile su nam neometano razgledavanje prekrasnih gradova. Generalno smo bili smješteni u St. Gallenu – mali studentski gradić u kojem se ne možeš izgubiti, a promet je savršeno povezan busevima i tramvajima. Znali smo da nas tri noći čekaju negdje u prirodi, a „must-have“ je vreća za spavanje. Osobno nisam bila baš previše oduševljena time jer nisam avanturist, ali mi je bilo lakše jer nas je petnaest u istoj situaciji. Noćenje u prirodi na kraju nije imalo doslovni smisao jer smo bili u ogromnoj kući s dovoljnim brojem kreveta, a vreće su ostale neiskorištene. Svaki novi dan za nas je predstavljao i novi grad. U Zürichu smo svi bili najopušteniji, cijeli dan s većinom slobodnog vremena. Čak je i razgledavanje bilo za one koji žele, ali tko bi to propustio i otišao u kafić piti kavu. Svaki dio grada me oduševio, savršeni spoj tradicije i luksuza, ali i maksimalno razvijen turizam na jezerima. Iznenadila sam se koliko su zamijenili more i jezera te da velika većina njih nema ni potrebu odlaska na ljetovanje van Švicarske. Na jezerima nećete vidjeti samo jedrilice i brodove, već i pedaline na kojima smo i mi sami proveli određeno vrijeme. Posjetili smo i Basel, Luzern, Locarno. Svaki gradić je poseban na svoj način, a ljudi u potpunosti pristupačni. Organizacijski tim iz Švicarske stvarno si je dao truda kako nam ništa ne bi falilo i da se osjećamo kao da smo doma. Jedini problem nam je bilo vrijeme, odnosno kašnjenje. Mi smo navikli da uvijek imamo vremena. Ako tramvaj ode doći će sljedeći, ako smo ujutro malo duže spavali pomaknut ćemo taj dan raspored za sat vremena kasnije i slično. Takav način razmišljanja kod njih ne postoji, sve je bilo točno u minutu. Ali ne samo mi već i javni prijevoz što nas je zapravo najviše i iznenadilo. Niti jedan autobus, vlak ili tramvaj nije kasnio, ali evo koliko god se Švicarci trudili par puta smo skoro zakasnili jer ipak lagana šetnja je ugodnija od trčanja za vlakom. Odlazak u Švicarsku s još desetak članova Hrvatske studentske asocijacije ostat će mi kao jedna od najljepših uspomena iz studentskih dana jer smo se u tih tjedan dana stvarno međusobno povezali i rodila su se nova prijateljstva koja će, sigurna sam, potrajati još godinama.

101/24 | 12/2019

Manager

37


SPORTSKI USPJESI FAKULTETA

Hrvatski studenti sportaši pokorili Europu U svijetu sveučilišnog sporta parnim godinama održavaju se svjetska sveučilišna prvenstva i Europske sveučilišne igre, dok su neparne godine rezervirane za održavanje europskih sveučilišnih prvenstava i Univerzijada. Tako su ovog ljeta diljem Europe održana prvenstva u dvadesetak sportova, na kojima su sudjelovali reprezentativci brojnih europskih sveučilišta. Piše: Reni Brezni Kontakt: reni.brezni@hsa.hr

Europski uspjesi hrvatskih sveučilišta Zagreb je bio domaćin dvama ovogodišnjim događanjima prvenstvu u rukometu na pijesku i prvenstvima u borilačkim sportovima, dok su ostala nadmetanja održana u Crnoj Gori, Češkoj, Italiji, Mađarskoj, Poljskoj, Portugalu, Sloveniji, Španjolskoj i Švedskoj. Studentima iz cijele Europe, u nadmetanjima za titulu kontinentalnog prvaka, pridružili su se i hrvatski predstavnici koji su osvojili čak 23 medalje na europskim sveučilišnim prvenstvima. Zbog iznimnog uspjeha, u prvome se planu nalaze rezultati reprezentacija Sveučilišta u Zagrebu, čijih 18 osvojenih medalja ove godine pozicionira naše najveće sveučilište na čelo Europe po broju osvojenih odličja. Zagrebački studenti mogu se pohvaliti zlatnom medaljom u rukometu na pijesku te čak četirima zlatnim odličjima izborenima u karateu. Srebrnom medaljom okitile su se zagrebačke stolnotenisačice, veslači te predstavnici u karate-u, dok su taekwondouaši osvojili dvije srebrne medalje, jednako kao i naši predstavnici u kickboxing-u. Odbojkaški reprezentativci osječkog sveučilišta osvojili su titulu viceprvaka Europe, dok su se predstavnice Sveučilišta u Rijeci u istome natjecanju okitile brončanim odličjem. Tri medalje za Hrvatsku osvojene su na Europskim sveučilišnim prvenstvima u borilačkim sportovima, gdje su Zdravstveno veleučilište u Zagrebu i Veleučilište u Šibeniku osvojili po srebro u kickboxing-u, dok se Sveučilište u Splitu može pohvaliti brončanom medaljom u taekwondo-u.

Hrvatski predstavnici osvojili čak 23 medalje na europskim sveučilišnim prvenstvima.

Zlatni rukometaši Rukomet na pijesku napokon je dobio svoje mjesto u programu Europske sveučilišne sportske organizacije (EUSA), a Hrvatskoj i Zagrebu pripala je čast biti domaćin prvom natjecanju. Povijesno izdanje europskog sveučilišnog prvenstva u rukometu na pijesku pamtit ćemo po zlatnim rukometašima i brončanim rukometašicama Sveučilišta u Zagrebu koji su se u srpnju ove godine borili za prvi europski sveučilišni naslov u ovom ljetnom sportu. Kroz tri dana na terenima jezera Jarun naši predstavnici iskazali su se u svojim rukometnim vještinama. Na putu do bronce naše rukometašice su skupinu završile na drugome mjestu, a u polufinalu svladale su ih predstavnice Sveučilišta u Barceloni. Našim djevojkama preostala je utakmica za treće mjesto u kojoj su svladale predstavnice sa Sveučilišta Tilburg te se tako okitile broncom. Naši muški predstavnici osvojili su najsjajniju medalju i naslov prvog sveučilišnog europskog prvaka u rukometu na pijesku. Njihov put do finala bio je popraćen sa sedam pobjeda, četiri u skupini i sve tri u završnici. U zadnjoj utakmici povijesnog izdanja ovog natjecanja studenti Sveučilišta u Beogradu nisu uspjeli osvojiti zlato te je titula najboljih rukometaša na pijesku pripala domaćem predstavniku – Sveučilištu u Zagrebu. Jedan od zlatnih rukometaša bio je i Franko Marđetko, student Ekonomskog fakulteta u Zagrebu koji je s nama podijelio svoj doživljaj ovog povijesnog natjecanja: „Atmosfera u ekipi je bila odlična već od prvog dana. Moram reći da smo se nadali zlatu jer su mnogi od nas igrali zajedno u klubovima pa smo bili svjesni naše kvalitete. Sama organizacija prvenstva bila je na vrlo visokom nivou te bih uz ovu sportsku stranu natjecanja naglasio i prijateljsko druženje sa sportašima studentima iz Srbije, Španjolske, Nizozemske i ostalih zemalja sudionica. Nadamo se obrani zlata sljedeće godine u Beogradu.“

Titula europskih sveučilišnih prvaka u rukometu na pijesku pripala Sveučilištu u Zagrebu.

38

Manager 101/24 | 12/2019


VREMEPLOV SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

350 godina djelovanja Sveučilišta u Zagrebu Utemeljeno u davnom 17. stoljeću, Sveučilište u Zagrebu neprekidno djeluje već 350 godina te se nalazi i među najstarijim sveučilištima u Europi. Iz godine u godinu broj studenata i doktora znanosti raste te Sveučilište ima ključnu ulogu u oblikovanju mladih hrvatskih intelektualaca. Piše: Kata Biloš Kontakt: bilos.kata@hsa.hr

Isusovačka akademija

Proslava 300 godina Sveučilišta

Isusovačka akademija je u Zagrebu u početku djelovala kao škola s visokoškolskom i srednjoškolskom nastavom, a prije službenog konstituiranja Akademije godine 1607. otvorena je javna gimnazija. Godine 1632. počela je djelovati kao Akademija, a trideset godina nakon s radom je započeo Filozofski studij. Nekoliko godina poslije, 23. rujna 1669. započinje povijest današnjeg Sveučilišta u Zagrebu kada su diplomom rimskog cara i ugarsko-hrvatskog kralja Leopolda I. tadašnjoj Isusovačkoj akademiji priznati status i povlastice sveučilišne ustanove. To je prihvaćeno 3. studenoga te se stoga taj datum uzima kao službeni Dan Sveučilišta u Zagrebu. Iako mu se organizacijski oblik kroz početne godine često mijenjao, Sveučilište je neprekidno djelovalo te do 1874. godine bio najviša školska ustanova u Hrvatskoj.

Godine 1969. održana je trodnevna proslava Sveučilišta u Zagrebu koju je obilježio predsjednik SFRJ-a Josip Broz Tito. Čestitao je tadašnjem rektoru te darovao novi rektorski lanac s likovima velikana hrvatske znanosti i kulture. Tito je također odlikovao Sveučilište ordenom Republike te je on istoga dana postao počasni doktor Sveučilišta. Osim Tita, proslavi su prisustvovali i brojni domaći i strani rektori te drugi uglednici, a s počasnim doktoratom nagrađeno je 10 istaknutih svjetskih znanstvenika. Za one željne detaljnije povijesti postoje i dvije knjige o prvih 300 godina zagrebačkog Sveučilišta koje sadrže cjelovitu povijest Sveučilišta od njegova početka do 1969. godine.

Godina 1874. Ova godina drži se kao početak modernog Sveučilišta kakvog ga danas znamo jer se zakonskim člankom odredilo da Sveučilište u Zagrebu treba imati četiri fakulteta: Pravni, Bogoslovni, Filozofski i Medicinski. Pravni i Bogoslovni fakultet već su postojali te su nastavili s djelovanjem, a Filozofski je razvio prirodoslovno-matematički odjel iz kojeg su se razvili i noviji fakulteti pa je tako Filozofski uveo Farmaceutski tečaj i Šumarsku akademiju unutar koje je osnovan i Geodetski tečaj. Medicinski fakultet je s radom počeo 1917/18.

Nakon Prvog i Drugog svjetskog rata Nakon Prvog svjetskog rata nastupa novo razdoblje Sveučilišta u kojem su nastali: Gospodarsko-šumarski fakultet, Veterinarski fakultet te Tehnička visoka škola koja je imala četiri odsjeka. Sveučilište u Zagrebu tako je u međuratnom razdoblju imalo sedam fakulteta. Poslije Drugog svjetskog rata, Sveučilište nastavlja napredovati i osnivati brojne fakultete te poprima oblik kakav danas prepoznajemo. U tom razdoblju se osnivaju fakulteti poput Ekonomskog, Fakulteta političkih znanosti, Stomatološkog, Kineziološkog i Edukacijsko-rehabilitacijskog. Godine 1956. Tehnička visoka škola podijelila se na: Arhitektonsko-građevinskogeodetski, Elektrotehnički, Strojarsko-brodograđevni te Kemijsko-prehrambeno-rudarski fakultet, no i tu nastaju organizacijske promjene te nastaju: Arhitektonski fakultet, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Fakultet prometnih znanosti, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Geodetski fakultet, Geotehnički fakultet, Građevinski fakultet, Grafički fakultet, Metalurški fakultet, Rudarsko-geološko-naftni fakultet i Tekstilno-tehnološki fakultet. Visokoškolska nastava u umjetničkom području zadnja je ušla u sustav Sveučilišta pa su se njemu tako 1979. i 1980. pridružile Akademija dramskih umjetnosti, Akademija likovnih umjetnosti te Muzička akademija.

Sveučilište u Republici Hrvatskoj Nakon što je Hrvatska stekla samostalnost, 1994. godine donosi se Statut Sveučilišta u Zagrebu te su osnovani Hrvatski studiji te se osnivaju stručni studiji i veleučilišta. Jedna od najvažnijih događaja za Sveučilište bila je sjednica Senata 1999. godine kada je Sveučilište odlučilo uvesti europski sustav prijenosa bodova ECTS poznatije kao “bolonjski sustav” koji je danas na snazi, a započeo je akademske godine 2005/2006. Sveučilište u Zagrebu danas djeluje u obliku trideset fakulteta, tri akademije te jedan sveučilišni odjel. S oko 70 000 studenata na svim trima studijskim razinama – preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj, što čini 48,5 posto svih studenata u Republici Hrvatskoj, Sveučilište u Zagrebu najveća je visokoobrazovna institucija u Hrvatskoj.

Proslava 350 godina Sveučilišta Na službeni Dan Sveučilišta u Zagrebu, 3. studenog održana je svečanost proslave 350 godina njegova postojanja. U Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog prisustvovali brojni ugledni gosti, a među njima i sadašnji rektor prof. dr. sc. Damir Boras te predsjednica RH Kolinda GrabarKitarović. Nakon uvodnog rektorovog govora., prikazan je

film o povijesti Sveučilišta te je izveden glazbeno-umjetnički program. Akademski dio proslave održan je 4. studenog kada su 26 umirovljenih profesora nagrađeni počasnim zvanjem i titulom professor emeritus te su se dijelila i posebna priznanja studentima i suradnicima. 101/24 | 12/2019

Manager

39


DUNNING - KRUGEROV EFEKT

Zašto se manje inteligentni ljudi smatraju nadprosječno inteligentnim? Dunning - Krugerov efekt označava sklonost da manje kompetentni ljudi smatraju da su bolji nego što zapravo jesu, dok izrazito sposobni ljudi sumnjaju u svoje sposobnosti. Piše: Reni Brezni Kontakt: reni.brezni@hsa.hr

Nije rijetkost susresti se s ljudima koji su uvjereni da posjeduju bolje vještine nego što one to zapravo jesu. Također, mnogi ljudi podcjenjuju svoje vještine, smatrajući da su drugi bolji od njih samih. Ovaj fenomen nazivamo Dunning - Krugerov efekt, a prvi put je uočen u nizu eksperimenata koje su proveli David Dunning i Justin Kruger na američkom Sveučilištu Cornell 1999. godine. Inspiraciju su dobili iz bizarnog slučaja kriminala u kojem je McArthur Wheeler opljačkao dvije banke nakon što bi svoje lice prelio limunovim sokom. Wheeler je vjerovao da će mu limunov sok omogućiti da bude nevidljiv na sigurnosnim kamerama. Inspirirani Wheelerovim samopouzdanjem i uvjerenjem kako je njegov plan savršen, Dunning i Kruger odlučili su provesti istraživanje o ljudskoj samokritičnosti. Svojim ispitanicima dali su da procijene svoje sposobnosti u različitim područjima kao što su: čitanje s razumijevanjem, upravljanje motornim vozilima, igranje šaha, tenisa i slično. Nakon niza testova zaključili su da će nesposobni ljudi za svaku danu vještinu biti u nemogućnosti prepoznati vlastiti manjak sposobnosti te da će krivo procijeniti vještine ostalih. Također, nesposobni ljudi postat će svjesni vlastitih nedostataka vještina tek nakon što budu podvrgnuti testiranju tih mogućnosti. Istraživanjem su pokazali da će nesposobni ljudi često precijeniti svoje vještine, dok će sposobni ljudi svoje vještine podcijeniti, smatrajući da ako su ti zadaci lagani za njih, bit će lagani i za ostale. Osobe s Dunning-Krugerovim efektom najčešće se prepoznaju po tome što u društvu vode glavnu riječ i nameću svoje mišljenje, bez obzira na to kojoj se temi radi. Često donose odluke na temeljnu netočnih i nepotpunih informacija te ne prihvaćaju kritiku ili mišljenje drugih, od sebe mnogo kompetentnijih ljudi. Dunning i Kruger došli su do otkrića da ljudi ne samo da govore iznimno pozitivno o sebi, već u to i duboko vjeruju. Zaključili su da nekompetentnim osobama nedostaje vještina potrebna da spoznaju svoju nekompetenciju. Iz Dunningovih i sličnih studija jasno se vidi da Amerikanci teže uveličavanju svojih vrijednosti kako bi napredovali, dok su u drugim kulturama, primjerice u Aziji, ljudi skloniji podcjenjivanju vlastitih sposobnosti s ciljem da se poboljšaju

Downingov efekt Osim krive procjene vlastitih vještina, ljudi će često pogrešno procijeniti i vlastitu inteligenciju. Ovu pojavu nazivamo Downingovim efektom, a naziv je dobila po C. L. Downingu. On je proveo niz istraživanja na temu procjene vlastite inteligencije te je došao do zaključka da ispodprosječno inteligentni ljudi smatraju da imaju visoki koeficijent inteligencije, dok iznadprosječno inteligentni ljudi sumnjaju u svoju inteligenciju i tako vjeruju da imaju niži IQ nego što on zapravo jest. Downingova istraživanja također su pokazala da je vještina procjene tuđe inteligencije proporcionalna vlastitoj inteligenciji.

40

Manager 101/24 | 12/2019

Nesposobni ljudi postat će svjesni vlastitih nedostataka vještina tek nakon što budu podvrgnuti testiranju tih sposobnosti. Tako će ljudi s nižim koeficijentom inteligencije biti lošiji u procjeni inteligencije drugih ljudi od onih s većim IQ-om. Kasnija istraživanja britanskog psihologa Adriana Furnhama pokazala su da u pogrešnoj procjeni vlastite inteligencije ulogu ima i spol osobe. Muškarci u prosjeku smatraju kako imaju za 5 bodova viši koeficijent inteligencije, dok žene smatraju da imaju za 5 bodova niži koeficijent inteligencije od stvarnog.


DOMAĆE MODNO TRŽIŠTE

PONOVO MEĐU PRVIMA Modnih dizajnera u Hrvatskoj ne manjka, no ipak nedostaju kupci koji su spremni izdvojiti pozamašan iznos kako bi si priuštili neki komad odjeće s domaćim potpisom. Je li možda cijena ili, kako to sami volimo nazvati, precijenjenost odjeće uzrok slabe prodaje ili pak ogromna ponuda stranih robnih marki koje su ipak pristupačnije za džep prosječnog Hrvata. Piše: Klara Sara Ivanišević Kontakt: klara.ivanisevic@hsa.hr

Unatoč dinamičnim izazovima svjetskog tržišta, tekstilna industrija se i dalje nalazi pri vrhu gospodarskih grana u velikom broju hrvatskih županija. Posebno važan utjecaj ovaj dio industrije ima na sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, gdje je smješteno sedamdeset posto tekstilnih proizvodnih kapaciteta Hrvatske. Jedan domaći brend uvjerljivo osvaja modno tržište i van granica. Riječ je o Galileu koji se probija po cijeloj regiji, a i šire, te glasi kao naš najpoznatiji modni brand koji popularizira slogan made in Croatia. Pravim ljubiteljima mode cijena ne predstavlja problem, a zanimljive i unikatne komade odjeće pronalaze upravo kod hrvatskih dizajnera. Iz dana u dan raste broj domaćih dizajnera, upravo zahvaljujući raznim revijama koje se sve češće organiziraju. Danas su izrazito popularne Bipa Fashion, Zagreb Fashion Week, Zagreb Fashion Destination, Dove Fashion.hr i Cro-a-porter. Svaka modna revija prilika je svim mladim dizajnerima da se pokažu među konkurentima i pridobiju ne tako strogu publiku. Neki hrvatski dizajneri proslavili su se i na crvenim tepisima izvan Hrvatske jer su slavne dive nosile upravo njihove kreacije. Kao modni kreator poprilično je teško uspjeti na domaćoj sceni, a kada se jednom i popnu do vrha, tu nije kraj njihovom trudu. Uvijek biti inovativan, zanimljiv, drugačiji, a opet jednostavan i pri tom garantirati kvalitetu, a sve to ne naplatiti previše - zaista nije lako.

Hrvatsko modno tlo se može pohvaliti dugovječnim brendovima koji nas uvijek iznova oduševe. Varteks je jedna od najuspješnijih domaćih tekstilnih industrija s tradicijom dugom već sto godina. Kako se mijenjao svijet tako se i mijenjao Varteks, uvijek u korak s modom, no ipak i dalje vjeran svom stilskom izričaju koji zrači jednostavnošću i elegancijom. Danas je njihovu odjeću moguće naručiti online, oglašavaju se učestalo i vjerni su modnim revijama. Predstavljanjem svojih najluksuznijih kolekcija do sada, od najboljih materijala – kašmir, alpaka i tkanina Loro Piana, Varteks jasno iskazuje svoju ambiciju da opet postane vodeća modna kuća i dokazuje svoje kompetencije u dizajnu i proizvodnji. Borovo je najdugovječniji proizvođač cipela u Hrvatskoj, a njegove cipele postale su dio života mnogih naraštaja i sinonim za kvalitetu. U njihovoj proizvodnji koriste se samo materijali prirodnog porijekla kao što su koža, platno od 100% pamuka i prirodna guma od kaučuka, koja se također proizvodi u tvornici u Borovu. Slijedeći ideju jedinstvene kvalitetne obuće, njihovi dizajneri stvaraju jednostavnu, ali modernu i udobnu obuću izrađenu s posebnom pažnjom i ljubavlju, obuću koja prolazi kroz najmanje 20 brižnih ruku. Takva proizvodnja rezultira stvaranjem poznatih marki kao što su Startas, Boromina, Borosana, Rubber i My Ballerinas. Borovo stalno stremi prema vrhunskoj kvaliteti, tehnologiji te istraživanju i razvoju proizvoda. U posljednjih nekoliko godina značajna su sredstva uložena u opremu, tehnologiju i know-how. Proizvodni kapaciteti godišnje dosežu i do jednog milijuna pari obuće. Glavni prodajni kanal im je vlastita maloprodajna mreža koju čine 84 trgovine u Hrvatskoj.

101/24 | 12/2019

Manager

41


INTERVJU: NIKA TURKOVIĆ

Od dječjeg Eurosonga do novog hit singla Pjevačica, influencerica i Junior Content Manager u agenciji Kofein, Nika Turković, objasnila nam je kako je od studija u Londonu uspjela na hrvatskoj glazbenoj sceni. Glazba, njena najveća strast, omogućila joj je da nastupa na dječjem Eurosongu na kojem je i pobijedila sa samo devet godina. Studij je odlučila završiti u Londonu, no želja za Zagrebom je bila prejaka te se vratila. Danas je vrlo uspješna u skoro svakom području te je nedavno izbacila i novi singl „ U mraku „ koji je preplavio radio stanice diljem zemlje. Kako završiti fakultet, no ujedno se baviti onime o čemu ste sanjali i k tome biti vrlo uspješni, pročitajte u intervju. Piše: Maša Konenko Kontakt:masa.konenko@hsa.hr

Manager: Budući da si završila fakultet, možeš li nam reći malo više o svom studiju? Ja sam svoju edukaciju odabrala odraditi u Londonu, samo zato što u Hrvatskoj i dalje nema (koliko znam) fakulteta za modernu glazbu i skladanje takve, a to je bilo to što sam željela. Išla sam na ICMP u Londonu 3 godine, smjer BA Songwriting, a zatim sam odradila svoj Masters na Kingstonu, smjer Music and The Creative Economy, u kojem sam ušla u poslovniji svijet glazbe i start-up biznisa, što mi je bilo iznimno zanimljivo. Danas i radim sve što radim zahvaljujući toj raznovrsnosti studija koju sam odabrala.

Manager: Što te privuklo da se počneš baviti glazbom? Pa najiskrenije mislim da sam se s tim rodila. Moji roditelji kažu da sam pjevala i prije no što sam propričala, pa nekako mislim da je glazba to odlučila umjesto mene. Sada u ovoj ‘odrasloj dobi’ sam odabrala ponovno krenuti na taj put, jer sam shvatila da me jednostavno ništa na taj način ne ispunjava i usrećuje poput toga. I evo, zato sam danas upravo ovdje :).

Manager: Kako to da si se odlučila vratiti u Hrvatsku i tu započeti karijeru? Nakon studija sam se osjećala pomalo nepotpuno, stalno sam putovala kući jer mi je srce ipak bilo u Zagrebu, pa što sam više vremena provodila ovdje, to sam više uviđala da su se mnoge stvari promijenile dok sam ja bila u Londonu. Upravo sam se zato po završetku fakulteta odlučila vratiti kući i pokušati napraviti neku vrstu pomaka upravo ovdje. Nakon što sam preko godinu dana radila u PR-u, vidjela sve strane medija i javnih osoba, pa tako i popratila sve što se događa na hrvatskoj glazbenoj sceni, odlučila sam probati, jer sam osjećala da imam nešto za podijeliti.

Manager: Da nisi započela muzičku karijeru, čime bi se bavila?

Mislim da bih bila modna dizajnerica. Jedino što me spriječilo da se u tome okušam je to što apsolutno ne znam crtati. No, da sam dovoljno jako zagrizla, mogla sam i to naučiti! To je nešto što me baš zanima i ispunjava na nekoj sasvim drugoj razini.

Manager: Tko ti je najveća potpora? Moja obitelj i prijatelji. Imam prijatelje koje već mogu nazvati obitelji, s obzirom na to da su neki od njih u mom životu preko desetljeća, ali ponajprije moja obitelj. Bez njih bih teško imala hrabrosti, volje i vjere da neke stvari pokušam i na kraju krajeva, uspijem napraviti.

Manager: Osim tvog poznatog nastupa na dječjem Eurosongu, koji ti je najdraži nastup do sada? Daleko najdraži nastup mi je moj samostalni koncert u maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, koji sam imala prije 3 godine. Tamo sam prvi put pjevala sve svoje pjesme na engleskom jeziku, dvorana je bila kompletno puna, što mojih prijatelja, što ljudi koji su me jednostavno htjeli čuti i imala sam najbolji bend na svijetu. To će mi zauvijek ostati kao jedan od najdražih dana u životu. 42

Manager 101/24 | 12/2019


Manager: Kako bi opisala svoj trenutni glazbeni stil? U posljednje vrijeme kažem da je to neki soft elektro pop. Ne želim se ovdje svrstati u nikakvu strogu kategoriju, ali definitivno pišem pjesme koje su emocionalne, tamnije i imaju elektroničke aranžmane, pa smatram da mi taj opis žanra odgovara za sada :). Bendovi i izvođači poput Oh Wonder, Tove Lo, Julie Michaels, Billie Eilish i Matt Corbya su moja neka glavna inspiracija.

Nakon toga, vrijeme, trud i rad će zajedno pokazati koje je tvoje mjesto na ovom svijetu i tome se treba prepustiti.

Manager: Kako izgleda tvoj uobičajeni radni dan? S obzirom na to da radim svakodnevni posao od 9-17 i imam psa, moj dan započinje šetnjom s njom. Nakon toga idem u ured i bavim se svime što imam taj dan - u pauzama uspijem riješiti i pokoju stvar za sebe i svoju karijeru, što je super, a poslije posla većinom idem na neki sastanak/ imam nastup/ odrađujem neku vrstu snimanja, pa sam obično skroz gotova s ‘radom’ oko 19 sati. Kad dođem doma slijedi druženje s Blu (psić) i Netflix, jer mi je isključenje mozga prijeko potrebno. Obožavam si upaliti dobru seriju, film ili dokumentarac i baviti se bilo čime osim svojim životom u tom trenutku. Ako sam u procesu pisanja neke nove pjesme, onda mi inspiracija puca oko 23 sata, pa se tad bavim i time još neko vrijeme, dok ne zaspim. Prilično puno toga prođem u jednom danu, ali zasad u tome još uživam.

Manager: Jesi li zadovoljna reakcijama na svoj novi hit “ U mraku “ ? Oduševljena. Nisam očekivala ovako veliki povrat pozitivnih informacija i mogu reći da je to bio sjajan početak. Drago mi je da su ljudi shvatili pjesmu, da ih je dirnula na neki način i da ju vole. Srce mi je skroz puno!

Manager: Možemo li uskoro očekivati i album? Za sada idemo singl po singl, no sigurna sam da će doći i vrijeme za album prije nego kasnije.

Definitivno ništa ne dolazi samo od sebe i sve zahtijeva puno posvećenosti, dobre organizacije, veliku želju i puno, puno, puno rada i truda. Na to treba biti spreman, no ako nešto dovoljno želimo, obično to ne bude tako teško.

Manager: Što bi poručila studentima koji su možda u krizi i ne znaju što bi i kako dalje? Mislim da apsolutno svi dožive tu vrstu krize jednom u studentskom životu. Ja sam 2 od 4 godine u Londonu preispitivala vlastitu inteligenciju i kreativnost, kao i polu-odlučila da se glazbom neću baviti, pa evo me sada. Definitivno mislim da su krize pomalo i posljedica nezrelosti, što sam iskusila na vlastitoj koži, pa bih tako svima poručila da se za početak primire i poslože prioritete. Nakon toga, vrijeme, trud i rad će zajedno pokazati koje je tvoje mjesto na ovom svijetu i tome se treba prepustiti. Definitivno ništa ne dolazi samo od sebe i sve zahtijeva puno posvećenosti, dobre organizacije, veliku želju i puno, puno, puno rada i truda. Na to treba biti spreman, no ako nešto dovoljno želimo, obično to ne bude tako teško.

101/24 | 12/2019

Manager

43


TREBA LI VJEROVATI PRVOM DOJMU

Kakav dojam ostavljamo? Prilikom upoznavanja novih osoba mnogi će steći određeni dojam o njima. Najčešće se vode stereotipima te temeljem toga stvaraju sliku o toj osobi. Međutim, puno puta se dogodi pogreška pri procjeni i ispostavi se da je osoba sasvim drugog karaktera. Postavlja se pitanje možemo li vjerovati prvom dojmu i kako ostaviti što bolji dojam. Piše: Monika Vresk Kontakt: monika.vresk@hsa.hr

U samo sedam sekundi stvorimo dojam o nekoj osobi prilikom upoznavanja. Često ne uzimamo u obzir okolnosti u kojima smo upoznali tu osobu ni moguće razloge njihovog ponašanja. Primjerice, osoba je mogla iz nepoznatog razloga tada biti pod stresom ili je netom prije doživjela neko neugodno iskustvo koje je utjecalo na njezino ponašanje prilikom razgovora s vama. Neprimjereno ponašanje zatim može stvoriti krivu sliku o osobi koja je inače smirena i druželjubiva. Loš prvi dojam će potom rezultirati i drugim negativnim učincima, primjerice pomislit će te da se ta osoba uvijek tako ponaša i njeno prethodno neprimjereno ponašanje ćete uzimati u obzir prilikom kreiranja profila te osobe. Ako tu osobu nećemo često viđati, neće nam ni biti toliko važno njezino ponašanje, ali ako je to netko koga viđamo redovito, morat ćemo preispitati svoje stavove prema njima. S obzirom na to da je mogućnost pogreške procjene osobnosti prilikom upoznavanja velika i može imati neugodne posljedice, važno je biti siguran u svoju odluku ili pružiti drugu šansu.

Kako ostvariti bolji dojam

Neverbalna komunikacija

Ponekad je važno ostaviti što bolji dojam. Na primjer, prilikom odlaska na razgovor za posao, važno nam je da djelujemo kao netko tko je pristojan i marljiv te se lako uklapa u društvo. Na koji način ćemo to ostvariti? U ovoj situaciji bitno je prethodno se pripremiti na moguća pitanja te se primjereno odjenuti. Različite situacije će zahtijevati različito ponašanje i način odijevanja, ali bez obzira na situaciju ljudi se najviše dive pouzdanim i toplim osobama te upravo takve osobe ne razočaravaju prilikom prvog susreta. Navedene karakteristike najčešće promatramo kada želimo stvoriti sliku o nekoj osobi.

Govor tijela ima veliku ulogu prilikom komuniciranja s novim ljudima. Ponekad nismo ni svjesni znakova koje šaljemo određenim pokretima. Važno je znati kontrolirati negativne znakove, ali isto tako ne naglašavati previše ostale. Kao što prilikom prezentiranja govornik može svu pažnju skrenuti na sebe ako previše maše rukama ili je previše statičan, tako i u drugim situacijama razne geste mogu privući neželjenu pažnju i kao rezultat imati nezainteresiranost sugovornika ili publike.

Najvažnije nam je možemo li vjerovati toj osobi te trebamo li je poštovati. U vrlo kratkom roku prosuđujemo status osobe, uspješnost, inteligenciju te koliko je pojedinac dominantan. Utjecaj na to često ima i neverbalna komunikacija.

44

Manager 101/24 | 12/2019

Neki od najčešćih primjera su prekrižene ruke koje otkrivaju da osoba nije spremna pomoći te da ima obrambeni stav. Čak i način na koji stojimo može imati utjecaja na dojam koji ostavljamo. Ako stojimo uspravno djelujemo optimistično i dinamično, ali ako se oslonimo na jednu nogu, odnosno stojimo pomalo nakrivljeno možemo djelovati lijeno. Ponekad brzo pričanje ukazuje na nervozu, a sporo na opuštenost, no kada je vrijeme da prestanemo pričati ili promijenimo temu? Ako primijetite da sugovornik skreće pogled s očiju i počinje se vrpoljiti, znači da je prestao obraćati pažnju na vaš razgovor. Kako se ne bismo dovodili u neugodne situacije, ne trebamo sve znakove shvaćati olako ni suditi temeljem prvog dojma. Također za važne sastanke i razgovor ključna je priprema i informiranost.


LJUDI KOJI SU OBILJEŽILI 2019. GODINU

Od aktivista do nogometaša – čija je bila 2019.? Svaku Novu godinu govorimo kako će upravo ova biti “naša” te kako ćemo promijeniti stvari na bolje i ostvariti svoje snove. Ovim ljudima to je i uspjelo. Piše: Kata Biloš Kontakt: bilos.kata@hsa.hr

1. Greta Thunberg Za ovu 16-godišnjakinju malo tko nije čuo. Rođena u Švedskoj, Greta je jedna od najpoznatijih ekoloških aktivistica o klimatskim promjenama koja je u 2019. godini postigla impresivne stvari profilirajući se tako u glas mlađe generacije kojoj je dosta da ljudi na vlasti ignoriraju problem klimatskih promjena. Sve je počelo s malom gestom kada je Greta odlučila stati ispred zgrade Riksdaga (švedskog parlamenta) s transparentom „Školski štrajk za klimu“, a u godinu dana ova mlada aktivistica uspjela je pokrenuti učenike cijelog svijeta da štrajkaju za klimu, govorila je na UN-ovoj Konferenciji za klimatske promjene te se pojavila na naslovnici magazina Time koji ju je prozvao vođom nove generacije te uzorom za mnoge.

2. Elon Musk Jedan od najpoznatijih poduzetnika i investitora, Elon Musk i u 2019. godini nastavio je proširivati svoje carstvo koje uključuje kompanije Space X, Tesla, Inc., Neuralink, The Boring Company, Open AI te PayPal. Već 2016. godine Forbes ga je svrstao među najmoćnije ljude svijeta, a ove godine rangiran je kao prvi na njihovoj listi najinovativnijih ljudi svijeta te je proglašen 40. najbogatijom osobom svijeta. Sa svojom tvrtkom Space X u svibnju je lansirao 60 satelita, a u kolovozu izveo prvu testnu vožnju novog svemirskog vozila nazvanog Starship. Uspjeha je imao i u Tesli te je tako prvi put posjetio Kinu te se susreo s njezinim premijerom.

3. Meghan Markle Nakon što je prošle postala članom britanske kraljevske obitelji, Meghan je ovu godinu obilježila brojnim humanitarnim pothvatima, ali i obaranjem jednog rekorda. Naime, Instagram profil nje i Princa Harryja oborio je rekord kao najbrži profil koji je dostigao jedan milijun sljedbenika. Kao dio svojih kraljevskih obaveza, Meghan je 2019. godine otputovala u zemlje južne Afrike te prisustvovala na predavanju o samoobrani, ohrabrujući druge žene da naprave isto. U srpnju ove godine, Meghan je zajedno s Princom Harryjem osnovala vlastitu humanitarnu organizaciju te je postala gostujuća urednica u rujanskom izdanju britanskog Voguea u kojem je isticala snagu žena, a u ostalim humanitarnim pothvatima bila vokalna u vezi zaštite djece i mentalnog zdravlja.

4. Jelena Veljača Osoba kojoj su hrvatski mediji ove godine dali veliku pozornost zasigurno je Jelena Veljača. Ona se naime istaknula kao glas hrvatskog naroda kroz inicijativu #SPASIME koja se fokusira na slučajeve seksualnog nasilja. Široj javnosti poznatija kao glumica i redateljica, Jelena je potaknuta slučajevima seksualnog zlostavljanja, obiteljskog nasilja te seksualnog napastovanja na poslu odlučila sa skupinom žena pokrenuti inicijativu #SPASIME koja je kroz društvene mreže dobila veliku publiku te je i organiziran prosvjed, a Jelena se i s ostatkom inicijative sastala s Vladom.

5. Lionel Messi Prema mnogima jedan od najboljih nogometaša svijeta, Lionel Messi i u 2019. godini nastavio je redati uspjehe. Već na početku godine postigao je svoj 400-ti pogodak u španjolskoj nogometnoj ligi te je time postao prvi nogometaš kojemu je to uspjelo u bilo kojoj od pet najvećih europskih liga. Messi je također već šesti put odnio titulu najboljeg strijelca španjolske lige zabivši 36 golova u 34 utakmice te se time izjednačio s nogometašem Zarrom kao nogometaš s najviše nagrada za najboljeg strijelca u španjolskoj ligi. No, to nije jedini rekord koji je Messi postigao ove godine: FIFA ga je u rujnu proglasila najboljim igračem, a na početku nove sezone oborio je i Christiano Ronaldov rekord zabivši svoj 420. gol. 101/24 | 12/2019

Manager

45


Intervju: Elizabeta Brodić

Kako je Beta postala Lola? Talentirana Zagrepčanka, Elizabeta Brodić, mlada je nada hrvatske glumačke scene. Između snimanja za popularnu dramsku seriju „Drugo ime ljubavi“ koja se trenutno emitira na televiziji i kazališnih probi, pronašla je vremena za razgovor u kojemu je podijelila svoju životnu priču. Piše: Lara Lender Kontakt: lara.lender@hsa.hr

Manager: Nedavno se počela prikazivati dramska serija koja je u vrlo kratkom vremenu prikovala gledatelje za male ekrane, a Vama je pripala glavna uloga. S obzirom na to da ste tek na početku svoje karijere, kako je došlo do toga? Čula sam za audiciju i odlučila iskušati sreću. Prvenstveno sam se prijavila za drugu, manju ulogu, međutim, u zadnji krug su me pozvali za ulogu Lole, glavne ženske protagonistice. Kada su mi javili da sam dobila ulogu, nije mi isprva bilo svejedno, ipak je to velik zalogaj, ali nakon što sam promislila, zaključila sam kako ja to mogu, glumila sam već u filmu „Za ona dobra stara vremena“ i nekoliko kazališnih predstava te sam smatrala da imam neko iskustvo. Iako, snimanje televizijske serije je potpuno drugačije, pogotovo s glumačkom ekipom s kojom ja radim, to su uigrani, profesionalni glumci koji su godinama u tom poslu. Trudila sam se biti u korak s njima i pratiti tempo koji ponekad zaista zna biti naporan.

Manager: Spomenuli ste i filmsku ulogu i kazališne predstave, znači li to da ljubav prema glumi postoji već dugo u Vašem životu? Ljubav prema glumi je tu oduvijek, zapravo, ljubav prema umjetnosti općenito. Kao malu djevojčicu, roditelji, koji su zaljubljenici u knjige, filmove i glazbu su tu svoju umjetničku stranu, svjesno ili nesvjesno, prenijeli na sestru i mene te me upisali u plesnu skupinu Zagrebačkog kazališta mladih u čiju sam se dramsku skupinu priključila nekoliko godina kasnije. Isprva sam se bavila plesom koji i dalje jako volim, ali želja za izražavanjem riječima, a ne tijelom kao što je slučaj u plesu, je prevagnula pri odabiru životnog poziva, odnosno, upisa na Akademiju dramskih umjetnosti.

Manager: Diplomirali ste na Akademiji dramskih umjetnosti, smatrate li da ste tamo stekli sve potrebno znanje kada je riječ o glumi ili? Da, u rujnu prošle godine sam diplomirala na Akademiji dramskih umjetnosti. Ono što sa sigurnošću mogu reći jest to da sam tu stekla izvrsnu podlogu za daljnje usavršavanje. Smatram da će iskustvo i svojevrsno znanje doći s odigranim ulogama. Istaknula bih da me pohađanje Akademije naučilo suživotu, na godini nas je samo dvanaest i primorani smo na kompromise i međusobno razumijevanje, prihvaćanje tuđih mana i vrlina, što se pokazalo vrlo korisnim u mom poslu i osobnom životu.

46

Manager 101/24 | 12/2019


Manager: Osim televizijskih, uz Vaše se ime vežu i brojne kazališne uloge. Kazališnu karijeru sam započela u Zagrebačkom kazalištu mladih koje sam napustila dolaskom na Akademiju zbog brojnih obaveza koje ona nosi. Međutim, nisam se u potpunosti odvojila od kazališta, naime, na trećoj sam godini odigrala svoju prvu profesionalnu ulogu u predstavi „Disco svinje“ u sklopu kazališta Exit, a po završetku fakulteta, pridružila sam se Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu na poziv svog profesora glume i mentora, Ozrena Prohića, koji je tamo umjetnički voditelj. Trenutno sam njihova vanjska suradnica, igram stare predstave, za nove trenutno nemam vremena zbog snimanja serije.

Manager: Govorili ste i o ulozi u filmu, može Manager: Nakon glumljenja u svim područjima, li se to iskustvo usporediti s televizijom i koji su Vam planovi za budućnost, hoćete li se kazalištem? držati samo jednog formata ili? Da, prije dvije godine imala sam ulogu u filmu Eduarda Galića „Za ona dobra stara vremena“. Radi se o dugometražnom filmu s čijom se tematikom mogu poistovjetiti brojni mladi Hrvati – što nakon diplome?. Bilo je to jedno predivno iskustvo koje se dogodilo pukom srećom, kao što je slučaj i s većinom mojih uloga, poklopile su se zvijezde, naime, djevojka koja je primarno dobila ulogu je odustala pa sam ja uskočila. Samo snimanje je trajalo svega petnaestak dana, puno kraće od snimanja serije, ali mi je puno značilo u glumačkoj karijeri, pomoglo mi je da se opustim pred kamerama i stvorim navike koje su bitne za kvalitetna snimanja.

Ne, nije mi u plan specijalizirati se samo za televiziju ili samo za kazalište. Smatram da su promjene dobre i poželjne stoga planiram izmjenjivati kazališne, filmske i uloge u serijama sve dok to bude moguće. A ako ikad postane nemoguće, ako ponestane posla, ne bojim se, ne libim se zasukati rukave i uhvatiti se primjerice konobarenja ili bilo kojeg drugog fizičkog posla. Jedino što sa sigurnošću mogu reći, Hrvatsku ne napuštam. Ne planiram slijediti taj trend koji se pojavio kod mladih u zadnje vrijeme. Smatram da će posla uvijek biti za one koji žele raditi.

101/24 | 12/2019

Manager

47


ISTRAŽIVANJE GENERACIJE Z

Unutar uma generacije Z Svako doba donosi svoje trendove, ali i generaciju koja ga predstavlja. Generacija Z je odrasla uz internet i društvene mreže, liberalna je, poduzetna, ali i depresivnija od prethodne. Piše: Kata Biloš Kontakt: bilos.kata@hsa.hr

Obilježja generacije Z Generacija Z je skupina ljudi koja slijedi Generaciju Y. To su ljudi rođeni sredinom 90-ih i ranih 2000-ih, a glavno im je obilježje odrastanje uz internet i društvene mreže. Većinom su to djeca pripadnika Generacije X, a britanski The Economist ih opisuje kao više obrazovane, dobrog ponašanja, ali i više pod stresom. Pretpostavlja se da zato većina pripadnika Generacije Z ima problema u svom privatnom i poslovnom životu, upravo zbog pritiska kojeg osjećaju i očekivanja koja moraju ispuniti. I dok je generacija baby-boomersa živjela bolje od svojih roditelja i bila uglavnom zadovoljna te svjedočila događajima poput Woodstock-a i slijetanja čovjeka na Mjesec, generacija X je doživjela rušenje Berlinskog zida i liberalne revolucije raznih država, a generacija Y postala je prva informatička generacija koja je i izumila društvene mreže. Generacija Z je generacija koja ni ne poznaje život bez interneta i društvenih mreža. Ona nije imala bitan definirajući događaj poput hipi-revolucije ili terorističkog napada na WTC, stoga nastupa egzistencijalna nesigurnost koja je jedno od glavnih obilježja odrastanja ove generacije. No, da ne bih bilo sve negativno, generacija Z ipak ima značajne pozitivne karakteristike koje prijašnje generacije nisu imale. Istraživanja pokazuju kako je generacija Z najpoduzetnija dosad te vrlo dobro zna iskoristiti dobre ideje te lako zaraditi. Ne boji se grabiti dobre prilike, ali isto tako zna da sve ono što još ne zna može dobiti klikom te joj ideja poduzetnika, stoga postaje lakša. Generacija Z je također kompetitivna u mnogim područjima života pa tako njeni pripadnici žele pohađati najbolje škole, naći najbolji posao ili pobijediti u svakom natjecanju. Jedna od stavki koje definiraju generaciju Z je zasigurno prihvaćanje promjena. Dok su se prijašnje generacije suočavale s prosvjedima za LGBT prava, prava žena ili prava crnaca, generacija Z odrasla je s prihvaćanjem i otvorenijim umom. S obzirom na brzinu interneta s kojom raspolažu, nije im bilo teško pronaći informacije kojima konstantno proširuju horizonte. Upravo zbog takvog pristupa informacijama, imaju snažna mišljenja te žele da se njihove ideje čuju i da budu jednako cijenjene kao ideje prijašnjih generacija s kojima često dolaze u sukob. „Često se kose u razmišljanjima s drugim generacijama s obzirom na to da je generacija Z odrasla u drugačijim uvjetima i u svijetu koji ima drugačije moralne vrijednosti nego starije generacije. Generacija Z je više liberalna, prihvaćaju stvari koje starije generacije nisu ni mogle zamisliti“, kaže studentica turizma Ana, pripadnica generacije Z.

Internet ovisnici ili kreativni poduzetnici? Nigdje bez interneta Iako su otvoreniji i povezaniji zbog mogućnosti interneta, generacija Z ipak teži individualnosti i samostalnosti te se njihova usmjerenja razlikuju jer razmišljanje ipak ovisi o karakteru, mentalitetu u kojem je osoba odrasla, okruženju i ostalim stavkama. Pripadnici generacije Z su trenutno u svojim 20-ima te upravo na internetu pronalaze sreću, zabavu, ali i posao. „Rekla bih da većina moje generacije 90% vremena internet koristi za trošenje vremena, odnosno ubijanje dosade, a nekih 10% ili manje za edukaciju, najčešće ako trebaju nešto za školu ili faks. Mislim da to uzimamo zdravo za gotovo i da se na internetu mogu svakakva čuda napraviti, pronaći i naučiti. Samo je bitna volja“, kaže Andrea koja i svoju karijeru gradi upravo na društvenim mrežama. „Generalno, generacija Z je poprilično ovisna o internetu s obzirom a to da se s tim susreće od malih nogu. Mislim da smo se jednostavno navikli na takav život i da ne možemo zamisliti dan proveden bez interneta“, dodaje Ana. Što se tiče obrazovanja, pripadnici generacije Z revolucioniraju obrazovanje. Istraživanje provedeno 2018. godine pokazuje kako cijene obrazovanje te osobni brend smatraju važnijim nego prije, što pokazuju i uspješni Youtuberi i social-media influenceri koji su dokazali kako pravi imidž može biti ključan za uspjeh. Generacija Z tako ima mogućnost da na društvene mreže gleda kao na platformu kroz koju mogu prodati svoje ideje, a da uopće ni ne izađu iz kuće. 48

Manager 101/24 | 12/2019

Generacija Z nedvojbeno je drugačija od prethodnih generacija u razmišljanju, obrazovanju, usmjerenju, političkom mišljenju te pogledu na svijet općenito. Pokreće ih internet koji im je bio dostupan od rane dobi te ga koriste u gotovo svakom aspektu života, tako da nije pogrešno zaključiti kako je odrastanje usko uz internet najvažnija stavka generacije Z. Koriste ga za povezivanje i komunikaciju s obitelji i prijateljima, u svrhu učenja i obrazovanja, za posao pa i za pronalaženje potencijalnih životnih partnera. Posljedice toga definitivno su otvoreniji um i širi horizonti te težnja za vlastitim mjestom pod suncem, no i povećanje stope depresije i mentalnih bolesti s kojima se suočava ova generacija. Svaka generacija je u svoje vrijeme mijenjala svijet pa tako i generacija Z, dok ne nastupi neka druga koja će zasigurno imati neka drugačija obilježja.


MODNI BANKROTI

Godina u modi obilježena brojnim bankrotima Modna industrija danas broji niz luksuznih i popularnih brendova, a među njima opstaju samo najsnalažljiviji i najkonkurentniji na tržištu. Kompanije koje su do jučer bilježile beskonačne zarade, danas se nalaze u financijskim problemima i podnose papire za bankrot Piše: Dorotea Vrbanec Kontakt: dorotea.vrbanec@hsa.hr

FOREVER 21

TOP SHOP

Američki brend Forever 21, sa sjedištem u Los Angelesu, objavio je kako odlazi u stečaj. Tvrtka će uskoro zatvoriti stotine trgovina diljem svijeta. Njihovi proizvodi će se i dalje moći kupiti preko službene web stranice i trgovinama u shopping centrima u SAD-u. Jedan od razloga zatvaranja trgovina i odlaska tvrtke u stečaj jesu abnormalni troškovi tvrtke, koji su nastali uslijed pada prodaje. Navodno je brend već razmatrao druge financijske opcije i surađivao s raznim savjetnicima kako bi riješili probleme s dugovima, no svi pregovori su propali. Objavljivanje bankrota moglo bi im pomoći da se riješe trgovina u kojima nemaju profita ili pak koji im donose dodatne dugove, kao i da rekapitaliziraju čitavo poslovanje. Na sreću, bankrot u američkim zakonima tržišta ne znači odmah zatvaranje poduzeća, već se tvrtkama daje mogućnost da reorganiziraju svoje dugove ili prodaju dijelove poslovanja. Stoga još uvijek postoji mogućnost da 21 zaista bude zauvijek.

U svibnju ove godine britanski je Top Shop zatvorio sve svoje trgovine u SAD-u, nakon što im je od 2016. godine prodaja počela znatno padati. Zatvaranje trgovina došla je kao reakcija poduzeća za financijskim spašavanjem tvrtke. Krivca vide u brojnim web trgovinama, poput: Asosa,Yoox-a, Farfetch-a i brojnih drugih s kojima nisu mogli biti rame uz rame, zbog neuvođenja inovacija, ali dijelom i zbog seksualnih optužbi koje su stigle na račun vlasnika Phillipa Greena. Tvrtka kaže da će morati otpustiti stotine djelatnika kako bi uspjeli spasiti tvrtku od bankrota.

ROBERTO CAVALLI Roberto Cavalli je 2018. proglasio bankrot u Italiji i Sjedinjenim Američkim Državama te je zatvorio sve trgovine u Americi. Od 2015. godine bilježili su stalni gubitak prihoda. Financijske poteškoće pokušali su riješiti novim planom transformacije, odnosno smanjenjem plaća za 20 posto i smanjenjem 200 radnih mjesta, no ni to nije bilo dovoljno. Također ih je mučila nemogućnost pronalaska adekvatnog menadžera. Na kraju su svi ti problemi vodili samo jednom rješenju - kompanija je prodana investicijskoj korporaciji u Dubaiju u vlasništvu Huseina Sajvanija, koji je također vlasnik kompanije Damac Properties Group. Vrijednost kompanije „Roberto Cavalli“ se procjenjuje na oko 160 milijuna eura.

Još uvijek postoji mogućnost da 21 zaista bude zauvijek.

BARNEYS Američki lanac luksuzne odjeće, “Barneys”, proglasio je bankrot uslijed visokih troškova najamnine, kao i zbog drastičnog smanjenja prodaje. Barneysov koncept trgovine nije bio najbolje isplaniran. U posljednjih nekoliko godina većinom se temeljio na prodaji u dućanima, dok su web prodaju zapostavili i tek nedavno razvili. Najdrastičniji porast najamnine dogodio se na lokaciji njihove glavne poslovnice na Manhattanu, i to u dvostrukom iznosu, sa 16 milijuna na čak 30 milijuna dolara. Visoka cijena najamnina jedan je od ključnih faktora koje su naveli za bankrot. Lanac je nekoliko tjedana prije pokušavao spriječiti bankrot pronalaskom partnera ili kupca, u čemu na kraju nije uspio. Zanimljivo je također da je ovaj modni lanac bankrotirao i 1996., no tada se uspješno izvukao.

DIESEL Poznati brend „Diesel“, sa sjedištem u New Yorku, zadnjih je šest godina ostvarivao gubitke, a posljednja godina bila je obilježena padom prodaje od velikih 53 posto. Glavni direktor ove tvrtke, Mark Samson, tada je naglasio da će napraviti sve u svojoj moći da tvrtku izvuče iz bankrota. Plan za izlaz iz ove situacije vidio je u napuštanju nekih trgovina i stavljanju fokusa na profitabilnije prodavaonice, unaprjeđenju modnih linija te radu s „influencerima“ na društvenim mrežama kako bi privukao nove kupce. No, unatoč svim poduzetim mjerama tvrtka je objavila da ide u stečaj.

Bankrot u američkim zakonima tržišta ne znači odmah zatvaranje poduzeća.

101/24 | 12/2019

Manager

49


Uspomene našeg djetinjstva

Povratak u devedesete Sagledavanje djetinjstva iz današnje perspektive budi nam slatke osjećaje, ali ujedno i nostalgiju za bezbrižnim danima provedenima u igri bez briga. Igra u parku po cijele dane te odlazak doma pojavom prvog uličnog svijetla, razmjenjivanje karata i videokazeta samo su neki od običaja koje vežemo za djetinjstvo djece 90-ih. Piše: Josipa Tunjić Kontakt: josipa.tunjic@hsa.hr

Napravili smo listu top 8 uspomena koje nas vode natrag u prošlost kada su se stvari činile tako jednostavne, a život nikad ljepši!

Životinjsko carstvo “Popuni album, skupi ih sve” je moto kojeg smo sanjali noćima, a ako se stvarno željelo skupiti sve naljepnice, moralo se biti spremno pojesti puno paketića čokoladica jer neke životinjice jednostavno je bilo nemoguće dobiti. Duplići su se samo nagomilavali pa su djeca bila primorana mijenjati se po parku s ostalom djecom kako bi baš oni osvojili glavnu nagradu koja je najčešća bila svima nepoznanica. Kao nagradu za dobre ocjene ili ponašanje, uvijek smo priželjkivali baš čokoladice Životinjsko carstvo, koje i danas imaju vodeću ulogu na tržištu.

Nokia 3310 Legendarni nepokolebiv mobitel koji se mogao pronaći u svakom domu, barem po jedan komad. Težak za nositi, ali vrlo jednostavan za korištenje. Također, bio nam je glavno sredstvo za razmjenu SMSporuka i uspostavu poziva. Igrica Snake je u tom vremenu predstavljala bijeg od stvarnosti u tehnologiju. Sada, kada smo potpuno predani virtualnom svijetu, čini se nezamislivo da nam je tada ta mala ciglica bila jedan od najboljih hightech uređaja.

Videokazete “Nemoj knjigu suditi po koricama” u ovom slučaju nikako nije vrijedilo, jer je jedino lijepo pakiranje videokazete moglo privući pozornost svakog djeteta. Satima se birala kazeta koju će se posuditi u kvartovskoj videoteci te ih se često zaboravljalo vraćati na vrijeme. Krasile su police dječjih soba kao glavni suveniri koji su ocrtavali zanimanje za određeni crtani film. Kada bi ih se više puta odgledalo te zamijenilo nekom novom kazetom, koristile su se kao rekviziti za druge igre.

50

Manager 101/24 | 12/2019


Telefonski imenik U to vrijeme svaka kuća je imala rezerviran prostor u kući gdje su kućni telefoni i pripadajući imenici imali svoje mjesto. Brojeve često kontaktiranih se znalo napamet, a sve nove koje bi se htjelo nazvati je trebalo tražiti po imeniku. Nije se telefoniralo satima bez ograničenja jer se moralo paziti na iznos računa te se mobitel koristio samo u svrhu dogovaranja susreta ili razmjenjivanja životno bitnih informacija.

Čovječe ,ne ljuti se

Graničar i gumi-gumi

Neizostavna igra svih rođendana, druženja, dejtova i slično. Osoba koja baci “šesticu” ima nadnaravnu moć nad svim ostalim članovima te na kraju igre minimalno dvije osobe ostanu posvađane.

Ograničeno vrijeme u parku se moralo kvalitetno provoditi igrajući razne igre poput školice, graničara, Pinokija i slično. Često je bilo uvrijeđene djece koja bi odustajala od igre prije njenog završetka, ali u svakoj novoj rundi ponovo su svi bili na okupu i tako u krug.

Svaka kuća je imala barem po jedan paket cijele igre, no često bi gosti morali donositi i nadopunjavati figurice koje fale.

Sve ceste, igrališta i šetališta su imala ispisanu „školicu“, no nitko se nije ljutio sve dok se ne krenu ispisivati ljubavna zbrajanja npr. Marko + Lucija.

Rođendani Svake godine se iščekivao dan kada bi se ponosno dodjeljivalo pozivnice za cijeli razred povodom rođendana. Najčešće se slavilo u McDonald’s-u, Ententin-i i sličnim igraonicama gdje smo provodilo tri sata neprestane igre, uživalo u lošoj hrani uz nadzor zabavnih teta-čuvalica. Svi su kupovali slične poklone poput leksikona, dječjih parfema i huba-buba žvaka. Nijedan rođendan nije mogao proći bez Ledove čokoladne torte ukrašene trešnjama na vrhu.

Serije Ljubitelji Zabranjene ljubav, Ponosa Ratkajevih i sličnih domaćih serija su zauzimali jednu stranu dnevnog boravaka, dok su obožavatelji meksičkih sapunica poput Rebelde, Rubi i Otimačica su zastupali drugu stranu. Borbe za daljinski su neizostavne i odvijaju se sve dok u prisutnosti se ne pojavi barem jedan roditelj. Serije su bile jedini razlog zbog kojih se dolazilo doma iz parka svojevoljno bez dozivanja roditelja kroz prozor.

101/24 | 12/2019

Manager

51


Tko kaže da ne mogu za 0 kn.

Paket za mlade Za sve tvoje financijske potrebe Zaba ti nudi rješenje bez naknade s kojim dobivaš: • kunski tekući račun s beskontaktnom debitnom karticom Maestro® • kreditnu karticu Mastercard® Student ili go!card Mastercard • on-line bankarstvo putem mobilne aplikacije [m-zaba] • mogućnost podizanja studentskih kredita bez naknade za obradu zahtjeva. I još hrpu drugih usluga i pogodnosti! Saznaj više u poslovnici ili na www.zaba.hr.

www.zaba.hr www.tkokaze.hr /ZagrebackaBanka

SA ZABOM MOGU

Profile for manager-magazine.hr

Manager 101. broj  

Manager 101. broj  

Advertisement

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded