Naši zvoni br 75 2015

GODINA

XIX.

BROJ

75.

RUJAN 2016.

29. rujna – Mihoja

ISSN 1331-6176

GLASILO OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

S

MIHOJA

GODINA XIX. BROJ 75. / RUJAn 2016.

M

P

R

E

S

U

Izdavač Općina Malinska-Dubašnica Ul. Lina Bolmarčića 22, Malinska Tel. 051/750-500; Faks 750-510

M

Izvršni izdavač Glosa d.o.o. Rijeka, Kršinićeva 14 Za izdavača i glavni urednik Robert Anton KRALJIĆ Uredništvo Dragan CINDRIĆ Bernard CVELIĆ Katica CVELIĆ Marin DAŠEK Danijel DRPIĆ Tomislav GALOVIĆ Iva JURASIĆ LONČARIĆ Lidija KOVAČIĆ Robert Anton KRALJIĆ Petrica MRAKOVČIĆ Ivan PETRŠORIĆ Milan RADIĆ Josip ŠAMANIĆ Miroslav TOPIĆ Ivan TURČIĆ Nediljko VUČETIĆ Anton ŽGOMBIĆ Milena ŽIC Tehničko uređenje i priprema za tisak Tempora, Rijeka Tisak Tiskara Velika Gorica Naklada 1200 primjeraka Naši zvoni izlaze četiri puta godišnje List je besplatan Naši zvoni mogu se preuzeti i na općinskom internetskom portalu:

www.malinska.hr

Na naslovnici: Mons. Nikola Radić, dobitnik ovogodišnje nagrade Počasni građanin Općine Malinska-Dubašnica. Opširnije na str. 8 i 9.

(Snimio Milovan KIRINČIĆ)

NAŠI ZVONI ■ 2

D

R

Ž

A

J

Možda još nije sve izgubljeno? ........................................................................................ 3

GLASILO OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

I

A

OPĆINA

Najesen građevinski radovi u Malinskoj .......................................................................... 4 Dodijeljena su općinska priznanja ................................................................................... 6 Otkrivena spomen-ploča s imenima poginulih pripadnika 138. brigade Hrvatske vojske ........................................................................................... 7

RAZGOVOR

Najviše sam želio raditi s ljudima .................................................................................... 8 Susret dubašljanskih iseljenika . ....................................................................................... 9

PRIGODNO DOGAĐANJE

Hrvatskoglagoljski notarijat otoka Krka – Notari Dubašnice ............................................. 10

ŠKOLA

Prvi put u svojoj povijesti naša je Škola samostalna .......................................................

Prvašići prvi put u Školi ................................................................................................

Novi projekti .................................................................................................................

Uskoro će se završiti cjelokupni diobeni postupak .........................................................

Mladi u Općini Großhabersdorf ...................................................................................

11 14 14 15 15

TURIZAM

Izložba fotografija i finale City Gamesa ........................................................................ 16 Zašto turistička sezona ne traje duže? ........................................................................... 17

NAŠI PODUZETNICI

Trudimo se da svi naši kupci budu zadovoljni ............................................................... 18

KRAJOBRAZ

Čempresi u svijetu i u Malinskoj ................................................................................... 20

KULTURA

Tanac na +30 ................................................................................................................. Šest ovogodišnjih programa . .........................................................................................

Vjenčani, rođeni i umrli .................................................................................................

Gerhard Schmid 40 godina ljetuje u Vantačićima .........................................................

22 23 23 23

VIJESTI

Izlet u partnersku općinu ............................................................................................... 24 Voda za masline u Portu ................................................................................................ 24

HUMORESKA

De nunca ....................................................................................................................... 25

SPORT

U Malinskoj se jedri još bolje, s više poleta ....................................................................

Jedrenje je identitet naše uvale .......................................................................................

131 jedriličar na regati krstaša .......................................................................................

Međugorje za početak sezone ........................................................................................ Čižićari najbolji .............................................................................................................

Marino Čaljkušić i Ivan Šamanić osvojili prva mjesta ...................................................

Prvi poraz nakon više od godinu dana ...........................................................................

Egzibicijski stolnoteniski turnir „na Lastavici” . .............................................................

Međunarodni turnir privukao 53 stolnotenisačica i stolnotenisača ................................

Martini Milčetić i Andreju Krstiniću medalje na Europskom prvenstvu . .....................

Upisi novih članova u Športski streljački klub Dub .......................................................

Ela Znaor i Luka Bajčić najbolji mladi sportaši Općine Malinska-Dubašnica u 2015. godini ................................................................................................................

LIJEČNIK SAVJETUJE (3)

26 26 27 27 28 28 29 29 30 30 31 31

Redovito treba spavati 7-8 sati ...................................................................................... 32

MIHOJA Blagdan sv. Mihovila arkanđela – 29. rujna

Možda još nije sve izgubljeno?

Piše Ivan TURČIĆ, župnik u Sv. Vidu

O

čistit ću vas od svih vaših nečistoća i od svih kumira vaših.

Dat ću vam novo srce, nov duh udahnut ću u vas. Izvadit ću iz tijela vašega srce kameno i dat ću vam srce od mesa.

Duh svoj udahnut ću u vas da hodite po mojim zakonima i da čuvate i vršite moje naredbe. (Ez. 36, 25-27) Ovo su riječi Božje nakon što ih je, kako On kaže, „raspršio među narode i rasijao po zemljama”. Nakon prorokove molitve Bog pokazuje svoje milosrđe i smilovao se svom narodu.

Naravno, tekst se odnosi na Božji Narod, Izrael, a prorok Ezekijel ga je napisao između 591-570 prije Krista.

Ako Bog ne postoji, sve je dopušteno

Možda se i mi Hrvati, kao Božji Narod, možemo prepoznati u ovome tekstu? Možda se odnosi i na cijelu (nekad kršćansku) Europu. Prije godinu dana napisao sam u prigodnom tekstu za blagdan sv. Mihovila kako su kršćani najprogonjenija skupina ljudi u 21. stoljeću. Ništa se u godinu dana nije bitno promijenilo. Ipak, svakako bi nam pažnju trebalo pobuditi ono što se događa u našoj blizini, kad smo već manje zainteresirani za nešto što se događa tamo negdje daleko.

Dostojevski je na jednom mjestu zapisao: „Ako Bog ne postoji, sve je dopušteno.” Istovrsno tome, ako Boga nema, nema ni 10 Božjih zapovijedi, a onda je sve dopušteno. I dok se neke druge religije ne srame rabiti ime onoga u koga oni vjeruju te ga bez straha i srama zazivaju u pomoć u svakodnevnoj komunikaciji i to javno, i u medijima, kod nas u Hrvatskoj kao da se neki natječu u „pljuvanju” po katoličkim svetinjama. Tako smo na jednom portalu mogli pročitati vulgaran izraz o Bogu nakon što su naši sportaši na Olimpijadi osvojili medalje i izjavili da su to postigli, između ostaloga, uz zagovor i pomoć s neba. U predizbornoj kampanji slušali smo neke „mudre” ljude koji su govorili kako treba izbaciti sve vjerske simbole iz javnog života, vjeronauk iz škola, jednostavno uništiti sve tragove Boga i religije u Hrvata. Zalažu se za sekularnu državu, kao da u Hrvatskoj živi 85 posto ateista, a ostalo su kršćani, a ne obratno. Mi vjernici katolici na sve to odgovaramo gromoglasnom šutnjom. Čini mi se da i nas Hrvate, jer svakim danom pokazujemo da nam Bog baš i ne treba previše, čeka neko novo babilonsko sužanjstvo, ili kako god se ono zvalo. Ne klanjamo li se isključivo i mi novom trojedinom božanstvu: bogu novca, bogu moći i bogu slave?

Ima li nade za nas ili je već sve izgubljeno? Sjetimo se Sodome koja bi bila pošteđena da je u njoj tada živjelo samo deset pravednika. Možemo li mi u Hrvatskoj, ili i Europi naći tu desetoricu „pravednika”?

vatske ili Europe kad bi u njoj bilo stotinu takvih „pravednika”, ili možda pedeset, ili možda deset, ili... Uvijek su „mali” ljudi pokretali velike stvari. Sjetimo se one družine ribara s genezaretskog jezera. Kakvu su oni revoluciju u svijetu pokrenuli! Za Majku Tereziju je papa Ivan Pavao Drugi rekao da je …donosila duše Bogu i Boga dušama... Svijet joj se zbog toga divio, a Bog ju je nagradio najvećom nagradom.

Sve navedeno ni Majka Terezija, ni spomenuti ribari, ni mnogi prije njih, niti oni poslije njih, ne bi uspjeli bez zaufane molitve usmjerene prema Bogu, gospodaru svega stvorenja, života i smrti. Proroku Ezekijelu je molitva bila plodonosna.

Zašto ne bi bila i nama ako se vratimo Bogu svome?

Uostalom zar ne možemo računati i na „vojskovođu vojske nebeske” sv. Mihovila i na njegovu pomoć? Na njega, kojeg povijesna ikonografija obično prikazuje u oklopu kako nogama gazi zmaja ili nakaznoga dlakavoga đavla i probada ga kopljem.

Imamo dakle i oruđa i pomoćnika i zagovornika i primjera svetaca i još toliko toga. Pitanje je samo, imamo li još sebe?

Imamo li još sebe?

Obradovao nas je nedavni događaj kada je papa Franjo proglasio Majku Tereziju sveticom. Za nju možemo reći da je jedna od „pravednika” Božjih. Pokušajmo si predočiti sliku Hr-

■■ Župna crkva sv. Mihovila arkanđela u Sv. Vidu

NAŠI ZVONI ■ 3

OPĆINA

Najesen građevinski radovi u Malinskoj Piše Robert Anton KRALJIĆ, načelnik Općine

P

oštovani stanovnici Općine Malinska-Dubašnica, Općinsko vijeće je na sjednici 13. srpnja donijelo Odluku o dodjeli javnih priznanja za 2016. godinu. Zahvalnica počasnom građaninu dodijeljena je mons. Nikoli Radiću, dok je Posebno priznanje Općinskog vijeća s novčanom nagradom dodijeljeno Branku Judu za Zlatnu medalju osvojenu u New Yorku za kvalitetu maslinovog ulja. Priznanja su uručena na svečanoj sjednici u povodu Dana Općine Malinska-Dubašnica, kojoj su uz predstavnike otočnih jedinica lokalne samo­ uprave, Grada Krka i Cresa, ostalih institucija, udruga i mjesnih odbora, nazočili i župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina te njegov zamjenik Marko Boras Mandić.

Otkriveno poprsje Ivanu Milčetiću

Ovo je ljeto na našu radost, kao i na radost svih turista, proteklo u obilju sunčanog vremena, uz ponešto vjetrovitih dana. Međutim, takvi vremenski uvjeti imaju svoje čari ukoliko nisu ekstremni, a sličnih na području naše Općine, Bogu hvala, nije bilo. Ova je turistička sezona, možda kao niti jedna dosad, bila bogata programima koje su osmislili Općina i Turistička zajednica. Također i pojedini privatni ugostitelji koji su organizirali glazbene večeri s gostovanjima klapa, tamburaša, rock sastava, i sl. Čini se da je gostovanje Jelene Rozge na Polinarovu privuklo dosad najveći broj posjetitelja. Fešta u Portu, na dan sv. Marije Magdalene, koja se održava već treću godinu zaredom, protekla je također vrlo posjećeno i kvalitetno, kako smo već navikli kada to organiziraju mještani Porta.

Osim tradicionalnih Malinskarskih noći, te brojnih fešti i festivala pive na „Lastavici”, sajmova, disco muzike na otvorenom,

treba spomenuti i brojne Jazz večeri u organizaciji Udruge Termen, kao i večeri klasične glazbe, izložaba i ostalih kulturnih događanja. Jedna od takvih večeri bila je svakako i predstavljanje knjige Hrvatskoglagoljski notarijat otoka Krka – Notari Dubašnice, održana večer uoči blagdana Polinarove, ispred Kuće dubašljanske baštine u Bogovićima. Taj se događaj odvijao pred prepunim auditorijem, na dubašljanskon dvoru šoto prevolta i staroga amula, u predivnom ozračju ljetne noći uz kanat, sopele i klapsku pjesmu.

Tom je prigodom otkriveno poprsje našeg jezikoslovca Ivana Milčetića Matina (1853 – 1921) iz Milčetića, poklon Grada Varaždina, u kojem je Ivan Milčetić Matina živio i stvarao, a koje je, na žalost, godinama skupljalo prašinu na ormaru općinske Velike sale. Prof. Ivan Mičetić bio je povjesničar umjetnosti, dijalektolog i filolog, autor, među ostalog, znamenitoga djela Hrvatska glagoljska bibliografija (1911).

U malinskarskoj je luci održano finale igara pod nazivom City Games, što je zapravo pandan nekadašnjih Jadranskih susreta, na kojima je među šest hrvatskih momčadi pobijedila krčka Daj Mare.

U ljetnim mjesecima nije bilo većih građevinskih radova, no treba spomenuti da je završena izgradnja dječjeg igrališta u Oštrobradićima i uređen šumski put Močila prema Poljicima. Projektira se cesta u ulicama Lanišće i Lokvica te oborinska odvodnja, u čemu je postignut dogovor s vlasnicima. Na području Grdine projektiraju se dječje igralište i oborinska odvodnja, a okončano je i idejno rješenje sportskog parka kod Škole. Pri završetku je i projektiranje infrastrukture oko budućega novoga dječjeg vrtića, oborinske i fekalne odvodnje, te rasvjete. Projekt kupališta Maestral u fazi je ishođenja građevinske dozvole te je pokrenuta javna nabava. Odvijaju se i pripremni radovi za asfaltiranje, odnosno sanaciju desetak ulica. Županijska lučka uprava Krk na vrhu lukobrana povezala je valobran s mostićem te je time omogućen privez i većih brodica u ljetnoj sezoni. Treba podsjetiti na činjenicu da je Općina Malinska-Dubašnica prije desetak godina s 550 tisuća kuna sufinancirala kupnju, odnosno montažu valobrana koji sada dobiva i svoju drugu ulogu. U posljednje dvije godine intenzivirani su razgovori s predstavnicima Županijske lučke uprave Krk, uz posjet župana, te već u 2017. godini treba očekivati veće investicije Županijske lučke uprave u malinskarskoj luci. Prostorni se plan prilagođava novim budućim uvjetima lučkog područja u središtu Malinske kroz „ciljane” izmjene Prostornog plana i UPU-a Malinska koje se upravo dovršavaju. Ujesen planiramo i početak uređenja plaže ispred Maestrala, od starine zvane Colonia koja će produživanjem dvaju mulića i nasipavanjem dobiti novo ruho.

Prednost jednosmjernog prometovanja

■■ Ernest Fišer (lijevo), u ime Matice hrvatske iz Varaždina obratio se skupu prigodom otkrivanja poprsja Ivanu Milčetiću

NAŠI ZVONI ■ 4

Pun pogodak, kako doznajemo, je i promijenjen režim prometovanja, odnosno uvođenje jednosmjernog prometovanja na području Porta. Posebice na području Vrtače gdje tijekom ljeta, za razliku od proteklih godina, gotovo da i nije bilo problema. Stoga, doista, postoji opravdanost ideje da se na većem području Općine uvede jednosmjerno prometovanje kada

DANI OPĆINE

■■ Nova 3D vizualizacija plaže Maestral se za to ostvare uvjeti. Novi režim prometovanja radi sigurnosti djece zaživio je od početka školske godine i na području oko Škole, a ukoliko smatrate da su još moguća bilo kakva poboljšanja, molimo da nas o tome obavijestite. Početkom listopada krećemo s gradnjom pločnika od crkve sv. Nikole do autobusne stanice, što je trebalo biti napravljeno još početkom ljetne sezone. Na glavnoj cesti od kružnog toka u Bogovićima do ispred župne crkve također će se izvesti podzemni radovi na sustavima odvodnje i telekomunikacije, te na kraju okončati nasipavanjem općinskog vrta nasuprot crkve i asfaltiranjem same ceste.

Prvi dan školske godine 2016./2017. uz nazočnost župana Zlatka Komadine i ostalih uzvanika, započeo je svečano u Osnovnoj školi Malinska-Dubašnica. Dobivanje statusa matične škole veliko je priznanje za ovaj kraj i njegove stanovnike. Stoga svi zajedno možemo biti sretni i ponosni jer poznavajući razvoj Malinske-Dubašnice kroz povijest do danas, naša Općina i njezina Škola ovakav su status i zaslužile. Statusna promjena predstavlja jamstvo ostvarenja kvalitetne organizacije i puno bolje pedagoške standarde osnovnog školstva. Škola će imati vlastitog ravnatelja, odnosno upravu, a otvorit će se i nekoliko novih radnih mjesta. Škola bi uskoro trebala dobiti ime jednog od dubašljanskih velikana, no to su već slatke brige.

Zadovoljni smo dinamikom provedbe katastarske izmjere, ali isto tako zapanjeni spoznajama koliko je općinskog zemljišta uzurpirano prisvajanjem terena te gradnjom zidova, portuna, i ostalih manjih građevina.

Doduše, bilo je slučajeva u kojima ljudi očito nisu znali da su na općinskim nekretninama, ali postoji i dobar broj onih koji su svjesno ograđivali ne malu kvadraturu općinskog zemljišta – primjerice u Ulici Valica u Vantačićima. Je li postojalo nečije, barem i usmeno odobrenje za takve radnje, utvrdit će se vjerujemo u sudskom postupku. Postoje i svijetli primjeri odricanja na svoj račun te se zahvaljujemo pojedinim vlasnicima i posjednicima nekretnina za razumijevanje. Nadamo se da će se okončati do ljetne sezone 2017. godine izlaganje zone Porat – Vantačići.

■■ „Peknjica” u Sv. Vidu

Otvara se „Peknjica”

Veseli nas dobra suradnja sa svim mjesnim odborima, pa tako i s Mjesnim odborom Sv.Vid-Miholjice koji aktivno promišlja sadašnjost i budućnost. Dovršena je obnova „Peknjice” u Sv. Vidu, njezinoga vanjskog i unutarnjeg prostora, u kojem su pohranjeni vrijedni artefakti s područja Miholjica. Uoči ovogodišnjeg blagdana sv. Mihovila predviđeno je otvaranje „Peknjice”, koja će zasigurno u vrlo skoroj budućnosti, uz nalazište Cickini, Kuću dubašljanske baštine, muzej u Portu, te provedbom projekta Bracerom prema Zapadu, svakako zauzeti mjesto na turističkim kartama, jer svoju povijesnu baštinu moramo otkrivati, čuvati i promovirati.

Svim župljanima Župe Sv. Vid-Miholjice, u ime uposlenika Općine Malinska-Dubašnica i svoje osobno ime čestitam Mihoju, blagdan zaštitnika i suzaštitnika Općine, sv. Mihovila.

NAŠI ZVONI ■ 5

OPĆINA Blagdan svetog Apolinara i Dan Općine, 20. srpnja

Dodijeljena su općinska priznanja

B

■■ Župan Zlatko Komadina uručio je načelniku Općine Robertu Antonu Kraljiću prigodnu plaketu.

■■ Sudionici svečane sjednice Općinskog vijeća 20. srpnja na kojoj su laureatima dodijeljena općinska priznanja za 2016. godinu.

NAŠI ZVONI ■ 6

lagdan sv. Apolinara i Dan Općine svečano je obilježen 20. srpnja. Sveta misa, pod vodstvom dekana Omišaljskog dekanata Antona Bozanića slavljena je u župnoj crkvi sv. Apolinara, nakon koje je uslijedio nastup folklora uz okrjepu za sve okupljene.

Tradicionalno, četvrtu godinu zaredom, održana je svečana sjednica Općinskog vijeća kojoj su, osim općinskih vijećnika, nazočili primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, dožupan Marko Boras Mandić, čelnici otočnih i priobalnih općina te Grada Krka i bratimljene općine Fulijanka (Slovačka), ravnatelji Dječjeg vrtića te Osnovne i Srednje škole, načelnik Policijske postaje Krk Dejan Hriljac, ravnatelj Županijske uprave za ceste Georg Žeželić te brojni istaknuti i angažirani građani Općine Malinska-Dubašnica.

Sjednicu je vodio predsjednik Općinskog vijeća Zdenko Cerović, a nazočnima se je obratio općinski načelnik Robert Anton Kraljić izvješćujući o izvršenim radovima i projektima u protekloj godini. I ove su godine, dodijeljene nagrade sportašima za ostvarena postignuća na međunarodnim i državnim natjecanjima u 2015. godini, i to Eli Znaor, Luki Bajčiću i Danijelu Dudi. Zahvalnica počasnom građaninu dodijeljena je vlč.

Nikoli Radiću koji je svojim radom i istraživanjem anagrafa i promicanja obnovljivih izvora energije pridonio razvoju zajednice. Posebno priznanje Općinskog vijeća dodijeljeno je Branku Judu za njegove aktivnosti u razvoju i promicanju maslinarstva na području Općine Malinska-Dubašnica. U glazbenom dijelu nastupila je Karin Kuljanić.

OPĆINA U Brinju

Otkrivena spomen-ploča s imenima poginulih pripadnika 138. brigade Hrvatske vojske

■■ Nastup Jelene Rozge U Malinskoj je u povodu Dana Općine na Jazu održana revija Modne agencije u čijem su radu tijekom čitave školske godine 2015/2016. sudjelovala djeca iz Osnovne škole. Zatim je slijedio vatromet, dok je u isto vrijeme u Bogovićima započela fešta na kojoj su nastupili Jelena Rozga i grupa Point.

U utorak 19. srpnja, uoči Dana Općine, općinski načelnik primio je učenicu generacije gimnazijskog programa Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir u Krku, Leu Imamović kojoj je tom prilikom uručena novčana nagrada. Također je ugošćen Günther Geier, dugogodišnji posjetitelj Malinske, veliki humanitarac i dobročinitelj koji je u Hrvatsku doveo više od stotinu konvoja pomoći za vrijeme i nakon Domovinskog rata sve do danas.

K. C. ■

■■ Revija Modne agencije na Jazu

D

ana 13. kolovoza u povodu obljetnice Oluje i Dana Općine Brinje održana je manifestacija Putevima 138. brigade Hrvatske vojske. Uz navedene organizatore ovu su manifestaciju podržali i financijski potpomogli Grad Krk, Općina Malinska-Dubašnica i Općina Dobrinj.

Među sudionicima (oko 250), pripadnicima 138. brigade HV, nazočilo je i 20-ak branitelja otoka Krka koji su također bili pripadnici navedene brigade. Kao gosti skupine branitelja s otoka bili su načelnik Općine Malinska-Dubašnica Robert Anton Kraljić i zamjenik načelnika Općine Dobrinj Zdenko Kirinčić pa im se ovim putem zahvaljujemo na podršci.

Krajnji je cilj bio da se ne zaborave žrtve i da se sačuvaju uspomene na sve poginule branitelje pripadnike navedene brigade, kao i na sve poginule u Domovinskom ratu, pa je ovom prigodom, na već postojećem spomeniku braniteljima u Općini Brinje, otkrivena i spomen-ploča s imenima poginulih pripadnika 138. brigade. Među njima je Boris Krnčević, poginuli branitelj iz Malinske.

Bilo je to ugodno druženje nekadašnjih suboraca, a sada velikih prijatelja, pa se nadamo i ponavljanju u nadolazećim godinama.

Zdenko PETRAK ■

■■ Krčani ispred spomen-ploče s imenima poginulih branitelja

NAŠI ZVONI ■ 7

RAZGOVOR Mons. Nikola RADIĆ, dobitnik nagrade Počasni građanin Općine Malinska-Dubašnica

Najviše sam želio raditi s ljudima Razgovarala Petrica MRAKOVČIĆ

Z

a Dan Općine Malinska-Dubašnica, 20. srpnja, i ove su godine podijeljena priznanja najzaslužnijim stanovnicima Općine. Na prigodnoj svečanosti mons. Nikola Radić primio je nagradu Počasni građanin Općine Malinska-Dubašnica. U povodu toga, razgovarajući za list Naši zvoni, prvo je pitanje bilo koje smo postavili sugovorniku, kako je tu nagradu doživio: – Bio sam iznenađen, odgovorio nam je, iz jednostavnog razloga što ja samu činjenicu i mogućnost koju mi je Bog dao da radim nešto korisno i vrijedno, pogotovo nakon što je to i ostvareno, istodobno doživljavam i kao plaću i kao nagradu, pa ništa ne očekujem sa strane. To je moja „životna filozofija”, i mogu reći da uživam u njoj. S druge strane bilo mi je doista drago vidjeti da je nešto što sam vrijedno učinio u našoj Općini i prepoznato.

Ovom se nagradom, pretpostavljam, htjelo reći da to što ima svoju vrijednost, ljudima može koristiti, a onda je i cilj postignut.

■■ Vaš žar za učenjem, spoznavanjem novoga, vidljiv je na svakom koraku. Koliko Vam je ta odlika pomogla kroz život?

– Istina je da su me u životu mnoge stvari zanimale i još me zanimaju. To mi je mnogo pomoglo, ali je istodobno i nemala poteškoća, jer sve se nikad ne može pa treba znati odabrati najkorisnije.

55 godina svećeničkog života ■■ Kako ste se opredijelili za svećeničko zvanje?

– Ovog se ljeta navršilo 55 godina mojega svećeničkog života. Put do konačne odluke da postanem svećenik nije bio baš „linearan”. Zahvaljujući tom interesu „za mnogošta”, ja se u mladosti – makar sam bio u sjemeništu – nisam baš čvrsto fokusirao na svećeništvo. U meni su postojale i druge opcije. Konačna je odluka sazrela tek kad sam bio na odsluženju vojnog roka u JNA. Zato kažem da je za moje zvanje jako zaslužan Tito. Kada sam, naime, iz prve ruke vidio i iskusio svu bijedu ateističko-komunističkog sustava, toga mentalnog sklopa zarobljenosti, laži i zaglupljivanja, postalo mi je jasno gdje mi je mjesto i gdje sam najpotrebniji.

■■ Možete nam ukratko reći kako je proteklo tih 55 svećeničkih godina?

– Najviše sam djelovao u pastoralnoj službi, a to je rad s ljudima koji sam najviše i želio. Prve sam četiri godine bio odgojitelj u pazinskom sjemeništu, a poslije župnik u raznim župama do umirovljenja 2013. godine. Nakon prerane smrti našega vrijednog župnika p. Iva Brusića bio sam župnik i u Dubašnici i jako mi je drago da sam makar mali dio svećeničkog života mogao dati upravo mojoj Dubašnici. Uz to sam 10-ak godina bio i biskupijski ekonom i biskupski vikar u Krku.

A kao djelatnik Ordinarijata obnašao sam povremeno i razne druge službe, kao brigu za Caritas, za pastoral obitelji, turizma,

NAŠI ZVONI ■ 8

■■ Mons. Nikola Radić: Uvijek se može bolje – potrebni su samo bistra glava i zdrave ruke. pomoraca, neko vrijeme sam bio povjerenik za crkvena kulturna dobra…

■■ Ipak ste se bili prisutni i na nekim drugim područjima koja nisu specifično crkvena?

– Jesam. No, sve je to bilo prvenstveno zbog toga što sam htio unaprijediti svoj pastoralni rad s ljudima. U Grazu sam upisao poslijediplomski studij pastoralne psihologije i u okviru toga diplomirao kao socioterapeut integrativne Gestalt-terapije.

To mi je kasnije mnogo pomoglo u radu s ljudima. Neko sam vrijeme na tom području bio aktivan i izvan crkvenih krugova.

Tri sam godine bio član Predsjedništva Europskog udruženja za Gestalt-terapiju (EGGT) u koje je tada bilo učlanjeno 13 država. Međutim, to je tražilo previše vremena i novaca (organizacije, kongresi…) pa sam se povukao. Osim toga, da bih se mogao suočiti s nekim važnim pastoralnim izazovima koji su se preda mnom našli, morao sam se početi baviti informatikom, ovladati računalom, što je 80-ih godina prošlog stoljeća kod nas općenito, a za mene posebno, bila potpuna novost. No, to mi je opet otvorilo nove mogućnosti… A danas je, npr., jasno da bez toga ne bi bilo ni ove nagrade.

Dubašljanski anagrafi ■■ Često se dogodi da kad se neka obitelj upusti u istraživanje svojih „korijena”, svojih predaka, dođe do Vas. O čemu se zapravo radi?

– Sredio sam i kompjuterizirao dubašljanske anagrafe. U svakoj župi, uz matične knjige, postoje i knjige anagrafa ili – hrvatski – popis duša. To su knjige gdje su registrirane sve obitelji sa svojim članovima uz nekoliko osnovnih podataka o njima.

To su više „priručne” knjige koje su župnicima služile da mogu imati pregled cijele župe, što se iz matičnih knjiga ne može imati. U Dubašnici postoji pet takvih knjiga u kojima možemo pratiti obiteljsku i osobnu povijest naših ljudi, sve tamo do 1750-ih godina. Velika prednost tih knjiga je što one omogućavaju uvid u povijest svake obitelji po vremenskoj vertikali – dakle u genealogiju i horizontali – u suvremeno stanje, rodbinstvo, i sl. Kad se radi o dalekoj povijesti, s tim je knjigama vrlo teško manipulirati.

RAZGOVOR Veliki je iskorak u našoj župi napravio pok. Vinko Barbiš, kada je na temelju tih knjiga izradio kartoteku obitelji, ali su obitelji ostale genealoški nepovezane. Taj je problem trebalo riješiti i ja sam osmislio jedan računalni program, prepisao sve te obitelji u računalo te ih povezao međusobno da se može pratiti njihova povijest. Obitelji iz 20. stoljeća i dalje (većinu) još sam popunio podacima iz matica što je anagrafima dalo još jednu, sasvim novu vrijednost. Radio sam na tome gotovo četiri godine. Sada u Župnom uredu postoji baza od gotovo 10 tisuća osoba koje su živjele ili žive u Dubašnici. Kada nekome treba neki podatak iz njegove prošlosti, lako ga se nađe, svakako ako je zapisan. To je prepoznato kao vrlo korisna stvar i za Općinu.

I to je, čini mi se, bio „okidač” za ovu nagradu. Tome su se onda pridružile i neke inicijative na području obnovljivih izvora energije, odnosno sunca…, pa je i to prepoznato.

■■ Kako ste rekli u razgovoru – živite s jednom idejom da se može bolje. Čineći dobro, možemo pridonijeti tome da se dobro događa i dalje. Tu misao ostvarili ste kroz svoj život i kroz suživot s prirodom. Opišite nam svoje iskustvo i kako je započeo Vaš suživot s prirodom.

– Da, sjećam se, rekao sam to u jednom razgovoru za HRT – uvijek se može bolje. Potrebni su samo bistra glava i zdrave ruke. Naučio sam to još kao mali u svojoj obitelji, posebno od oca. Istina je i to da sve vrijedno i dobro učinjeno nosi u sebi potencijal „lančane reakcije”, kao što to, nažalost, u sebi nosi i svako učinjeno zlo. Hoće li se to i dogoditi, ovisi o ljudima.

Kada danas čujem epitet da sam „ekološki osviješten”, malko se nelagodno osjećam jer to kao da pretpostavlja da sam valjda ranije bio „neosviješten”. No, moj „suživot s prirodom” započeo je u mojoj seljačkoj obitelji od najranijih dana. Tražiti u prirodi bogomdana rješenja za razne životne potrebe i probleme, najnormalnija je stvar za seljački, „neisprani” mozak. Zato mi je bilo sasvim normalno prihvatiti sunce kao (neiscrpni) rezervoar energije i njegovom svjetlošću opskrbiti fotonaponsku centralu, a onda i sve ostalo što slijedi…, do el-auta. A nije jednako živjeti orijentiran na sunce i na prirodu u jednoj svjesnoj životnoj simbiozi, ili pak biti orijentiran isključivo na novčanik. O kvaliteti života, o kreativnoj atmosferi u jednom, odnosno drugom slučaju, bolje i ne govoriti. No ljudi bi, čini se, samo „kako je lakše”. A to „lakše” u pravilu završava kukanjem kako je „teško”.

…Učili ste nas misliti ■■ Svojim primjerom svakodnevno pokazujete put k boljem životu. Koji bi bio Vaš savjet našem čovjeku da skupi hrabrosti učiniti prvi korak u poboljšanju svojega života?

– Ne mogu i ne želim biti sudac vlastitog života. Mogu samo reći: ako je nekada kako Vi kažete, onda veliko hvala Bogu! Što se savjeta tiče, valja reći da se on može dati samo onome koji ga želi čuti. Srećom, nađu se ljudi koji žele čuti. Za ilustraciju navest ću Vam primjer iz kojega ćete, nadam se, moći zaključiti koja bi bila moja poruka u tom smislu. Kada sam nakon više godina odlazio iz jedne župe, jedan mi je predstavnik župe u oproštajnoj riječi nakon mise rekao i ovo: „Posebno smo Vam zahvalni što ste nas kroz sve ovo vrijeme učili misliti.” Doživio sam to kao veliki kompliment. Ne smijemo gubiti iz vida da su nam nakon 60-ak i više godina sustavnog „pranja” dobrano „oprani mozgovi”. Tragičan vid te stvarnosti kod čovjeka jest da on toga ne može biti svjestan. Ako i kad postane svjestan (malo-pomalo), stvari kreću. Počinje se misliti svojom glavom, a

ne kako misli TV, Novi list i razni drugi mediji; počinje se gledati svojim očima, a ne kroz naočale koje nam je ova ili ona partija stavila na nos; postajemo svjesni da imamo ruke koje nam ništa ne može zamijeniti i koje su vrjednije od svih EUsubvencija…, uočavamo konačno da gotovo svaka naša kuća ima vrt i da nam Bog daje vode „besplatno” kolikogod nam treba. Izvući iz toga konkretne zaključke i početi ih ostvarivati, to bi bio pravi iskorak u jednu budućnost koja ne bi bila samo novo izdanje (eventualno prefarbano) poznate nam prošlosti.

To međutim nije „lakše”, ali je zato mnogo „bolje”.

Susret dubašljanskih iseljenika

N

a poziv Općine Malinska-Dubašnica, šestu godinu zaredom, sastali su se 17. kolovoza dubašljanski iseljenici. Susret je započeo misom u župnoj crkvi sv. Apolinara koju su predvodili župnik Marin Dašek i velečasni Bogumil Dabo na čiji su poticaj ovi susreti i započeli. Druženje je nastavljeno u konobi Pod murvu u Milovčićima. Nazočnima se obratio općinski načelnik Robert Anton Kraljić zahvalivši se iseljenicima u New Yorku na gostoprimstvu u prigodi proslave 75. obljetnice Kluba Dubašnica kada su predstavnici Općine prisustvovali tom događaju.

Susretu s iseljenicima prisustvovala je i Milena Žic, privremena ravnateljica Osnovne škole Malinska-Dubašnica, koja je predstavila novi projekt – Škola za djecu iseljenika. Naime, za ljeto 2017. predviđa se organizirati ljetnu školu jezika koja bi okupila djecu iseljenika. Školu će voditi učiteljice Škole Malinska-Dubašnica koje će ih poučiti domaćoj besedi i standardnom hrvatskom jeziku.

Na večeri se okupilo 52 iseljenika na čelu s vodstvom Kluba, potpredsjednikom Josipom Žgombićem, tajnicom Kluba Tonicom Tehomilić i zapisničarkom Lindom Žgombić.

Večer je protekla u ugodnom druženju uz tradicionalne dubašljanske specijalitete, a vlč. Bogumil Dabo prije večere se prisjetio pokojnog Antona Filipića, vlasnika konobe Pod murvu koji je preminuo u ožujku 2016. godine.

K. C. ■

■■ Tijekom druženja u konobi Pod murvu

NAŠI ZVONI ■ 9

PRIGODNO DOGAĐANJE Predstavljena knjiga autora T. Bošnjak Botica – I. Botica – T. Galović

Hrvatskoglagoljski notarijat otoka Krka – Notari Dubašnice

U

oči ovogodišnje Polinarove, 19. srpnja, u Kući duba­ šljanske baštine, predstavljena je hvalevrijedna knjiga Hrvatskoglagoljski notarijat otoka Krka – Notari Dubašnice, autora Tomislave Bošnjak Botica, Ivana Botice i Tomislava Galovića. U čin su nas svečano uveli sopci Nikola Milčetić i Anton Milčetić te kantaduri Vera Butković, Marija Cerović i Ive Šabalja. Nakon uvodne riječi načelnika Roberta Antona Kraljića i akademika Petra Strčića, prisutne su pozdravili Ladislav Dobrica i Milan Radić u ime nakladnika knjige. Nakon detaljnog opisa recenzentice Sanje Zubčić, s knjigom su nas pobliže upoznali i autori. Saznali smo da su u knjizi skupljeni pravni spisi notara Jura Sormilića, zabilježeni između 1726. i 1734. godine. Nakon ovoga 1. sveska, autori su najavili daljnje objavljivanje vrijednih zapisa darovnica, sporazuma, kupoprodaje, oporuka te će taj dio dubašljanske povijesti na taj način ostati u trajnom naslijeđu i sačuvano od zaborava.

Kako u uvodnoj riječi nakladnika piše: „Na prostoru Istre, Kvarnera i Hrvatskog primorja razvio se jedinstveni oblik javne institucije u europskoj pravno-povijesnoj praksi: hrvatskoglagoljski notarijat. Taj je tip bio razvijen u okruženju latinskoga tipa notarijata, inače prisutnoga na hrvatskom području, koje je bilo jedna od graničnih zemalja njegove uporabe. Upravo se na otoku Krku hrvatskoglagoljski notarijat bio u potpunosti razvio i djelovao u kontinuitetu četiristo godina. Višestoljetna tradicija i izobraženost notara omogućili su razvitak zasebnoga administrativnoga stila pisanoga čakavštinom.

Svjesni velike povijesno-kulturne važnosti ove jedinstvene pojave u povijesti notarijata i izobilja podataka o lokalnoj povi-

NAŠI ZVONI ■ 10

jesti i stanovništvu otoka Krka, Hrvatski državni arhiv u suradnji sa Staroslavenskim institutom, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Povijesnim društvom otoka Krka počeo je sa sustavnom objavom gradiva hrvatskoglagoljskoga notarijata otoka Krka, koje se čuva u fondovima HR-HDA-60. Notarijat Dubašnica i HR-HDA-61. Notarijat Vrbnik…”

U drugom dijelu programa najavljeno je skoro otvorenje lokaliteta u kojem se svečanost odvijala. Kuća dubašljanske baštine, ispred koje smo se okupili, potpuno je obnovljena, a njezin dvor će krasiti poprsje Ivana Milčetića Matine. Dosad smješteno u općinskoj vijećnici, poprsje je konačno dobilo svoje zasluženo mjesto; u ovoj prigodi svečano je poprsje otkrio Ernest Fišer, predsjednik ogranka Matice hrvatske u Varaždinu. Večer je dostojno zaključila klapa Mirakuli, koji su se nakon 24 godine simbolično okupili na ovaj, za Dubašnicu tako važan dan.

K. Ž. B. ■

■■ Sudionici predstavljanja ispred Kuće dubašljanske baštine, slijeva nadesno, Milan Radić, Ivan Botica, Tomislava Bošnjak Botica, Sanja Zubčić, Ladislav Dobrica i Tomislav Galović (Snimio Milovan KIRINČIĆ)

ŠKOLA Osnovna škola Malinska-Dubašnica

Prvi put u svojoj povijesti naša je Škola samostalna

P

očetak nove školske godine, 2016./17. nije bio tek uobičajeni prvi radni dan. Dapače, bio je posebno svečan, za cijelu Dubašnicu rekla bih i povijesni. Prvi je put u svojoj povijesti naša Škola postala samostalna, s nazivom Osnovna škola Malinska-Dubašnica, sa sjedištem u Bogovićima. U ovoj školskoj godini Škola ima 230 učenika. Radost toga trenutka, 5. rujna, s nama su podijelili župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina, njegova zamjenica Marina Medarić, pročelnica Upravnog odjela za školstvo Edita Stilin te voditeljica Kabineta župana Ermina Duraj. Na prigodnoj svečanosti bili su i načelnik Općine Malinska-Dubašnica Robert Anton Kraljić, predsjednik Općinskog vijeća Općine Malinska-Dubašnica Zdenko Cerović, načelnik Općine Dobrinj Neven Komadina, gradonačelnik Grada Krka Darijo Vasilić, župnik Marin Dašek, roditelji, učenici – jednom riječju brojni prijatelji Škole.

Svečanost je održana u našoj lijepoj dvorani, a započeli su je mantinjadom Nikola Milčetić i Anton Milčetić. Školski je zbor otpjevao pjesmu Zavičaju, tebi! – svojevrsnu himnu Župa-

■■ Učitelji Osnovne škole Malinska-Dubašnica sa županom Zlatkom Komadinom, zamjenicom Marinom Medarić, županijskom pročelnicom Editom Stilin, načelnikom Robertom A. Kraljićem i ostalim gostima

■■ Ravnateljica Milena Žic

NAŠI ZVONI ■ 11

ŠKOLA nije i prekrasnu pjesmu Otok od zlata u kojoj je iskazana sva ljepota našeg otoka i ljubav prema njemu. Ivan Rošić, Monika Ivanović i Sara Stanković vodili su program. Laura Žužić govorila je čakavsku pjesmu Sunce, ja i mladost Nikole Bonifačića – Rožina, kako bismo uživali u domaćoj čakavskoj riječi. Naša najbolja plesačica Karolina Kraljić otplesala je Sjećanje iz mjuzikla Mačke. Lovro Ćuk je svima izmamio osmijeh pjesmicom Ministar.

Sudionike svečanosti pozdravila je Milena Žic koja je govorila o sadašnjem trenutku Škole i o sadržajima koje ćemo uključiti u ovogodišnji kurikulum. Načelnik naše Općine Robert Kraljić prisjetio se najvažnijih razdoblja u povijesti naše Škole i, uspoređujući ih – uz bok onima iz povijesti – pridodao i ovaj današnji kojim Škola postaje samostalna. Župan Zlatko Komadina izrazio nam je podršku u radu i zaželio sretan početak, ne samo ove nastavne godine, nego i budućega života samostalne škole u Bogovićima. Spomenuo je i sve ostale projekte koje je Županija ostvarila i trenutno ih ostvaruje (Punat, Baška) na otoku Krku.

Milena ŽIC Snimio Ivica BRUSIĆ BRUJO ■

■■ Zajednički snimak svih prisutnih na svečanosti

NAŠI ZVONI ■ 12

■■ Načelnik Robert Anton Kraljić

ŠKOLA

■■ Župan Zlatko Komadina

■■ Karolina Kraljić otplesala je Sjećanje iz mjuzikla Mačke

NAŠI ZVONI ■ 13

ŠKOLA

Prvašići prvi put u Školi

O

va je školska godina 2016./17. započela 5. rujna kada su naše prvašiće, njih 33, i njihove roditelje dočekale učiteljice Vedrana Kresić i Đana Krnjčević. Tom su im prigodom dobrodošlicu izrazili ravnateljica Milena Žic i načelnik Općine Robert Anton Kraljić koji im je podijelio prve poklone – majice s natpisom nove Škole. Obraćajući im se, izrazili

su brigu za sve učeničke potrebe, od kojih se očekuje da budu vrijedni i odgovorni prema svojim školskim obvezama. Općina je osigurala financiranje druge grupe produženog boravka u kojoj će biti samo učenici prvog razreda, a s njima će raditi učiteljica Sanja Špalj. Sve zaposleniji roditelji pojačano koriste ovaj pedagoški standard.

M. Ž. ■

■■ 1. a i učiteljica Vedrana Kresić

■■ 1. b i učiteljica Đana Krnjčević

Novi projekti

U D

školski kurikulum ušla su i dva nova projekta. Prvi je projekt Fučićevi dani. Dva dana ćemo posvetiti najvećem Dubašljanu 20. stoljeća, Branku Fučiću koji je rođen u blizini naše Škole i pokopan na Starom groblju. Želja nam je da jednog dana ova Škola nosi njegovo ime. Projekt je osmislila profesorica hrvatskog jezika Milena Žic te će ga uskoro predstaviti. Kako za našu Županiju, tako i za cijelu domovinsku povijest, njegovi su znanstveni radovi od velikog značenja.

■■■

rugi je projekt suradnja naše Škole i krčkih iseljenika u New Yorku. Radi se o Ljetnoj školi hrvatskoga jezika za djecu krčkih iseljenika. Voditeljica projekta je profesorica engleskog jezika Katarina Žic Bužonja koja će osmisliti program i predstaviti ga organizacijama naših ljudi u Americi. U suradnji s udrugom I djeca imaju snove, našom Općinom i hrvatskim klubovima u Americi, želimo bolje upoznati mlade Amerikance hrvatskih korijena s hrvatskim jezikom, običajima i kulturom, te stvoriti čvrsta prijateljstva.

NAŠI ZVONI ■ 14

M. Ž. ■

ŠKOLA Osamostaljenje OŠ Malinska-Dubašnica

Uskoro će se završiti cjelokupni diobeni postupak

N

ešto više od godine dana proteklo je od početka postupka osamostaljenja Osnovne škole u Malinskoj, odnosno izlaska iz zajedničke krčke Osnovne škole Fran Krsto Frankopan čije je sjedište u Gradu Krku.

Poslije Omišlja sve je uvjete u takvom postupku ispunila i škola u Bogovićima. Komisije za inspekcijski nadzor Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te sve mjerodavne službe, obišle su Školu u više navrata i donijele pozitivna rješenja. Zajednički je to bio napor Upravnog odjela za školstvo Županije, naše Općine i svih općinskih vijećnika na čelu s načelnikom Robertom Antonom Kraljićem, uprave Škole i svih njezinih djelatnika. Vjerujem da je u tom smislu cijela Dubašnica bila uz nas. Potvrdili su nam to mnogi razgovori s Dubašljanima.

Prošla je školska godina za nas ipak bila najteža. U tijeku je bila gradnja jedne nove učionice za komotan jednosmjenski rad. Financirali su je Primorsko-goranska županija i Općina Malinska-Dubašnica. Ovim putem zahvaljujem svima na razumijevanju, posebno učenicima i učiteljima, našim spremačicama i kućnom majstoru koji su sve dodatne poslove (a bilo ih je itekako puno) odradili uspješno i na vrijeme. Hvala i našem kuharu koji je puno puta „uskočio” kad god se trebalo prilagoditi učenicima i njihovim potrebama. Posebna zahvala ide i općinskom Komunalnom društvu koje nam i dalje pomaže kad god je to potrebno.

Međutim, još nisu u potpunosti obavljeni svi poslovi za konačno osamostaljenje Škole. U ovom se trenutku rješavaju administrativni poslovi, oni koji su vezani uz Statut i slično. Vjerujem da će se uskoro sve uspješno odraditi, da će se raspisati natječaj za novog ravnatelja i time završiti cjelokupni diobeni postupak.

Tradicionalni susret

Mladi u Općini Großhabersdorf

K

ao i svake godine, mladi iz Općine Malinska-Dubašnica susreli su se s vršnjacima iz bratimljenih općina Aixesur-Vienne (Francuska), Großhabersdorf (Njemačka) i Święciechowa (Poljska).

Ove je godine domaćin susreta bila Općina Großhabersdorf u Njemačkoj, prema kojoj su se odlično raspoloženi uputili mladi općinski stipendisti Anamarija Dujmović, Tea Kranjec, Gabrijela Lasić, Loris Lukić, Kristina Manzoni i Luka Topić uz pratnju Katice Cvelić i Bernarda Cvelića. U razdoblju od 20. do 26. kolovoza posjetili su neka od poznatijih mjesta Njemačke, kao što je Berlin, Nürnberg, München, Potsdam, koncentracijski logor Sachsenhausen…

Geslo je ovogodišnjeg susreta bilo Colourful Europe kojim se željelo podučiti mlade o izbjegličkoj krizi. Iako je program bio bogato popunjen, našlo se mjesta za zabavu, slobodno vrijeme i samostalno razgledavanje grada. Ovakvim susretima održavamo dugogodišnju tradiciju razmjenjivanja različitih kultura, tradicija i jezika.

Sudionici susreta ■

Milena ŽIC ■

■■ Malinskari u Großhabersdorfu

■■ Zajednički snimak mladih iz bratimljenih općina ispred Bundestaga u Berlinu

NAŠI ZVONI ■ 15

TURIZAM Ljetna događanja

Izložba fotografija i finale City Gamesa

T

ijekom glavne turističke sezone na području Općine Malinska-Dubašnica održana su brojna događanja. Svatko je mogao pronaći neki sebi zanimljiv događaj, poput fešti (Magdalenjina, Polinarova, Malinskarske noći), kvalitetnih koncerata klasične glazbe u atriju samostana sv. Marije Magdalene u Portu, nastupa klapa i solista na Jazu, Jazz koncerata u organizaciji Udruge Termen, nastupa folklora, izložaba u Galeriji sv. Nikole, kazališnih predstava za djecu, sajmova rukotvorina i domaćih proizvoda, sportskih manifestacija poput uličnog šaha, stolnoteniskog turnira, udičarenja, regate krstaša, i sl. Naši hotelijeri i ugostitelji i ove su se godine uključili u pripremu programa događanja te su svojim doprinosom omogućili raznolikost repertoara koje su posjetitelji naše Općine tijekom glavne turističke sezone mogli doživjeti. Od svih navedenih, posebno ćemo ovom prigodom izdvojiti dva: izložbu na otvorenom i finale City Gamesa.

Plavi svijet na rivi

Izložba iz ciklusa Prijatelji mora i ove je godine posjetila Malinsku. Ukupno 60 velikih formata fotografija pod nazivom Plavi svijet bili su izloženi na malinskarskoj rivi od 5. do 18. kolovoza te su mamili poglede brojnih prolaznika. Predstavljen je niz fotografskih zapisa nastalih u „plavom satu”, tj. u predvečerju nakon zalaska sunca ili ranim jutrom neposredno pred njegov izlazak. Kadrovi poput čarobnog mora, usamljenih stijena, neobičnog kamena na žalu, bonace i nevera, panorama naselja s čudnih visina „plavim satom”, uvode nas u neke nove vizure hrvatskog Jadrana.

Radove je selektirao stručni tim festivala Rovinj-Photodays, a izlagali su: Ivo Pervan, Mario Romulić, Dražen Stojčić, Petar Trinajstić, Goran Novotny, Bojan Bonifačić, Dalibor Talajić, Aleksandar Tomulić i Mario Đurkić. Cilj je izložbe bio pokazati domaćim i stranim posjetiteljima zavidnu medijsku kulturu putem turističke fotografije koja temom u zadanom vremenu na osebujan način prati život na hrvatskom Jadranu.

Ugošćena karavana City Games

Nakon više od dva mjeseca turneje po Hrvatskoj, održana je završnica City Gamesa Hrvatska (nekadašnje Jadranske igre). Čast ugostiti šest najboljih momčadi iz Hrvatske pripala je Malinskoj. Natjecanje je održano u malinskarskoj luci 4. kolovoza, a samo je pobjednik stekao pravo nastupa u velikom međunarodnom finalu koje je početkom mjeseca rujna održano u Biogradu na Moru. Sraz šest najboljih hrvatskih momčadi bio je neizvjestan i napet do kraja. Furioznom igrom u letećem vaterpolu, morskoj alci, spašavanju turistkinje, pršutu, mošarci, i veslu, svi su sudionici davali svoje „posljednje atome snage” kako bi osvojili ovu prestižnu titulu. Unatoč jakoj i motiviranoj konkurenciji, najviše su pokazali predstavnici momčadi iz Grada Krka Daj Mare te su stekli pravo predstavljati Hrvatsku u velikom međunarodnom finalu.

Ovom pobjedom momčad iz Grada Krka maknula je s trona aktualne prvake Hrvatske Paške podlanice koji su na ovom natjecanju osvojili drugo mjesto.

Bila je ovo sedma godina za redom da Malinska ugošćuje karavanu City Games, a prvi puta se radilo o finalnim borbama.

Malinska je time zaokružila seriju uspješnih organizacija jer su se tijekom godina ovdje održavala natjecanja kvalifikacija, četvrtfinala i polufinala. Ove je godine održano finalno natjecanje što je „kruna” igara. Za nas je to tim značajnije kada se zna da su prve igre City Gamesa ( Jadranske igre) održane upravo u Malinskoj 1. svibnja 2010. godine.

Nediljko VUČETIĆ ■

■■ Izložba na otvorenom održana je na malinskarskoj rivi od 5. do 18. kolovoza

■■ Natjecanje City Games pratilo je puno gledalište.

NAŠI ZVONI ■ 16

TURIZAM Osvrt

Zašto turistička sezona ne traje duže?

N

akon uspješne turističke sezone zbrajaju se rezultati, financijski i fizički o broju posjetitelja i ostvarenih noćenja.

Naravno, i dalje postoji klasičan problem našega turizma, da se u obzir mora uzeti samo ostvarena dobit jer ona je jedini pravi pokazatelj uspješnosti turističke sezone. Naravno, da bismo tu dobit pravilno odredili, osim klasičnih gospodarskih pokazatelja, u obzir treba uzeti pozitivne, ali i negativne utjecaje turizma na život lokalne zajednice, posebice na krajobraz.

Turizam svakako ima brojne prednosti – osigurava nova zapošljavanja, dodatnu zaradu i nove investicije, ali i brojne nedostatke. Kao njegov glavni nedostatak često se navodi sezonalnost te posredan negativan utjecaj na krajobraz zbog naglog povećanja broja posjetitelja, onečišćenja okoliša, prenaglašene urbanizacije, želje za lakom zaradom…i naravno, uvijek je kriv netko drugi, a ne mi sami.

Kvaliteta postojeće turističke ponude ogleda se u činjenici njegove ovisnosti o vanjskim utjecajima, poput vremenskih prilika. Svjedoci smo da često, nakon nekoliko kišnih dana naša turistička odredišta ostaju prazna, a sezona se svodi najčešće na razdoblje od Uskrsa do kraja mjeseca rujna.

Zimski turistički san

Što nam nedostaje da produžimo turističku sezonu? Odgovor je jednostavan i jednoznačan – ponuda novih i inovativnih sadržaja i izvan turističke sezone.

Naime, brojna naša turistička mjesta obiluju raznim događanjima u srpnju i kolovozu, pa tako i na našem Zlatnom otoku turisti ne znaju gdje bi prije da li na koncert, na biciklijadu, ili na pučku feštu… Istina, riječ je o brojnim sličnim događajima,

ali se ipak nešto događa. I onda dođe rujan, događaja nigdje, pa tako do sljedećeg blagdana Uskrsa, sve utone u svojevrsni turistički zimski san.

Nažalost, u kreiranju ponude, ostali smo zarobljeni u zadnjim desetljećima prošloga stoljeća, a dovoljno je pogledati iskustva iz susjedne Istre ili iz turistički jakih zemalja, poput Austrije ili Italije.

Zar je moguće da gostima naše predivne vale ne možemo ponuditi ništa izvan glavne sezone?

Možemo i moramo! Moramo kreirati nove proizvode, a postojeće unaprijediti stvarajući nove dodane vrijednosti. Turisti traže nove motive za dolazak u odredište. Osim novih doživljaja i aktivnog odmora, sve češće, prema relevantnim istraživanjima, žele upoznati tradiciju lokalne zajednice i uklopiti se u život zajednice. Navedena istraživanja daju nam razvojne smjernice. Naši novi turistički proizvodi, sukladno istraživanjima, svoj razvojni put moraju temeljiti na sjedinjavanju tradicije aktivnog boravka i inovativnih rješenja, ali i očuvanju okoliša i krajobraznih posebnosti, jer krajobraz je temeljni razvojni resurs turizma.

Uključiti baštinu u turistički proizvod

Tradicijske vrijednosti koje valja uključiti u turistički proizvod svakako su elementi naše nematerijalne baštine, primjerice naša posebna enogastronomska ponuda (vrhunsko maslinovo ulje, ovčji sir, pršut, tradicijska jela presnac, šurlice, vino), foklor, kanat, tradicijski obrti i zanati (prije svega brodograditeljstvo – stoga treba svakako poduprijeti projekt Bracerom prema Zapadu).

U ponudu nadalje, treba uključiti i našu materijalnu baštinu, poput projekta Kuće dubašljanske baštine u Bogovićima i revitalizacije sela Miholjice, ali i naših crkvenih spomenika kulture. Uzmemo li u obzir europska iskustva, gdje se za posjet svakom objektu crkvene i svjetske baštine naplaćuje ulaznica, može se lako zaključiti koliki je iznos moguće dobiti. Navedena sredstva mogla bi potom služiti za obnovu i restauraciju upravo tih objekata materijalne baštine, čime se stvara nemjerljiva dodatna vrijednost. Uključivanje baštine u turistički proizvod je veoma osjetljivo zbog naravi i vrijednosti navedenih objekata, te se njihovo uključivanje u turistički proizvod mora dogoditi samo u onoj mjeri koja neće naštetiti samom objektu baštine. Dakle mora se voditi računa o prihvatnom kapacitetu objekta baštine, tj. o prihvatljivom broju posjetitelja za pojedini objekt baštine.

Aktivni turizam možemo razvijati izgradnjom tematskih parkova za što su potrebna značajnija financijska sredstva i oni moraju biti specifične (lokalne) tematike. Uz njih se, nažalost, vezuju i potencijalni rizici, prije svega za krajobraz. Isto tako, velika mogućnost postoji u razvoju i aktivnijoj promidžbi biciklističkih staza i sve atraktivnijeg bicikloturizma, na čemu se i do sada aktivno radi organiziranjem raznih biciklijada poput hvalevrijednog Đira po Dubašnici.

U navedenom procesu najvažniju ulogu ima Turistička zajednica, ali i svaki pojedinac jer svi mi činimo sliku našega mjesta koju naši dragi posjetitelji nose u srcu i mislima s odmora, i nadamo se, žele ponovno doći doživjeti nešto novo i drugačije.

Danijel DRPIĆ ■

NAŠI ZVONI ■ 17

NAŠI PODUZETNICI Dubravko FANUKO, direktor Trgovine Krk d. d.

Trudimo se da svi naši kupci budu zadovoljni Razgovarala Petrica MRAKOVČIĆ

T

rgovina Krk d. d. slijednica je Opće poljoprivredne zadruge osnovane u Malinskoj još 1945. godine i do danas uspješno posluje razvivši se u cijenjenu tvrtku koja je godinama među 300 najuspješnijih hrvatskih poduzeća. Zapošljava 400 radnika, među kojima je njih 110 u zimskom razdoblju iz Općine Malinska-Dubašnica. U srpnju je Trgovina Krk otvorila u Sv. Vidu veliki centar građevinskog materijala što je bio i povod ovom razgovoru s direktorom Dubravkom Fanukom.

■■ Tvrtka Trgovina Krk velika je organizacija koja zapošljava više od 400 ljudi. Kada i kako ste postali direktorom Trgovine Krk?

– Rođen sam u Rijeci, odrastao i školovao se u Dobrinju i Rijeci, završio Ekonomski fakultet u Rijeci, sudionik sam Domovinskog rata, oženjen, otac dviju djevojčica.

U Trgovinu Krk stigao sam u proljeće 2007. godine na poziv tadašnje direktorice gđe Katić te sam od tada preuzeo funkciju voditelja komercijale. Prije toga radio sam u Podravki kao trgovački predstavnik za otoke Krk, Cres, Lošinj te za područje Crikvenice. Kako je opseg posla tih godina rastao, tako se trebalo dodatno ekipirati i pojačati vodeće funkcije u Društvu. U tim počecima radio sam na poslovima nabave robe, u kadrovskoj problematici, obilazio prodajna mjesta, pregovarao s dobavljačima,… Kako se nedugo nakon toga gđa Katić razboljela, počeo sam voditi i ostale poslove i nadopunjavao nju u teškim trenucima njezine bolesti. Nakon njezine smrti imenovan sam v. d. direktorom te mi je i potvrđen status direktora koji traje od mjeseca kolovoza 2010. godine do danas.

Sređena i perspektivna tvrtka

■■ Biti direktorom velike tvrtke nije jednostavno. Opišite što sve ulazi u opis Vašeg posla?

– Slažem se, upravljati nečim za naše prilike – velikim, doista je izazovno i motivirajuće. Nitko nije rođen da bude direktor, to se jednostavno dogodi. Zbog okolnosti koje su se meni dogodile, čovjek se pomiri s tim i nastavi raditi. Ako si dobar u poslu – traješ, ako to nije za tebe, jednostavno se zahvališ i odeš.

Posao koji radim zahtijeva dosta vremena i koncentracije, ali ako se dobro organizira, sve se stigne. Sva mudrost je u dobrom planiranju. Moram spomenuti da kada sam došao na čelo tvrtke, zatekao sam sređenu i perspektivnu tvrtku koja je prošla put od privatizacije do samoodrživosti. Na meni je bilo

NAŠI ZVONI ■ 18

■■ Dubravko Fanuko: Upravljati nečim za naše prilike – velikim, doista je izazovno i motivirajuće. samo da to održavam i pronalazim rješenja za poboljšanjem i opstankom.

Moj prvi veliki korak je bio kada smo se odlučili da nakon niza godina investiramo u poslovnu zonu Malinska. Kada su se godine 2012. stekli uvjeti za gradnju, osvanuo je naš Cvijet Kvarnera, čime smo pokazali da se i mi možemo ravnopravno nositi s vodećim hrvatskim trgovcima. Najčešće ovakve iskorake prati dosta nepoznanica: što, kako, zašto, hoćemo li moći, ali uz podršku vlasnika i veliki trud zaposlenika sve se odradi.

Veliki projekt bio je i izgradnja supermarketa u Ravnoj Gori. Na taj smo način proširili poslovanje na Gorski kotar gdje sada imamo markete u Ravnoj Gori, Mrkoplju, Skradu, Delnicama i Moravicama.

Postupno smo uvodili novine u naše objekte, poput gastro odjela u marketima, i mesnica. Odlučili smo se i za izgradnju modernog pogona prerade mesa iz kojeg opskrbljujemo naša prodajna mjesta te sve više ugostitelja i hotelijera.

■■ Kakav je bio razvojni put Trgovine Krk?

– Trgovina Krk sa svojim prethodnicama razvijala se od Opće poljoprivredne zadruge Malinska do dioničkog društva u većinskom vlasništvu Čakovečkih mlinova d. d. te malih dioničara pretežito zaposlenika Trgovine Krk, bivših i sadašnjih.

Spadamo u velike poduzetnike u Republici Hrvatskoj. Po aktivnostima smo pretežito maloprodaja i veleprodaja prehrane i robe široke potrošnje, a u svom sastavu imamo i građevinske materijale, željezarije, parfumeriju/gift shop, prodavaonicu tekstila, agrariju i pet shop te benzinsku postaju. Članovi smo nacionalnih trgovačkih lanaca NTL-a u prehrambenom dijelu te Grandal grupa u građevinskom dijelu.

NAŠI PODUZETNICI Godišnji prihodi su nam oko 300 milijuna kuna, zapošljavamo više od 400 ljudi koji rade u 66 prodajnih mjesta koja se prostiru na području otoka Krka, riječkog prstena, crikveničkog zaleđa te Gorskoga kotara. Iz Općine Malinska-Dubašnica zapošljavamo trenutno u zimskom razdoblju oko 110 ljudi.

Možemo napomenuti da smo već godinama među 300 najuspješnijih hrvatskih poduzeća.

Naše su trgovine pretežito žile kucavice svakog mjesta gdje se ljudi mogu sresti i popričati najčešće u zimskim danima. U svom asortimanu nudimo širok spektar roba tako da zadovoljavamo zimske i ljetne potrebe potrošača, a otočni turizam bio bi nezamisliv bez kvalitetne trgovačke podrške.

Imamo puno ideja i planova

■■ U srpnju ste otvorili u Sv. Vidu novi centar građevinskog materijala. Kako posluje u ovim prvim mjesecima?

– U razvojnom putu ovakve tvrtke nikad se ne može sjediti skrštenih ruku, uvijek se nešto mora događati. Imamo puno ideja i planova, samo za sve treba vremena i dovoljno kapitala.

Među ostalim, dugo se u tvrtki pričalo o potrebi preseljenja skladišta građevinskog materijala iz središta Malinske. Na dosadašnjoj lokaciji nije zadovoljavao naše trgovačke potrebe, niti je bio prikladan za svakodnevno ukrcavanje i iskrcavanje roba i za stalni prolaz kamiona kroz središte Malinske.

U takvim smo uvjetima procijenili da bi bilo dobro preseliti se u poslovnu zonu Sv. Vid Malinska. Tu zamisao smo uspjeli ostvariti prije dva mjeseca, te smo u Sv. Vidu otvorili netipičan centar građevinskog materijala, salon keramike i sanitarija. Računalno simuliramo novu kupaonicu, nudimo veliki izbor u željezariji, imamo veliku paletu boja i lakova, raču-

nalno miješanje unutarnjih i vanjskih boja, veliki izbor rasvjete i elektro programa, brodski program te drvni centar. Na jednom mjestu naši kupci mogu naći sve za gradnju i opremanje stambenih ili poslovnih prostora.

Za dosadašnje poslovanje imamo vrlo pozitivnih komentara, kupaca i naših partnera. Trudimo se da svi naši kupci budu zadovoljni.

■■ Kakve planove imate dalje za Trgovinu Krk?

– U svakom poslovanju, pa tako i u našem, pravilno planiranje je pola posla. Planova ima puno, neki su u tijeku, neki su u mislima, a neke ne možemo još otkriti. Najbliži projekt nam je za sljedeću turističku sezonu izgraditi dva objekta supermarketa u Šilu i Puntu; ideja nam svakako ne nedostaje.

■■ Zajednički snimak djelatnika novog centra građevinskog materijala

NAŠI ZVONI ■ 19

KRAJOBRAZ

Čempresi u svijetu i u Malinskoj Piše Toni KRALJIĆ

O

bični čempres (Cupressus sempervirens L.) svima je dobro poznata vrsta i svakako je jedan od simbola Sredozemlja. Pripada porodici Cupressaceae. Pojavljuje se u dva oblika: uspravni, stupoliki (pyramidalis, „muški”) i široko razgranati (horizontalis, „ženski”). Iz istog roda kod nas se pojavljuje i vrsta arizonski čempres koji se od običnog čempresa razlikuje po plavkastoj boji iglica i širom krošnjom.

Pretpostavlja se da je pradomovina običnog čempresa sjeverni Iran, odakle se spontano ili uz pomoć čovjeka proširio cijelim Sredozemljem, a kasnije kao cijenjena ukrasna vrsta vrlo specifičnog habitusa i cijelim svijetom. Kod nas je čest kao ukrasna vrsta. Sadi se uz groblja, crkve, aleje, ali i u perivojima, parkovima i privatnim vrtovima. Južnije u Dalmaciji spontano se širi i tvori prirodne sastojine koje rijetko obraštaju veća područja. Čudesne čempresade naročito su poznate u dubrovačkom i konavoljskom krajobrazu, čije se tamne i uske vertikale suprotstavljaju bijelim kamenjarima kraškog podneblja. Čempres je jednodomna, anemofilna (oprašuje se vjetrom) vrsta. U visinu naraste između 20 do 30 metara, premda ponegdje postoje primjerci i veći od 50 metara i može biti promjera većeg od 1,5 metra. Skromnih je potreba prema vodi i tlu, dobro podnosi posolicu, pa može rasti na terenima gdje rijetko koja druga vrsta drveća uspijeva. Uz to ima dobro razvijen i razgranat korijen što ga čini zahvalnim za tvorenje vjetrozaštitnih pojaseva. Ne podnosi dugotrajne niske temperature i nije toliko čest dublje u kontinentu. Poznati su primjerci stariji od 2000 godina, a nerijetko poživi više stoljeća.

Ljekovitost je poznata od davnine

Svi dijelovi čempresa bogati su smolom i uljem koje je vrlo cijenjeno i pripisuju mu se različita ljekovita svojstva. Od mladih češera radi se čaj koji djeluje protuupalno, antiseptički i pomaže kod plućnih oboljenja. Pripravci od čempresovog ulja pomažu kod problema sa venama, kao i za njegovanje kože, a njegov miris djeluje antispazmično i smirujuće pa se koristi kod stresa, tuge i ostalih sličnih tegoba. Njegova ljekovitost cijeni se od davnina, o njoj postoje zapisi još iz vremena Asiraca (3500 godina prije Krista). Uz njegovu slikovitost i postojanost, vjerojatno je i njegova ljekovitost pomogla u širenju Sredozemljem.

Herodot spominje da skitske žene prave smjesu od smrvljene čempresove kore, mirte i cedrove kore od koje, ne samo da lijepo mirišu, nego im je koža čista, meka, zdrava i sjajna.

Zbog svojeg stupolikog habitusa, tamnozelene krošnje, ugodna mirisa, nekvarljiva drva, velike otpornosti i dugovječnosti, često je spominjana vrsta u mitologijama velikog broja naroda. Sve te osobine daju mu univerzalni pečat besmrtnosti, uzvišenja, vjernosti i molitve, ali i pogrebne žalosti.

Dobio je ime prema legendi o mladiću Kiparissu, Apolonovom miljeniku, kojeg Apolon pretvara u stablo nakon što smrtno rani svog najdražeg jelena i od tuge izgubi volju za životom. Botaničar prof. Ivan Šugar bilježi da na našoj obali ima tek nekoliko varijanti naziva za ovo stablo (čemprez, čempris i

NAŠI ZVONI ■ 20

čempriš) što govori o njegovom sredozemnom prihvaćanju i značenju, ali se u Primorju često i kontinentalna crnogorica naziva čempresom (tuje).

Prema staroiranskoj predaji posadio ga je Zaratustra osobno sjemenom iz raja, kraj hrama u Kashmaru. Vidio je u njemu lik Ahuramazde i on je prvo stablo iranskog raja. S vremenom se razvilo stablo neviđenih dimenzija i ljepote i postalo je jedno od čuda pokrajine Korasan, u njegovoj hladovini moglo se odmarati više od dvije tisuće krava i ovaca. Kasnije je vladar AlMutawakkil čuo za njega, a budući da nije mogao putovati, naredio je da se stablo posiječe, donese i ugradi na dvor. Unatoč savjetnicima koji su ga odvraćali i stanovnicima koji su nudili novčanu naknadu da to ne čini, on je izdao zapovijed. Pri rušenju stabla, nakon što je jato ptica iz njegove krošnje odletjelo i prekrilo sunce, dan se pretvorio u noć. Vladara je naravno stigla zla kob i on je ubijen prije nego li je karavana od 1.300 deva s natovarenim čempresom stigla do njega.

U Grčkoj je čempres bio posvećen Hadu, gospodaru pakla i vatre, zbog mnoštva podanika najbogatijem bogu. Put od vatre do erotike je kratak pa se plamenoliki čempres vezivao i uz boginje ljubavi. Grčki bog Jupiter imao je sceptar napravljen od njegova drveta, a bog ljubavi Kupid izrađivao je strelice od njega. Rimljani su pak od čempresovine pravili Prijapov organ za obranu usjeva i prijetnju lopovima. Silvan, ilirsko-rimski bog, često je prikazivan sa grančicom čempresa u ruci.

Drvo iznimne trajnosti

Još od doba stare Grčke čempres se često sadi uz groblja i hramove, posebno uz hramove grčkog boga liječništva Asklepija. Tako Pauzanija u „Vodiču po Heladi” spominje grobove i hramove kraj kojih rastu čempresovi tuge i besmrtnosti. I stari Slaveni smatrali su čempres sjenovitim drvetom, što je značilo da u njemu prebiva duša umrlog koji je tu pokopan pa su ga sadili na groblju. Dirnuti u takvo drvo značilo je narušiti pokojnikov mir. Ta tradicija se i danas nastavlja, pa je čempres najčešća vrsta stabala uz groblja i crkve duž jadranske obale i šire. Možda upravo zato mnogi ljudi čempres povezuju sa tmurnim, tegobnim raspoloženjem.

Zbog drveta iznimne trajnosti i ugodnog mirisa koji dugo otpušta, čak desetljećima, čempresovina je na prostoru Sredozemlja na visokoj cijeni. Imućniji Egipćani, Feničani i Grci mrtve su pokapali u ljesovima i sarkofazima od čempresovine, od njega su izrađivali vrata hramova i dvorova te kipove bogova. Tu tradiciju preuzeli su kršćani pa su pape i ostali crkveni velikodostojnici također pokapani u ljesovima od čempresovine. Papa Ivan Pavao II. je sahranjen u lijesu od čempresovine. Stara vrata bazilike sv. Petra u Rimu također su bila izrađena od čempresovine i preživjela su punih 11 stoljeća prije nego su ih zamijenila brončana. Salomon mirisnom čempresovinom oblaže pod Jahvinog hrama, a od čempresovine i masline su i hramska vrata.

Prema nekim pričama, križ na kome je raspet Isus Krist napravljen je od čempresovine.

KRAJOBRAZ Smatralo se da čempres ne može trunuti u vodi i da je otporan na crvotočinu pa su od njega izrađivani brodovi kojima je osvajano/otkrivano Sredozemlje. Navodno je i Noa svoju arku gradio od čempresa. Nije slučajno da je Plutarh sve zakone dao urezati u debla ovog posebnog stabla.

U rimsko doba odraslo stablo čempresa vrijedilo je cijeli imetak pa se pri rođenju kćeri sadio i kasnije koristio kao miraz.

U škrinjama od čempresovine držale su se vrijednosti, a takve škrinje prelazile su iz naraštaja u naraštaj i svjedočile starosti i bogatstvu pojedinih obitelji. U nekim dijelovima Hrvatske takve škrinje vrednuju se i njihovi vlasnici njima se ponose i danas. Čempres, njegova uspravna elegancija i dominacija prostorom, ali i melankolija i promišljanja o prolaznosti i visinama koje promatranje čempresa ponekad pobuđuje, čest je motiv likovne ali i ostalih umjetnosti (Zvjezdana noć i Žitno polje sa čempresom Vincenta van Gogha, Celestin Medović, Tin Ujević, Halil Gibran…).

Stoljetni čempres iza pošte

Na javnim mjestima u Općini Malinska-Dubašnica raste veliki broj stabala čempresa; sigurno je uz alepski bor najbrojnija vrsta crnogorice. Među najvrjednija i najpoznatija stabla svakako spadaju stabla u drvoredu uz parkiralište na Markatu, sađena u prvoj polovini 20. stoljeća te još stariji čempresi na Starom groblju. Kapelica sv. Pavla u selu Barušići potpuno je okružena čempresima.

Stablo koje je dugi niz godina obilježavalo vizuru Malinske, gledano s mora, bio je upravo čempres koji je rastao iza pošte. Upravo taj čempres je bio prvo stablo crnogorice koje se pojavilo u panorami Malinske, mnogo prije borova i cedrova. Čini se da je upravo on kao markantni krajobrazni sinjal navijestio velike krajobrazne promjene uz razvoj turizma. Nekoliko puta lomljen od gromova, a ukroćen zbog prilagodbe, obilježio je nebrojene fotografije i razglednice Malinske. Jaz, Rupa i Rajska cesta su naprosto nezamislivi bez ovih tamnih vertikala.

Danas gledajući sa vrha nasipa lako možemo izbrojati i više od 200 stabala čempresa koja kao uskličnici markiraju po-

jedine javne, ali i privatne površine, i od svih stabala najlakše se ističu i izdaleka prepoznaju. Krajobrazni arhitekti posebno cijene čempres i zato ih uporno unose u pejzaž, a ne samo na groblja. Oni ga doživljavaju kao otmjenog gospodina u tamnom odijelu koji se potpuno izdvaja iz svakodnevnog običnog (biljnog) svijeta. Njihovo je mišljenje da je grijeh ukloniti čempres bilo gdje, a osobito na groblju. Nezamislivo je da postoje vlasnici grobova kojima čempres smeta zbog smeća koje pravi. Zar je uopće moguće suhe čempresove iglice i češere nazvati smećem, a istodobno staviti na grob kič od plastičnog cvijeća? Paradoks i bezumnost našeg vremena!

Novoposađena stabla

Srećom, u zadnjih nekoliko godina na prostoru Općine posadio se veliki broj mladih stabala čempresa i valja vjerovati da će barem dio njih izrasti u uspravne velikane koje će uživati, ponosno baštiniti i o kojima će razmišljati idući naraštaji. Posebno se ističu mladi i snažni drvored čempresa na Novom i Starom groblju, ustrajni čempresi u parku Haludova koji ljepotom prkose svim okolnim nedaćama, dok ih je nažalost u okućnicama i među starim vikendicama Vrtače, Cuklićeva, Vantačića sve manje i manje. Ponovno se moramo vratiti i na malinskarski prvi čempres, vjesnika perivojne kulture, koji je i danas zelen i snažan, ali nevidljiv među kućama i tendama.

Iz svega navedenog, važno je razmisliti o prijedlogu lokalnih krajobraznih stručnjaka da se posebno zaštiti i naglasi drvored čempresa na Markatu, a stari čempresi na groblju sv. Apolinara uvrste kao prirodno i kulturno dobro u spomenike parkovne arhitekture. Znakovito je da je i dubašljanski akademik Branko Fučić odabrao svoje počivalište upravo uz jedan čempres.

Dakle, važno je čuvati i promicati značaj čempresa u krajobrazu Dubašnice i spriječiti nestajanje starih čempresa u ime proširenja prometnica ili groblja, nažalost primjera kojih smo i nedavno svjedočili. Nijedno stablo nema tako duboko korijenje i nijedna krošnja se ne uzdiže tako izravno prema nebu kao čempresova, zato je posebno životno i duhovno iskustvo slijediti njihove dubine i visine.

■■ Stablo koje je dugi niz godina obilježavalo vizuru Malinske, gledano s mora, bio je upravo čempres koji je rastao iza pošte.

NAŠI ZVONI ■ 21

KULTURA Brojni ljetni nastupi članova Kulturno-umjetničke udruge Dubašnica

Tanac na +30

F

olklorna sekcija Kulturno-umjetničke udruge Dubašnica tijekom ljeta najviše je „zaposlena” jer to je vrijeme kada se narodni običaji, domaći tanac i kanat, mogu pokazati na domaćem terenu pred „stranom” publikom. Osim prigodom obilježavanja općinskih i vjerskih blagdana – za Dan Općine (20. srpnja) i Magdalenjinu (22. srpnja), Folklorno društvo uveličalo je otvaranje Građevinskog centra Trgovine Krk u Sv. Vidu. Sopci Milčetić sudjelovali su u Kući dubašljanske baštine u Bogovićima, u predvečerje našeg zaštitnika, sv. Apolinara, na predstavljanju knjige Hrvatskoglagoljski notarijat otoka Krka – Notari Dubašnice. Članovi Folklorne sekcije nastupali su od Malinske do Porta, a pred kraj ljetne sezone održan je 20. i 21. kolovoza u Omišlju 62. Festival folklora otoka Krka. Iako se tom prigodom sudionici ne natječu, već je to smotra otočne pučke glazbe, krčkih tanci i narodnih nošnji, osim Festivalskog vijeća, Festival prati i stručna skupina – tijelo sastavljeno od stručnjaka (povjesničara, etnologa, folkloraša, muzikologa, melodiografa, i sl.) čija je zadaća pratiti i ocjenjivati nastupe, ali i savjetovati što treba doraditi i popraviti kako bi se očuvala otočna folklorna tradicija u njezinom najizvornijem obliku.

Prve festivalske večeri, tancom, kantom i sopnjom na sopelama, predstavilo se 12 starijih folklornih društava s cijelog otoka Krka. Folklorno društvo KUU Dubašnica tancalo je Tanac na halop, Prebir i Versi na zvukove sopela koje su sopli braća Nikola Milčetić i Anton Milčetić, a u pauzi prebira KUU Dubašnica predstavila se i domaćim kantom. Pjesmu Naranža se vetru molila izveli su kantadurice Vera Butković i Marija Cerović te kantadur Ivan Šabalja.

■■ Starija folklorna skupina na Festivalu folklora otoka Krka u Omišlju

NAŠI ZVONI ■ 22

Druge festivalske večeri, na omišljanskoj Placi, svoje korake i kanat pokazali su mlađi članovi 11 folklornih društava s otoka Krka. Naši mlađi folkloraši bili su među najbrojnijim društvima, što nam može biti na ponos.

Festivalom i druženjem s ostalim folklornim društvima našeg otoka, ljetna sezona privela se kraju. Počela je škola, a s njom usporedo i slobodne aktivnosti pa i ovim putem želimo pozvati djecu, mlade i one malo starije da se uključe u sekcije KUU Dubašnica – ritmika, moderni ples, folklor, škola sopela, zbor i kreativna radionica, jer za sve dobne skupine ima ponešto. Školarci će dobiti obavijesti u Školi, a ostale informacije daje tajnica Ljubica Depope. Nastavit će se s druženjem uz sopele u školskoj sportskoj dvorani utorkom, kako bi se još bolje naučili polka i mažurka, a možda i domaći kanat.

Doris ŠABALJA ■

■■ Kantaduri Marija Cerović, Ivan Šabalja i Vera Butković

KULTURA Galerija sv. Nikole

Šest ovogodišnjih programa

U

galeriji Turističke zajednice općine MalinskaDubašnica, Galeriji sv. Nikole, završena je ovogodišnja likovna sezona u kojoj je, kao i dosad priređeno šest programa. Izložbe su trajale od sredine mjeseca lipnja do sredine mjeseca rujna. Na nešto više od dvadesetak kvadrata bila su izložena tri slikarska ciklusa Ksenije Filipović, Marine Fernežir i Mirjane Karoline Koren. Slikaricama ovo nije bio prvi susret s Krkom, ali s malinskarskom publikom jest.

Grafičke otiske predstavila je Sunčana Simichen, a svoje skulpture od drva i željeza Elvis Berton.

Zavirili smo u Likovnu koloniju Vinorella koju svake jeseni organizira Vinarija Katunar. Posudili su nam radove te smo ih izložili u središnjem terminu. Među njima su bili zastupljeni naši slikari, Mirjana Zirdum i Željko Zima.

Možemo ustvrditi da je i ove sezone bila dobra posjećenost Galerije, posebno prilikom otvorenja. Naime, na svečanim likovnim otvorenjima okuplja se gotovo uvijek ista publika koju čine domaći ljudi i oni iz naših većih gradova, kojima je Malinska ljetno odredište. Vidi se i osjeća da prate naš rad, što nas ispunjava ubuduće još većom odgovornošću.

M. Ž. ■

G

ospodin Gerhard Schmid iz Obersiebenbrunna, austrijskog mjesta na tromeđi sa Slovačkom i Mađarskom, prvi je puta prije 40 godina došao u Vantačiće.

Smještaj je pronašao kod Petrice i Ivana Bogovića i od tada neprekidno, barem jednom godišnje, dolazi u Vantačiće na odmor.

Gerhard se zaljubio u Vantačiće i njegove domaćine te mu je on postao drugi dom, a obitelj Bogović nova obitelj. U Vantačiće je počeo dolaziti s tadašnjom suprugom Helenom, a sada mu pratnju radi supruga Angelika. Redoviti posjetitelji naše Općine jesu i njegove dvije kćeri, Nina i Andrea, te brojna rodbina i prijatelji od kojih neki dolazi već 15-20 godina.

Koliko Schmid voli obitelj Bogović i koliko se prilagodio njihovom životu, svjedoče uvijek zanimljiva druženja uz dobru kapljicu i zalogaj domaće hrane, ali i zajedničke aktivnosti poput vađenja krumpira, i sl.

Predstavnici Općine Malinska-Dubašnica i TZO Malinska-Dubašnica posjetili su gospodina Schmida i obitelj Bogović te su ga prigodno darivali i zaželjeli njemu, obitelji i prijateljima zdravlje, sreću i još puno lijepih godina u Vantačićima kod njihovih Petrice i Ivana.

Od 1. srpnja do 31. kolovoza 2016.

Vjenčani, rođeni i umrli VJENČANI U OPĆINI MALINSKA-DUBAŠNICA Sanja Senj i Franjo Volarić Arna Perić-Matthews i Darko Pavoković Sabina Sivić i Najim Burajić

ROĐENI (U RIJECI) I UPISANI U MATIČNIM KNJIGAMA Frida Mršić, kći Katarine i Saše iz Sabljići Arijan Džebić, sin Valentine i Elvedina iz Žgombići

UMRLI NA PODRUČJU OPĆINE MALINSKADUBAŠNICA I POKOPANI NA GROBLJIMA U OPĆINI MALINSKA-DUBAŠNICA Ludvik Kuhar – Malinska – Ljubljana* Josef Koller – Malinska – Austrija* Frida Baumgartner – Malinska – Italija* Romano Uravich – Malinska – Kršan* Miroslava Pufnik – Maršići – Zagreb* Anica Kraljić – Rijeka – Malinska, Novo groblje Estera Katunar – Malinska – Vrbnik* Cvijeta Pajalić – Malinska – Baška* Vasilije Vlaisavljević – Malinska – Zagreb* Tatjana Rehak – Malinska – Zagreb* Luise Lesica – SAD – Malinska, Groblje Miholjice Rita Vuolo – Malinska – SAD* Marijana Dolenc–Jerbić – Malinska – Zagreb* Frančiška Linardić – Krk – Malinska, Novo groblje Željko Marić – Malinska – Zagreb* Marija Fugošić – Malinska – Dobrinj* * preminuli u Malinskoj (u domovima za stare i nemoćne, turisti i sl.)

– pokopani izvan Općine Malinska-Dubašnica Izvor: Evidencija Matičnog ureda Malinska i grobne evidencije ■

Gerhard Schmid 40 godina ljetuje u Vantačićima

Nediljko VUČETIĆ ■

NAŠI ZVONI ■ 23

VIJESTI Swieciechowa u Poljskoj

Izlet u partnersku općinu

N

akon pet godina partnerstva, stigao je i prvi poziv da posjetimo središnju Poljsku, točnije Općinu Swieciechowa pored gradića Leszno u pokrajini Vielkopolska. Naša mala „ekspedicija” od 20-ak Dubašljana krenula je 26. kolovoza te proputovala 1.150 kilometara i punih 18 sati do odredišta. Idućih smo dana prisustvovali odlično organiziranim Dnima Swieciechowe, a 27. i 28. kolovoza sudjelovali u obilježavanju njihovog Dana Općine te mnoštvu sportskih i zabavnih manifestacija.

U tim su natjecanjima sudjelovale i momčadi iz Općine Malinska-Dubašnica. Naši su mladi momci u odbojci osvojili četvrto mjesto, a u balama smo bili viceprvaci. No, za večernju feštu, zabavu i pjesmu zasigurno smo dijelili prvo mjesto s domaćinima koji su se svojski potrudili da nam ugode u svakom pogledu. Glazbe, ugodnih i srdačnih razgovora, plesa i veselja nije nedostajalo do kasnih noćnih sati. Svima nam je bilo prekrasno, a bliskost i sličnost jezika, vjere i kulture svakog je sata postajala sve uočljivija.

Putovanje je bilo podosta naporno zbog duljine, ali i velikih gužvi jer Poljska je, osim što je veoma napučena, ujedno i jedno veliko gradilište autocesta. Čestitamo im što uspijevaju, za razliku od naše države, povući golema financijska sredstva za gradnju autocesta i ostale infrastrukture, čime dokazuju da EU s ozbiljnim partnerima radi dobar i svima koristan posao.

Našim domaćinima od kojih su mnogi već posjetili naš otok, a posebice načelniku Općine Mareku Lorychu te voditeljici društvenih djelatnosti Magdaleni Jaraczewskoj-Wieczorek, jedno veliko hvala za odličnu organizaciju i gostoprimstvo koje su nam pružili. Mislim da možemo reći našim dragim prijateljima da su na toplo Jadransko more kod svoje južne braće uvijek dobrodošli.

Dozabacenia na vispy Krk! Robert A. KRALJIĆ ■

■■ Čelnici partnerskih općina, slijeva nadesno, gradonačelnik Grosshabersdorfa Friedrich Biegel, predsjednik odbora za međunarodnu suradnju grada Aixe-sur-Vienne Jean Bernard Tigoulet, Robert Anton Kraljić, i domaćin – gradonačelnik Marek Lorych

■■ Malinskarska odbojkaška momčad uspješno je sudjelovala u sportskim natjecanjima.

Hvalevrijedna akcija

Voda za masline u Portu

P

unih šest godina čekanja i dogovora između Općine Malinska-Dubašnica i Udruge maslinara bilo je potrebno da se nađe sluha za projekt polaganja vodovodne mreže do jednog dijela maslinika u predjelu Porta. Kao Udruga želimo se zahvaliti načelniku Općine Malinska-Dubašnica Robertu Antonu Kraljiću koji je bez zadrške dao potporu tom projektu jer da nije prepoznao važnost vode u maslinicima i dan-danas taj bi cilj bio samo neostvarena velika životna želja.

Sigurno je to jedan od prvih takvih projekata na našim otocima o kojem mnogi poljoprivrednici samo sanjaju. Projekt je obuhvatio polaganje glavne cijevi Ø100 u dužini od 1.100 metara, postavljanje svih potrebnih priključaka, brojila i hidranata po cijeloj dužini i zatrpavanja kanala te dovođenja ceste u prvobitno stanje. Cijela je investicija stajala 272 tisuća kuna, od čega je 172 tisuće kuna financiralo poduzeće Ponikve, a 100 tisuća Općina Malinska-Dubašnica. Važno je reći da u iznos od 100 tisuća kuna ulazi i donacija maslinara koji

NAŠI ZVONI ■ 24

su uplatili svaki po 2.500 kuna za popravak ceste, dok je priključak na mrežu svakog pojedinačno stajao oko 3.300 kuna.

Kako turistička sezona donosi i određene izazove, pojavile su se i poteškoće s opskrbom vode kada je potrošnja vode naglo porasla u srpnju i kolovozu. Naime, voda je tekla samo u kasnim noćnim satima do ranih jutarnjih, čemu smo se morali prilagoditi kako bismo navodnjavali masline. Problem je zapravo u starom cjevovodu od Vile Rove do Porta koji je malog profila za današnju potrošnju i trenutne turističke kapacitete, ali i u visinskoj razlici od crpne stanice i predjela Režići u Portu pa je tako tlak u idealnim uvjetima iznosio maksimalno 2,5 bara.

O tome se razgovaralo s Općinom i Ponikvama i trenutno je u izradi projekt koji bi već za iduće ljeto riješio postojeće stanje. Time bi se stvorili uvjeti za proširenje vododovodne mreže i izgradnju cjevovoda prema Dvoranima jer je i u tome dijelu Porta veliki broj maslinika, te se nadamo da će se uskoro vodoopskrbom obuhvatiti svi maslinici u predjelu Porat.

Branko JUD ■

HUMORESKA

De nunca

T

uristička sezona se ne razlikuje previše od običnih sezona u Selu na marginama naše prosperitetne Općine.

Tu i tamo zabilježi se pojačan promet asfaltnom žilom kucavicom, ali u Selu nema botela, vinotela, integrirano-integralnih hotela, pa čak ni pansiona... Postoji jedna kuća s bazenom i dva apartmana, ali to više svjedoči o tapkanju u mraku seoskog vizionara Mirka, nego o konkretnom svjetlu u, figurativno rečeno, turističkom podrumu naše Općine. S obzirom na bogatstvo turističke ponude, turist u Selu može jedino zalutati, uglavnom i gotovo u pravilu tražeći prosperitetnije Selo Zi Mulom.

■■■

– Bonjour – gleda tako turist iz auta Jivića Makaka – Monsieur, excusez-moi, parlez-vous français?

– Naturatalamente, že komprens un peuks francuaus!

– Quel est le chemin le plus court pour Selo Zi Mulom?

– Ke? – pita Jivić Makako.

– Excusez-moi, est-ce la bon chemin pour Selo Zi Mulom?

– A Selo Zi Mulom! Aljeaz tut droit pur Valbiska et Mali Lošinj avek tajvizer! – reče Jivić Makako i opravda svoje poslanje na Zemlji.

– Merci beaucoup! – turistu se iz očiju lijeva zahvalnost u tolikim količinama da je čitatelju ovog teksta sumnjiv stereotip koji prati Francuze.

– De nunca! – odgovori Jivić Makako, ako ništa drugo, barem opravdavajući stereotipnu gostoljubljivost domaćeg čovika i Hrvata.

Pod hladom murve i s dnevnom dozom bevande

– Guten Tag – viri turist iz auta utišavajući svoj navigacijski uređaj koji je počeo govoriti da se nalazi u Baški, Baškoj Vodi – Sprechen Sie Deutsch? Können Sie mir bitte sagen, wo ist Selo Zi Mulom?

– Naturalamanete das ih dojč šprehen! Sie zuhen Selo Zi Mulom?

– Ja! Können Sie mir helfen? – s nadom će turist.

– Selbzstverštendlich. Du must gen gedore – ava mislin – gerade glajh nah Valbiska und mit Ferry nah Mali Lošinj.

– Wirklich Danke sehr! Danke, danke! Meine Verlobte erwartet mich in Selo Zi Mulom!

– De nunca! Ni nač!

■■■

– Добрый дечр! – mekim je naglaskom, otvarajući prozor na svom autu, turist poželio dobru večer Jiviću Makaku.

– Dobryj večer! – odgovori Jivić na latinici kao svaki domaći čovik i pravi Hrvat.

– Вы ґоворите на русском? – u nadi će turist.

– Njemogo ponimjau po-ruski u inat što istoričeski njet!

– Я турист. – promijenio je temu turist – Скажите, пожалуйста эта дорога ведёт в Cело C Портом, не так ли?

– C Портом?! Aha, Selo Zi Mulom, Eta doroga v Selo Zi Mulom. Pribljižitjenjood djesjati do dvadesetkati kilomjetrov, sljedujtje priama pervaja daroga naleva v Valibisky i s pazomje na Mali Lošinj.

– Благодарю Вас за помощь! – odgovori zadovoljni turist.

– De nunca! – odgovori Jivić Makako i opet opravda svoje poslanje na Zemlji.

Cijeli su dan pod hladom murve i s dnevnom dozom bevande Jivića Makaka promatrali Oni Koji Vode Selo Neslužbeno: naš neslužbeni poglavar Sela, Jure Lamarin – v. d. zamjenika neslužbenog poglavara Sela i Mirko – turistički vizionar. Neslužbeni poglavar Sela pustio je svoj karakteristični glas s uzice i pozvao Jivića Makaka da im se pridruži pod sjenu murve na jednu bevandu.

Selo Zi Mulom na Malom Lošinju

– Jiviću, reci ti nan, ki vrag to delaš? Ča bi ti otil da zaratimo zi Selo Zi Mulom?!

– Ava, moj poglavaru, strah me je da vas ne razumin. Ča van je!

– Znaš ti dobro ča nam je! Celi dan turistin govoriš kako je Selo Zi Mulom na Malon Lošinju!

– Da i ča onda?

Jure Lamarin je Jiviću objasnio da se Selo Zi Mulom ne može nalaziti na Malom Lošinju jer je Mali Lošinj grad, a da se otok zove Lošinj i da ne može na taj način obmanjivati ljude!

– Skužajte, ali već san štuf od ovih turisti! Ovdika pridu samo da pitaju kade je Selo Zi Mulom! Prčin in ja to Selo Zi Mulom! – uzrujano će Jivić Makako. Čim je čuo prčin i Selo Zi Mulom, intelekt je turističkog vizionara Mirka dobio nevjerojatni pogurnac, nevjerojatnu ideju! Zavjerenički se prignuo nad stolom i objasnio okupljenima svoj plan pokazujući pritom na Jivića Makaka. Neslužbeni poglavar i Lamarin su bili oduševljeni s nevjerojatnom zamisli. – Mirko, svaka ti čast, vero si vizijonar!

■■■

Sljedeći dan zaustavio se auto pred Jivića Makaka prema već prokušanom scenariju...

– Buongiorno! Scusami, parli italiano?

– Naturatalamente, tutaforca ijo parlo italijano. Čerkate Selo Zi Mulom, e vero?

– E vero, ma come fai a saperlo?

– E solo drito da kvi – pokaže rukom Jivić Makako na prepun brzo sklepani montažni ugostiteljski objekt s dva kemijska WC-a i neonskim natpisom ”Selo Zi Mulom”.

– Grazie mille, molto gentile! – reče turist i krene prema ”Selo Zi Mulom”.

– De nunca! Ni nač! – reče Jivić Makako i opravda svoje djelovanje u Selu.

Ivan DERMIČEK ■

NAŠI ZVONI ■ 25

DANI OPĆINE Jedrenje

U Malinskoj se jedri još bolje, s više poleta

■■ Polaznici Škole jedrenja 2016, na podjeli uvjerenja nakon klupske regate za klasu Optimist

J

esen je uvijek za sve turističke radnike doba kada se analiziraju protekla ljetna događanja i stvaraju planovi za novu turističku sezonu. Na takvim načelima aktivisti Jedriličarskog kluba Malinska, te na iskustvima ovogodišnje turističke i jedriličarske sezone, počinju planirati i pripremati novu jedriličarsku sezonu za 2017. godinu. Protekla je jedriličarska sezona bila odlična, uspješna i s puno događanja. Svi članovi JK Malinska uz pomoć čelništva Općine Dubašnica-Malinska i Komunalnog poduzeća Dubašnica, te u suradnji s Turističkom zajednicom općine MalinskaDubašnica, odradili su jednu dugu i odličnu sezonu. Školu jedrenja na čelu sa Zdravkom Furlanom i trenerima Nikolom Kraljićem i Vidom Kraljićem, te uz podršku brojnih aktivista, upisalo je 37 polaznika. Djeca čiji roditelji borave na području Općine, njih 18, bili su vrijedni polaznici i uspješno su završili Školu za klasu Optimist. Malo se moramo i pohvaliti,

bilo je čak sedam stranaca od 19 polaznika kojima roditelji žive izvan naše Općine. Podršku u animaciji učenika dala je i Milena Žic, ravnateljica Osnovne škole u Bogovićima sa svojim timom učitelja; hvala im. Škola jedrenja, kao što je poznato, nema sve potrebne tehničke uvjete za kvalitetan rad, ali entuzijazam i dobro organizirani sustav izobrazbe svih vještina jedrenja, nadomješten je stručnim radom ekipe učitelja jedrenja. Ova je sezona trinaesta po redu i rukovodstvo JK Malinska uspjelo je u tom razdoblju iznjedrili na stotine mladih jedriličara koji su već stasali u sposobne jedriličare.

U radu Škole pomagao je i iskusni jedriličar Nikola Jurić. Brojni turisti mogli su uživati u svih devet jedara koja su krasila svaki dan od 9 do 14 sati našu valu; konkretno sedam Optimista i dva Lasera koliko je izlazilo svaki dan, u više postava naše djece i gostiju.

G. ROŠIĆ ■

Aktualno

Jedrenje je identitet naše uvale

N

a otoku Krku sve se više raspravlja među sportskim aktivistima i rukovodstvima u sportskim klubovima da treba promijeniti postojeće stanje i analizirati koliko treba klubova u određenim sportovima. Npr. trebaju li tri nogometna kluba, pet jedriličarskih klubova, osam ribarskih klubova, itd. Jer, kriza, i možda apatija koja je zavladala u hrvatskom društvu pomalo nagriza entuzijazam i elan u radu sportskih klubova, te su sukladno tome i pitanja o potrebi smanjenja broja sportskih klubova, aktualizirana i u našoj sredini.

Rukovodstvo Jedriličarskog kluba Malinska raspravljajući o tome, zauzelo je stav da se pokušamo i dalje zalagati za postojeće stanje, da mladi uče jedriti u našoj uvali, s našim znanjem i sposobnostima. Smatramo da su jedra na našem malinskarskom moru dio naše turističke ponude i identiteta naše uvale. Godišnji budžet od 80 tisuća kuna koji se osigurava članarinom, donacijama darovatelja, vlastitim radom i proraču-

NAŠI ZVONI ■ 26

nom Općine Malinska-Dubašnica s 60 tisuća kuna, smatramo da je opravdano investiran novac.

Veliki nam je problem zastarjela oprema od sedam Optimista koja se mora zamijeniti novim ili barem mlađim plovilima. I dva Lasera su izvan svake razine za vježbanje, a kamoli da bi bili za natjecanja. Usprkos tomu mi želimo raditi u ovom Klubu i vjerujemo da ćemo uspjeti prebroditi sve te poteškoće.

Budimo ponosni na naše mlade Dubašljane i očekujmo da će oni možda za nekoliko godina postati naši vrijedni reprezentativci i olimpijci u jedrenju te da će krenuti stopama starijih natjecatelja.

Iz Malinske je krenuo Petar Radić, kasniji prvak Kraljevine Jugoslavije u davnoj 1939. godini; nastojmo da se povijest ponovi. Sezona 2016. bila je puna doživljaja i ugođaja s našim jedrima što su nam omogućili članovi JK Malinska, istodobno pridonoseći povećanju kvalitete turističke ponude u malinskarskoj uvali.

Gita ROŠIĆ ■

SPORT Kup Dubašnice

131 jedriličar na regati krstaša

U

Malinskoj je 20. i 21. kolovoza organizirana tradi­ cionalna regata krstaša 18. Kup Dubašnice koja se boduje za Kup Hrvatskog primorja i Kup Kvarnera.

Na regati je sudjelovalo 32 krstaša koji su u dva plova svojim jedrima ukrasili horizont naše uvale. Jedrio je 131 jedriličar. Regatu je vodio Ivan Mršić, a posebno se treba zahvaliti Ivanu Petršoriću, direktoru Komunalnog društva Dubašnica i Nediljku Vučetiću, direktoru Turističke zajednice općine Malinska-Dubašnica, koji su sa svojim timovima pomagali u organizaciji. U večernjim je satima na Malom mulu Turistička zajednica organizirala koncert klapa, s kojima su nastupali Đani Stipaničev i Antonela Malis.

Iz JK Malinska na regati su sudjelovali: Malinska – skiper Nikola Jurić (pobijedio je u Grupi VII), Ivan – skiper Zdenko Cerović, Curica – skiper Ivica Rošić, Furlanka – skiper Zdravko Furlan, Leda – skiper Vladimir Njegovan, Lastavica – skiper Boris Majcen.

Jedriličarski klub Malinska, iako mali kolektiv i gotovo neprimjetan među velikim jedriličarskim događajima i klubovima, postao je Klub koji se profilirao kao uspješan, na čemu se mora zahvaliti entuzijastima u Klubu, ali i svesrdnoj podršci općinskih čelnika, Turističkoj zajednici i komunalnom poduzeću. Očito je da smo svi skupa shvatili važnost jedrenja kao odgojnog modela za naše najmlađe poletarce i buduće dobro odgojene građane naše Općine.

G. ROŠIĆ ■

■■ Krstaši na Kupu Dubašnice

Rukomet

Međugorje za početak sezone

L

jetni odmor u Rukometnom klubu Omišalj prvi su prekinuli dječaci 2002. godište koji su se pripremali za već tradicionalni odlazak na turnir u Međugorje. Prvu su utakmicu na turniru igrali protiv momčadi iz Dubrovnika te slavili s rezultatom 14:8. Uspješni su bili i protiv momčadi iz Čakovca, dok su poraženi od Metkovića. Velika im je bila čast igrati protiv vršnjaka iz RK Prvo plinarsko društvo Zagreb koji su bili bolji od naših i ostavili nam, kao utjehu za poraz, borbu za 3. mjesto. U toj smo utakmici pobijedili momčad iz Čapljine rezultatom ■■ Dječaci RK Omišalj s vršnjacima iz RK PPD Zagreb

17:13 i time osvojili brončanu medalju. Ponosni na osvojenu medalju i duhovno okrijepljeni čekaju natjecanje u Županijskoj ligi. Ženska seniorska momčad, osvojivši 1. mjesto u 3. Hrvatskoj rukometnoj ligi, priprema se za natjecanje u 2. ligi što je povijesni uspjeh Kluba. Djevojke su počele s pripremama sredinom mjeseca kolovoza i redovito treniraju svaki dan te iščekuju natjecanje koje počinje početkom mjeseca listopada kada će ugostiti momčad Rudara iz Labina.

Milica ALAJBEG ■

SPORT Sportski ribolov

■■ Osvajači odličja na 22. Trofeju svetog Apolinara

Čižićari najbolji

K

ao i svake godine, tijekom ljetnih mjeseci Sportsko ribolovna udruga Lastavica pojačala je svoje aktivnosti. Posebno treba izdvojiti natjecanja u sportskom ribolovu: tradicionalni Trofej sv. Apolinara koji je ove godine organiziran 22. put, te Kup Čavlena 21. put.

Trofej sv. Apolinara održan je 23. srpnja u sklopu proslave Polinarove, Dana Općine Malinska-Dubašnica. To je juniorsko natjecanje za djecu do 16 godina na kojem su ove godine sudjelovala 22 natjecatelja iz šest klubova s otoka Krka: Arbun iz Punta, Čavlena iz Poljica, Čikavica iz Šila, Lovrata iz Krka, Vela Sten iz Čižića i domaćin Lastavica iz Malinske. Nakon vaganja ulovljene ribe proglašeni su pobjednici. Najviše je ribe ulovila Klara Crnčić iz Vele Sten. Drugo je mjesto pripalo Ma-

rinu Čaljkušiću iz Lastavice, dok je treće mjesto osvojio Danijel Lončar iz krčke Lovrate. Što se tiče momčadskog poretka, Čižićari su bili najuspješniji: momčad Vela Sten 1 u sastavu Klara Crnčić i Dino Karić osvojila je prvo mjesto, dok je momčad Vela Sten 2 u sastavu Elma Sinanović i Marin Mihajić osvojila drugo mjesto. Brončana medalja pripala je ekipi Lovrata 2 iz Krka koju čine David Kosić i Gabrijel Bajčić.

Pehare i medalje najboljima dodijelio je direktor Turističke zajednice Općine Malinska-Dubašnica Nediljko Vučetić.

Ivan ŠAMANIĆ Snimio Milovan KIRINČIĆ ■

Kup Čavlena

Marino Čaljkušić i Ivan Šamanić osvojili prva mjesta

U

subotu, 27. kolovoza, održan je Kup Čavlena – prijateljsko natjecanje u ribolovu čije se domaćinstvo svake godine izmjenjuje između tri kluba: Čavlena iz Poljica, Poteljan iz Brsca i Lastavica iz Malinske. Ove su se godine natjecala 24 ribolovca iz ta tri kluba; 12 u juniorskoj, te 12 u seniorskoj konkurenciji, a domaćin je bila Čavlena iz Poljica.

Juniori su lovili s obale, a seniori iz barki.

Prvo je mjesto u juniorskoj konkurenciji osvojio Marino Čaljkušić s ulovljenih šest riba, ukupne težine 266 grama.

Drugo i treće mjesto osvojili su Josip Prendivoj i Laura Milohnić. Momčadski pobjednici među juniorima su iz Čavlene: Josip Prendivoj i Ivan Prendivoj. Drugo je mjesto pripalo momčadi Lastavice u sastavu Marino Čaljkušić i Luka Čalj-

NAŠI ZVONI ■ 28

kušić. Treće su mjesto u momčadskoj konkurenciji osvojili Karlo Jurasić i Laura Milohnić. Ulov je bio skroman, ali najbolji su pokazali da se ipak može uloviti pokoja ribica.

U seniorskoj je konkurenciji prvo mjesto osvojio Ivan Šamanić s ulovljenih 30 riba, ukupne težine 2.480 grama. Drugi je Igor Dragoljević, a treće je mjesto osvojila jedina natjecateljica, već tradicionalno dobra Matea Šamanić. Momčad Lastavice u sastavu Ivan Šamanić i Matea Šamanić uvjerljivo se plasirala na prvo mjesto. Druga je također momčad Lastavice – Igor Dragoljević i Drago Zovko, dok je treće mjesto pripalo momčadi Čavlene u sastavu Mihovil Prendivoj i Tomislav Prendivoj.

Ivan ŠAMANIĆ ■

SPORT Mali nogomet

Prvi poraz nakon više od godinu dana

N

ogometaši Malonogometnog kluba Malinska-Dubašnica nastupili su 17. i 18. srpnja u Novom Vinodolskom na turniru Novi kids 2016. u dvije kategorije.

U kategoriji 2003. godište, U13, nastupilo je 12 momčadi podijeljenih u četiri grupe. Prvu smo utakmicu igrali protiv NK Vatrogasac i pobijedili s 4:0, dok su nas u drugoj utakmici porazili kasniji pobjednici turnira – NK Gospić s 2:1. Ovo je bio prvi poraz naše momčadi u više od godine dana.

U kategoriji 2005. godište, U 11, nastupilo je šest momčadi u dvije grupe. U prvoj utakmici porazio nas je NK Vatrogasac s 3:1, ali je momčad imala minimalno tri starija dečka, pa je zbog toga utakmica registrirana 3:0 za nas. U drugoj utakmici pobijedio nas je s 5:0 Zagreb Čarli i kao drugoplasirani ušli smo u polufinale. Drugog dana izgubili smo polufinale od momčadi NK Nehaj s 2:0. U utakmici za treće mjesto opet je od nas bio bolji Zagreb Čarli s rezultatom 6:5.

Z. B. ■

■■ Momčadi Malonogometnog kluba Malinska-Dubašnica, 2003. godište: Dalibor Gajzler, Luka Šušnjar, Fran Matas, Antonio Blažanović, Niko Gajzler, Noa Miš Mešić, Andro Babić, Patrik Bajčić (stoje), Marin Cvrtila, Zvonimir Katalinić, Matija Badurina, Jurica Bubnjić, Franjo Lazar (čuče)

■■ 2005. godište: Sergej Knežević, Matija Turčić, Filip Šplehar, Hrvoje Turk, Luka Bajčić, Mario Gašpar (stoje), Marko Peranović, Marko Gajzler, Toni Šamanić, Emanuel Pribanić (čuče)

Stolni tenis

Egzibicijski stolnoteniski turnir „na Lastavici”

U

Malinskoj je prvi put, 31. srpnja, organiziran egzibicijski stolnoteniski turnir na otvorenome. Na lokalitetu Lastavica uz more postavljeni su stol i zaštitne stolnoteniske ograde, tzv. „arene”. Zahvaljujući našoj vrijednoj trenerici Mateji Magličić šest vrhunskih hrvatskih stolnotenisačica klubova Crikvenica i TIS-ritmo iz Zagreba održale su pred brojnom publikom mečeve za pamćenje. Vrlo smo im zahvalni na uloženom trudu i pomoći u ovoj promidžbi stolnog tenisa sa željom da nam se opet vrate, ne samo prigodom ovakvih događanja, nego i tijekom godine kako bi nam pomogle u podizanju kvalitete igranja naših mlađih uzrasta. Nakon završenog turnira svi su se sudionici zadržali u ugodnom zajedničkom druženju.

Vibor OLIVARI i Čedomir MILER ■

■■ Sudionice egzibicijskog turnira na otvorenom: Ida Jazbec, Nataša Skočilović, Mateja Magličić, Diana Pečanić, Iva Košuljandić i Vanja Kosagov

NAŠI ZVONI ■ 29

SPORT Stolni tenis

Međunarodni turnir privukao 53 stolnotenisačica i stolnotenisača

U

školskoj dvorani u Bogovićima održan je 31. srpnja 5. Međunarodni stolnoteniski turnir Malinska open. U pet starosnih kategorija sudjelovalo je ukupno 53 vrsnih stolnotenisačica i stolnotenisača iz Hrvatske, Slovenije i Njemačke.

U kategoriji do 12 godina prvo je mjesto osvojio Lukas Simčić koji je u finalu pobijedio našeg člana Adrijana Šantića.

Treće su mjesto podijelili članovi STK Malinska Dubašnica Ivan Šabalja i Alen Šebelja.

U kategoriji od 13 do 18 godina treće su mjesto podijelili naš najbolji igrač Leonardo Šplehar i Borna Petek.

Klub Malinska-Dubašnica imao je dostojne predstavnice i u završnim borbama ženske konkurencije. Treće je mjesto Dijana Rijetković podijelila s Ivonom Štriga, dok je četvrto mjesto osvojila Ivana Lesica. Organizatori su vrlo zadovoljni brojem prijavljenih sudionika kao i kvalitetom odigranih mečeva.

Zahvaljujemo na sudjelovanju svim sudionicima turnira, pogotovo rukovodstvima prijateljskih stolnoteniskih klubova Opatija i Crikvenica koji su organizirali dolazak svojih natjecateljica i natjecatelja. Također i sponzorima te marljivim članovima STK Malinska-Dubašnica iz Malinske i Krka koji su još jednom dokazali sposobnost besprijekorne organizacije najzahtjevnijih stolnoteniskih događanja na otoku Krku, čak i usred ljeta kad su gotovo svi otočani prezaposleni sa svojim turističkim obvezama. Posebno zahvaljujemo Općini Malinska-Dubašnica i TZO Malinska-Dubašnica koji nas stalno prate i pomažu u svim našim aktivnostima.

Vibor OLIVARI i Čedomir MILER ■ ■■ Brončani Leonardo Šplehar

NAŠI ZVONI ■ 30

Streljaštvo

Martini Milčetić i Andreju Krstiniću medalje na Europskom prvenstvu

O

d 9. do 15 srpnja u Zürichu je održano 12. Europsko prvenstvo u gađanju samostrelom FIELD. Za reprezentaciju Hrvatske iz Duba su nastupili Martina Milčetić i Andrej Krstinić.

Nakon dolaska u Švicarsku uslijedilo je tradicionalno natjecanje uoči Prvenstva Europe, odnosno Kup domaćina – City Cup of Zürich, koje je natjecateljima, ali i organizatorima,

■■ Martina Milčetić i Andrej Krstinić sa osvojenim medaljama na Europskom prvenstvu ■■ Na turniru su sudjelovali stolnotenisačice i stolnotenisači iz Hrvatske, Slovenije i Njemačke

SPORT poslužilo za provjeru da li je sve spremno za najveći ovogodišnji događaj samostreličara u Europi. U seniorskoj je konkurenciji pobijedio Domagoj Pereglin s 864 pogođena kruga dok je Andrej Krstinić pogodio 860 i zauzeo drugo mjesto.

Kod kadetkinja Martina Milčetić bila je sedma sa 794 kruga.

Nakon dana odmora uslijedila su momčadska natjecanja.

Natjecatelji muške seniorske momčadi Hrvatske u sastavu Domagoj Pereglin, Andrej Krstinić i Marijan Kajfeš pogodili su 2.579 krugova što je bolje od aktualnoga svjetskog rekorda, međutim na ovom natjecanju nedovoljno za osvajanje zlata. Naime, još bolje, 2.588 krugova, pogodila je reprezentacija Njemačke čime se njihov rezultat vrednuje kao novi svjetski rekord. Ipak, osvojeno srebro u ovom slučaju uistinu ima zlatni sjaj.

Novi vrijedan uspjeh na ovom je natjecanju ostvarila Martina Milčetić. U natjecanju kadeta u momčadskoj konkurenciji, Martina je dobrim gađanjem pripomogla hrvatskoj reprezentaciji, u kojoj su još nastupili Stjepan Borak i Oliver Mofardin.

Osvojili su prvo mjesto te se Martina u svojem debitantskom nastupu na nekom velikom natjecanju okitila zlatom.

Idućeg dana nastavilo se natjecanje u pojedinačnoj konkurenciji. Prvih osam mjesta koji vode u finale ostvarili su Andrej i Martina u seniorskoj, odnosno kadetskoj konkurenciji. Finalna gađanja održana su posljednjeg dana natjecanja kada su Andrej i Martina osvojili konačnih pet mjesta u svojim kategorijama.

Andrej Krstinić, aktualni svjetski prvak, ovim je rezultatom i pogođenim ukupno 1.801 krugom, potvrdio kako spada u sâm svjetski vrh discipline samostrel FIELD. Martina Milčetić jako je dobro iskoristila pruženu priliku te je svakoga dana gađala bolje pogotke što će joj uz momčadsko zlato sigurno dati dodatnu snagu i motiv za napredak i ostvarivanje još boljih rezultata u nastavku karijere.

Uz iskrene čestitke Martini i Andreju, spomenimo kako je reprezentacija Hrvatske na ovom Europskom prvenstvu osvojila najveći broj medalja od svih sudionika, ukupno 10 od čega šest zlata, dva srebra i dvije bronce.

Nediljko VUČETIĆ ■

Upisi novih članova u Športski streljački klub Dub

P

očetkom nove školske godine započeli su treninzi strijelaca kao i upisi novih članova u Športski streljački klub Dub. Vrata streljane otvorena su radnim danom od 17 do 20 sati.

Tijekom nadolazećeg razdoblja u suradnji s Osnovnom školom Malinska-Dubašnica organizirat će se škole streljaštva o čemu će se učenici pravodobno informirati.

Za sva dodatna pitanja može se kontaktirati trenera Deana Vignjevića na mobitel 095 90 31 316, ili na službeni e-mail kluba: sskdubmalinska@gmail.com.

N. V. ■

Kickboxing

Ela Znaor i Luka Bajčić najbolji mladi sportaši Općine Malinska-Dubašnica u 2015. godini

E

la Znaor i Luka Bajčić nagrađeni su u povodu Dana Općine 20. srpnja za ostvarena postignuća na međunarodnim i državnim natjecanjima u protekloj godini. Ela je na Europskom prvenstvu u Španjolskoj osvojila treće mjesto u light contactu među starijim kadetkinjama, a Luka je osvojio treće mjesto na državnom prvenstvu u point fightingu među mlađim kadetima. Nagrade su im na svečanoj sjednici uručili općinski načelnik Robert Anton Kraljić i predsjednik Općinskog vijeća Zdenko Cerović. Sa sportašima su bili predsjednik Kluba Anton Žgombić i trener Predrag Znaor.

■■ Anton Žgombić, Luka Bajčić, Ela Znaor i Predrag Znaor

■■■ Ana Znaor je 18. lipnja osvojila dva zlata i srebro na međunarodnom kickboxing turniru u Bremenu. Bila je najbolja u pojedinačnoj konkurenciji među seniorkama u point fightingu i light contactu, a kao članica međunarodnog tima je zaslužila ekipno drugo mjesto.

■■■

Ela Znaor je od 28. kolovoza do 3. rujna sudjelovala u sastavu hrvatske kickboxing reprezentacije na Svjetskom kadetskom prvenstvu u Dublinu (Irska). Nastupila je u point fightingu i light contactu među starijim kadetkinjama do 55 kilograma. Nažalost, Ela nije uspjela doći do medalje te je u obje discipline zauzela 9. mjesto. Ela je čitavo ljeto svakodnevno naporno trenirala i objektivno je bolja natjecateljica od svojih suparnica, ali se tri dana prije odlaska na prvenstvo razboljela te nije bilo dovoljno vremena za oporavak. Na prvenstvu je nastupilo oko 1.850 natjecatelja iz 45 država. U Elinoj pratnji je bio njezin otac i trener Predrag Znaor.

P. Z. ■

NAŠI ZVONI ■ 31

LIJEČNIK SAVJETUJE Piše Ratko GAŠPAROVIĆ, dr. med.

(3)

Redovito treba spavati 7-8 sati N

ekadašnji hrvatski glumac Zvonimir Rogoz dao je sinu sljedeće pisane savjete:

1.

2.

3.

4.

5.

Nemoj gubit noći uzalud.

Uvijek nešto radi, makar bilo beskorisno.

Svaki dan hodaj uspravno i čvrsta koraka.

Jedi sve, ali umjereno i ne predobro.

Popij čašu dobrog vina, bit će ti lijek; dvije će ti štetiti, tri su otrov.

6. Nikad nemoj pušiti.

7. Budi umjeren u ljubavi pa ćeš dugo uživati u njoj.

Način života, uz dobru genetsku podlogu, omogućio mu je dug i kvalitetan život, do 101. godine, a sina je dobio u 92. godini. Nakon što sam doznao za ove savjete, shvatio sam zašto sam prema tom čovjeku gajio duboko poštovanje. Ovo pišem sa željom da vam život bude što kvalitetniji, a time i dulji. Uvjete morate ispuniti jer ništa, pa ni zdravlje, ne događa se slučajno.

Pokušajte prihvatiti zdrave navike koje još nemate. Pokušavajte sve do konačnog uspjeha. Neuspjeh postaje neuspjeh, samo ako ne pokušate ponovno.

Ako zanemarujemo spavanje, posljedice mogu biti kobne

Redovito spavajte 7-8 sati, naspavajte se. Odraslom čovjeku prosječno treba 7,5 sati sna. Osobe koje spavaju manje od 7 ili više od 8 sati slabijeg su zdravlja. San je prijeko potreban kao i hrana, voda i zrak. Dok spavamo, regeneriramo se i pripremamo za sljedeći aktivni dan. Ako zanemarujemo spavanje, posljedice mogu biti kobne. Nedostatkom sna od samo 1,5 sati pažnja se smanjuje za jednu trećinu, što povećava rizik od pogrešnog prosuđivanja, fizičkih ozljeda. Neki smatraju da je jedan od najčešćih uzroka prometnih udesa usporena reakcija zbog nedostatka sna, što dovodi do povećanja krvnog tlaka, hormonalnog disbalansa, glavobolje, debljanja, smanjenje pažnje, depresivnosti, nemira, anksioznosti, iritabilnosti, poremećaja srčanog ritma. Povećava se rizik za srčane bolesti i šećernu bolest. Već nakon 36 sati bez sna dolazi do apatije i praznine u sjećanju. Nakon 48 sati tijelo uključuje obrambene mehanizme poput mikrosna u trajanju od djelića sekunde ili minuta. Osoba kao da je u nesvijesti, a nakon buđenja je dezorijentirana. Osim toga, osoba često ne reagira na vanjske podražaje. Ne uočava što se događa. Nakon 72 sata dolazi do oštećenja govora i pojave halucinacija. Zaspat će i ako je životno ugrožena. Smatra se da bismo umrli nakon 11 dana bez sna.

Ljudi koji rade duboko u noć i malo spavaju, slove kao vrijedni. Suvremeni način života nas prisiljava da radimo iznad mogućnosti, što u konačnosti dovodi do sloma. Radimo i dalje iako osjećamo potrebu za odmorom i snom. Da bismo izdržali, „dobro” nam dođu stimulansi poput lijekova, energetskih napitaka, kave, pravog čaja i slično, što samo pogoršava problem umjesto da ga rješava.

Savjeti za dobro spavanje

Često nas muči besanica. Nerviramo se što ne možemo zaspati. Pokušavamo s lijekovima koji dugoročno pogoršavaju stanje. Jedini pravi lijek protiv nesanice je – naspavati se. No, lakše je to reći nego učiniti. Evo nekoliko savjeta:

• Do pronalaska struje ljudi nisu noć „pretvarali” u dan. Zalaskom sunca i dolaskom noći smanjivali su aktivnosti i umorni od tjelesnog rada rano su lijegali i bezbrižno zaspali. Naš cirkadiurni ritam (bioritam) prilagođen je dan-noć mijeni.

Jednom mi je jedna mudra starica, objašnjavajući njezino poimanje zdravlja, rekla kako moramo živjeti sa suncem: „I mi moramo kako ono, i zgoru i zdolu!” Rekla je i da moramo počinuti kad se umorimo, ali i ne pustiti za jutro ono ča moremo napravit danas.

• Ne radite iznad svojih mogućnosti. Kako odmiče dan, smanjujte aktivnosti. U krevet treba najmanje 8 sati prije no što se moramo ustati. Najbolje je lijegati između 21,30 i 22,30 (zimsko računanje vremena). Probudit ćete se naspavani bez budilice. Sve što kasnije liježete, teže ćete zaspati.

• Dobro je ne jesti i ne piti 2-3 sata prije spavanja.

• U spavaćoj sobi prigušite svjetlost i zvukove (ne gledajte TV, ne radite i ne jedite).

• Svakako zaslužujete kvalitetan madrac i posteljinu, jer više od 25 godina provedemo u krevetu.

• Temperatura u sobi neka bude oko 17 oC. • Ne nervirajte se ako povremeno ne možete zaspati. Lako ćete otkriti uzrok.

• Poželite si miran san i sretan sutrašnji dan. Kad vam to prijeđe u naviku bez prisile, uvjerit ćete se da je djelotvorno.

I na kraju. Uz dovoljno umne i tjelesne aktivnosti, treba nam dovoljno sna, odmora i razbibrige. Poslijepodnevni odmor dvadesetak minuta uobičajen je na Sredozemlju. Španjolci ga zovu – siesta. Ako ga ne koristite, pokušajte, uvjerit ćete se u njegovu korisnost. I nemojte gubiti noći uzalud. Iza uzalud izgubljene noći slijedi uzalud izgubljen dan.

Ratko Gašparović, dr. med; specijalist medicine rada živi i radi na otoku Krku od 1975. godine. Do 1990. godine radio je u Domu zdravlja, potom je vodio privatnu ordinaciju Medicine rada i sporta. Od 2004. godine bio je voditelj Ispostave Krk, a od 2010. godine i zamjenik ravnatelja za medicinska pitanja Doma zdravlja Primorsko-goranske županije, do umirovljenja 2013. godine.

Više od 25 godina proučava i promiče zdravlje i zdrav način življenja pisanom riječi, radio i TV emisijama. Autor je knjige Zdravlje i kako ga sačuvati (Sedam navika za bolji, do 30 godina dulji i jeftiniji život). Trenutno vodi projekt Manje kila, više zdravlja u organizaciji Udruge umirovljenika Punat, pod pokroviteljstvom Crvenog križa Krk i Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske.

Na ovim stranicama pisat ćemo o zdravlju, a ako stanovnici naše Općine iskažu interes mogući su i programi poboljšanja zdravlja, sprječavanja i uspješnijeg liječenja bolesti. (Tel. 098 369 004)