IZ SVIJETA

NARONA ― VID

I ARHEOLOŠKI MUZEJ NARONA

KONSTANTA BUKOVAC viša kustosica Arheološki muzej Narona, Vid

Arheološki muzej Narona nalazi se u naselju Vidu, smještenom oko tri kilometra sjeverozapadno od Metkovića. Razlog gradnje i otvorenja ovog muzeja u Vidu prije 15 godina je činjenica da je Vid sagrađen na ruševinama antičkoga grada Narone i da su na ovom lokalitetu iskopani senzacionalni nalazi koje je trebalo prezentirati javnosti. Osnutak i razvoj Narone neraskidivo je vezan uz rijeku Neretvu (grč. Naron, lat. Naro). Neretva je u prapovijesti i povijesti bila prirodan put od Sredozemlja i Jadranskog mora prema unutrašnjosti. Plovnost donjeg toka Neretve privukla je u kasnohelenističkom razdoblju stare Grke da pri vrhu delte, na brežuljku uz kopnene putove prema unutrašnjosti, osnuju trgovište, emporij i luku Naronu. Tijekom 2. i 1. st. pr. Kr., u doba rimsko-ilirskih i rimsko-dalmatskih ratova, odnosno stalne prisutnosti

Pogled iz zraka na Naronu-Vid

rimske vojske u ovim krajevima, Narona je posve romanizirana. U tome je razdoblju bila od napada zaštićena gradskim zidinama, koje počinju na vrhu brežuljka i lepezasto se šire padinama do istočnog podnožja i rijeke te obuhvaćaju površinu od oko 25 hektara. U rimskoj provinciji Dalmaciji

Ereševa kula Narona je imala status kolonije i središta konventa, a od kraja 4. st. postala je sjedišta biskupije. Doseljavanjem Hrvata tradicionalno se smatra da je propala i Narona, i to otprilike krajem 6., početkom 7. st. Nažalost, povijest srednjovjekovnog naselja formiranoga na ruševinama antičke kolonije ne poznajemo dobro. To možemo zahvaliti jako lošoj arheološkoj istraženosti površina unutar i izvan gradskih bedema. Znamo da je protokom vremena dio antičkih ruševina ostao vidljiv na površini te je korišten kao kameni materijal za gradnju tradicionalne arhitekture, pravljenje vapna i sl., dio je skriven pod slojevima erodirane zemlje i kamena, a ostatke u podnožju brežuljka je zahvaljujući izmjenama toka Neretve i podizanju razine voda progutala močvara. Uz istočno podnožje Vida u tim izmijenjenim hidrografskim prilikama danas teče rječica Norin. Do 18. i 19. st. od Narone su preostali spomeni antičkih pisaca, brojni ostaci arhitekture vidljivi na površini i nalazi pronađeni pri poljoprivrednim i ostalim radovima. Spomenici iz Narone spominju se od kraja 17. st. u literaturi, bilo da su ih pisci vidjeli tijekom obilaska Vida ili u nekoj privatnoj kolekciji. S obzirom na to da je materijal iz ruševina korišten za gradnju kulturno-povijesne cjeline Vida, moguće je obilaskom i razgledanjem kuća, međa i