Ludbreške novine broj 183 by Centar za kulturu Ludbreg

LIST GRADA LUDBREGA

BESPLATNI PRIMJERAK

BROJ 183 / GODINA XVII.

29. SRPNJA 2022.

KAK JE BILO NEGDA

str. 16.

Uprizorili ručnu žetvu pšenice

str. 6.

LUDBREG DOBIVA PROSLAVILI 45 STEM CENTAR GODINA RADA Odobren projekt LORI vrijedan preko 22 milijuna kuna. str. 3.

1977. godine utemeljena je Zajednica tehničke kulture Ludbreg. str. 12.-13.

FIZIR KUP

BONSAI NA OTOKU Pokazali kako se njeguje malo drvce. str. 9.

'Djeci ćemo pružiti mogućnost da kroz praktičan rad vide što prirodne znanost mogu pružiti'

'Kako bi ZTK kao takva bila uspješna udruga potrebno je imati vrijedne članove i vodstvo'

Sudjelovala 24 natjecatelja od čega četvorica Ludbrežana str. 22.

AK T UALNO

29. srpnja 2022.

Prijavljen projekt dogradnje, rekonstrukcije i opremanja DV Radost Grad Ludbreg prijavio je projekt „Dogradnja, rekonstrukcija i opremanje Dječjeg vrtića „Radost” Ludbreg“ na Javni poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova” koji je raspisan u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Projekt je usmjeren na ulaganje u rekonstrukciju i nadogradnju dječjeg vrtića „Radost“ Ludbreg u kojoj se vrši predškolski odgoj i obrazovanje. - Ovih smo dana prijavili još jedan projekt vezan uz gradski vrtić Radost koji je zadnjih nekoliko godina doživio niz preobrazbi kroz različite europske projekte, od proširenja do energetske obnove i sad smo odlučili napraviti sljedeći korak, prijaviti još jednu dogradnju vrtića jer naš vrtić je uspio ući u jedan međunarodni program

koji omogućuje zaposlenicima, odnosno odgajateljima u vrtiću, da prepoznaju talentiranu djecu, da ih na neki način usmjere u njihovom talentu i pripreme ih za daljnje školovanje – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić. Glavni cilj projekta je osigurati infrastrukturne i materijalne kapacitete za povećanje dostupnosti predškolskog odgoja i obrazovanja na području Grada Ludbrega. Navedenom cilju doprinijet će se dogradnjom dječjeg vrtića i uspostavom tri nova dnevna boravka, od kojih će dva biti za djecu jasličke skupine i jedan za djecu vrtićke skupine. - Naša je intencija da taj mali talent centar kojeg radimo u Ludbregu postane središnja točka ne samo za prepoznavanje talentirane djece nego i za obrazovanje odgajatelja, od-

nosno edukaciju odgajatelja u radu s talentiranom djecom. Naravno za sve to potrebne su i dodatne prostorije – kaže gradonačelnik Bilić i dodaje kako je posljednjih godina zaista dosta novaca iz gradskog proračuna uloženo u rad vrtića koji djeluju na području grada kako bi se održala kvaliteta odgojnoobrazovno procesa. - Zadržali smo cijelo vrijeme i pristojnu cijenu za roditelje, korisnike vrtića. Do sad smo to uspijevali, balansirali smo u tom dijelu pa je Ludbreg imao jedan od najjeftinijih vrtića u Varaždinskoj županiji za roditelje. Ove godine smo korigirali ekonomsku cijenu usluge dječjih vrtića početkom godine na teret grada, odnosno povećali smo tu cijenu za dvjestotinjak kuna, međutim inflacija i problemi s hranom i energentima zapravo će nas primorati da od

jeseni donesemo novu odluku o cjeniku i da podijelimo taj teret zajedno s roditeljima – objašnjava gradonačelnik Bilić. Dodaje kako se u Gradu Ludbregu nadaju da će povećanje za roditelje biti minimalni dio, ali s druge strane neophodan je u osiguravanju ekonomske održivosti i daljnjeg redovnog funkcioniranja dječjeg vrtića. - Ono što nam je u svemu tome važno je da roditelji budu zadovoljni radom vrtića, programima koji se nude, a isto nam je jako važno da odgajatelji kroz edukaciju i svoja materijalna prava budu potpuno zadovoljni i u potpunosti posvećeni radu s našim malim Ludbrežankama i Ludbrežanima te im na taj način omoguće jedan ispravan i dobar start u obrazovnom procesu kroz osnovnu školu – kaže gradonačelnik Bilić. Napominje i kako

Nakon dugo vremena Ludbreg napokon dobiva pedijatricu Pedijatrijsku ordinaciju u Ludbregu preuzela je, naime, Sanela Šalig, dr. med. spec. pedijatrije Sretnu vijest za sve roditelje objavio je ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić te najavio da će se Grad i Dom zdravlja Varaždinske županije zajednički pobrinuti za opremanje ordinacije.

Podsjetimo da je nedostatak pedijatara gorući problem, ne samo u Varaždinskoj županiji već i u cijeloj Hrvatskoj. Ludbreg je primjerice bio bez stalne pedijatrijske službe skoro tri godine. Kao priv remeno Kronično ih nedostaje: pedijatri rješenje u bi dnevno trebali pregledati 34 D jelat nos t i djece, a u Hrvatskoj ih pregleda- z d r a v s t v e ne zaštite ju od 70 do 80. predškolske – Dolazak liječnice djece, dolazila su četiri bio je i povod sastanku pedijatra koja su odras Juricom Veronekom, đivala pola radnog vreravnateljem Doma mena. zdravlja Varaždinske O nedostatku pedijažupanije, na kojem smo tara raspravljalo se godogovorili da će Grad tovo na svakoj sjednici zajedno s njima urediludbreško Gradskog ti prostor pedijstrijske vijeća, a brojni roditeordinacije te nabaviti lji upozoravali su da je potrebne nove dijagnopotrebno naći trajno stičke aparate. Liječnici rješenje. želimo uspješan i dugovječan rad u našem Radno vrijeme pedijatrijske ambulante je ponedjeljLudbregu – poručio je kom, srijedom i petkom prijepodne, a utorkom i četvrtludbreški gradonačelkom poslijepodne. Radna subota: 1. i 3. u mjesecu. nik Dubravko Bilić.

Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavna urednica: Iva Havaić Grafički urednici: Matea Maltarić, Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić, Matea Maltarić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik Kontakt:

Centar za kulturu i informiranje Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 / 306 130 Fax: 042 / 306 068

ludbreske-novine@czkidn.hr iva.havaic@ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

se nadaju pozitivnom odgovoru na novoprijavljeni projekt jer je to još jedan važan kamenčić ulaganja u djecu i mlade u Ludbregu koji će sadašnjim i budućim roditeljima jamčiti da će njihova djeca rasti u sredini koja se o djeci brine na iznadprosječan način te da će prvi koraci njihove djece, koji su ujedno i najvažniji u životu, biti popraćeni na najbolji način. Kroz projekt kapaciteti vrtića povećat će se za 44 mjesta što će doprinijeti ispunjenju europskih pedagoških standarda. Ukupna vrijednost zatraženih bespovratnih sredstava iznosi 3.672.000,00 kuna, a intenzitet potpore 100%. Prijavom ovog projekta, Grad Ludbreg osigurat će dovoljno kapaciteta za upis sve djecu s područja Grada Ludbrega da se uključe u sustav predškolskog odgoja i obrazovanja.

Istraživanje transparentnosti proračuna – Gradu Ludbregu petica Institut za javne financije predstavio je rezultate istraživanja transparentnosti proračuna svih hrvatskih županija, gradova i općina. Istraživanje se provodilo od studenog 2021. do travnja 2022. godine. Grad Ludbreg i ove je godine ocijenjen najvećom mogućom ocjenom, odnosno peticom. Cilj istraživanja bio je utvrditi objavljuju li sve županije, gradovi i općine svake godine pravovremeno pet ključnih proračunskih dokumenata na svojim mrežnim stranicama. Objava ovih pet ključnih proračunskih dokumenata može se smatrati tek prvim, ali temeljnim korakom prema potpunijoj transparentnosti i participaciji građana, odnosno neophodnim preduvjetom za educiranje građana i njihovo uključivanje u lokalne proračunske procese.

Ludbreška Lucera partner je na projektu „Virtual Reality based educational approach in tackling of Climate Change Ideja projekta je razvoj novog inovativnog obrazovnog pristupa temeljenog na ICT-u za povećanje interesa učenika za korištenjem virtualne i proširene stvarnosti, kao atraktivnog alata koji će omogućiti učenicima bolje razumijevanje nastanka i posljedica klimatskih promjena te strategija za prilagodbu klimatskim promjenama uz značajno povećanje njihovih digitalnih kompetencija. Upravo s tim ciljem u lipnju je u Ludbregu održan susret partnera po projektu, a cilj

susreta bio je povećanje teorijskog znanja školskih nastavnika o klimatskim promjenama. Vodeći partner na projektu je Zavod Energetska agencija za Savinjsko, Šaleško in Koroško (Zavod KSSENA), VELENJE iz Slovenije, dok su ostali partneri na projektu škole iz četiriju regija Slovenije, Hrvatske, Grčke i Makedonije, Makedonsko geotermalno udruženje – MAGA i LAG – Kochani iz Republike Sjeverna Makedonija, Udruženje za Alterntativni inovativni razvoj (A.I.D) iz Grčke

te poduzetnički inkubator Lucera d.o.o. iz Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta iznosi 224.564,00 EUR. Projekt je sufinanciran iz Erasmus+ programa.

INFORMATOR

29. srpnja 2022.

LUDBREG POSTAJE STEM CENTAR

Odobren projekt vrijedan preko 22 milijuna kuna Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak dodijelila je 19 ugovora ukupne vrijednosti 147.680.522,74 HRK (19.610.985,03 EUR) u okviru Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora za razdoblje 2014. – 2021. godine, u sklopu programa Lokalni razvoj i smanjenje siromaštva. Među potpisnicima Ugovora bio je i gradonačelnik Dubravko Bilić, a Gradu Ludbregu tako je odobren projekt „Regionalni znanstveni centar za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području“, akronima LORI ukupne vrijednosti 22.217.250,00 kn odnosno 2.950.302,10 EUR. Provedba jednog od najvećih projekata u povijesti grada Ludbrega započinje u kolovozu ove godine i trajat će do kraja travnja 2024. godine. Od navedenog iznosa 85% financira se iz Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora, dok se preostali iznos osigurava iz državnog proračuna.

kao neformalni oblik suradnje između jedinica lokalne i regionalne samouprave, osnovnih škola te drugih dionika. LORI će se temeljiti na STEM tematskom području, uvođenju informacijsko komunikacijskih tehnologija u odgoj i obrazovanje te na razvoju i poboljšanju STEM vještina učitelja, odgojno-obrazovnog osoblja i učeniProjektom Naglasak projekta je na obrazovanju, ka. se planira rijeali njegov je značaj daleko širi jer će šiti problem nedostatnih prose njegovom realizacijom aktivirati za STEM neaktivan prostor, odnosno stari mlin stora obra zova nje, nepostoja nje koji će tako postati STEM centar. adekvatno opre-Od iznimne nam je važnosti mljenih STEM učionica, mašto smo u suradnji s norveškim njak znanja i vještina učitelja, partnerima uspjeli dogovoriodgojno obrazovnih radnika i ti ovaj zanimljivi projekt koji učenika u STEM području te će biti okosnica obrazovanja u smanjenih mogućnosti za učeSTEM području i to ne samo za nike u postojećem osnovnošdjecu iz OŠ Ludbreg već i za djekolskom obrazovnom sustavu. cu iz susjednih općina, ali isto -Očekujemo da će u tom tako vjerujem da je on i okoprostoru u novouređenim snica daljnjeg razvoja turizma zgradama boraviti tokom tjed– ističe gradonačelnik D. Bilić. na djeca na različitim edukaciGrad Ludbreg ovaj će projekt jama i širiti znanje. Kroz ovaj provoditi u suradnji s OŠ Ludprojekt dovodimo jedan novi breg, OŠ Veliki Bukovec, OŠ koncept obrazovanja djece, to Sveti Đurđ, Varaždinskom žuje norveški sustav soba u kojem panijom, udrugom First Scansu Norvežani zapravo odlučili dinavia i Međimurskim Vedjeci na praktičan način prikaleučilištem u Čakovcu. Ovim zati zašto je matematika važna, projektom Grad i partneri uszašto su fizika, kemija i biolopostavit će LORI, regionalni gija važne znanosti i kako se znanstveni centar za osnovprimjenjuju u svakodnevnom noškolski odgoj i obrazovanje, životu. Temelj svake Newton

sobe je zapravo matematika kao temeljna prirodna znanost i iz koje se izvlače smjernice za ostale znanosti. U Ludbregu smo nedavno proslavili važnu obljetnicu Zajednice tehničke kulture i mi smo zapravo oduvijek STEM centar samo što se to svojedobno nije tako zvalo. Djecu se kroz tehniku i tehnologiju „uvlačilo” u prirodne znanosti i zato nije ni čudo da se ovdje razvila industrija bazirana na tehnici, strojarstvu, elektrotehnici, odnosno STEM područjima. Važno nam je da današnju djecu, ali i generacije u dolasku usmjeravamo ka tim područjima kroz ovaj projekt. Mi ćemo u prvoj fazi imati dvije STEM sobe, a paralelno ćemo raditi i na trećoj. Jedna soba je, uvjetno rečeno matematika, biologija i kemija i ta će soba koristiti prirodne resurse Otoka. Druga soba bit će povezana s astronomijom i fizikom. Ta osoba oslanja se na nasljeđe Rudolfa Fizira, Zajednice tehničke kulture i u njoj će se nalazaiti simulator letenja, jedini na sjeveru Hrvatske i u ovom dijelu Europe koji će djeci pružiti mogućnost da kroz praktičan rad vide što prirodne znanost mogu pružiti – objašnjava Bilić. Aktivnosti koje će se provoditi odnose se na razvoj sposobnosti učitelja i drugih odgojno obrazovnih radnika u STEM podučavanju, IKT-u i poduzet-

ništvu, razvoj i jačanje STEM vještina učenika osnovnih škola, provedbu izvannastavnih aktivnosti, radionica i predavanja za učenike osnovnih škola u području STEM-a, IKT-a i poduzetništva, na izradu i implementaciju novih obrazovnih programa u suradnji s norveškim partnerima, rekonstrukciju i opremanje te na pružanje usluge modernog obrazovanja za djecu osnovnoškolske dobi iz cijele Varaždinske županije i šire. Grad Ludbreg i partneri kroz ovaj projekt pružit će podršku poboljšanju i unapređenju STEM vještina učitelja, odgojno obrazovnih radnika i učenika osnovnih škola i uspostavit će LORI, tj. moderni Regionalni znanstveni centar za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje za STEM aktivnosti. Na svečanom uručivanju ugovora, održanom u Hotelu International u Zagrebu uz ministricu Tramišak prisutne su pozdravili i izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Kraljevine Norveške u RH Nj.E. Haakon Blankenborg te državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Tomislav Paljak. Ministrica Tramišak u svom je pozdravnom govoru naglasila kako je važno jačati kapacitete institucija osnovnoškolskog obrazovanja u RH u STEM podučavanju s konačnim ciljem poboljšanja STEM vještina učitelja i drugih odgojno-obra-

zovnih radnika, te poboljšanja STEM vještina učenika kao i sinergijske aktivnosti koje će obuhvatiti i upotrebu informacijskih i komunikacijskih tehnologija u odgoju i obrazovanju. -Zabilježen je izniman interes osnovnih škola, organizacija civilnog društva i obrazovnih institucija za sredstva dostupna kroz ovaj Poziv. Zaprimili smo ukupno 116 projektnih prijava ukupne vrijednosti 106,8 milijuna eura što je gotovo pet puta više od vrijednosti poziva. Kroz provedbu uručenih ugovora ostvarit će se izvanredni rezultati u čiju će realizaciju biti uključena 61 osnovna škola, a kroz projektne aktivnosti ojačat će se kapaciteti 872 nastavnika i 4.921 učenika - naglasila je ministrica Tramišak. Ministrica je kazala kako su krajnji korisnici ovih projekata upravo djeca i to se savršeno uklapa u opći cilj financijskih mehanizama naših donatora kao i Vlade RH, jer nema boljeg načina jačati socijalnu i ekonomsku koheziju nego ulagati u bolju budućnost djece. Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatskoj se otvorila mogućnost sudjelovanja u Financijskom mehanizmu Europskog gospodarskog prostora i Norveškom financijskom mehanizmu, u sklopu kojih je Hrvatskoj na raspolaganju 103,4 milijuna bespovratnih sredstva. Jedan od šest programa koji se financiraju iz predmetnih financijskih mehanizama je program Lokalni razvoj i smanjenje siromaštva, u sklopu kojeg je Hrvatskoj na raspolaganju 32,7 milijuna eura. Kroz 19 dodijeljenih ugovora u okviru poziva „Jačanje STEM vještina u osnovnim školama i razvoj regionalnih znanstvenih centara za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području“ pružit će se podrška jačanju kapaciteta institucija osnovnoškolskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj u STEM podučavanju modernizacijom prostora i nabavom STEM opreme za škole.

Izveden sustav za navodnjavanje na gradskom stadionu Ludbreška Podravina drugi je klub na ludbreškom području koji je na dan izlaženja Ludbreških novina dobio moderni sustav za navodnjavanje travnjaka. Prije Podravine navodnjavanje su napravili vlastitim klupskim sredstvima u Zadrugaru iz Hrastovskog. Podravina je iskoristila i sredstva koja je moguće povući prijavom na natječaj Županijskog nogometnog saveza Varaždin. Naime, ŽNS potiče gradnju sustava za navodnjavanje nogometnih travnjaka kako bi se poboljšali uvjeti za igru naročito u ljetnim mjesecima. Za vrijeme suše, trava na terenima koji se ne zalijevaju uglavnom propada, a samo zalijevanje izi-

skuje mukotrpno razvlačenje vatrogasnih cijevi po travnjaku. Najviše se cijevi na ludbreškom stadionu 'narazvlačio' tajnik NK Podravina Vitomir Namjesnik pa je popularni Vito svesrdno pomagao dečkima iz specijalizirane tvrtke iz Preloga koji su pet dana izvodili radove. -Od ŽNS-a ćemo dobiti povrat od 40 tisuća kuna, a Grad Ludbreg nam je sufinancirao još velikih i značajnih 100 tisuća kuna. Sustav za navodnjavanje travnjaka na gradskom stadionu ima čak 24 raspršivača. Četiri su reda po četiri špricaljke na samome terenu, po dvije su iza svakoga i kod svake korner zastavice je jedna. Radovi su trajali

tjedan dana, a prije postavljanja cijevi skinute su 'paže' s travnjaka koje su vraćene na isto mjesto tako da će seniorska ekipa moći već danas imati trening te kasnije igrati kup i prvenstvo na domaćem travnjaku. Osim toga sljedeće subote nam na pripreme dolazi i Hrvatska U15 reprezentacija – rekao je Vitomir Namjesnik, tajnik Podravine. Sustav za navodnjavanje potpuno je automatiziran te omogućuje pripremu terena prije same utakmice kao i tijekom poluvremena što će omogućiti našoj ekipi da postiže još bolje rezultate. Naime, travnjak se može 'ubrzati' vlaženjem po želji domaćina. Piše: Dražen Vađunec

DOZNA JEMO

29. srpnja 2022.

OTVORENJE Krasnodar Špoljarić dio ekipe koja je propješačila od Vukovara do Pelješkog mosta Četvorica hrvatskih branitelja s varaždinskog područja, veterana, časnika i dočasnika HV-a u mirovini Nenad Kamenar, Božidar Sambolec, Miljenko Varga i naš Ludbrežanin Krasnodar Špoljarić uputili su se prije nešto više od mjesec dana pješke na put dugačak više od 1.100 kilometara – od grada Vukovara do Pelješkog mosta. Uz naravno jasno određen cilj – obilježiti otvaranje Pelješkog mosta i spajanje juga Hrvatske s ostatkom države, a

u čemu su i uspjeli. - Sve je prošlo u najboljem mogućem redu. Sretni smo što smo danas ovdje, a vjerujem kako još uopće nismo sigurni koliko je kilometara iza nas. Dio smo važnog, povijesnog događaja i svaki trenutak i prijeđeni kilometar je vrijedio toga – rekao nam je Krasnodar Špoljarić 26. srpnja na dan otvorenja Pelješkog mosta. Branitelji su dnevno prešli tridesetak kilometara, a u tome ih nisu spriječile ni visoke temperature. U dobrom

društvu, uz tako značaj cilj nisu postojale prepreke.

Krasnodar Špoljarić (prvi s lijeva)

Bože Radoš podijelio dekrete svećenicima u biskupiji, U Ludbreg dolaze vlč. Petar Mlakar i vlč. Kristijan Stojko Varaždinski biskup Bože Radoš u utorak, 12. srpnja u Biskupskom ordinarijatu Varaždinske biskupije okupio je svećenike kojima je dodijelio nove službe i uručio im dekrete o razrješenju i imenovanju.

Najprije se susreo s župnim vikarima, među njima petoricom mladomisnika. Osvrnuvši se na slavlja mladih misa, ohrabrio ih je da spremno i raspoloživo krenu u župne zajednice kojima su poslani te da izgrađuju bratski i suradnički odnos sa župnicima s kojima će pastoralno djelovati. Potom je biskup Radoš primio svećenike koje je imenovao na službu župnika, odnosno župnog upravitelja. Podijelio im je dekrete te im se obratio prigodnim razmatranjem. Istaknuo je kako svećenik koji odlazi s jedne i dolazi na drugu župu treba pripremiti dvije 24. 8. 2021. - 24. 8. 2022. propovijedi – prva je o bratu svećeniku koji S ponosom i ljubavlju čuvamo dolazi za njim, kojemu treba pripremiti uspomenu na tebe. put i druga je o bratu Počivao u miru Božjem! kojega će naslijediti na službi. Tvoji najmiliji Mons. Josip Đurkan razrješuje se Obitelj Koprek službe župnika i upra-

Sjećanje

vitelja svetišta u Ludbregu i imenuje se župnim upraviteljem u Hlebinama. Vlč. Petar Krašek razrješuje se službe župnog vikara u Ludbregu i imenuje se župnim vikarom u Đurđevcu. Umjesto njih u ludbrešku župu dolaze vlč. Petar Mlakar i vlč. Kristijan Stojko koji će zajedno (in solidum) voditi brigu za Svetište Predragocjene Krvi Kristove i Pastoralni centar Varaždinske biskupije.

VELIMIR KOPREK

POSLJEDNJI POZDRAV dragom nećaku i bratiću

DEJANU GOMAZU iz Prilesa

Sjećanje

KRUNOSLAV LONČARIĆ

30. 7. 2012. - 30. 7. 2022.

Ponosni smo što smo te imali i žalosni što smo te izgubili.

Neke osobe i kada umru, nikad ne umiru. Eto, toliko je imao života u sebi!

Stric Branko, strina Katarina, sestrična Sandra s Goranom

Lucija, Antonia, mama, Kikica, Boris, Borna, Lora, teta, tetec, Anita, Vanja, Lidia i Marina

DUBRAVKO VRUČINA 22. 7. 2019. - 22. 7. 2022.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na tebe. Tvoji najmilĳi. Mama, djeca i baka

DOZNA JEMO

29. srpnja 2022.

PETRA MEĐIMUREC

Nova direktorica Turističke zajednice Područja Centar svijeta

Ministarstvo turizma i sporta donijelo je ovih dana rješenje kojim je potvrđen izbor nove direktorice Turističke zajednice područja Centar svijeta. Nova direktorica tako je Petra Međimurec koja je dosad radila kao viša savjetnica za razvojne projekte u Gradu Ludbregu. Prednost područja je da u njemu postoji više turističkih elemenata, veliki broj materijalne, nematerijalne kulturne baštine i zakonom zaštićenih kulturnih dobara, netaknuta prirodna baština te područje Natura 2000 mreže što omogućuje mogućnost razvoja zasebnih turističkih proizvoda, ali pod jednom holističkom marketinškom, komunikacijskom i prezentativnom pričom. Tako na područje koje obuhvaća Turistička zajednica gleda nova direktorica, a samo širenje turističke ponude vidi intenzivno i u više smjerova. -Planirani smjer razvoja područja vidim u razvoju povijesnog turizma, kulturnog turizma, prirodnog (zelenog) i outdoor turizma, razvoju destinacijskog menadžmenta te zasebnih i objedinjenih turističkih proizvoda. Predloženi smjer temelji se na već postojećim projektima poput Gradskog kupališta Ludbreg, Bike parka, uređenja Otoka mladosti, uređenog Arheološkog parka, manifestaciji Svete Nedjelje, Posjetiteljskog centra svijeta, Prapovijesnog parka Ludbrežanka, uređenja Ciglane kao interpretacijskog centra, postojećih arheoloških nalazišta u Jalžabetu, Kelemenu, Martijancu, kulturne baštine i dobara, te prirodnih lokaliteta na cijelom području, a posebice na mjestima koje se nalaze u Natura 2000 mreži – objašnjava direktorica. Razvoj ponude vidi kroz uvođenje novih turističkih proizvoda i prijava na javne pozive za dodjelu bespovratnih sredstava. Jedan od projekata koji će biti predložen je projekt Centrum Outdoor. -Projekt se sastoji od više pod-aktivnosti, a koje se odnose na uređenje i opremanje zapuštenih zgrada u potencijalne smještajne kapacitete, minimalno uređenje prirodnih lokaliteta u zelene oaze i uređivanje lokalnih šumskih, traktorskih i livadnih puteva u zelene štetnice. Kroz projekt Centrum Outdoor povezat će

se kreativni turizam, sportske aktivnosti, biciklizam i vodeni sportovi. Velika prednost je blizina rijeke Plitvice, Bednje i Drave, jer imamo mogućnost organizacije aktivnosti na otvorenom za sve dobne skupine, posjetitelje i turiste. U predloženom projektu fokus je na razvoju novih biciklističkih ruta, hiking, kanuing i trekking ruta te ostalih popratnih elemenata poput urbane i društvene infrastrukture, a sve s ciljem razvoja izletničkog i vikend turizma. U projekt se mogu uključiti resursi poput postojeće industrijske i kulturne baštine u svim uključenim JLS, prirodni lokaliteti poput 18 ha velikog Otoka mladosti, zgrade starog mlina u Ludbregu, vodenog potencijala rijeke Bednje, Plitvice i Drave, starih dvoraca na području Jalžabeta, Martijanca, Ludbrega i Malog Bukovca, lokalnih vinskih ruta koje se mogu objediniti u jednu zajedničku rutu, uređenih staza za šetanje te ostalih prirodnih i kulturnih znamenitosti – kaže Petra Međimurec.

odmorišta na otvorenom. Dodatni sadržaj koji će se nuditi je svakodnevna usluga lokalnih poduzetnika u smislu pružanja mogućnosti nabavke hrane i pića. Uz navedeno, dodatni sadržaj bit će posebno označeni lokaliteti te slikovni opisi najznačajnijih biljnih i životinjskih vrsti na predmetnom području. Također ću se usmjeriti na lovni i ribolovni turizam te na suradnju s udrugama, jer udruge iz svih uključenih naselja već sad sudjeluju ili organiziraju lokalna i regionalna natjecanja, imaju uspostavljenu suradnju sa sličnim udrugama i organizacijama i već razvijene proizvode, usluge koje možemo ponuditi turistima i posjetiteljima. Prijedlog koji će se prezentirati udrugama i lokalnim poduzetnicima odnosi se na uređenje postojećih ribolovnih i lovačkih objekata u potencijalna prenoćišta te proširenje njihovih postojećih aktivnosti – ističe direktorica. Uz kulturni turizam i zeleni turizam, područje također ne oskudijeva povijesnim znamen itost i ma . Primarna ideja je povezati cijelo područje koje Projekt u ovom seTuristička zajednica sad pokriva na način da gmentu ododgovara potrebama posjetitelja i turista, ali i nosi se na na način da stvaramo sadržaje koji će koristiti u s p o s t av u turističkog lokalnom stanovništvu pr oi z vo d a Jedan od projekata na kojem Putevima rimljana – Ave Schoće se raditi je uspostava šetniol. Ovaj proizvod je striktno ca. Lokalne šetnice bit te pousmjeren na djecu osnovnoškolstepeno nadograđivane novim ske i srednjoškolske dobi te na stazama i rutama koje će obuobrazovne ustanove. Proizvod hvaćati lokalne znamenitosti, u svojim osnovnim stavkama šumske krajolike te zelena podse može prilagoditi da odgovara ručja u okolici, a što će u konačpostojećem resursima područja nici biti novi sadržaj kojeg će u kojem se provodi, tako da bi moći koristiti obitelji s djecom, za Općinu Jalžabet i Martijanec ljudi koji žele boraviti u prirodi bio prilagođen njihovim arheote posjetitelji koji će doći vidjeti loškim nalazištima, dok bi se za što to kod nas ima. Općine koje su u Natura 2000 -Uz šetnice i uređene šummreži implementirao kao Škola ske staze, ideja je uspostaviti i u prirodi. Ideja je da se uspostavodene staze, baš zbog rijeka vi „Škola malih Rimljana“ koja koje se nalaze na području. Pubi se provodila na arheološkom tevima rijeka je projekt koji se nalazištu Iovia Botivo u Ludodnosi na definirano putovanje bregu. Osnovni postulati Škole obalama rijeka u predmetnom su da se ina može odvijati na području Turističke zajednice. više lokacija u Gradu Ludbregu, Uz kampiranje, prijedlog je orarheološkom nalazištu, Zanatganizacija kanuinga i raftinga, skom trgu te u samom Arheona lokacijama gdje dubine rijeloškom parku. Ideja je da Škola ka to dozvoljavaju. Posjetitelju traje minimalno 5 dana gdje će će se ponuditi u potpunosti djeca moći izrađivati predmete razvijeni turistički proizvod karakteristične za rimsko doba, putem kojeg će moći šetati, trkroz igru i izrađene scenarije čati, biciklirati i kampirati u učiti o povijesti, rimskom panprirodi. Za posjetitelje će biti teonu, sudjelovati u zakonoodređena stajališta te uređena davnom procesu kao senatori.

Ukoliko ideja Škole zaživi, mogućnost nadogradnje se vidi u ljetnom rimskom kampu. - I nastavno na povijesni turizam, naše područje ne oskudijeva starim kletima, pa je ideja da se uspostavi Kletna ruta. Ovaj projekt je striktno usmjeren na ljubitelje vina, lokalne autohtone proizvode te eno i gastro turizam. Svaka uključena JLS na svojem području ima ili uspostavljene vinske rute ili stare kleti koje su napuštene ili više nisu u funkciji. A kako je naglasak na vinskom turizmu, prijedlog je da se kao nadogradnja na postojeće vinske rute dodaju novi sadržaji poput smještaja, vinskih muzeja koji će prezentirati stare preše, prezentacije alata za preradu grožđa ili da se jednostavno posjetiteljima ponudi mogućnosti samostalne izrade vina na način kako se to radilo prije. Svi sadržaji bi bili smješteni u renoviranim i adaptiranim starim kletima. Ovaj prijedlog će svakako biti predstavljen lokalnim poduzetnicima i vlasnicima objekata s ciljem da zajednički stvorimo novi turistički proizvod. Ova ruta bi bila komplementarna te usklađena sa šumskim, bike i outdoor rutama, te bi na ovakav način imali više različitih turističkih proizvoda, koji bi intrigirali posjetitelje i turiste kroz cijelu godinu, a ne samo za vrijeme berbe i izrade vina. I na ovaj način bi povezali disperzirane ponuditelje turističkih smještaja na području, na način da bi ih povezali kroz više različitih, a opet zajedničkih turističkih tematika – objašnjava Petra Međimurec te dodaje kako nikako ne smijemo zaboraviti naše postojeće turističke proizvode - poput lokalnih manifestacija, sajmova i događaja. Lokalne manifestacije koje se odvijaju svake godine u svim jedinicama lokalne samouprave su izuzetno veliki potencijal. Neke su usmjerene na kulturnu i povijesnu baštinu te inspiraciju pronalaze u lokalnim folklornim običajima, druge su usmjerene na proštenjarstvo i vjerske sadržaje, dok su treće usmjerene na svjetovni sadržaj i zabavne aktivnosti. Dodatak ovom segmentu su proslave dana Općine koje također okupljaju veliki broj posjetitelja. Obzirom da se radi o tradicijskim proštenjarskim aktivnostima, mogućnost nadogradnje vidi se u stvaranju

jedne zajedničke manifestacije, gdje bi se lokalne manifestacije povezale pod jednom krovnom temom te se odvijale kroz cijelo ljeto, sa završnom manifestacijom u Ludbregu. Krovna manifestacija bi bila definirani turistički proizvod koji bi trajalo više mjeseci i kojeg bi kombinirali s lokalnim ponuđačima smještaja, hrane i pića, kako bi opet dobili kružnu rutu te mogli uključiti sve jedinice lokalne samouprave. -Ovo su samo neki od projekata koji će se provoditi u naredne četiri godine i svakako će biti nadogradnje, ali primarna ideja je temeljem dostupnih resursa prezentirati područje koje turistička zajednica pokriva, poticati kreativan rad, uvoditi novitete i pokazati kak je lepo kod nas, pokazati da se isplati doći u ovaj kraj i vratiti se i pokazati da smo kraj prekrasnih zelenih oaza, proštenjarstva, uspješnih poduzetnika, OPG-ovaca i veselih, otvorenih i dobroćudnih ljudi, jer stvarno to i jesmo – zaključuje Petra Međimurec, direktorica Turističke zajednica područja Centar svijeta. Podsjećamo u veljači ove godine osnovana je Turistička zajednica područja Centar svijeta koja, osim područja postojeće Turističke zajednice Grada Ludbrega, obuhvaća i područja okolnih općina Jalžabet, Veliki Bukovec, Mali Bukovec, Sveti Đurđ i Martijanec. Organizacija je to koja djeluje po načelu destinacijskog menadžmenta, a osnovana je radi promicanja i razvoja turizma Republike Hrvatske i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske usluge i usluge u turizmu ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom na način da upravljaju destinacijom. Prema riječima ludbreškog gradonačelnika Dubravka Bilića, ovo ujedinjavanje jasna je poruka da se od turizma na ovom prostoru želi više. - Ovo je važan događaj ne samo za nas, Grad Ludbreg, već za sve članove. Vjerujemo kako je ovo logična ideja kojom ujedinjujemo sve turističke potencijale područja i krećemo u zajedničko stvaranje novih turističkih sadržaja, a samim time i ponude. Svaki dio ima svojih pojedinačnih atributa koji će zajedno kreirati jednu širu turističku priču - rekao je gradonačelnik Bilić.

DONOSIMO

29. srpnja 2022.

TURIZAM U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI Nikad bolji rezultati U prvih šest mjeseci ove godine u Varaždinskoj županiji ostvareno je 78.060 noćenja, što je najveći broj dosad, a time je nadmašena predpandemijska 2019. godina. Istaknula je to zamjenica župana Silvija Zagorec na konferenciji za novinare u Adrenalinskom parku Vručina u Vinogradima Ludbreškima, gdje je zajedno s direktorom TZ-a Varaždinske županije Goranom Mališem predstavila rezultate u turizmu. - S velikim zadovoljstvom mogu izvijestiti da je u Varaždinskoj županiji u prvih šest mjeseci ove godine ostvareno 80 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje 2021. Još više veseli što smo srušili rekord. U našoj županiji je u prvoj polovici ove godine ostvaren najveći broj noćenja ikada, točnije ostvareno je 2 posto više noćenja u odnosu na 2019., godinu prije pandemije. Čestitam ponovno svim našim turističkim djelatnicima, svima koji marljivo rade u svojim hotelima, kućama za odmor, drugim smještajnim objektima, restoranima, u ugostiteljstvu, OPG-ovima, turističkim zajednicama i atraktivnim lokacijama. Uz njih, zasluge za ovako dobre rezultate ima zasigurno i županijski Javni poziv za dodjelu bespovratnih potpora. Putem njega smo poticali otvaranje novih smještajnih objekata, ulaganja u postojeće, a uz to smo uveli dvije nove mjere, razvoj turističkih atrakcija te poticanje dopunske djelatnosti na poljoprivrednom gospodar-

stvu. Ove godine izdvojeno je rekordnih 1,3 milijuna kuna, a gledaju li se zadnje četiri godine, za potpore u turizmu dodijeljeno više od 4 milijuna kuna - rekla je zamjenica Zagorec. Direktor Turističke zajedničke Varaždinske županije Goran Mališ je iznio detaljne podatke iz sustava eVisitor. - U prvoj polovici 2022. u Varaždinskoj županiji ostvareno je ukupno 33.471 dolazaka i 78.060 noćenja, od čega se gotovo 60 posto odnosi na domaće turiste. Upravo su oni ostvarili najviše noćenja, 44.199. Od inozemnih turista najviše noćenja ostvarili su gosti iz Njemačke – 6.756, zatim iz Poljske - 2.658, Slovenije – 2.325, Austrije – 2.187 te Slovačke – 2.093 noćenja. Slijede turisti iz Bosne i Hercegovine, Italije, Češke i Indije. Ovime se nastavlja trend iznimno pozitivnih turističkih rezultata na našem području koji su dokaz da idemo u dobrom smjeru s poticanjem razvoja kvalitetnih smještajnih kapaciteta, jer smo već u prvom dijelu godine dostigli rezultate iz dosad rekordne 2019. – rekao je Mališ. Na konferenciji za novinare prisustvovali su Andreja Horvat iz Turističke zajednice područja Centar svijeta, domaćini Aleksandra i Bojan Vručina iz Adrenalinskog parka Vručina, kao i Mario Funtek, vlasnik Vinarije De Mar.

Rezultati u turizmu predstavljeni su u Adrenalin-

skom parku Vručina u Vinogradima Ludbreškima

Ludbreg dio rute Camino Podravina Podravina je i službeno postala dio hrvatske Camino rute kao dijela europske mreže hodočasničkih putova svetog Jakova. Riječ je o novoj dionici na hrvatskoj i europskoj karti hodočasničkih putova sv. Jakova koji završavaju u svetištu sv. Jakova u Santiago de Composteli u Španjolskoj Članovi Bratovštine svetog Jakova i volonteri označili su rutu po Podravini u dužini od oko 160 kilometara, čime je i naš kraj postao dio najpoznatijeg hodočasničkog puta. Camino Podravina ima sedam dnevnih dionica prosječne dužine 20-tak kilometara koje vode od Ferdinanovca preko Koprivnice do Ludbrega. Monika Kečkiš, jedna je od onih koja je rutu već prošla i to za četiri dana. - Na ovu rutu odlučila sam se na preporuku prijatelja i nisam požalila. Priroda kojom se prolazi uistinu je predivna, a sam put nije naporan. U četiri dana doživjela sam brojne anegdote, svaki sam dan plakala, pojedine zbog zahvalnosti, a bilo je i suza zbog ljutnje na samu sebe jer sam ostala bez vode – rekla nam je Monika. Idejni začetnici projekta Camino Podravina ističu kako je on rezultat skupine entuzijasta. - Bratovština svetog Jakova već dugi niz godina funkcio-

nira, a otkada su naši članovi prošli rutu u Španjolskoj, javila se želja da tako nešto imamo i u Hrvatskoj. Prije tri ili četiri godine Hrvatska je dobila prvu stazu na Krku, riječ je o iznimno uspješnoj ruti, a potom su se nizale i sljedeće – objašnjava Irena Kovačić, članica bratovštine svetog Jakova. Iako je ruta prvobitna trebala biti duga 120 kilometara, u konačnici je duga 160 kilometara i sastoji se sedam dionica, Ferdinandovac-Kalinovac, Kalinovac-Molve, Molve-Hlebine, Hlebine-Draganovec, Draganovec-Reka, Reka-Kuzminec, Kuzminec-Ludbreg. - Naravno, to je samo prijedlog kako bi si hodočasnici lakše organizirali svoje hodočašće tijekom sedam dana. Oni aktivniji i spretniji rutu mogu proći i u manje dana, što je potvrdila i Monika. Od velike važnosti u pripremi rute bila nam je pomoć lokalnog stanovništva, a primarno nam je jasno bilo da hodočasnici posjete sakralne

objekte. Camino Podravina nije zahtjevna staza tako da ju mogu proći različite dobne skupine, označena je i vjerujem da će hodočasnici biti zainteresirani za prolazak njome – zaključuje Irena Kovačić.

Hrvatski Camino predstavlja dio europske mreže puteva Sv. Jakova pod zaštitom UNESCO-a i Vijeća Europe, koji vode u Santiago de Composteli i koje prohoda preko 1,5 milijuna ljudi svake godine. Hrvatska je donedavno bila jedina europska zemlja bez Camino rute unatoč tradiciji ovog hodočašća još od 1203. godine. Obzirom da je Ludbreg dio rute Camino Podravina time je dobiven još jedan vrijedan turistički potencijal za ovo već prepoznato hodočasničko mjesto.

PREDL A ŽEMO

29. srpnja 2022.

ŠETNJA KROZ POVIJEST

Donosimo nekoliko ideja o tome kako provesti ljeto u Ludbregu Iako je svima prva asocijacija na ljeto more, sunce i plaža, odmor u centru svijeta može biti itekako zanimljiv. Izdvojili smo nekoliko mogućnosti i aktivnosti koje mogu upotpuniti vaš godišnji odmor u Ludbregu. Stoga, nemojte žalovati ako ove godine niste uspjeli ljetovanje organizirati na moru već prigrlite ovu priliku i upustite se u istraživanje mogućnosti koje vam pruža Ludbreg.

BICIKLIZAM

TRČANJE

Dugačka i zanimljiva povijest Ludbrega sažeta u brojnim legendama i pričama o samom gradu, nastanku njegova imena ili porijeklu „Centra svijeta“ pred vama je da ju otkrijete. Kako je u Ludbregu sve nadohvat ruke, ili bolje rečeno, noge, predlažemo da u istraživanje povijesti grada krenete opuštenim korakom, spremni na prepuštanje zavodljivom mirnom ritmu života grada A gdje započeti šetnju centrom svijeta nego u – centru Ludbrega? Tamo se nalazi novouređeni kompleks arheološkog nalazišta Iovija iz rimskih vremena. U suvremeno opremljenoj Ioviji možete naučiti o tome kako se na ovom području živjelo u rimsko vrijeme, zašto je baš trgovačko naselje osnovanu na ovom mjestu uz obale Bednje i koliki je bio njegov značaj. Nezaobilazna stanica ove šetnje je svojevrsni simbol Ludbrega - dvorac Batthyany u kojem se nalazi i predivna kapelica Sv. Križa u kojoj je, kao stalni postav, smještena izložba arhivske građe koja uključuje niz vrijednih izložaka poput knjige čuda, bule pape Leona X., zaključaka Hrvatskog sabora, ali i stalni postav zbirke sakralne umjetnosti. Put neka vas dalje odvede u Bakinu hižu i dedekov dvor, kuću i dvorište koja odišu atmosferom prošlosti i koje krase očuvani stari namještaj, slike, ogledala, kućne alatke i suđe, tkalački stan, poljoprivredni alati.

KLASIČNA GLAZBA

VINSKA CESTA

Na pitanje kako danas gostu omogućiti da se osjeća 'kao kod kuće', nameće se odgovor: odvesti ga tamo gdje se i mi odmaramo, opuštamo i veselimo se s prijateljima. To su bez sumnje naši pitomi, idilični brežuljci, prošarani vinogradima i prekrasnim klijetima. Posjetite stoga jedan od objekata na Ludbreškoj vinskoj cesti - jednoj od najmlađih vinskih cesta u Hrvatskoj. Ovaj naš prepoznatljiv element ove je godine pokupio brojna odličja na svjetski poznatoj izložbi. Zašto bi u dobroj kapljici uživali samo vrhunski enolozi? Uživajte i vi! Objekti: OPG i kušaonica vina Kežman – Slanje, Vinska hiža Kovaček – Čukovec, Restoran „Arabela“- Globočec,

Vinski podrum Makar – Vinogradi Ludbreški, Vinska kuća Kirić – Vinogradi Ludbreški, Vinarija Stručić – Vinogradi Ludbreški, Restoran „Črn-bel“ – Ludbreg i Vinski podrum Udruge vinogradara „Trsek“ – Ludbreg.

POPRATNE ATRAKCIJE: Vidikovac Sv. Vinka, kip Sv. Martina, apiinhalacijska kućica u Globočecu Ludbreškom

Usponi, ravnice, cesta, makadami, šume, polja, rijeke i Kalnik sjajna su scenografija za raznolike i uzbudljive biciklističke avanture. Dvije trekking i “city” (obiteljska) ruta čine okosnicu ludbreške cikloturističke ponude. Bicikl je najbolji način za upoznavanje zelene, raznolike i očuvane okolice Ludbrega ili svih gradskih znamenitosti, a nizak intenzitet prometa, brojne mogućnosti odmora ili upoznavanja usputnih prirodnih odnosno povijesnih atrakcija čine bicikliranje Ludbregom sjajnim motivom za izlet. Gradska biciklistička ruta dodiruje sve ludbreške atrakcije i namijenjena je svim vrstama bicikala. Ruta je lagana, prilagođena svim uzrastima a u najvećem dijelu prolazi neprometnim dijelovima grada. Trekking rute namijenjene su za opušteno uživanje i otkrivanje okolice Ludbrega. Prilagođene su vozačima željnima blagog fizičkog izazova s kraćim i lakšim usponima na kojima se izmjenjuju različite, tehnički nezahtjevne podloge (asfalt, makadam i zemlja). Trekking rute osmišljene su na način da vozače provedu nekim od najljepših ludbreških pejzaža, pokažu vozačima razne prirodne i kulturne atrakcije te pruže okus gastronomskih posebnosti ludbreškog kraja. Neka bicikl ovdje bude vaše glavno prijevozno sredstvo!

Sjeverni ogranci Kalničkog gorja pružaju se, u obliku šumovitih brežuljaka sve do neposredne blizine samo središta Ludbrega. Dinamični, zeleni i šumoviti krajolik na južnom obodu grada savršen je za osmišljavanje trail trkačkih i planinarskih staza. Za sada su trasirane i označene tri 'Crazy Hill Trail' - 10, 16 i 34 km, koje vam omogućavaju da se, trčeći ili hodajući, „izgubite“ u prirodi ludbreške okolice ili se probijete do samog Kalnika. Sve staze su kružne, a početak i kraj im se nalazi u ludbreškoj zelenoj oazi - Otoku mladosti.

Ludbreg će u kolovozu biti centra glazbe. Naime, tijekom tog ljetnog mjeseca u predivnom ambijentu dvorca Batthyan nastupit će 5 glazbenih sastava koji njeguju klasičnu glazbu, a održat će se i tradicionalni koncert 'Kroz generacije'. U centru svijeta redom će gostovati Ratko Zjača i Vid Jamnik (3.8.), Kvartet flauta Monochromia (12.8.), Arnab Bhattacharya i Rohen Bose (16.8.), Zagreb Brass Quintet (19.8.) te Krešimir Marmilić i Vjekoslava Bjelopavlović Cesar (26.8.). Svi koncerti počinju u 20 sati, a ulaz je besplatan.

GASTRO DOŽIVLJAJ Nakon razgledavanje i istraživanja Ludbrega u redu je malo i odmoriti te se okrijepiti. Za to preporučamo restoran s najljepšim pogledom koji se smjestio na brežuljki tik uz Otok mladosti, svega 20-ak minuta pješice od samo centra grada.Restoran 'Črn-bel' sa čije terase se proteže prelijepi pogled na Ludbreg i okolna mjesta, osim što 'hrani' vaše oči, naravno brine da i vaš želudac bude zadovoljan pa tako nudi brojne domaće specijalitete ovoga kraja. Posebno izdvajamo gorički tanjur, goričku tavu, meso 'z banjice', kotlet 's trsja' te zapečene štrukle sa sirom.

USPJEH

29. srpnja 2022.

Roko Vugrinec stopostotan na državnoj maturi

Ispit iz engleskog (B-razina) riješio bez greške Krajem lipnja održani su ispiti državne mature za srednjoškolce na razini cijele Hrvatske. Ispitima državne mature pristupilo je 28 451 učenika, a pojedine predmete sa 100% uspješnosti riješilo je njih 332. U Varaždinskoj županiji 14 je takvih učenika, a sa ludbreškog područja to su Viktor Pijanec iz Martijanca i Roko Vugrinec iz Ludbrega. Ovom prigodom predstavljamo vam Roka iz aktivne obitelji Vugrinec. Rokova majka rekreativno trči Trail utrke i uspješna je u tome, otac Zenil učitelj je tjelesno zdravstvene kulture u OŠ Ludbreg i trener u ŽOK Ludbreg, a stariji brat Edi izuzetno je muzički nadaren te aktivan u vođenju velikog pjevačkog zbora. Roko je također krenuo stopama svoga oca i upisao Kineziološki fakultet u Zagrebu. -Bio sam treći na prijemnoj listi, odmah iza onih koji imaju

pravo na direktni upis. Viktor je ispit iz informatike riješio 100% i to težu A-razinu, a ja sam ispit na državnoj maturi iz engleskog jezika B-razinu isto napisao bez pogrješke. Za to postignuće dobio sam 60 bodova što mi je pomoglo pri upisu na željeni fakultet. Koliko sam upoznat, na ludbreškom području je posljednjih godina mnogo studenata magistriralo na Kineziološkom fakultetu, a ove godine sam jedini upisani – rekao je Roko Vugrinec. Na prijemu u Županijskoj palači, Roku i Viktoru čestitali su župan Anđelko Stričak te pročelnik za prosvjetu, kulturu i sport Miroslav Huđek. Uz titulu 'naj maturanti' Varaždinska županija je Roka i Viktora nagradila sa po 500 kuna. Čestitamo dečkima koji su trenirajući rukomet i nogomet pokazali da se može biti uspješan i u učenju. Piše: Dražen Vađunec

Šahovski klub Ludbreg ugostio čak 46 mladih šahista iz okolnih županija Povod okupljanja bio je šahovski turnir 'Rapid za mlade' Rapid turnir održao se 9. srpnja u prostorijama Srednje škole Ludbreg, a igrao se u 9 kola s tempom 10 minuta plus 3 sekunde za svaki potez po igraču. Turniru je prisustvovalo čak 46 mladih šahista koji su pristigli iz Koprivnice, Križevaca, Svetog Ivana Žabnog, Novog Virja, Oroslavlja, Zagreba, Štrigove, Cirkvene, Buševca, Lepoglave, Đurđenovca i, naravno grada domaćina, Ludbrega. Turnir je stoga bio i više nego uspješan. - Nastupilo je 46 djece, od toga 18 djevojčica. Iskusniji šahisti ne pamte tako velik broj djece šahista na jednome turniru i tako velik broj curica. Sve je prošlo u najboljem redu! Zahvaljujem svima koji su došli i podržali ovaj turnir na bilo koji način! Hvala svima koji su potegnuli po 100 kilometara da bi doveli djecu na turnir.istaknuo je Silvije Kutle u ime organizatora Šahovskog kluba Ludbreg. Među igračima na turniru bili su i prvak te prvakinja Hrvatske do 7 godina, viceprvak i viceprvakinja do 9 godina te brončani do 11 godina. Pobjednik turnira Jan Horčička i pobjednica turnira Lukinović Laura osvojili su pehare

i nagradu od 200 kuna. U kategoriji do 15 godina najboljima su se pokazali Martić Ivan i Domislović Helena, u kategoriji do 13 godina Lovreković Leo i Branka Rak, u kategoriji do 11 godina Zagrajski Ivan i Lukinović Leoni, a u kategoriji do 9 godina Kovač Faust i Rilje Marta. Njima su uručeni pehari, a svim ostalim sudionicima medalje. Spomenimo i najbolje Ludbrežane na turniru. To su Petar Dolenec i Lara Dolenec. Za sve sudionike bili su osigurani sokovi i sendviči. - Hvala Vesni Ploh i Sanji Draganić na pripremanju sendviča i slatkiša za turnir. Hvala Goranu Martiću iz Šahovskog kluba Križevci na šahovima i satovima da bi imali dovoljno za održavanje ovakvog turnira. Hvala Mateu Stankoviću na odličnom suđenju. Hvala ravnatelju Srednje škole Ludbreg koji nam je ustupio učionice. Hvala sponzorima koji su financijski podržali sve ovo! - poručuju iz ŠK Ludbreg. Rapid turnir bio je prvi od tri planirana ljetna turnira u organizaciji Šahovskog kluba Ludbreg. Idući na redu je 'Blitz turnirza mlade' koji će se održati 14. kolovoza također u prostorijama Srednje škole Ludbreg.

„

Bio sam treći na prijemnoj listi, odmah iza onih koji imaju pravo na direktni upis.

UDRUGE

29. srpnja 2022.

Aktivno bonsai ljeto

Ludbreška udruga “Sjeverozapad“ koja okuplja bonsai entuzijaste s područja sjeverozapadne Hrvatske, intenzivira svoje aktivnosti. O aktivnostima i planovima smo razgovarali s predsjednikom udruge Aleksandrom Horvatom. - Početkom srpnja na ludbreškom otoku održali smo još jednu javnu radionica. Za razli-

ku od klupskih radionica gdje nova znanja i vještine stječu novi članovi koji već imaju svoje primjerke drveća, javna radionica je još jedan od sadržaja koji može građanima ponuditi nešto novo i zainteresirati ih za njegovanje malog drveća, makar jednog. Na ovoj radionici došlo nam je nekoliko ljudi sa svojim drvećem, tražeći savjet

oko uzgoja i održavanja, a primili smo i četiri nova člana, tako da nas sad u udruzi ima 25. - rekao nam je Aleksandar. U pripremi je i nova izložba bonsai drveća, koja će za vikend od 29.7 do 1.8. gostovati u Čakovcu u palači Scheier, povodom Porcijunkulova. Ovo će biti prva izložba u Čakovcu ali je ukupno već osma izložba koju organizira ova grupa. - Prvih pet izložbi organizirali smo u Ludbregu kao neformalna grupa entuzijasta kako bi pokazali što radimo. Zatim je nastala ideja da osnujemo udrugu što smo i učinili 2020. godine. Nažalost zbog pandemije je izložba izostala dvije godine pa je 6. izložba u Ludbregu održana tek ove godine u dvorcu Batthyany. No prije nje, na samom kraju pandemije, uspjeli smo odraditi i jednu izložbu u Koprivnici. Promišljajući o tome, složili smo zanimljiv koncept. U planu su nam četiri veće izložbe godišnje pod zajedničkim nazivom „Svijet minijaturnog drveća“ ali će svaka imati u nazivu dodatak godišnjeg doba. Prva će biti u prvom vikendu svibnja u Ludbregu uz Flora centrum mundi, sajam cvijeća,

kao „proljeće”. Njome otvaramo sezonu kad i drveće otvara lišće i cvijetove. Druga će biti krajem srpnja u Čakovcu uz Porcijunkulovo kao „ljeto”, drveće je u fazi ljetnog mirovanja i formirano. Zatim se nadamo napraviti Varaždin kao „jesen“, negdje oko „Špancirfesta“, kad bi dominirale jesenske boje i plodovi, a sezonu bi zatvorili uz Dan grada Koprivnice u studenom, kao „zima“ kad briljiraju četinari, dok bjelogorica ističe svoju rafiniranost krošnjama bez lišća. Tako ćemo pokriti područje sjeverozapada Hrvatske gdje imamo svoje članove. Ovaj sustav „Svijeta minijaturnog drveća” ćemo razrađivati u hodu, ali smo zaključili da će biti pozitivno izlagati drveća u svim fazama njihovog razvoja kroz takav godišnji ciklus. Bonsai izložba nikad nije ista, ona se uvijek mijenja, čak i kad bi izložili uvijek isto drveće, a što nije slučaj. - rekao je Aleksandar.

- Do sad smo surađivali s Hrvatskim šumama na jednoj sadnji drveća i očekujemo još takvih akcija kojima se naši članovi rado pridružuju, jer želimo istaknuti ekološku usmjerenost i suradnju s prirodom. Planiramo napraviti i nekoliko predavanja na zanimljive bonsai i tako popuniti vremenski prostor među izložbama i radionicama. Za sada se ekipiramo i opremamo, pa smo u velikom mjeri spremni i uhodani za sve nove ideje koje nam se pojave usput. Planiramo napraviti i radionicu izrade bonsai posuda od gline ili cementa, te eventualno fotografije koja je kod prezentacije bonsai drveća također važna. Pri svemu je važno reći da i dalje nismo profesionalni uzgajivači već entuzijasti pa se više vidimo u sferi bonsai amaterizma, tako da je svako naše druženje doprinos zajedničkom interesu. govori Aleksandar te dodaje - U području bonsai uzgoja trenutno smo najaktivnija udruga u Hrvatskoj. Pozivamo sve da Udruga „Sjeverozapad“ ne misli prate našu FB stranicu, i nam se pridruže kad stati samo na izložbama i radioni- da pozivamo na neke dogacama. Planiraju različite surad- đaje. Tko zna, možda im se svidi, pa požele imati nje i zajedničke projekte. biljnog kućnog ljubimca.

20. redovno logorovanje Odreda izviđača Ludbreg Izviđači i ove godine boravili u Tisnom Tradicionalno, Odred izviđača Ludbreg u srpnju se uputio na logorovanje u Tisnom – općini koja je prijatelj Grada Ludbrega. Trideset izviđača, izviđačica i njihovih voditelja uspješno je završilo ovogodišnje 20. redovno logorovanje. - Tijekom desetodnevnog boravka pod šatorima na obali

djece i mladih – kaže nam Mladen Struški, predsjednik Odreda izviđača Ludbreg. Većina sudionika uspješno je završila i ispit za izviđača plivača, a svi koji još nisu znali ili bili sigurni, naučili su dobro plivati. Izviđači sami peru posuđe, stražare noću, daju dežurstva, surađuju, pomažu mlađima. Naravno, Za izviđače ovakvo putovanje nije bilo je i vremena za odsamo odmor već i stjecanje znanja. mor. - Najviše je zapravo mora, četrnaest novo upisanih bilo odmora i druženja, kupaizviđača uspješno je izvršilo nja, igara, odlazaka u Tisno, sve izviđačke zadatke i stekli su proslava rođendana, doslovno prvi stupanj izviđačkih znanja jahanja na valovima za jake – brončani izviđački javor. Pobure, noćnih kupanja za najsebno se radujemo što su među hrabrije – svega onoga što izvinjima i četvero naših novih đačko logorovanje čini najljepprijateljica i prijatelja iz Ukrašim dječjim doživljajem – kaže jine. Podizali su se šatori, ureStruški. đivali kreveti, polazilo nastavu I ove godine upravo na loza izviđače prirodnjake i male gorovanju, izviđači su unameteorologe, „polagalo“ šutnju, prijeđeni. Lorena Namjesnik učilo o prvoj pomoći i zdravlju unaprijeđena je za izviđačku

predvodnicu, Dominic Šiljević unaprijeđen je u izviđačkog vodnika, a Enea Požgaj u izviđačku mentoricu. Anamarija Kapusta najbolja je voditeljica patrole, a Teo Jug najbolji pomoćnik. Najbolji izviđači na logorovanju bili su Anastasiia Kuzurman i Leon Posavec koji su za to nagrađeni prigodnim nagradama. - Kako su oboje izrazili želju da se dodatno obrazuju i u budućnosti pomažu u radu s mlađima, imenovani su za izviđače – kadete, polaznike tečajeva za buduće izviđačke voditelje koji su nam jako potrebi jer nas je u Odredu i prije jesenskog upisa već 50. Tijekom logorovanje posjetilo nas je desetak roditelja, uglavnom od sudionika koji su prvi puta boravili na izviđačkom logorovanju, i izrazili su veliko zadovoljstvo uvjetima života i rada izviđača u izvi-

đačkom logoru pod šatorima, u kampu, na plaži i moru. Uz donacije nekoliko tvrtki i izviđačku članarinu, roditelji u stvari financiraju samo logorovanje malih izviđačica i izviđača – zaključuje Struški. Ludbreški izviđači nastavljaju rad po ljetnom programu – izviđačkim igraonicama svakog utorka i četvrtka od 17 do 19 sati u parku ispred Srednje škole Ludbreg - i pozivaju i druge mlade da im se pridruže.

L JE TO

Crtanje na ulici i ove godine privuklo brojne male umjetnike Street painting, odnosno crtanje na ulici, popularna je aktivnost koja je svake godine dio ljetnih programa u Ludbregu. Program je održan u subotu 9. srpnja, a slikalo se i crtalo različitim tehnikama, a sav potreban materijal je bio besplatan. Stručnu podršku mladim likovnjacima dali su članovi Likovnog udruženja Ludbreg koje je uz Turističku zajednicu grada Ludbrega i bilo organizator. Program je završio zanimljivom i poučnom predstavom Šarenog svijeta.

Brojnim programima nastavlja se Aktivno ljeto u Ludbregu Program obuhvaća sadržaje i aktivnosti koje potiču građane da se aktivno uključe u njihovo provođenje s ciljem poboljšanja mentalne snage, fizičke kondicije i zdravlja u konačnici. U nastavku donosimo raspored ovotjednih aktivnosti. - Pridružite nam se vikendima na zabavnom dijelu programa, a kroz tjedan vježbajte s nama i učinite korak prema zdravijem sutra! Raspored objavljujemo na tjednoj bazi na našim fejsbuk i instagram stranicama. Svi programi u sklopu Aktivnog ljeta, sportski i zabavni, su besplatni zahvaljujući našim sponzorima, gradu Ludbregu, Turistička Zajednica područja Centar Svijeta te Fitness centar 'Advance'!

29. srpnja 2022.

L JE TO

Žene iz Centra svijeta Bakina hiža i Dedekov dvor mjesto su okupljanja kreativnih pojedinaca po načelu dobrovoljnosti i sposobnosti, u duhu njegovanja ludbreške baštine, osobno izražavanje i tolerancija u stvaranju umjetničkih djela te razvijanje navika za zdravo korištenje slobodnog vremena. No, ovaj je prostor i mjesto susreta pa su tako ljetne dane za posjet Bakinoj hiži iskoristili i gosti iz Francuske. Na putovanju Hrvatskom odlučili su se stati u Ludbregu i to baš u Bakinoj hiži, a ostali su oduševljeni viđenim i prisjetili se već zaboravljenih vremena. Žene iz Centra svijeta u prostoru Bakine hiže redovito održavaju i izložbe, a posljednja takva bila je Izložba lončarstva koju su razgledali vjerni posjetitelji Bakine hiže, polaznici dječjih vrtića Radost i Smjehuljica. Tijekom godina članice Udruge aktivan su sudionik svih manifestacija koje se održavaju u samom Ludbregu, a često odlaze i na prigodne sajmove i slične programe diljem sjeverozapadne Hrvatske te na taj način u najljepšem svjetlu promoviraju svoj grad. Nedavno su se tako predstavile u Varaždinu na Trgu tradicijskih zanata.

OBIL JE ŽENA

45 GODINA Zajednice tehničke kulture

29. srpnja 2022.

TRI GLAVNA STUPA RADA Njegovanje entuzijazma, poticanje mladih mentora i povezanost sa školama U lipnju sada već davne 1977. godine utemeljena je Zajednica tehničke kulture Ludbreg. U Osnivačkom odboru bili su: Uglješa Špikić, predsjednik Izvršnog vijeća općine Ludbreg; Josip Tkalec, predsjednik Omladinske organizacije općine Ludbreg; Ivan Marcijan, tajnik Radiokluba Ludbreg; Marijan Sačer, tajnik Auto-moto društva „Božo Leiner” Ludbreg, Vitomir Pavičić, nastavnik tehničkog odgoja u Osnovnoj školi Ludbreg; Rade Špikić, nastavnik fizike i voditelj „Male škole avijacije” u Osnovnoj školi Ludbreg i Josip Kupec, nastavnik tehničkog odgoja u OŠ Veliki Bukovec. Osnivačka skupina brojila je 55 zastupnika iz svih struktura javnog i društvenog života Općine Ludbreg, te predstavnika klubova i društava koji su djelovali na području tehničke kulture: Mala škola avijacije, Fotoklub, Sportsko ribolovno društvo, Radioklub Ludbreg i Auto-moto društvo „Božo Leiner” Ludbreg. Doprinos razvitku tehničke kulture na području grada Ludbrega Od svog utemeljenja Zajednica je inicirala osnivanje udruga tehničke kulture te je organizirala brojne aktivnosti, posebno na području tehničkog stvaralaštva mladih. Kao osobiti doprinos razvoju tehničke kulture potrebno je istaknuti stvaranje prostornih i materijalnih uvjeta za rad Zajednice i udruga tehničke kulture grada Ludbrega. Na inicijativu čelnih ljudi Zajednice renovirana je trošna zgrada “stare škole” u sklopu spomeničkog kompleksa dvorca Batthyany u Ludbregu. - Prednost svih Zajednica tehničke kulture je da postoji Zakon o tehničkoj kulturi kojim se RH obvezala poticati tehničke aktivnosti. No, kako bi ZTK kao takva bila uspješna udruga potrebno je imati vrijedne članove i fleksibilno vodstvo udruge. Danas su mnoga znanja na dohvat ruke samo ih treba implementirati u radu

udruge, a to ne ide bez ljudi. Tehnologija ne vrijedi ništa ako nema uključenih ljudi. Osim toga, s jedne strane je istina da praćenje razvoja tehnologije puno košta jer se tehnologija stalno mijenja i robotić od prije 3 godine nema više funkcije koje ima ovogodišnji, ali s druge strane su mogućnosti financiranja udruga nevjerojatne. Postoje EU fondovi, natječaji Ministarstva obrazovanja, najtečaji Varaždinske županije. A ono što morate imati je: ideju, zatim prave ljude i znanja kako sve to uobličiti na papiru. Mi imamo puno sreće jer našem ZTK Ludbreg je velika podrška Grad Ludbreg kao partner i pomagač u svim projektima na koje se prijavljujemo – kažu u Zajednici. Tri glavna stupa rada u Zajednici tehničke kulture Ludbreg su njegovanje entuzijazma, poticanje mladih mentora te povezanost sa školama.

Ljetna škola tehnike 2022.

Planovi za jesen 2022.

Ljetna škola tehnike ove godine traje kroz čitave ljetne praznike i obuhvaća sljedeća područja: fotografiju, modelarstvo, elektroniku, robotiku, micro:bit i raketarstvo. Kroz radionice Ljetne škole tehnike planirano je ostvariti dva cilja, omogućiti djeci da rade na svojim znanjima i sposobnostima i tijekom ljeta te privući djecu i mlade koji možda tijekom školske godine nemaju vremena probati sve naše aktivnosti.

„

Bez sva ta tri elementa rad udruge nije moguć. Bez entuzijazma nema napretka udruge i iako se danas čini kao da tog osjećaja u ljudima ima sve manje, nije baš tako, samo su ljudi malo više postali otuđeni i nepovjerljivi. Zatim, mladost: mladi članovi koji samostalno preuzimaju aktivnosti udruge su ključni. Osim toga jako je važna povezanost udruge sa školama i to ne samo zato jer jedni ovisimo o drugima kao partneri na natječajima, nego i zato da međusobno dijelimo informacije o djeci i da zajedno nađemo najbolje rješenje za talent svakog djeteta – objašnjavaju u Zajednici.

Prednost rada s djecom i mladima u udruzi je to da nema prisile, nema moraš.

Kroz Ljetnu školu tehnike Zajednica je uspjela postaviti temelje za rad u sekcijama. Sekcije koje počinju u jesen su: radiokomunikacije, modelarstvo, elektronika, robotika, automatika i fotografija. -Planiramo i dalje razvijanje naše Lokalne Roblige koja se bazira na micro:bit tehnologiji. Najvažniji dio Lokalne Robolige je da ona obuhvaća djecu iz okolnih osnovnih škola: OŠ Veliki Bukovec, OŠ Sveti Đurđ, OŠ Martijanec. - poručuju iz ZTK.

-Imamo priliku i zadovoljstvo razgovarati s djecom i mladima ravnopravno. Naša nevjerojatna prednost je i to da nema ocjena, nema kritike. U radu na našim radionicama i edukacijama je poželjno da napravite grešku. Naše učenje čak počiva na greškama. Mi jedva čekamo greške. Znaju nam se događati različite greške, od toga da se sprži čip, do toga da se prelemi cijela pločica, bušilicom uništimo dio zida, oštete se kliješta. I to je odlično, jer tako se uči. Kad djeca programiraju i griješe onda se svi zajedno smijemo kad robot ode “svojim putem”. Greška nije sramota, ona je poželjan dio učenja i iz svake greške svi zajedno nešto naučimo, uz to što se dobro zafrkavamo – kažu u Zajednici. Posebna je privilegija naći u djetetu baš ono što mu odgovara. Zato se U Zajednici trude ponuditi što širu paletu aktivnosti kroz Ljetnu školu tehnike. Nakon takvih radionica djeca ne postaju stručnjaci ili inženjeri, no mogu probati svaku aktivnost i vidjeti da li im odgovara. -Posebno je to kad dijete shvati u nečemu izvrsno, da radi baš ono što želi. Sva su djeca nevjerojatna, svaki ima neki svoj skriveni talent. Na primjer, naš mladi član Tin Zember, radi modele na Unimat plici. On to voli raditi i nije mu teško svako jutro biciklom dolaziti iz Sigetca da radi ono što želi, to ga jednostavno vuče. Ili naš mladi član Rafael Kuharić, nevjerojatno širokih sposobnosti, od elektronike, modelarstva, programiranja. Naša Branka Rak, sve joj ide od ruke: programiranje, elektronika, radiokomunikacije, fotografija. Neka djeca zaljubljenici su u točno određenu granu programiranja kao Tin Topić i Antonio Rak koji točno znaju da žele znati sve o mirko:bit programiranju. Čak i oni najmanji kao Kai Štefanec sa samo 7 i pol godina, koji u programiranju nađe rješenje koje možda ni mentor na prvu ne vidi – kažu u Zajednici.

Održana Svečana sjedni

Dubravko Bilić

dje rod da je t us ja z tog tan bri nov Gra dje Zvonko Magić

Mali izumitelji Od jeseni će se formirati grupa Mali izumitelji kojoj je cilj osloboditi kreativnost djece. Okvirni plan u Zajednici već imaju, predstoji ekipirati mentorsku grupu. Cilj im je da djeca iz 'ničega naprave nešto'. -Ono što su izmaštali moraju nacrtati, te napraviti prototip iz prikladnog materijala. Vjerojatno će tu biti svega i svačega nemogućeg, puno grešaka i propalih projekata i puuuuno zabave – poručuju iz ZTK.

je u ba vj ov ka K vo ko te je za

Marija Schubert

OBL JE T NIC A

29. srpnja 2022.

Izložba koja je posjetitelje odvela u tehnološku prošlost

ica povom obilježavanja 45 godina rada

Centar za kulturu u suradnji sa Zajednicom tehničke kulture grada Ludbrega 22. srpnja u izložbenom prostoru i podrumu dvorca Batthyany otvorio je izložbu retro računala, igraćih konzola, telefona, mobitela fotoaparata i ostalih starih uređaja i medija. Povod organizacije ove izložbe je obilježavanje 45 godina rada Zajednice. Stara računala i uređaji su već sama po sebi zanimljiva sa svojim nekadašnjim dizajnom, grafikom korisničkog sučelja, igricama, operacijskim sustavima i svemu ostalome što ih čini drukčijim od onoga na što smo navikli, stoga ne čudi da je izložba privukla veliku pažnju. Mlađi navratiti iz znatiželje, a stariji iz nostalgije Stariji posjetitelji tom su se prilikom prisjetili proš-

- Danas je Ludbreg industrijsko središte sjeverne Hrvatske i to zato er ga je stvarala jedna grupa ljudi okrenuta tehnici. Sve ono što radimo zadnje vrijeme, i srednja škola i prijava za STEM centar, dakle sve je azirano na tehnici i novim tehnologijama i okretanju nekim novim jetrovima. Lijepo je vidjeti koliko je zapravo ljudi aktivno sudjelovalo u vih 45 godina rada Zajednice. To je usitinu impozantan broj, jer danas ad pokušavate nešto raditi teško je skupiti ljude da se aktivno uključe. Kroz Zajednicu je prošlo mnoštvo djece koji su svojim učenje zaprao odredili budućnost grada Ludbrega. Nadam se da će nove generacije oje dolaze u ovaj prostor Zajednice koji je uređen, shvaćati koliko je ehnika važna, koliko su prirodne znanosti važne i koliko j erazumievanje tehnike danas presudno za naš opstanak. Nadam se da ćemo ajedno širiti ljubav prema tehnici i novim tehnologijama. Dubravko BIlić, gradonačelnik grada Ludbrega

- Prvenstveno bih iskoristio priliku i zahvalio našim roditeljima. Sve ove prisutne je manje više oblikovala tehnička kulture i entuzijazam naših ditelja, naših prijatelja, ali i nas samih. Hvala im što su nam omogućili steknemo određena znanja, da se zaljubimo u tehničku kulturu. Sve nas to uspjerilo prema školovanju. Tehnička kultura gaji primijenjivo znanje struci, u zaposlenju, i to vrlo širokog spektra. U tehničkoj kulturi sam i započeo svoj put u inženjerstvo. Mnogi od nas imaju slične puteve i zbog ga su nastale firme ili podrške u firmama u regiji, ali i šire. Jako sam sren s ovim novim, da tako kažem obnovljenim dijelom Zajednice za koji ine naša tajnica Marija Schubert. Vidimo kvalitetne pomake, vidimo ve aktivnosti i čast mi je da sam nakon 45 godina tu gdje jesam. Hvala adu Ludbregu i svim sponzorima koji potiču rad Zajednica i omogućuju eci da se iz dana u dan sve više zaljubljuju u tehničku kulturu. Zvonko Magić, predsjednik Zajednice tehničke kulture grada Ludbrega

losti dok su oni mlađi imali prilike vidjeti i upoznati digitalne uređaje i medije koji su bili osnova za današnje. To je primjerice telefon kojem moraš zavrtjeti ručicu prije zvanja, bez tipki, ali i bez touch screena, mobitel s antenom i bez interneta..nešto što je današnjim naraštajima nezamislivo. Među izloženim uređajima i igraćim konzolama mjesto su pak pronašli Commodore 64C, Amstrad CPC 464, Atari i Orao iz 1984. godine, Varaždinskog izumitelja računala Miroslava Kocijana. Ono što čini ovu izložbu još zanimljivijom je što je bila interaktivna. Dio izloženih računala bio je u upotrebi i posjetitelji su ih mogli koristiti, odnosno isprobati. Uz to, imali su prilike 'vratiti se u prošlost' i zaigrati neke stare računalne igre poput Pacmana, Super Maria, Mortal Kombata i Space Invadersa.

NA JAVL JUJEMO

29. srpnja 2022.

NA JAVL JUJEMO

29. srpnja 2022.

Prigodni program

Vjerski program Subota, 27. kolovoza 2022.

Petak, 26. kolovoza 2022.

19,30 sati – Festival duhovnih pjesama „DUGA 2022“ – Svetište Predragocjene Krvi Kristove

20,00 sati – Ludbreg petkom – koncert „Cinema Paradiso“ – Krešimir Marmilić i Kristina Bjelopavlović Cesar (Dvorac Batthyany)

Nedjelja, 28. kolovoza 2022. 13,00 sati – „I mi to možemo, pokaži što znaš“ – program udruge „Ludbreško sunce“ (Kuća Sunca - Globočec Ludbreški)

Ponedjeljak, 29. kolovoza 2022. 20,00 sati – Koncert „Kroz generacije“ (Dvorac Batthyany)

Utorak, 30. kolovoza 2022. 19,00 sati – Koncert Mješovitog pjevačkog zbora "Podravina“ (Dvorac Batthyany)

Srijeda, 31. kolovoza 2022. 18,00 sati – Izložba udruge „Žene iz Centra svijeta“ – „Zlatna nit konca“ u prostoru Bakine hiže i dedekovog dvora

Četvrtak, 1. rujna 2022. 13,00 sati – Poslovni forum (Dvorac Batthyany) 15,00 sati – Promocija kuharice „Ludbreški hren“ (Podrum udruge vinogradara „Trsek“)

Nedjelja, 28. kolovoza 2022. Hodočašće bolesnika i osoba s invaliditetom, karitativnih djelatnika, medicinskog osoblja i djelatnika Crvenog križa Ludbreg 10,00 sati – procesija hodočasnika od Župne crkve do Svetišta – Pobožnost Križnog puta i Sv. misa 19,00 sati – Sveta misa i otvorenje Izložbe euharistijskih svetišta diljem Europe – Kapelica sv. Križa dvorca Batthyany

Četvrtak, 1. rujna 2022. Hodočašće ministranata i vjeroučenika 11,00 sati – Sveta misa na Svetištu 19,30 sati – Sv. misa na Svetištu, potom procesija do Župne crkve gdje se pjevaju pohvale, Litanije i Večernja u čast Krvi Kristove 21,00 sat - Getsemanska ura klanjanja

Petak, 2. rujna 2022. Zavjetno hodočašće susjednih župa te vojske i policije 7,00 sati – Sveta misa župe Martijanec 8,00 sati – Sveta misa župa Sveti Đurđ 9,00 sati – Sveta misa župa Veliki Bukovec 10,00 sati – okupljanje vojske i policije u Župnoj crkvi potom procesija do Svetišta – Sveta misa koju predvodi vojni ordinarij Mons. Jure Bogdan, pridružuju se hodočasnici župa Rasinja i Vinica

Subota, 3. rujna 2022. Hodočašće brojnih župa iz svih krajeva Hrvatske 10,45 sati – procesija hodočasnika od Pastoralnog centra prema Svetištu – Sveta misa koju predvodi Mons. Bože Radoš,

17,00 sati – Program otvorenja Ludbreškog sejma – modna revija Eve Vučković uz performans Ludbreških mažoretkinja (Trg Sv. Trojstva – Centar svijeta) 18,00 sati – Koncert Puhačkog orkestra grada Ludbrega i gostiju povodom 25-te obljetnice postojanja orkestra (Dvorac Batthyany) 21,00 sat – Koncert „Goran Bare i Majke“ (Prostor ispred stadiona NK „Podravina“)

Petak, 2. rujna 2022.

varaždinski biskup uz suslavlje Mons. Josipa Mrzljaka, biskupa u miru i brojnih svećenika

Nedjelja, 4. rujna - SVETA NEDJELJA 9,45 sati – procesija hodočasnika od Župne crkve do Svetišta – Sveta misa koju predvodi Mons. Ivan Šaško, pomoćni zagrebački biskup, uz suslavlje domaćina Mons. Bože Radoša i Mons. Josipa Mrzljaka te ostalih gostiju i brojnih svećenika (uz direktan prijenos Svete mise na HRT I program)

Sportski program

18,00 sati – „Vrelo nadahnuća“ – književni natječaj duhovnog stvaralaštva Radio Ludbrega (Centar za kulturu i informiranje) 19,00 sati – Ludbreg petkom – izložba Likovnog udruženja Ludbreg (Dvorac Batthyany)

Subota, 27. kolovoza 2022. 15,00 sati – Natjecanje u gađanju glinenih golubova – Lovačko društvo „Srnjak“ Ludbreg (Lovački dom Ludbreg)

21,00 sat – Koncert Halida Bešlića (Prostor ispred stadiona NK „Podravina“)

Subota, 3. rujna 2022. 21,00 sat – Koncert Jasmina Stavrosa i grupe „Ljubavnici“ (Prostor ispred stadiona NK „Podravina“)

Nedjelja, 28. kolovoza 2022. 15,00 sati – Natjecanje u gađanju glinenih golubova – Lovačko društvo „Srnjak“ Ludbreg (Lovački dom Ludbreg)

SUDJELOVALI SMO

Oživljen tradicijski običaj vezan uz žetvu pšenice Udruga „Život“ društvo za biološko - dinamičko gospodarenje otpadom početkom mjeseca bila je domaćin manifestacije pod nazivom „Zlatna žetva 2022“.

Program manifestacije organiziran je prve subote u srpnju, u razdoblju u kojem je žetva žitarica na vrhuncu, razdoblju u kojem brojni poljoprivredni strojevi nisu nikakva rijetkost. Udruga 'Život – Društvo za biološko-dinamičko gospodarenje' iz Čukovca odlučila je zanemariti sva ta tehnička i mehanička postignuća i podsjetiti nas kako se nekad živjelo na selu te na taj način ostvariti svoj cilj - promovirati ekološku poljoprivredu. Kako se ne bi zaboravilo na težak i naporan rad koji je bio svakodnevica naših baka i djedova, udruga „Život“ svojom je inicijativom oživjela tradicijski običaj vezan uz žetvu pšenice, a u tome su im pomogle prijateljske udruge – Ludbreški konjari, Gornji grad iz Vinograda Ludbreških, Udruga samaca Koprivnica, Udruga umirovljenika općine Mali Bukovec, Udruga umirovljenika 'Kalnički slavuji' i Kulturno umjetnička udruga 'Potkalnički kraj'. - Došlo nas je dvadesetak bez obzira na ove visoke temperature. Mi smo mlada udru-

Brankica Kovaček i Nada Ivanić

ga, djelujemo tek tri godine i ovo je prvi puta da surađuje s Udrugom 'Život'. Manifestacija je uistinu hvale vrijedna, trebalo bi toga biti više. Svaka pohvala udruzi i gospođi Nadi Ivanić. Trebaju se običaji sačuvati i prenijeti na mlađe naraštaje jer naši običaji su naš identitet. - istaknula je predsjednica Kulturno umjetničke udruge 'Potkalnički kraj' Tanja Jambrec koja je u Čukovec stigla u pratnji svoje tamburaške i folklorne sekcije. Dolaskom na polje svi su

umjetničke udruge 'Potkalnički kraj' ponovno su se u koloni konjskih zaprega zaputili prema društvenom domu gdje je održan kulturi program za koji je bila zaslužna folklorna sekcija navedene Udruge i glumci Udruge umirovljenika općine Mali Bukovec. Nakon večernjeg programa za sve je sudionike slijedila rapšicarska večera koja je uključivala stara tradicionalna jela. - Ovo je najljepše i najbogatije doba godine kada zapravo kruh dolazi na stol. Čestitam i zahvaljujem se Vesela svita u narodnim nošnjama prvotno se svim vriu popodnevnim satima okupila ispred drušjednim tvenog doma u Čukovcu, a odakle je na konjljudima skim zapregama u dobrom raspoloženju, u pratnji tamburaša krenula put obližnjeg polja. koji njeguju tradiciju i prionuli na zadane poslove. običaje koji su nekada u ovom Kosci su ručnom kosom i srnašem kraju u ovo žetveno pima kosili žito. Iza njih su išli doba bili najvažniji. Veseli me oni zaduženi za vezanje žita u da ovdje ima i mladeži na koju snopove i izradu stavica. se ovakvi sadržaji trebaju prePo završetku posla koji se, nositi. Jedino na taj način mokao i nekad obavio za vrućeg žemo očuvati tradiciju koja je vremena, uslijedio je težački u ove zadnje dvije godine zbog ručak. Članice udruge „Život“ pandemije bila zakinuta. Ovapripremile su jela koja su i naše kve manifestacije podsjećaju bake pripremale za takve prinas na našu mladost, na sve te gode. Bilo je tu kobasica, šunke, odlaske u polja i prisustvovadomaćeg kruha, dizanih kolača nje žetvi. - istaknula je izaslai naravno kapljice dobrog vina. nica župana Brankica Kovaček Nakon što su se težaci okrikoja je prisustvovala ovoj kuljepili i malo zapjevali uz tamturnoj manifestaciji održanoj burašku sekciju Kulturno u Čukovcu.

29. srpnja 2022.

GA S T RO

29. srpnja 2022.

L jetna prehrana osvježavajuća jela sa što manje soli i ulja Kvalitetna prehrana omogućit će nam da se lakše nosimo s izazovima ljeta, koža će nam biti zdravija i otpornija što nam može osigurati aktivno ljeto s puno boravka u prirodi i na zraku Neka sezonske namirnice budu baza vaše prehrane, a na taj će način doručak, ručak, večera i međuobroci biti istovremeno hranjivi, zdravi i neće utjecati na nakupljanje viška kilograma. Ljetna hrana je u pravilu puno lakša od zimske tako da već u startu imate dobru podlogu za skidanje nekoliko tvrdoglavih kilograma, ako vam je to cilj. SALATE Salate se mogu kreirati u nebrojenim maštovitim varijantama, bit će lagan obrok koji možete konzumirati u bilo koje doba dana. Sve vrste povrća su dobrodošle, a dodatno ih možete oplemeniti tunjevinom, piletinom, crvenim mesom, jajima ili sirom za kompletan i bogat obrok. Samo povrće pak možete kuhati ili baciti na žar kao prilog bilo kojoj vrsti mesa, ili samostalne ako ste vegan ili vegetarijanac. HLADNE JUHE Španjolci znaju da su hladne juhe savršena ideja za ljeto. Originalni gazpacho radi se od raj-

čice, krastavca, luka i paprike, a taj će vam miks pružiti pravo zadovoljstvo, ne samo što se okusnih pupoljaka tiče već i cijelog organizma. Juha je dovoljno hranjiva da funkcionira kao samostalan lagan obrok, dok je ujedno savršeno osvježavajuća za vrijeme visokih temperatura. Uz nju možete priložiti integralne krekere ili juhu oplemeniti orašastim plodovima, kockicama kruha te narezanim svježim povrćem za mali ‘twist’. VOĆNE SALATE Voćne salate savršen su doručak ili međuobrok. Uz šumsko voće kao što su borovnice ili maline dobijate i veliku količinu vitamina te antioksidansa koji su vam potrebni za zdravlje organizma. Ako biste radije obrok u tekućem obliku, smiksajte sve u smoothie, mogućnosti je uistinu nebrojeno mnogo. HLADNA PIĆA Najbolje rashlađivanje ljeti dolazi u obliku hladnih pića sa svježim voćem. Od aromatizirane vode s limunom, jagodama, borovnicama i slično pa sve do ledenog čaja oplemenjenog svježim voćem – važno je samo da nema umjetnih sladila te da ima puno leda. Voće će vam pomoći da zadovoljite želju za slatkim, a uz rashlađeno piće zaboravit ćete na vrućinu. Uz to vam samo nedostaje terasa s pogledom na more, zar ne?

Recept! HLADNE JUHE - JUHE KOJE SE NE KUHAJU JUHA OD RAJČICE

JUHA OD KRASTAVACA

JUHA OD LUDBENICE

Rajčica se oguli, doda se malo sjeckanog krastavca, malo zelene paprike, peperončina, češnjaka - sve mora biti svježe. Posoli se i sve skupa ubaci u blender. Na kraju se doda svježi bosiljak, on se također može malo izblendati, i svježe mljeveni papar. Kad je gotovo, ide u hladnjak. Servira se na ohlađenom tanjuru, ukrašen listićima bosiljka i cvjetićima kopra, poliven s malo finog maslinovog ulja.

Krastavac nasjeckate, on mora ostati zrnat jer je 90 posto voda pa bi bio prerijedak. Umiješate jogurt, dodate sol, kopar, vrlo malo bijelog octa i, na kraju, u tanjuru malo bučina ulja. Može se staviti i češnjak. Juhu je najbolja raditi od malih krastavaca, onih za kiseljenje, koje treba samo oguliti i iskosati. Ako radite od većih, zrelijih krastavaca, njih onda razrežite uzduž i odstranite im sjemenke pa koristite samo tvrdi dio.

Lubenica mora biti zrela i slatka. Izvadite joj meso, odstranite koštice i ubacite u blender. Dodate malo sjeckanih krastavaca i svježih peperončina - ako nema peperončina, može i svježa zelena ljuta paprika, okus mora biti sweet & chili. Blendate, posolite, dodate još i maslinovo ulje i papar. Ova je hladna juha posebno oduševila ljude kombinacijom slatkoće i pikantnosti.

KULT UR A

29. srpnja 2022.

ODRŽANA KEŠNERIJADA U ČAST MLADENU KERSTNERU I ove godine se već tradicionalno održala manifestacija 'Kešnerijada – kajkavski dani u Ludbregu' u kojoj se kroz različite programe Gradska knjižnica i čitaonica 'Mladen Kerstner' prisjetila našeg Ludbrežana, velikog hrvatskog dramaturga, Mladena Kerstnera. Programske aktivnosti u sklopu 9. Kešnerijade kojom je radska knjižnica obilježila 94. obljetnicu rođenja Mladena Kerstnera, započele su još u travnju objavom natječaja za sudjelovanje na recitalu dječjeg kajkavskog pjesništva i natječaja za najbolji humoristički dramski tekst na kajkavskom. Sukladno tome, ovogodišnji program imao je dva središnja događaja od koji je prvi održan 7. srpnja u dvorcu Batthyany. Riječ je o Recitalu dječjeg kajkavskog pjesništva 'Kaj je kaj' u sklopu kojeg su proglašeni pobjednici i podijeljene nagrade. - Ovo je 5. po redu Recital dječjeg kajkavskog pjesništva, a ovogodišnji sudionici bili su iznimno vrijedni. Napisali su i prijavili čak 62 pjesme. Zahvaljujem njima i njihovim mentoricama što stvaraju na kajkavskom jeziku te nastavljaju ono što je radio Mladen Kerstner. Svaka napisana i izgovorena riječ važna je za očuvanje kajkavskog jezika. - u uvodnom pozdravu istaknuo je ravnatelj gradske knjižnice, Stjepan Stjepić koji je sudionicima zadao i mali zadatak Naime, cijeli recital održao se na kajkavskom jeziku. Program su vodile simpatične Lora i Dunja, a pobjednike je proglasila učiteljica Elena Kovačić koja je uz učiteljicu Martinu Hrkač, Spomenku Struški i prof. Natašu Sedlar bila član prosudbenog povjerenstva koje je imalo težak zadatak – izabrati pjesme

Karlo Delić

Vita Murat

Voditeljice Lora i Dunja

koje će uči u zbornika 'Kaj je kaj'. - Izabrale smo 27 pjesama dvadesetero autora koje ulaze u zbornik. Pjesme su pisali učenici od 1. do 8. razreda iz četiri škole – OŠ Ludbreg, Sveti Đurđ, Martijanec i Veliki Bukovec. Svi su nam oni pokazali da se nemamo čega bojati i da će kajkavski živjeti i dalje. - istaknula je učiteljica Kovačić. Uz pjesme koje ulaze u zbornik povjerenstvo je imalo zadatak izabrati i pjesme koje će biti nagrađene. - To je bilo jako teško jer svaka pjesma ima neki stih, neku sliku, neki misao zbog koje bi ju trebali izabrati. Odlučile smo stoga da neke pjesme i pohvalimo. - objasnila je Elena Kovačić. Pohvale su za svoje pjesme dobili sljedeći učenici: Nikola Novak, učenik 1. razreda OŠ Sveti Đurđ za pjesmu 'Leni mucek', Lana Horvat,

učenica 5. razreda OŠ Ludbreg za pjesmu 'Trud i moka' te Marijana Horvat, učenica 7. razreda OŠ Ludbreg za pjesmu 'Hiža do hiže'. Treća nagrada uručena je pjesmi 'Melin' koju je napisala Ana Posavec, učenica 7. razreda OŠ Martijanec. Drugo mjesto zaslužila je pjesma 'Dečec' autorice Korine Kraljić, učenice 1. razreda OŠ Sveti Đurđ. Najboljom je proglašena pjesma 'Maslačak' autorice Ive Golenja, učenice 7. razreda OŠ Ludbreg. Za kraj spomenimo kako je u programu sudjelovala i Dramska grupa OŠ Ludbreg koja je izvela dio scenske igre 'Vozel' autora Aleksandra Horvata i recitaciju 'Specijaliteti' te učenici OGŠ Ludbreg Vita Murat koja je prisutne počastila glazbenom izvedbom na klaviru i Karlo Delić koji je zasvirao harmoniku.

Zajednička fotografija

Ivana Galić ponovno oduševila ludbrešku publiku Druge subote u mjesecu u Ludbreg je po drugi puta stigla uvijek atraktivna vokalistica Ivana Galić u pratnji dobro poznatog gitarista Darka Horvata, senegalskog udaraljkaša Commija Baldea, beatboxera i varaždinskog jazzera Zorana Puljeka, saksofonista i gitariste Marija Jageca te klaviriste Darka Golubića. U atriju dvorca Batthyany ludbreškoj su se publici predstavili sa svojim novim projektom naziva 'SoulBeat' koji je ponudio svježi zvuk pun improvizacije s afro i jazz elementima, uklopljen u poznate soul, funk, blues i R’n’B pjesme Princea, S. Wondera, M. Jacksona, A. Franklin i mnogih drugih. Vokalistica Ivana Galić svojim glasom iznimnog raspona i specifičnog timbra barata izuzetnom lakoćom i intonativnom preciznošću. Njen dinamički i interpretativni raspon kreće se od Mel Tormeovske mekoće i sofisticiranosti, pa sve do energične i emotivne energije Mahalie Jackson, što joj daje mogućnost izvođenja širokog spek-

tra stilova, od afričke glazbe, američkog soula, gospela, bluesa pa čak i countya i popa. Na pozornici Ivana Galić zrači spontanošću u komunikaciji sa publikom i pratećim sastavom, kao i iskrenim pristupom glazbenom materijalu kojeg izvodi, što svaki njen koncert pretvara u izniman artistički i emotivni doživljaj. Tako je bilo i u Ludbregu. Djelić atmosfere prenosimo kroz fotografije. Možda vas potaknu da i vi ubuduće prisustvujete ovakvom tipu koncerata.

KULT UR A

29. srpnja 2022. Dva dana kasnije na istom je mjestu održan i drugi središnji program ovogodišnje Kešnerijade u sklopu koje su proglašeni i dobitnici natječaja za najbolji humoristični dramski tekst na kajkavskom jeziku. Program je vodila Snježana Hranić, a prisutni su imali prilike čuti ulomke iz tri dramska teksta u najužem izboru za nagrade i to u interpretaciji Đurđe Kokanović, Aleksandra Horvata i Franje Oreškog.

- Kajkavski jezik treba njegovati, treba na njemu pričati i pisati. Upravo to je i jedan od ciljeva ove naše manifestacije u kojoj veličamo Mladena Kerstnera, ali i kajkavski jezik. - tom je prigodom istaknuo ravnatelj Gradske knjižnice 'Mladen Kerstner', Stjepan Stjepić i dodao kako će knjižnica ove godine tiskati zbornik radova koji su pobijedili na recitalima unatrag tri godine.

Među njima bit će i ovogodišnji nagrađeni dramski tekstovi koje je izabralo prosudbeno povjerenstvo u sastavu prof, Ljudmile Kladić, prof Lidije Novosel i prof. Jasminke Vugrinec. Na ovogodišnji natječaj pristiglo je devet tekstova sedmero autora. - U Ludbregu, iz godine u godinu, raste veliko bogatstvo kulture zahvaljujući ovoj manifestaciji. Hvala autorima koji su svojim smiješnim tekstovima pokazali zube ovim vremenima koja su puna nervoze, straha, koja su puna problema i briga. Hvala im što su nas podsjetili da ne moramo uvijek ozbiljno gledati svijet oko sebe, nego smo stvoreni za to da se veselimo. - istaknula je prof, Jasminka Vugrinec ispred prosudbenog povjerenstva koje je nagrade dodijelilo na sljedeći način. Treće mjesto i nagradu od 500 kuna dobila je Đurđa Kokanović za tekst 'Za se je kriv Pepa'. Drugo mjesto i nagrada od 1000 kn

otišla je u ruke Franje Oreškog i njegovoj 'Godišnjici braka'. Đurđa Vukelić Rožić osvojila je prvo mjestu i nagradu od 2000 kuna za svoj dramski tekst 'Osam' u kojem na humorističan način opisuje ljudske slabosti i ismijava određene društvene pojave.

- Da nema Kešnerijade mislim da se možda ne bih ni uputila u pisanje dramskog teksta, sasvim slučajno sam u to 'uletjela'. Drago mi je da se na ovaj način prisjećamo Mladena Kerstnera koji je popularizirao kajkavštinu pišući na svom domaćem ludbreškom govoru. Nadam se da će ova manifestacija iznjedriti još mnogo mladih i uspješnih autora. - istaknula je ovogodišnja pobjednica koja je tijekom programa, kao i svi prisutni imala prilike uživati i u izvedbama pjesama uvijek odličnih 'Pajdašica'.

Zajednička fotografija

Pajdašice

Stjepan Stjepić i pobjednica Đurđa Vukelić Rožić

Snježana Hranić

Goran Petrač svoje slike izložio u Veleposlanstvu RH u Berlinu Izložba je rezultat projekta promocije kulture i kulturne baštine u inozemstvu U Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Berlinu 24. lipnja otvorena je izložba slika Gorana Petrača, hrvatskog akademskog slikara koji se inspirira krajobrazima Ludbrega u kojem živi i djeluje. Izložba je rezultat projekta promocije kulture i kulturne baštine u inozemstvu, kojeg provodi Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH, a koji je odobren još 2019. godine. – Pandemija koronavirusa prolongirala je ovo izložbu koja je evo otvorena tek sada. Vrlo sam sretan i zadovoljan što sam napokon došao u Berlin. – tom je prilikom istaknuo Petrač. U sklopu otvorenja izložbe u Veleposlanstvu RH u Berlinu u ime domaćina veleposlanika Gordana Bakote, slikara Petrača koji je u Berlinu boravio sa suprugom i sinom, pozdravio je Domagoj Marić prvi tajnik veleposlanstva RH u Berlinu. Ugodno druženje uz razgledanje slika, nastavljeno je uz domjenak i čašu hrvatskog vina, te uz razgovor s Petračem, koji je nazočnima još više

približio svoju postavljenu likovnu kolekciju. Naglasio je kako mu je ova berlinska izložba posebno značajna jer je prvi put u Berlinu i da mu je posebno drago što ima čast da svoje radove izloži u Veleposlanstvu RH u SR Njemačkoj u Berlinu. Tijekom večeri Petrač se zahvalio i Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH koji su pokrovitelji izložbe i koji su u ovom projektu, ovom prilikom, njega odabrali da bude „likovni veleposlanik“ u godini u kojoj se obilježava 30 godina od međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, a sve u cilju promocije kulturne i materijalne baštine RH u domovini i svijetu. Izložba Gorana Petrača u Berlinu može se razgledati u sljedećih pet mjeseci, uz dogovorene termine s Veleposlanstvom RH u Berlinu. Slike izložene u Berlinu tematski su povezane s ciklusom krajobraza, uglavnom na srednjim i malim formatima koji odgovaraju prostoru u kojemu su izložene u Berlinu.

20 NOVA RUBRIK A

29. srpnja 2022.

Dragi čitatelji Ludbreških novina, od ovog mjeseca u naše novine uvodimo novu/staru rubriku – VAŠ FOTO TRENUTAK! Za sadržaj rubrike bit ćete zaslužni upravo Vi. Naš zadatak je odabrati temu, a vaš zadatak je okinuti fotku. Za početak smo vas putem društvenih mreža zamolili da nam tijekom srpnja šaljete fotografije kućnih ljubimaca u ljetnim aktivnostima. U nastavku pogledajte kako se oni bore s vrućinama. Tema za idući mjesec je - OMILJENA LJETNA HRANA. Fotografije nam šaljete na e-mail: ludbreskenovine@czkidn.hr do 25. u mjesecu, a najbolje objavljujemo u idućem broju Ludbreških novina.

Uvijek je ljepše u dvoje. Kona i Franjo (J. Koprek)

Omiljena ljetna aktivnost (neaktivnost) malog Simbe ( A. Horvat)

Ima li što bolje od kave i izležavanje na terasi? (I. Domišljanović)

Bacit se ili ne? Pita se Tora (J. Koprek)

Neki se ipak drže debelog hlada. Asha (N. Breber)

SPORT

29. srpnja 2022.

Eugen arhiviran, München pred vratima U četvrtak, 21. srpnja, rano ujutro, oko 00:20 po našem vremenu održane su kvalifikacije kopljašica na SP u američkom Eugenu. Nekoliko desetaka ljubitelja atletike u našem kraju probudilo se i navijalo za olimpijsku pobjednicu, ali nije išlo. Nažalost, Sara Kolak nije imala niti jedan ispravan hitac i oprostila se od finala za koje je trebalo baciti tek 59 metara. Naravno, sada ima i onih koji kažu da je Sara bivša, da je „one hit wonder“. No, zaboravljaju niz sjajnih rezultata koje je postizala na brojnim mitinzi, ima broncu s EP u Nizozemskoj. Bila je četvrta i sedma na svijetu, a to što je olimpijska pobjednica bolje da ni ne spominjemo. Mnogi od takvih kritiča-

ra medalju nisu vidjeli ni na slici, kamoli držali u ruci. A, još i osvojili... Šteta, nova prigoda je već za tri tjedna na EP u Münchenu. Tamo će se 18. kolovoza od 9:00 sati održati kvalifikacije, a finale u kojem će, nadamo se, sudjelovati i Sara u subotu 20. kolovoza od 20:25 sati. Piše: Neven Jerbić

'Plave bluze' dobro krenule u sezonu U nešto manje od dvije godine pod drugi put je na kormilu „Podravine“, bivši nogometaš varaždinskog „Varteksa“, „Slaven Belupa“, „Zaglebia“ iz poljskog Lubina, „Vladivostoka“ i „Međimurja“ Matija Kristić.

odraditi da im bude čim bezbolnije. - istaknuo je Kristić kojeg je ovdje dočekao spoj iskustva i mladosti. Ostali su Golubar, Kovačić, Sambolec, Dumbović, čeka se dolazak još kojeg igrača. Rezultati u pripreKristić, kojeg je trenerski put vodio od m n o m razdoblju „Međimurja“, „Zeline „, „Poleta“ i dva su dobri. puta „Podravine“ kaže kako je zadovoS 5-0 poljan onim što je ovdje zatekao. bijeđen je „Napri- Za razliku od prvog jed“ iz Cirkovljana, a s 3-0 boravka sad je ovdje mnou gostima neugodno „Nego mladih igrača, pred delišće“. kojima je lijepa budućPred Ludbrežanima su nost. Naravno, ako će vrido početka prvenstva i jedno raditi. To je ujedno prijateljski ogledi protiv „ i najteža faza u odrastanju Jalžabeta“, „Drave Ajax“ i igrača, kad iz juniora pre„Međimurja“. Puno sreće lazi u seniore. Pokušat ću dečki! Piše: Neven Jerbić

Košarkaši pred proslavom obljetnica pomladili redove U srijedu, 20. srpnja, čelni ljudi ludbreške košarke održali su sastanak na kojem je napravljena strategija razvoja KK Grafičar. Zaključeno je da će se iduće sezone seniori natjecati u 3. ligi, koračić iza, da bi se za koju sezonu napravila dva-tri naprijed, jasno, kad stasaju izuzetno talentirani pretkadeti koji su stvoreni u ludbreškom košarkaškom

inkubatoru. Naglasak će iduće sezone biti upravo na njima, na njihovoj borbi za ulazak u Jedinstvenu pretkadetsku ligu u kojoj će igrati deset najboljih klubova u Hrvatskoj. Prvu ekipu vodit će trener Danijel Papp uz podršku savjetnika Nevena Jerbića. Tomislav Horvat koordinirat će radom Škole košarke i biti glavna snaga,

a treneri mlađih klupskih kategorija su Tomislav Triplat, Kristian Kokolek, Dino Slatki, Tamara Jadanić. Ima u tom društvu profesora, pa i doktora što ih čini zaista jednom akademskom skupinom raritetnom u sportu. Dečki koji igraju morali bi to iskoristiti, tu pogodnost da ih treniraju i odgajaju takve osobe. Uz, sigurni smo, puno entuzijazma, bit će tu

dosta lijepih trenutaka. Iduće godine je i 30 godina otkako je Grafičar sponzor košarkaša i 50 godina otkako se ovdje igra ovaj prekrasan sport. Tamo negdje u mjesecu siječnju kad se poklapaju datumi tih vrijednih obljetnica planira se primjerena proslava kojom će se samo iskazati koliko se košarka može voljeti. Piše: Neven Jerbić

Nekad i sad... Od ovog broja u Ludbreške novine, u sportskom dijelu, uvodimo rubriku gore navedenog naslova. Za prvi put odabrali smo hrvanje. Od onih koji su tu podizali hrvanje tamo prije pedesetak godina s nama su još Pokos, Novačić, Habrka, nešto mlađi Beriša, a ipak je rezultatski najjači od njih, za nijansu, bio Božidar Pajnić. Ta Globočečka gromada još uvijek je posebna priča. Uz poslovni dio gdje je bio pravi „meštar“, bio je i izvorni i nedostižni „Črni maček“, jedinstven ne samo u Hrvatskoj. A, znamo kako se kaže, duhoviti su ljudi natprosječno inteligentni. I, šteta da po tom pitanju nije bio više iskorišten, jer je zlatni grumen našeg kraja. Još uvijek je pri nekim hrvačkim akcijama gdje smo ga i susreli. Plećat, ima „šapetinu“ da ti kosti popucaju. Pisca ovih redaka redovito poziva na „prijateljski dvoboj„. No, još uvijek je prejak. Tko zna, za kojih desetak godina kako će se stvari razvijati. Možda bi trebalo razmisliti o kloniranju? Jedan, jedini, veliki „Pajo“! Piše: Neven Jerbić

Hrvatske košarkašice na pripremama u Ludbregu Košarkašice Hrvatske juniorske reprezentacije (U18) završne pripreme odrađivale su u Ludbregu. Europsko juniorsko prvenstvo divizije B održava se od subote 30. srpnja u Bugarskoj, a naše djevojke boravile su u Ludbregu tri dana i održale, počevši od utorka 26. srpnja, pet treninga u Gradskoj školskosportskoj dvorani. Naše juniorske reprezentativke svrstane su u A-skupinu s Engleskom, Portugalom, Sjevernom Makedonijom i Luksemburgom. Pripreme su započele u Otočcu gdje su odigrale dvije pripremne utakmice protiv domaćina prvenstva Bugarske i ostvarile dvije pobjede. U središnjem dijelu priprema u Đurđevcu dvaput su pobijedile snažnu Češku koja pripada A diviziji ženske juniorske košarke. Na kraju su i dva puta poražene u gostima protiv reprezentacije Slovenije. Europsko prvenstvo završava u nedjelju 7. kolovoza, a najviše reprezentativki dolazi iz zagrebačke Trešnjevke 2009. Glavni trener reprezentacije je Dean Nemec, pomoćnici su Monika Bosilj i Marin Mijajljević, fizioterapeut je Lana Brčić, a kondicijski trener Tin Juričić. Pomoćna trenerica u našoj reprezentaciji je Varaždinka

Monika Bosilj koja je rekla: 'Na pripremama je 14 igračica, a na Europsko prvenstvo će putovati njih dvanaest. Među njima će svakako biti i organizatorica igre Nika Radek iz Čakovca. Prvi cilj nam je proći skupinu u kojoj je Portugal najjača reprezentacija, a zatim ćemo vidjeti dokle možemo dogurati. Cure su protiv Češke pokazale da mogu, a protiv Slovenije smo odigrale nešto lošije, ali Slovenija ima odličnu reprezentaciju.' Našim juniorkama želimo sretan put i što bolji rezultat na Europskom prvenstvu. Piše: Dražen Vađunec

SPORT

29. srpnja 2022.

Održan dvadeseti Fizir kup Na livadi pored svetišta, kraj Zavjetne kapele Hrvatskog sabora, prvog srpanjskog vikenda Aeroklub Rudolf Fizir Ludbreg organizirao je 20. po redu Fizir kup. Natjecanje je to u atraktivnoj F3K kategoriji u kojoj se modeli zrakoplova izbacuju iz ruke, a kasnije daljinski upravljaju radio vezom. Direktor natjecanja bio je Ludbrežanin Filip Geci koji je ujedno i izbornik hrvatske reprezentacije. -Fizir kup imao je međunarodni karakter jer su sudjelovale ekipe aviomodelara iz Španjolske, Švicarske, Austrije, Njemačke, Slovenije, Hrvatske i po prvi puta iz Srbije. Sudjelovalo je 24 natjecatelja od čega četvorica Ludbrežana i to: Marko Damjanović, Vid Martin Vulić te Nikola i Miljenko Frančić. Ovo natjecanje boduje se za Eurocontest i Svjetski kup, a osim toga dobra nam je priprema za svjetsko prvenstvo koje se sredinom srpnja održa-

va u Slovačkoj – rekao je Filip Geci, predsjednik Aerokluba Rudolf Fizir Ludbreg. Startnina je za seniore iznosila 60 eura, za juniore 40 eura, dok se za eventualni prigovor na odluku sudačke ekipe plaćalo 20 eura. U cijenu su uključeni ručak i večera u subotu te ručak u nedjelju. Natjecanje je započelo u subotu u 10 sati, a završilo podjelom medalja i vrijednih nagrada sponzora u nedjelju u 14 sati. Članovi Aerokluba Rudolf Fizir Ludbreg neprikosnoveni su upravo u ovoj F3K kategoriji modela zrakoplova pa tako uz našeg Marka Damjanovića i Nikole Frančića još je Arijan Hucaljuk, iz AK Slavonski Brod, član ekipe koja predstavlja hrvatsku reprezentaciju. Raspon krila tim modelima je 150 centimetara, maksimalna težina 600 grama, a natječe se u nekoliko disciplina. Tehničke pojedinosti saznali smo od seniora ovog sporta Željka Vargovića koji je puno radio na edukaciji s mladim modelarima, a bio je i dugogodišnji tajnik AK Rudolf Fizir. -Modeli zrakoplova napravljeni su od karbona i teže svega 250 grama. Zbog vjetrovitog vremena u subotu natjecatelji

su morali stavljati balaste. Ovo je izrazito muški sport kojim se u svijetu bavi svega četiripet žena jer one ne mogu biti ravnopravne prilikom izbačaja modela. Naime, prilikom izbačaja modela zrakoplova iz ruke desno krilo postiže nadzvučnu brzinu, a ne zvanični svjetski rekord u tome drži upravo naš Nikola Frančić. Nikola je dugogodišnji entuzijast u ovom sportu kojemu se na kraju znanje i iskustvo isplatilo. Zajedno s još dvojicom Hrvata zaposlen je u Abu Dhabiju na razvoju i proizvodnji bespilotnih letjelica – rekao je Željko Vargović. U nedjelju, točno u 14 sati sati, na internetu su objavljeni službeni rezultati Fizir kupa u Ludbregu. Uvjerljivo najbolji bili su Nijemci kojih je čak šestero u prvih deset. Među prvih deset natjecatelja su i tri Austrijanca, a deseti je naš reprezentativac Arijan Hucaljuk. Od naših Ludbrežana najbolji je stariji Frančić, Miljenko koji je natjecanje završio na četrnaestom mjestu, a njegov sin Nikola je petnaesti. Marko Damjanović je sedamnaesti, a Vid Martin Lulić natjecanje je završio na osamnaestom mjestu. Piše: Dražen Vađunec

Kadetska rukometna reprezentacija pripremala se u Ludbregu Mlade hrvatske rukometne nade u kategoriji U-17 prvi dio priprema za Europsko prvenstvo odradili su u Ludbregu. Početkom srpnja, domaćini hrvatskoj kadetskoj reprezentaciji bili su Grad Ludbreg i Rukometni klub Ludbreg. -Hrvatski kadeti, rođeni 2004. sada su osamnaest godišnjaci, u Ludbregu treniraju dvaput dnevno. Njih dvadeset dvoje u jutarnjem terminu trenira samo u Gradskoj dvorani, a u predvečernjem terminu najprije u dvorani i na kraju na otvorenom na Gradskom stadionu ili Otoku mladosti. Selektor kadetske rukometne reprezentacije je Krešo Ivanković, osvajač srebrne medalje na Mediteranskim igrama, a kondicijski trener Danijel Jurišić, osvajač je olimpijskog zlata iz Atene kao kondicijski trener ekipi Line Červara – rekao je Andrija Pišpek, trener ludbreških seniora. Hrvatski juniori su jako dobri pa su tako prošle godine na Europskom prvenstvu u Varaždinu i Koprivnici osvojili

srebrnu medalju u kategoriji U-19. Glavni trener i toj ekipi bio je Krešo Ivanković. -I prošle godine smo bili ovdje na pripremama u Ludbregu jer su uvjeti jako dobri počevši od dvorane, fitness centra i vanjskih terena. Moja desna ruka je Slaven Radić, trener u PPD-u Zagreb, kondicijski trener je Danijel Jurišić-Jura, trener vratara Ivan Stevanović, fizio Saša Matejčić, a tehniko Luka Štefanac. Na pripremama su 22 igrača od čega 3 golmana, a iz vaše regije tu su Marko Tkalec iz MRK Čakovec te prvi vratar Tin Herceg iz GRK Varaždin – rekao je Krešo Ivanković. Hrvatske rukometne kadete u Ludbregu mogli ste vidjeti do nedjelje, a zatim sele u Delnice na drugi dio priprema. -Tamo ćemo odigrati tri prijateljske utakmice i to dvije protiv Mađarske te jednu protiv Slovenije. Zatim slijedi završna faza priprema u Prelogu gdje ćemo odigrati dvije pripremne utakmice protiv Egipta. Krajem srpnja krećemo u Pod-

goricu gdje 4. kolovoza igramo protiv Italije, dan kasnije protiv domaćina Crne Gore, a posljednju utakmicu u grupi igramo 8. kolovoza protiv Portugala – pojasnio je trener Ivanković. Vjerujemo da će Ludbreške pripreme biti sretne za novi uspjeh naših rukometnih kadeta na Europskom kadetskom rukometnom prvenstvu u Crnoj Gori. Sretno! Piše: Dražen Vađunec

SPORT

29. srpnja 2022.

NK Poljanec proslavio 90. godišnjicu djelovanja NK Poljanec prve je dvije subote u srpnju slavio 90. klupski rođendan. Ovaj nogometni sportski kolektiv drugi je najstariji klub na području Grada Ludbrega osnovan 15. veljače 1932. godine. Trinaest godina starija od NK Poljanec je jedino ludbreška 'Stara dama' Podravina koja je osnovana 1919. godine. -Prve srpanjske subote u poslijepodnevnom terminu organizirali smo revijalnu utakmicu mlađih kategorija NC Sveti Đurđ, a odmah poslije utakmicu All Star reprezentacija NS Ludbreg 'Mladi' i 'Stari'. 'Mlade' je izabrao i vodio Damir Sačer, a 'Stare' Jurica Vručina. Nakon podjele priznanja i pehara organizirana je vrtna zabava uz živu muziku. Tjedan dana kasnije imali smo također atraktivni nogometni program. Najprije su utakmicu igrali mladi nogometaši NC Sveti Đurđ, a zatim su revijalnu utakmicu igrale Selekcija veterana HNS-a i veterani NK Poljanec. I poslije ovih utakmica imali smo vrtnu zabavu ovaj put uz tamburaše – rekao je Vedran Bobetić, predsjednik NK Poljanec.

U revijalnoj utakmici, prve subote, 'Mladi' su tek preokretom u posljednjim trenucima minimalno pobijedili 'Stare' rezultatom 3:2. Golove za pobjednike postigli su Tin Horvat, Patrik Mraz i Dario Struški, a za poražene dva pogotka postigao je novi igrač NK Drava-Ajax Bojan Vručina. Za najljepšeg igrača utakmice proglašen je igrač Zadrugara Nikola Pačko, a u žiriju je bila hrvatska rukometna reprezentativka Ivana Dežić te njezina najbolja prijateljica Lena Ljubić. Za najboljeg igrača utakmice peharom je nagrađen Dario Struški, strijelac pobjedničkog pogotka. Druge subote, u glavnom dijelu sportskog programa, odigrana je veteranska utakmica između NK Poljanec i Selekcije HNS-a. Prije utakmice predsjednik NK Poljanec Vedran Bobetić primio je prigodnu plaketu i čestitke za značajan klupski jubilej od predstavnika ŽNS Varaždin Dražena Crnkovića i Nine Vugrinca. Nakon toga su kapetani Željko Župetić i Mario Horvat razmijenili plaketu s jedne strane i zahvalnicu s dru-

ge strane pa je utakmica mogla početi. Bivši prvoligaški igrači nisu štedjeli domaće, čak štoviše, do vrha su slavljenicima napunili mrežu i nisu im dozvolili niti počasni pogodak. Prvo poluvrijeme bilo je 7:0 za veterane HNS-a, a najbolju prigodu domaći su imali pucajući jedanaesterac koji je obranio Tomislav Gavrić. U drugom poluvremenu veterani s hrvatskim nacionalnim obilježjima ubacili su još sedam laganih komada pa je ova revijalna utakmica završila s revijalnih 14:0 za Selekciju veterana HNS-a. Po četiri pogotka postigli su Miljenko Mumlek i Dalibor Vokić, tri puta bio je precizan Ivan Firer, dva gola zabio je Goran Štrok, a jednom je poentirao Saša Mitrović. Vidjeli smo nekoliko lijepih akcija na prvoligaškoj razini i šteta je samo što slavljenička ekipa nije uspjela pogoditi više od pogođene stative. U Poljancu smo protekle dvije subote uočili jednu dobru 'sportsku priču' s podosta mladih koji vole raditi te niz starijih koji znaju i još mogu raditi. Počnimo od predsjednika NK

Mladi minimalno pobijedili Stare Poljanec Vedrana Bobetića i tajnika Tomislava Balaića. Uz klupske poslove obojica vode klupsku stranicu na Facebooku te s novoangažiranim trenerom Karlom Grgecom brinu o igračkom kadru i dovođenju prinova. Od starijih valja spomenuti one koji su već dugo aktivni u klubu kao npr. Damir Jalševec, Mario Horvat i Nenad Kosec. Od cura posebno su aktivne Tamara Šumiga, Mirna Kosec i Martina Balaško, a tandem BobetićBalaić zahvaljuje na podršci i VMO Poljanec na čijem je čelu još jedna dama, Marija Balaško. Dakle, stvoreni su svi uvjeti za

rezultatski iskorak pa možemo očekivati sljedeću proslavu u Poljancu s NK Poljanec u nekom višem stupnju natjecanja. Svi koji su početkom srpnja svratili do igrališta NK Poljanec i sudjelovali u proslavi njihova 90-og rođendana mogu biti zadovoljni provedenim vrućim, ljetnim, subotnjim popodnevima uz nogomet. Organizatori planiraju po sličnom modelu revijalne utakmice organizirati i sljedeće godine kako bi sportska druženja bez natjecateljskog karaktera postala tradicionalna. Ta, devedeset godina im je tek. Piše: Dražen Vađunec

Iva Gerić brončana na Europskom prvenstvu u Rimu Put do europske bronce nije bio nimalo jednostavan Naša mlada hrvačica Iva Gerić postigla je izvanredan uspjeh na netom održanom U-20 Europskom prvenstvu u Rimu. U kategoriji juniorki zamalo joj je izmaklo finale pa je pobjedom u borbi za broncu donijela novo odličje s velikih natjecanja. Put do europske bronce nije bio nimalo jednostavan čak štoviše bio je izuzetno stresan. Iva je na prvenstvo trebala krenuti sa samo jednim trenerom, izbornikom ženske hrvačke reprezentacije Perom Panićem jer Hrvatski hrvački savez nije osigurao financijska sredstva za Ivinog trenera Ignaca Horvata. Zahvaljujući predsjedniku Hrvačkog kluba Ludbreg Nini Dulikraviću koji je osobno platio boravak treneru Horvatu, Iva je mogla biti opuštenija. -U mojoj kategoriji bilo je čak 17 natjecateljica, najviše od sviju kategorija. Uvjeravala sam sama sebe da moram biti sretna, zadovoljna i uživati u

trenutku bez obzira na rezultat. Međutim, u meni je kuhalo jer sam u stvari željela zlato i zbog toga skinula dosta na težini kako bi mogla ostvariti cilj. Kad sam saznala da će uz mene biti i moj trener Ignac Horvat bilo mi je puno lakše. Za broncu sam pobijedila četiri borbe, a nažalost izgubila polu f ina lnu – rekla je Iva Gerić, osvajačica odličja na Europskom prvenstvu. Na dvoboj za treće mjesto u Rim krenuli su i članovi Ivine obitelji te

Ivin trener sa suprugom Nelom u kombiju predsjednika Dulikravića. -Dva sata prije finala stigli su u jedan restoran blizu Rima nešto pojesti. Lopovi su im razbili staklo na suvozačevoj strani i uzeli fotoaparat tako da nisu uspjeli z a bi lje ž it i te rados n e t re -

nutke Ivine pobjede. Ivu smo o provali obavijestili poslije meča kako joj ne bi remetili koncentraciju. Unatoč tom nemilom događaju, srca su nam ispunjena i jako smo ponosni na Ivin rad i postignute rezultate jer ovo je već njezina treća značajna medalja na velikim natjecanjima. Nadam se da će naš Savez konačno naći sluha da bolje poprati ovako v rhu n s k e rezultate jer Iva je pokazala da njezini prijašnji rezultati nisu bili slučajni. Vjerujemo da će zbog novog Ivinog uspjeha žensko hrvanje dobiti bolji tretman kod naše krovne organi-

zacije – rekao je N. Dulikravić. Ivin put do medalje na Europskom prvenstvu u Rimu započeo je 31. lipnja kada je u kategoriji do 62 kilograma najprije pobijedila Turkinju Elmas Celik sa 4:3 u kvalifikacijama. Zatim je bila bolja od Norvežanke Viktorie Miriam Oeverby sa 7:6 te Talijanke Biance Contrafattodo. U polufinalu je poražena od Njemice Luise Scheel sa 5:0 da bi u borbi za broncu uvjerljivo svladala Poljakinju Wiktoriu Stanetu sa 6:2. Samo četiri dana poslije povijesnog uspjeha Iva je položila ispit na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, a tek onda s kolegicom krenula na more, ali ne na Jadransko već na naše Podravsko, Šodericu. Tako, uostalom, započinju gotovo svi mali sportaši koji zahvaljujući izuzetnim vlastitim, obiteljskim i klupskim naporima postanu veliki. Piše: Dražen Vađunec

24 ACO PIŠE...

29. srpnja 2022.

KRADAČI razonodu i zato kaj ne mislimo kak treba. Kajti kradač, lopov i tat si dok si zemeš nekaj kaj ti ne pripada, kaj je tuđe, kaj nisi sam priskrbel. Pri običnomu čoveku je ta lopovska zona dost siva. Piše: Aleksandar Horvat

V zdavnašnja vremena, kolona ljudi se preceđala čez vusku portu. Tri vure popolne, kraj je radnoga dana. Na parkingu, jen čovek ze žepa zvadi falačec prokromske cevi, pak ga pregledava i premeče v rokama. - Pak kaj če ti ta cev? - pita ga pajdaš. - A kaj ja znam, dobro zgledi. Bu mi več negdi treba. - No, ti samo kaj bi nekaj fkral, makar čavla! Če bi portir baš bil zaguljeni i če bi smel pregleda napraviti, našel bi v to vreme v žepima radničke klase za par kil šrafov i matici, kakov bunt papera, spajalice, penkalu, a negda čak i kakvoga šrafcigera, okastoga ključa ili klamaricu. Evo, ne znam, čovek ima potrebu nekaj fkrasti, makar f truc. Zgovor je bil da je mala plača. Negda su doduše te “posuđene“ stvari bili potrošni materijal i sitnice. Denes je se na višešoj razini. Za šraf ideš v haps, a za nekaj vekšega i skoplešega dobiš medalju. Ali, dobro, kaj mi se ne politika zagrabila v čižmu. Druga je tema. Kradači. Ima ona jena kategorija kaj se zoveju kleptomani. Oni nekaj moraju fkrasti, kajti če ne fkradneju, onda imaju celi dan pundravce v riti. Ali imaju da to medicinske papire. Takvi obično imaju i dost penez kaj bi si kupili to kaj su fkrali, ali… Takva je njihova sudbina. A mislim si, kolko smo si mi zapravo kradači? Ne z dijagnozom, nego onak, poprečki, za

- Nesam fkral! Tam je ne bilo nikoga, pak sam si zel! - tak to zide. Nesi fkral nego si „našel” če se ne zna čije je, onda je ne fkrađeno nego je “nađeno”, kajti se nemre reči “komu“ si fkral. A dok pogledaš, te poriv za imeti nekaj kaj nemreš imeti nas prati od detinjstva. Dok mala deca počneju prispodobljati stareše, počneju se na priliku igrati kuhare, pak v piksi od mesnoga nareska z blata delaju biskvite i kolače. Onda jim padne na pamet malo to i začiniti. Tak z kuhnje zgine malo prpra, paprike, soli, cukora, brašna. To je pri hiži domača deteča nepodopština. Ali če se se pri susedu spod čuče fkradneju jajca, e, to je več deteči kriminal. Tu se bute nekoji našli. Če ste pofratili od tuđe čuče jajca tak kaj ste jih zmutili z ilovačom i dravskim peskom za malu dečju Zahericu, onda ste več mali tati, samo ste to ne znali. Kak smo postali vekši mulci, v onim formativnim “družba-pere-kvržice” letima, bilo je pod normalno krasti črešnje. Črešnja je legendarna vočka koja se krade. Čak denes vidim grafite kakti odgovor na trideset kuni za kilu črešnji na placu - “Črešnja se ne kupuje, črešnja se krade“. Dok bi v proleče črešnje dozorile, mi smo jih se imeli na karti. Sigečak, Skoroški klanjec, Filizberg, Plešivica… Znalo se gde je rana, gde je kesna, koja je na zapuščenomu gruntu, gde je hudi gazda, kud se moremo prevleči čez ogradu. Bili smo spretni i fletni. I nesmo krali črešnje kaj bi vu vrečku nabirali. Krali smo jih direktno v želodec, kak škvorci. Kak je krađa črešnji “tradicijska“, tak

su i anegdote preživele letima. Neko je dobil z koprivama, a neko je moral drva cepati za kaznu, neko je kak heroj “vušel dedi”. A glavni problem je ne bil kaj smo zeli črešnje, nego če bi strgali grane. Ono kaj smo ne znali je bilo da su ljudi pogosto znali da “krademo“, ali su nas pustili, tak dugo dok smo se vladali kak treba. Nekoji bi čak i lojtru ostavili naslonjenu na drevo, kaj si nebi koj kaj ftrgel če “prči hrasta“ z črešnje. V malo stareši fazi detinjstva smo se išli kupat na ludbreške stare splave, a če smo si imeli bicikline, nekam na šodranu, čak i na Dravu. Pečenice! Najlepše toplo letno vreme, kraj srpnja, lati su zadebljale, a kuruza je mom polek vode. Doma bi “fkrali“ šibice (če je ne bilo nekoga koji “več puši“), zakurili bi ognja, pečenice nakrali, napikali na bote i vužgi. Negda smom jih samo zasmudili od nestrplenja. Jedno je dok jen čovek odide v kuruzu i zeme pet lati pečenice „za po doma”. Ali dok je nas deset ili petnajst celi tjeden hodalo na bajere, onda je jelen v kuruzi za nas bil mala beba. Od početka smo išli po redu pak se to dost vidlo, čak i z daleka, ali potlam su te tatske veštine bile malo napredovale, pak se išlo glibokše v kuruzu ili v nekakvu dalšu od vode. Malo si je trebalo truda dati, ali je šteta onda zgledala menša, pak su i problemi bili menši. V glavnem, dok bi gazda došel na bajere špotat, mi smo se polek zgašenoga ognja i med oglodanim ruclima čudili, kajti “nesmo bili nikaj krivi”. To su napravili “oni kaj su bili tu predi nas“. Nesmo doduše vidli da smo zamusikani kak rafungerači, em se špigel ne nosi na bajere. Če je blizu ne bilo kuruze, dober je bil i krumper, skorom v isto vreme. Zbrcali bi ga vun z nekakvim količom, grabu na-

zaj zametali, na brzinu krompera oprali, pokrili ga z pepelom i na to nametali žara. Če bi negdo došel, niti se ni vidlo. A če bi nas pitali zakaj kurimo, smo naivno rekli da nam je bilo zima. Mladi krumpir je fletno bil gotov, a bil je slatki i sočni. Sto put smo si jezika i čobe spekli, kajti smo od vode i sonca furt bili gladni kak vuši. A gle, morti bi za sakoga denešnjega tata “ajnc a” klase mogli reči da je tak i počel - z črešnjama, pečenicama i krumperom. Od malena tat, navek tat. Ali neje baš tak. Dok smo mi deca zgledali zrelu črešnju ili smo na vodi i soncu zgubili kalorije, a delicije su bile blizu, biologija je predelala, se su nam se žlezde aktiverale, sline su nam se cedile, adrenalin nam se zdigel, želodec je zakrolil, srce nam je ružilo. To je bila stvar čistoga preživljavanja. A da ne govorim se one dobre posledice dok si na črešnji ftrgel dva “dvojčeke“ pak najlepši puci obesil na vuha kak ringline. Potlam si samo za nju pečenicu spekel i najvekšega krumpera ji dal. Tak su se ljubavni bodi skupljali. Kaj smo fkrali, fkrali smo neznajuč, v dobri nameri. Kak smo bili stareši, tak smo več razmeli da kaj je naše je naše, da tuđe nečemo, a svoje ne damo i da se moramo znati vladati. Krasti je ne lepo niti dobro. Nekoji su se dale vnapređivali v poslu “kruha bez motike”, pak su svojima znali peneze mrknuti. I to su spolerali tak kaj su črlenku najpre premesatili v drugi predel v šretoflinu. Če je tjeden dan niko ne zdigel paniku “gde su penezi“, onda se mogla frajski zeti. A če je nastala frka onda se črlenka itak našla v šretoflinu kam ju je japa “valda slučajno krivo del“. I ta tehnika je v glavnem, na drugem pokušaju završila z hlačnjakom ili kuhačom, kajti

su se tak stvari onda rešavale. I tu su fnogi prestali kajti od toga nema vajde niti sreče. A oni najuporneši su potlam kak stareši bili vlovleni v štacunima kak kradeju čokoladice, ili su trli brave, krali ljudima stvari i tak su ostali tati. Evoluirali su nekoji do celih firmi i penez, ali takvi nemaju veze z nama “črešnjarima”. Takvi ne znaju niti lat ftrči z kuruzne betve, a niti znaju kak zgledi cima od krumpera. A mi koji smo z tem raskrstili na vreme, još tu i tam drpimo kakvu pečenicu, ali samo v ime tradicije. Ftrgnemo grozda, ščuknemo koju črešnju ili plek plota mahnemo jabuku, slivu, marelicu ili hrušku. Ili nečiju ideju. Ovi ze zelenim palcima kradeju pelcere kaj se z kakvom novom plantom zapomoreju. Fkrađeni se pelcer prime, zato po tradiciji, če pelcera dobiš na poklon, nesmeš reči fala, kajti se to onda prizna kak da si ga fkral. „Ko laže te i krade“, veli stara poslovica. Ona vredi i od napri i odzada, ali samo za sitne duše. Profesionalci su ju predelali na svoj mlin: “Ko laže te i krade, ko krade te i ima, ko ima te i štedi, ko štedi te i vredi!” A viš ti tata jenoga! Zato oni i dojdeju do kruha bez motike, kad i motiku fkradneju. Ne, ne vredi krasti. Denes deca više ne kradeju pečenice kak smo mi negda, i to je dobro, kak god obrnemo. Ali če jim starci imaju “deteču kriminalnu prošlost” zjedanja tuđih črešnji, kuruze i krumpira, onda se morti i to, tu i tam, prenese z kolena na koleno. Ali bez brige, bu jih minulo. Em su niti pečenice ne kaj su negda bile. Sitno zrno, suša je, ne splati se. (A. Horvat, 7/2022.) Idući broj Ludbreških novina izlazi 31. kolovoza 2022.

Ludbreške novine broj 183

Articles inside

Pokazali kako se njeguje malo drvce. str

str