ARHIVSKI GLASNIK
INFORMATIVNI BILTEN DRU[TVA ARHIVISTA SRBIJE Decembar 2007. Broj 1
U SUSRET ZAKONU O ARHIVSKOJ GRA\I I ARHIVSKOJ SLU@BI dlukom Ministarstva kulture Republike Srbije, br. 119-01109/1007-02, od 3. avgusta 2007. godine, imenovana je radna grupa za izradu Nacrta zakona o arhivskoj gra|i i arhivskoj slu`bi. Za predsednika radne grupe imenovan je dr Miroslav Peri{i}, direktor Arhiva Srbije, a za ~lanove su imenovani: dr Branka Prpa, direktor Istorijskog arhiva Beograda, Miladin Milo{evi}, v.d. direktor Arhiva Srbije i Crne Gore, prof. dr. Qubodrag Dimi}, Filozofski fakultet Beograd, Katedra za istoriju Jugoslavije, prof. dr. Miroslav Jovanovi}, Filozofski fakultet Beograd, Katedra za op{tu savremenu istoriju, dr Svetozar Rajak, LCE, London, Vera Filipovi}, arhivski savetnik, Arhiv Srbije, Svetlana Axi}, vi{i arhivista, Istorijski arhiv Beograda, Nada Beri}, arhivski savetnik, Arhiv Vojvodine, Milan Jak{i}, direktor Istorijskog arhiva Pan~eva, Zoran Bekvalac, direktor Istorijskog arhiva Sombora, Blagomir Bi{evac, arhivski savetnik, Istorijski arhiv Kraqeva, Aleksandar Erdeqanovi}, direktor Arhiva Kinoteke, Donka Avramovski-Velovan, na~elnik Odeqewa za za{titu kulturne ba{tine u Ministarstvu kulture i Tatjana Boji}Juri}, savetnik za normativne poslove u Ministarstvu kulture. Zadatak radne grupe bio je da pripremi Predlog nacrta zakona o arhivskoj gra|i i arhivskoj slu`bi kojim bi se izvr{ilo uskla|ivawe postoje}eg pravnog sistema o arhivskoj gra|i i arhivskoj slu`bi sa teku}im dru{tvenim potrebama, kao i savremenim doma}im i svetskim iskustvima u toj oblasti. Radna grupa zapo~ela je rad 6. septembra 2007. godine na sastanku koji je odr`an u prostorijama Arhiva Srbije. Tom prilikom govorilo se o zna~aju dokumenta i arhiva, o redefinisawu dru{tvenih shvatawa o zna~aju arhivske gra|e i istorijskih istra`ivawa, kao su{tinskog elementa, o oblikovawu istorijske svesti i nacionalnog indentiteta. Ukazano je da novim zakonom treba da bude utvr|en status Arhiva Srbije kao dr`avne, nacionalne ustanove od posebnog dru{tvenog zna~aja i ustanove od izuzetnog zna~aja, te da se odredi wegov polo`aj kao centralne arhivske ustanove sa odgovaraju}im stru~nim nadle`no-
O
Blagomir Bi{evac stina, u odnosu na sve druge institucije ovog tipa (SANU, Vojska, Crkva i dr.). Potrebno je da status Arhiva bude utvr|en zakonom na na~in koji mu omogu}ava da bude „ravnopravan partner” sa dr`avom, odnosno da zakon, obezbe|uju}i adekvatne pravne instrumente, jasno defini{e sposobnost Arhiva da na stru~nom planu odlu~uju}e uti~e na odnose dr`ave prema dokumentu kao i na podizawe svesti dr`avnih organa o zna~aju dokumenta i arhiva. Od presudnog je zna~aja da zakon dosledno utvrdi striktnu obavezu dr`ave da na adekvatan na~in finansira arhive, ~ime bi bilo ukinuto dotada{we, po mnogo ~emu nepovoqno re{ewe, prema kome je finansirawe prepu{teno lokalnim samoupravama. Posebno se govorilo o edukaciji i edukativnoj aktivnosti arhivskih ustanova, o obrazovawu kadrova, o nadle`nosti arhiva nad stvaraocima arhivske gra|e, teritorijalnoj nadle`nosti (poput televizijskih ku}a, novinskih ku}a, privatnih preduze}a i sl.). Zakon treba da reguli{e ko vodi registar privatnih imalaca koji stvaraju gra|u od javnog zna~aja. Govorilo se dosta o samom definisawu dokumenta u naj{irem smislu, o tehnolo{kom razvoju (softveri) i regulisawa prava licenci (trenutno ih niko ne izdaje), ko }e izdavati licence (Ministarstvo ili Arhiv?). Dosta se govorilo o arhivisti~koj terminologiji i digitalizaciji, o standardizaciji (ISO standardu i ostalo). Standardi
koji va`e u javnim arhivima treba da se nametnu i privatnim arhivima, da se jasno odredi {ta je javno, {ta privatno, {ta li~no. Na poseban se na~in govorilo o Kinoteci kao specifi~noj tematskoj oblasti u domenu za{tite. Osim ovog zakona, radna grupa je raspravqala o Nacrtu zakona o kulturi koji je bio na javnoj raspravi sve do 24. oktobra ove godine. Ista je bila mi{qewa da je najnovija radna verzija dobra osnova za dono{ewe zakona za sve subjekte u kulturi i umetnosti. Zakon treba dopuniti i, u nekim segmentima, izmeniti, posebno u vezi sa polo`ajem ustanova koje su od posebnog interesa kao {to su arhivi. Isti su odgovorni za za{titu kulturnih dobara i moraju imati zna~ajna finansijska sredstva za svoj rad i svaku drugu brigu dr`ave. Za razliku od brojnih ustanova kulture, arhivi obav-
Potrebno je da status Arhiva bude utvr|en zakonom na na~in koji mu omogu}ava da bude „ravnopravan partner” sa dr`avom qaju i poslove dr`avnog organa, na osnovu kojih pojedinci ostvaruju izvesna gra|anska prava (denacionalizacija, povra}aj imovine oduzete konfiskacijom, rehabilitacije i dr.). Ministarstvu kulture Srbije svoje primedbe na Nacrt zakona o kulturi, radna grupa za izradu Predloga nacrta zakona o arhivskoj gra|i i arhivskoj slu`bi uputila je u pismenoj formi 22. oktobra 2007. godine. Radna grupa u u`em sastavu (Zoran Bekvalac, Milan Jak{i}, Svetlana Axi}, Blagomir Bi{evac, Nada Beri} i Vera Filipovi}) zadu`ena je da na osnovu dosada{weg rada sa~ini pre~i{}eni tekst Predloga i u isti unese sve dosada{we sugestije i primedbe, i taj posao je u toku. Blagomir Bi{evac Istorijski arhiv Kraqevo