2. Sudioničko upravljanje – zašto i kako?
Još se 1948. godine u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda spominje ljudsko pravo na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu zajednice.8 Istodobno, kroz različite se studije počinje ukazivati na nepoštivanje tog prava, odnosno na činjenicu da ljudi nemaju jednake prilike za sudjelovanje u kulturi.9 Razlozi su za to raznovrsni. Primjerice, osobama s invaliditetom prilike za participaciju ograničenije su nego osobama bez invaliditeta,10 isti je slučaj s osobama s manjim prihodima u odnosu na one s većim prihodima,11 kao i osobama s osnovnoškolskim obrazovanjem naspram visokoobrazovanih12 ili žiteljima gradova u odnosu na žitelje ruralnih područja.13 Nadalje, sve da osoba i ostvaruje prednost po svim navedenim osnovama (nije invalid, dobro je obrazovana, visokih je prihoda te živi u gradu), može pripadati nekoj od društveno osjetljivih i marginaliziranih skupina (primjerice manjinskoj skupini ili LGBT zajednici) koje su i dalje u neravnopravnoj poziciji u odnosu na većinsko i/ili dominantno (primjerice žene u odnosu na muškarce) stanovništvo. Riječ je o skupinama koje su redovito isključene (ili podzastupljene) ne samo iz procesa donošenja odluka u kulturi 8 Opća deklaracija o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda iz 1948. / Vidović, D. (ur.), Uradimo zajedno. Prakse i tendencije sudioničkog upravljanja u kulturi u Republici Hrvatskoj, Zagreb: Zaklada Kultura nova, 2018., str. 16. 9 Kangas, A., Removing Barriers. Participative and Collaborative Cultural Activities in Kuulto Action Research. Helsinki: Center for Cultural Policy Research Cupore, 2017., str. 11. / Preuzeto iz Vidović, D. (ur.), Uradimo zajedno. Prakse i tendencije sudioničkog upravljanja u kulturi u Republici Hrvatskoj, Zagreb: Zaklada Kultura nova, 2018., str. 18 10 Leutar, I., Penava, T., Marković, N., Uključenost osoba s invaliditetom u zajednicu. Socijalne teme, Vol. 1, No. 1, 2014. 11 Prema statistici Eurostata iz 2015. godine koja se odnosi na stanovnike Europske unije, osobe s najnižim prihodima dvostruko manje sudjeluju u kulturnim aktivnostima nego osobe s najvišim primanjima. Hrvatska (s Rumunjskom) dijeli predzadnje mjesto pa kod nas osobe s najnižim prihodima čak tri puta manje sudjeluju u kulturnim aktivnostima. Dostupno na: https://ec.europa.eu/
eurostat/statistics-explained/index.php/Culture_statistics_-_ cultural_participation#Cultural_participation_by_income_ (pristupljeno 24. ožujka 2020.). Vidjeti i: Ravensbergen, F., VanderPlaat, M., Barriers to citizen participation: the missing voices of people living with low income, Community Development Journal, Vol. 45, Issue 4, listopad 2010., str. 389.–403. 12 U Hrvatskoj smo iznova na samom dnu Europske unije po sudjelovanju stanovnika u kulturnim aktivnostima u relaciji prema obrazovanju. S čak četiri puta manjom posjećenošću kulturnih događanja niskoobrazovanih osoba naspram visokoobrazovanih, na predzadnjem smo mjestu (s Rumunjskom). Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/ index.php/Culture_statistics_-_cultural_participation#Cultural_ participation_by_income_ 13 https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/ Culture_statistics_-_cultural_participation#Cultural_participation_ by_income_
11