istraživačka knjižica

Af

Idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje obalnog centra Križna luka, Hvar istraživačka knjižica

kolegij:Zgrade za turizam mentor: Prof.dr.sc. Krunoslav Šmit studentica: Lucija Radelja ak.god.21./22.

SADRŽAJ

01

03

Zadatak Uvod

Fotografije postojećeg stanja unutar turističke sezone 12.05.2022.

02

Lokacija

04

Analize

Otok Hvar

sadržaja

Grad Hvar

prostornih planova

Križna luka

pomorske karte

Obuhvat

05

07

Marina

Referentni primjeri

zaključak pontoni

06

Doživljaj prostora

08

Koncept

aktivnosti

razvedenost obale

impresija

šetnice i osi program

01

ZADATAK

Obalni centar Križna Luka Hvar kao lokacija diplomskog zadatka odabrana je iz više razloga. Problemi unutar obuhvata i postojeće stanje ne zadovoljavaju kriterije poznate turističke destinacije te grada s četiri tisuće stanovnika i bogatom tisućljetnom poviješću. Problemi uzrokovani prekomjernim razvojem turizma smanjuju kvalitetu života i akvatorija. Cilj je riješiti problem prometa, aktivirati javne površine i uvalu, povezati i postaviti kontinuitet obalne šetnice grada te intervencijom marine osloboditi i uravnotežiti cijelu uvalu Križne luke. Izazovi koji se predviđaju su upravljanje turizmom, postavljanje podloge za održivi razvoj, zaštita i očuvanje okoliša te izazov društvene afirmacije. Budući da projektni zadatak uključuje kopnene i vodene površine važno je obraditi ekološki utjecaj i promjene nastale novim intervencijama.

UVOD

Istraživačka knjižica daje uvod u projektni zadatak, analizira sveobuhvatnu sintezu odabrane lokacije diplomskog rada ,tumači tehničke aspekte potrebne za razradu projekta i prikaz početnog koncepta diplomskog rada .Analiza kreće od najšireg mjerila, tj. s upoznavanjem povijesti grada Hvara, demografske slike ,vizijom budućnosti te se nastavlja na detaljnu analizu lokacije projektnog zadatka,kroz planske karte, prostorne analize postojećeg stanja i postavljanje projektnog programa. Na odabranoj lokaciji arhitektonsko-urbanističkim programom ugrađuje se novi sadržaj za potrebe šire zajednice koji bi stanovnici mogli uživati tijekom cijele godine. Vizija i ciljevi podupiru demografsku i ekonomsku stabilnost grada Hvara. Temeljem utvrđenih mogućnosti i ograničenja prostora potrebno je predložiti

urbanistički i arhitektonski koncept obalnog centra Križna luka.

SPLIT

OMIŠ ŠOLTA Milna BRAČ Bol

grad Hvar

MAKARSKA

Stari Grad HVAR

Jelsa

PAKLINSKI OTOCI

02

ŠĆEDRO Komiža

VIS

PLOČE

LOKACIJA

KORČULA

PELJEŠAC

OTOK HVAR Otok Hvar smješten je na Jadranskom moru te pripada otočju srednjeg Jadrana.

Otoci koji ga okružuju su Vis, Korčula, Šolta ,Brač, poluotok Pelješac te pripadni otoci Šćedro i Zečevo. Prometnom povezanošću otok Hvar gravitira drugom najvećem gradu u Hrvatskoj, Splitu. Sa gradom Splitom otok Hvar je povezan dnevnim brodskim i trajektnim linijama. Život na Hvaru započinje u davnoj prapovijesti. Kontinuitet naseljenosti otoka i njegova dinamika čini Hvar jednim od najznačajnijih hrvatskih otoka. Najznačajnija i najveća naselja na otoku su Stari Grad, Jelsa, Sveta Nedilja, Sućuraj i istoimeni grad Hvar. Ističe se svojom dužinom (68 km ),što ga čini najdužim otokom Jadrana te svojom visokom razvedenošću 4,4 ,što znači da ima velik broj uvala i zaljeva koji su u današnje doba najznačajnije u turizmu.

HVAR

GRAD HVAR centar

KRIŽNA LUKA PAKLINSKI OTOCI

43°09'59.3"N 16°26'43.3"E

GRAD HVAR Sam grad Hvar nastao je na ilirskoj gradini ,na ostacima ilirskog naselja kao antičko naselje grčke kolonije.Već tada bilježi značajan lučki položaj zbog prirodne razvedenosti i zaštičenosti obale. Kulturne znamenitosti Hvara su najstarije pučko (narodnim) kazalište u Europi, Ljetnikovac pjesnika Hanibala Lucića, Samostan benediktinki i crkva sv. Antuna opata, Gradska tvrđava Fortica, Franjevački samostan i crkva sv. Marije od Milosti te Arsenal i povijesno kazalište. Demografska slika grada je obećavajuća sa uravnoteženim brojem starog i mladog stanovništva ,što nije tipično za većinu jadranskih otoka i njihovih gradova.

LOKACIJA

KRIŽNA LUKA Križna luka je sporedna luka grada Hvara. U nju se uplovljava iz smjera otoka Galešnik ili uz hvarsku obalu..Uvala je najviše izložena zapadnim vjetrovima ,pulenat te je manje izložena jakoj buri i jugu. Kao sporednu luku koristi ju više lokalno stanovništvo koje je svoje barke privezalo na bove koje su trajno usidrene betonskim blokovima na dnu mora. Križna luka ima kopnenu i pomorsku benzinsku crpku ( dubina 1,5 – 1,8 m). Luku okružuju hoteli Galeb i Bodul te izgradnja apartmanskog naselja. Veliku površinu kopnenog dijela like zauzima nogometno igralište. Dio križne luke je mala šljunčana plaža ograđena od brodica.

TRAMONTANA N NNW

MAESTRAL NW

NE

100

WNW

PULENAT

NNE

150

BURA

ENE

50

W

E

ESE

WSW

SE

SW

LEBIĆ

SSE

SSW S

JUGO

LEVANT

OBUHVAT

03

FOTOGRAFIJE POSTOJEĆEG STANJA postojeće stanje unutar turističke sezone

2)završetak šetnice Put Križa

56

1)plaža Križna luka

3)pogled na Križnu luku SZ

3

4

6 5 2 1

4) Grad Hvar iz zraka

6)suha marina i brodice

5) uvala Križna luka i nogometni teren

FOTOGRAFIJE POSTOJEĆEG STANJA slike s obilaska lokacije 12.05.2022.

2)završetak šetnice Put Križa

5

1)pogled na otok Gališnik

3)pogled na plažu Križna luka

6 4

3

1,2 5

4)pogled na luku Hvar

5)plaža Križna luka

6)uređenje šetnice uz cestu preko puta otoka Gališnik

04

ANALIZE SADRŽAJA

Bivša tvrđava »Baterija Galešnik«

Osnovna škola

Franjevački samostan Gospe od Milosti

Jedriličarski klub iznajmljivanje brodova nogometni teren

Križna luka benzinska crpka hotel Galeb hotel Bodul

tvrđava »Baterija «

prodavaonica Tommy

ANALIZEPROSTORNIH PLANOVA-NAMJENA T1

T1 R3

D

Z

T1

T1 LU

+D5

T1

Z

IS

R3 R2

LS

K

T1

Z

D2

S

S

STAMBENA NAMJENA

M1

M1

MJEŠOVITA NAMJENA

D1

D1

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA

K1

K1

GOSPODARSKA NAMJENA-POSLOVNA

T1

T1

GOSPODARSKA NAMJENA-UGOSTITELJSKO TURISTIÈKA

LS

LS

TURISTICKA-LUKA POSEBNE NAMJENE -SPORTSKA LUKA

K3

T1

T3

T2

R2

T2

T2

Z

R3 Z

R2



ANALIZE POMORSKE KARTE

c cjevovod s podvodni strujni kabel z granica zabranjenog područja t stalna trajektna linija o otpadne vode - ispust svjetionik dozvoljeno sidrenje zabranjeno sidrenje

Tip morskog dna M – mulj P – pijesak T - trava Š – šljunak K – kamen KOR – koralji ŠK - školjke

ANALIZE POMORSKE KARTE

c cjevovod s podvodni strujni kabel z granica zabranjenog područja t stalna trajektna linija o otpadne vode - ispust svjetionik dozvoljeno sidrenje zabranjeno sidrenje

Tip morskog dna M – mulj P – pijesak T - trava Š – šljunak K – kamen KOR – koralji ŠK - školjke

05

MARINA

Luke nautičkog turizma: 1. sidrišta, 2. privezišta, 3. suhe marine, 4. marine.

Marina je dio vodenog prostora i obale posebno izgrađen i uređen za usluge veza i čuvanja plovnih objekata, te za smještaj turista nautičara u plovnim objektima ili u smještajnim objektima marine. U marinama se pružaju i druge uobičajene usluge turistima nautičarima, pa i servisiranje i održavanje plovnih objekata.

Marina je mjesto gdje jedriličari mogu plovilo prikladno usidriti, porinuti u more, popravljati, opskrbiti gorivom i drugim brodskim potrepštinama, imati topli tuš, objedovati na obali i biti blizu trgovinske, komunikacijske i prometne infrastrukture.

Prema stupnju opremljenosti, marine se mogu podijeliti na: standardne, s osnovnom udobnošću, luksuzne, s visokim stupnjem udobnosti, rekreacijske, s mogućnošću korištenja sportsko-rekreacijskim i zabavnim sadržajima.

Prema tipovima gradnje marine se razvrstavaju na: američki tip, atlantski tip, mediteranski tip.

ZAKLJUČAK

Dubina akvatorija marine najčešće je optimalna od 1,5 do 6 m.Hidranti unutar marine moraju biti postavljeni na svakih 50 metara. Gatovi su širine od 1,2 do 2,4 m ,ali ako je gat duži od 100 m onda je širina gata 2,5 m.Dopušteno opterećenje na gatu je 100-200 kg/m2/. Širina navigacijskog kanala ovisi o dužini vozila ,2L za plovila na motorni pogon, a 2.5L za jedrilice. Privezišta su međusobno udaljena tako da između privezanih plovila ostane razmak od 0,5 m za brodove do 8 m ,te 0,75 m za brodove od 12 m nadalje.

Za odabranu lokaciju projektirat će se marina četvrte kategorije ,koja priliči važnom turističkom i nautičkom odredištu ,gradu Hvaru. Broj privezišta unutar predviđene ekonomičnosti varirat će između 100 do 150 privezišta(75 vezova po ha). Zbog ekoloških utjecaja odabir vrste gata će biti plutajući dok ,tj. pontoni. Kako se ne bi ugrozila prirodna izmjena morske vode u uvali, koja je karakteristična za grad Hvar.

Vezovi unutar marine bit će podijeljeni s obzirom na njezine korisnike. Dio marine predviđen je za vezove lokalnih stanovnika,dok je dio predviđen za turiste i nautičare.

PONTONI

06

DOŽIVLJAJ PROSTORA

DOŽIVLJAJ PROSTORA

07

REFERENTNI PRIMJERI

· · ·

135 vezova na moru prikladnih za privez brodova dužine od 7 do 40 m. pristup marini s kopna omogućen je samo pješacima i sama je marina isključivo pješačka zona sadržaji marine uključuju recepciju, restoran, caffe bar, sanitarni čvor s tuševima, prodavaonicu, wi-fi i parking u neposrednoj blizini.

Marina Korkyra

Santorini

suhozidi

08

RAZVEDENOST KONCEPT OBALE

Amfora Resort

Šetalište Tonija Petrića ŠETNICE I OSI

Šetalište Fabrika Trg Sv. Stjepana

Riva

Šetalište put Križa pristanište trajekta

Franjevački samostan Hvar Franjevački samostan Hvar vidikovac

marina

podcentar Križna luka

benzinska postaja tvrđava Baterija

PROGRAM

1 MARINA

2 OBALA

3

4 CENTAR

ZELENILO

legenda šetnica cestovni promet točke zaustavljanja