__MAIN_TEXT__

Page 1


Priručnik o Građanskom muzejskom vijeću kao modelu sudioničkog upravljanja u kulturi

Rijeka, listopad 2020.


Sadržaj

1. Uvod

7

2. Sudioničko upravljanje u kulturi – zašto i kako?

11

3. Kulturne politike

15

4. Muzej budućnosti kao odgovor na potrebe zajednice

19

5. Sudioničko upravljanje u praksi Edukacija Građansko muzejsko vijeće Muzejski programi → Civilna muzejska zbirka → Izložba Nevidljive granice Usmjeri kulturu – kampanja osvješćivanja javnosti 6. Pouke za budućnost

24 30 37 43 45 49


6


1. Uvod

Every museum should commit to improving its impact on society. Every museum can play a part, however small, in improving health and wellbeing, helping to create better places and championing a fairer and more just society. Every museum should have the ambition to change people’s lives.1 Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka od studenoga 2017.2 promišlja, koncipira te kroz svoj rad nastoji implementirati ideju sudioničkog upravljanja u kulturi. Riječ je o ideji koju međunarodne kulturne politike kroz protekla dva desetljeća proglašavaju poželjnom pa na nacionalnim, regionalnim i lokalnim razinama potiču osiguravanje podloga i okvira za njezinu provedbu. Ideja sudioničkog upravljanja u kulturi polazi od pretpostavke da je kultura zajedničko dobro i resurs te da se njome treba zajednički i upravljati, dijeleći autoritet, ali i odgovornost. Sudioništvo u upravljanju kulturom pridonosi oslobađanju njezina potencijala za održiv razvoj te unaprjeđenju kvalitete života zajednice i pojedinca. U spomenutim kulturnim politikama u fokus dolazi održavanje

1 Museums Change Lives: The Museum Association’s Vision for the Impact of Museums. London: Museums Association, 2013. Dostupno na: http://www.museumsassociation.org/ download?id=1001738

2 Pisanje projekta, prijava, potpisivanje ugovora i provedba.

7


ravnoteže između brige za baštinu s jedne strane te osvještavanja vrijednosti koje ta baština ima za društvo i pojedinca s druge strane.3 Zašto cijelo vrijeme govorimo o ideji sudioničkog upravljanja? Jer pokušaja provedbe, primjera iz prakse te znanstvenih istraživanja nema mnogo.4 Međutim, napretek ima krivog razumijevanja pojma pa danas imamo sklonost gotovo svaki kontakt s posjetiteljem/ korisnikom u kulturnim ustanovama proglasiti njegovom participacijom, odnosno sudioništvom, uključivanjem ili inkluzijom.5 Hiperinflacija neadekvatne primjene pojma dovela je do devalvacije njegova značenja. Ideja se gotovo istrošila a da nije zapravo zaživjela u praksi. No potreba za sudioničkim upravljanjem i dalje postoji. Ogleda se, primjerice, u sljedećoj nelogičnosti: muzejski programi (izložbe, publikacije, edukativne aktivnosti i sl.) namijenjeni građanima odabiru se, pripremaju i prezentiraju u skladu s profesionalnim interesima muzejskih djelatnika i/ili procijenjenim potrebama/značaju pojedine baštinske teme. Dakle, programi namijenjeni građanima pripremaju se u skladu s interesima koji nisu interesi građana. U najboljem slučaju, pripremaju se u skladu s interesima za koje se pretpostavlja da ih građani imaju. Moramo li se onda čuditi da građani često ne mogu uspostaviti neku osobnu relaciju spram spomenutog sadržaja?6 Koliko uopće ima smisla prikupljati i čuvati materijalnu i nematerijalnu baštinu ako nismo u stanju učiniti je relevantnom za život zajednice i pojedinca? To su neka od pitanja koja su nas u Muzeju navela na razmišljanje o sudioničkom upravljanju te nas motivirala na pokušaj njegove provedbe u kontekstu muzejske djelatnosti. Na tragu spomenutog, Muzej je 29. listopada 2018. započeo s provedbom projekta Muzej budućnosti – Građansko muzejsko vijeće kao model sudioničkog upravljanja u sklopu programa Kultura u centru – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi Europskoga socijalnog fonda. Projekt se provodio u trajanju od 24 mjeseci7 u partnerstvu s organizacijama civilnog društva – Maticom umirovljenika Rijeka, Udrugom slijepih Primorsko-goranske županije,

8

3 Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions. Towards an integrated approach to cultural heritage for Europe, Bruxelles, 22.7.2014. Dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/ en/ALL/?uri=CELEX:52014DC0477 4 Brainstorming Report, PARTICIPATORY GOVERNANCE IN CULTURAL HERITAGE (srpanj 2015.), str 6. Dostupno na: https://www.centres-culturels.be/wp-content/uploads /2014/04/20151021_BrainstormingReportVOC_ECouncil_VF1.pdf Participatory Governance of cultural heritage, Report of the OMC (Open Method of Coordination). Working group of Member States’ experts, travanj 2018., str. 13. Dostupno na: https:// op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/b8837a15-437c11e8-a9f4-01aa75ed71a1

Također, o zabilježenim i mapiranim modelima sudioničkog upravljanja pogledati online kartu Zaklade Kultura Nova: http:// participatory-governance-in-culture.net/survey/map 5 Cole, C.C. and Dubinsky L., Museums and Participatory Governance (PDF), Alberta Museums Association, svibanj, 2015., str 3. i 7. Dosupno na: http://www. maltwood.uvic.ca/cam/publications/ other_publications/CAMParticipatoryGovernanceStudyFinalMay 2015.pdf 6 Prema anketnom ispitivanju objavljenom u Razvojnoj strategiji PGŽ-a 2016. – 2020., čak 41 % ispitanih stanovnika PGŽ-a nije zadovoljno kulturnom ponudom. Dostupno na: https://www2.pgz. hr/doc/razvojna-strategija/razvojna-pgz-1620.pdf 7 Uslijed izvanrednih okolnosti izazvanih pandemijom bolesti COVID-19, 26. lipnja 2020. potpisan je aneks Ugovora kojim je provođenje projekta produženo s 20 na 24 mjeseca.


Kreativnim kolektivom Kombinat, Udrugom Žmergo, Centrom za poticanje darovitosti Rijeka te Primorsko-goranskom županijom kao osnivačem Muzeja. Ciljevi projekta ogledali su se u poticanju zaposlenika Muzeja, jedinica lokalne i regionalne samouprave te organizacija civilnog društva na suradnju, uzajamno učenje i jačanje kapaciteta, umrežavanje te razvijanje inovativnog modela sudioničkog upravljanja u kulturi. Projekt se ujedno provodio u cilju senzibilizacije šire zajednice o važnosti uključivanja u kreiranje kulturnih sadržaja namijenjenih zajednici. Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka prvi je muzej u Hrvatskoj koji je u svoj rad implementirao sudioničko upravljanje. Učinio je to dosljedno, kroz sve razine muzejske djelatnosti, kroz kuriranje programa (izložbenih i edukativnih), kroz kuriranje zbirke (Civilne muzejske zbirke) te kroz procese donošenja odluka (Građansko muzejsko vijeće). S obzirom na malobrojnost realiziranih primjera sudioničkog upravljanja u kulturi, odlučili smo iskustvo Muzeja prezentirati javnosti u vidu priručnika. Svrha je priručnika omogućiti primarno djelatnicima ustanova u kulturi, a onda i djelatnicima civilnog sektora, kao i lokalne uprave, uvid u sve korake razvijanja i primjene specifičnog modela sudioništva unutar muzejske djelatnosti; podijeliti očekivanja s kojima smo krenuli u proces, izazove s kojima smo se susretali po putu, kao i spoznaje do kojih smo došli u konačnici.

9


10


2. Sudioničko upravljanje – zašto i kako?

Još se 1948. godine u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda spominje ljudsko pravo na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu zajednice.8 Istodobno, kroz različite se studije počinje ukazivati na nepoštivanje tog prava, odnosno na činjenicu da ljudi nemaju jednake prilike za sudjelovanje u kulturi.9 Razlozi su za to raznovrsni. Primjerice, osobama s invaliditetom prilike za participaciju ograničenije su nego osobama bez invaliditeta,10 isti je slučaj s osobama s manjim prihodima u odnosu na one s većim prihodima,11 kao i osobama s osnovnoškolskim obrazovanjem naspram visokoobrazovanih12 ili žiteljima gradova u odnosu na žitelje ruralnih područja.13 Nadalje, sve da osoba i ostvaruje prednost po svim navedenim osnovama (nije invalid, dobro je obrazovana, visokih je prihoda te živi u gradu), može pripadati nekoj od društveno osjetljivih i marginaliziranih skupina (primjerice manjinskoj skupini ili LGBT zajednici) koje su i dalje u neravnopravnoj poziciji u odnosu na većinsko i/ili dominantno (primjerice žene u odnosu na muškarce) stanovništvo. Riječ je o skupinama koje su redovito isključene (ili podzastupljene) ne samo iz procesa donošenja odluka u kulturi 8 Opća deklaracija o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda iz 1948. / Vidović, D. (ur.), Uradimo zajedno. Prakse i tendencije sudioničkog upravljanja u kulturi u Republici Hrvatskoj, Zagreb: Zaklada Kultura nova, 2018., str. 16. 9 Kangas, A., Removing Barriers. Participative and Collaborative Cultural Activities in Kuulto Action Research. Helsinki: Center for Cultural Policy Research Cupore, 2017., str. 11. / Preuzeto iz Vidović, D. (ur.), Uradimo zajedno. Prakse i tendencije sudioničkog upravljanja u kulturi u Republici Hrvatskoj, Zagreb: Zaklada Kultura nova, 2018., str. 18 10 Leutar, I., Penava, T., Marković, N., Uključenost osoba s invaliditetom u zajednicu. Socijalne teme, Vol. 1, No. 1, 2014. 11 Prema statistici Eurostata iz 2015. godine koja se odnosi na stanovnike Europske unije, osobe s najnižim prihodima dvostruko manje sudjeluju u kulturnim aktivnostima nego osobe s najvišim primanjima. Hrvatska (s Rumunjskom) dijeli predzadnje mjesto pa kod nas osobe s najnižim prihodima čak tri puta manje sudjeluju u kulturnim aktivnostima. Dostupno na: https://ec.europa.eu/

eurostat/statistics-explained/index.php/Culture_statistics_-_ cultural_participation#Cultural_participation_by_income_ (pristupljeno 24. ožujka 2020.). Vidjeti i: Ravensbergen, F., VanderPlaat, M., Barriers to citizen participation: the missing voices of people living with low income, Community Development Journal, Vol. 45, Issue 4, listopad 2010., str. 389.–403. 12 U Hrvatskoj smo iznova na samom dnu Europske unije po sudjelovanju stanovnika u kulturnim aktivnostima u relaciji prema obrazovanju. S čak četiri puta manjom posjećenošću kulturnih događanja niskoobrazovanih osoba naspram visokoobrazovanih, na predzadnjem smo mjestu (s Rumunjskom). Dostupno na: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/ index.php/Culture_statistics_-_cultural_participation#Cultural_ participation_by_income_ 13 https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/ Culture_statistics_-_cultural_participation#Cultural_participation_ by_income_

11


nego i iz prevladavajućih narativa koje produciraju ustanove u kulturi. Situacija je stoga sljedeća: s obzirom na to da u kulturi u većem broju participiraju grupacije s određenim komparativnim prednostima, iz njihovih se redova u većem broju obrazuje i zapošljava stručni i upravljački kadar u kulturi, a taj kadar onda u većem broju donosi odluke te stvara kulturne sadržaje u skladu s potrebama grupacije kojoj i sam pripada pa spomenuta grupacija onda iznova u većem broju participira u kulturi. Riječ je o začaranom krugu u kojem se podjele samo perpetuiraju.14 Kako ga prekinuti? Odgovor možemo ponuditi iz dvije perspektive. Prva je ona općedruštvena po kojoj je potrebno demokratizirati demokraciju15 – osigurati svima pristup, a onda i ravnopravne pozicije u upravljanju javnim resursima. Riječ je o principima direktne te deliberativne (diskurzivne) demokracije16 na čijim se temeljima javlja i koncept sudioničkog upravljanja kao dijeljenja odgovornosti u upravljanju između različitih dionika koji imaju ulog u onom što se događa.17 No prava pojedinca na sudjelovanje ne iscrpljuju se samo u odlučivanju, već i u kreiranju okvira unutar kojeg se donose odluke. Nora Sternfeld stoga predlaže da se isključivo one prakse koje vode transformaciji institucija – redefiniranju njihova okvira odlučivanja i djelovanja – sagledavaju kao sudioničke u pravom smislu te riječi. Jedino tako shvaćena participacija može postati polugom društvenih promjena.18 Druga razina odgovora odnosi se na demokratizaciju kulture koja podrazumijeva oblikovanje kulturnih politika u skladu s kulturnim potrebama populacije u svakodnevnom životu, a ne u skladu s izvanjskim estetskim standardima.19 U navedenom smislu i muzeološka praksa prolazi kroz promjenu paradigme pa se fokus s predmeta (koji se prikupljaju, čuvaju i izlažu) pomiče na interese i potrebe pojedinca i zajednice s kojima se spomenuta muzejska građa dovodi u smislenu relaciju.20 Irit Rogoff poziva nas da skrenemo

12

14 Bejaković, P., Vodič za socijalnu uključenost (PDF). Zagreb: Institut za javne financije. Projekt Partnerstvo za socijalnu uključenost. Dostupno na: http://www.ijf.hr/progress/Vodic%20 za%20socijalnu%20ukljucenost.pdf Bejaković, P., Siromaštvo, nejednakost i socijalna isključenost u EU i RH, 2003. Dostupno na: http://www.ijf.hr/Eu2/Bejakovic.pdf 15 Agamben, G. et al., Democracy. In what state? New York: Columbia University Press, 2010. 16 Deliberativna ili diskurzivna demokracija predstavlja tip neposredne demokracije u kojoj su rasprava i debata ključne za proces donošenja odluka. 17 Wilcox, D., The Guide to Effective Participation. Brighton: Delta Press., 1994., str. 5. / Preuzeto iz Vidović, 2018., str. 23.

18 Sternfeld, N., Playing by the Rules of the Game. Participation in the Postrepresentative Museum. CuMMA PAPERS 1. Helsinki: Department of Art, Aalto University, 2013. Dostupno na: https:// cummastudies.files.wordpress.com/2013/08/cummapapers1_ sternfeld1.pdf 19 Kangas, A., New Clothes for Cultural Policy. U: Ahponen, P., Kangas, A. (ur.), Construction of Cultural Policy. Jyväskylä: SoPhi 94, Minerva, 2004., str. 24. / Preuzeto iz Vidović, 2018., str. 19. 20 Cole, C.C., Dubinsky, L., Museums and Participatory Governance (PDF), Alberta Museums Association, svibanj 2015., str. 13–14. Dostupno na: http://www. maltwood.uvic.ca/cam/publications/other_publications/ CAMParticipatoryGovernanceStudyFinalMay2015.pdf


pogled (engl. looking away)21 od svega na što nas kultura tradicionalno usmjerava, ne samo od muzejskog objekta i tradicionalnog odnosa objekt – posjetitelj nego i od cjelokupnoga kulturnog diskursa baziranog na idejama reprezentacije, identiteta i suglasja. Muzeji ne mogu prezentirati jednu jedinu kulturu – istinitu i vrijedeću za sve – jer kao takva ne postoji. Inzistirajući na njoj muzeji zapravo kreiraju i prezentiraju dominantne društvene narative koji su isključivi i diskriminatorni spram onih manjinskih – generiraju podjele kroz jedinstvo sličnosti, umjesto poticanja zajedništva kroz jedinstvo različitosti. Prema Agambenu, nadolazeće zajedništvo neće više nastajati između onih koji imaju nešto zajedničko, već između onih koji su različiti, ali mogu biti zajedno i dijeliti.22 Rogoff stoga predlaže napuštanje tradicionalne paradigme objekt – posjetitelj u korist alternativnog iskustva kulture – sudjelovanja u dinamičnom kolažu sačinjenom od prostora, ljudi, muzejskih predmeta te subjektivnih perspektiva u cilju proživljenog kulturnog trenutka.23 A non- or more-than-representational cultural concept stresses that culture is not something that exists as an encapsulated value to be uncovered by the researcher and mediated by the expert. Culture is what arises, is created, is affectively invested in and ascribed meaning as such in situation determined meetings and processes between things, places and people, which includes the institutionally framed meeting in, for example, the museum or the urban space.24 Uz ključnu napomenu, u zajedništvu baziranom na različitosti moramo računati na nestalnost, nepredvidivost te intenzivne, emocionalne i konfrontirajuće reakcije, za razliku od onih uvjetovanih, proračunatih te u konačnici indiferentnih.25 Upravo su muzeji prepoznati kao sjecišta kulturalnog konflikta i razilaženja, štoviše, kao institucije koje služe njihovu testiranju i vježbanju.26 Prema mišljenju Lyotarda, heterogenost misli može se sačuvati jedino odbacivanjem konsenzusa te potragom za radikalnim nesuglasjem.27

21 Rogoff, I., Looking Away – Participations in Visual Culture. U: Butt, G. (ur.), After Criticism – New Responses to Art and Perfomance. Blackwell, 2005., str. 117–134. Dostupno na: https:// kvelv.files.wordpress.com/2013/10/irit_rogoff_looking_away_ participations_in_visual_culture.pdf 22 Sørensen, A. S., Kortbek, H. B., Thobo-Carlsen, M. (ur.), Nordisk Kulturpolitisk Tidsskrift. Vol. 19. No. 1., 2016., str. 9. Dostupno na: https://www.idunn.no/nkt/2016/01 23 Rogoff, 2005., str. 133. 24 Sørensen, Kortbek, Thobo-Carlsen, 2016., str. 10. 25 Ibid.

26 Luke, T., The museum: Where civilization clash or clash civilizes. U: Genoways, H. H. (ur.), Museum philosophy for the twenty-first century, Lanham, MD: Altamira, 2006. str. 19–26./ Preuzeto iz: Lynch, Bernadette ,Alberti, Samuel. Legacies of Prejudice: Racism, Co-production and Radical Trust in the Museum. Museum Management and Curatorship, 2010., str. 28. 27 Gandhi, L., Postcolonial theory: A critical introduction. New York: Columbia University Press, 1998. / Preuzeto iz: Lynch, Bernadette, Alberti, Samuel. Legacies of Prejudice: Racism, Co-production and Radical Trust in the Museum. Museum Management and Curatorship, 2010., str. 30.

13


14


3. Kulturne politike

U okviru europske kulturne politike sudioničko upravljanje u kulturi uglavnom je povezano s kulturnom baštinom i muzejima kao institucijama koje ju čuvaju.28 Kulturna baština postaje važna točka demokratskoga angažmana i uključivanja građana kako na razini individualne tako i kolektivne odgovornosti.29 Također je prepoznata važnost transparentnih i sudioničkih sustava upravljanja koji će se dijeliti s građanima kojima baština u konačnici i pripada.30 Prepoznato je kako ne postoji perspektiva demokracije i održivosti u kulturnoj politici bez sudjelovanja građana.31 A civilno društvo predstavlja ključno sredstvo za sudjelovanje ljudi.32 Promocija inovativnih modela sudioničkog upravljanja kulturnom baštinom također se navodila među specifičnim ciljevima Europske godine kulturne baštine 2018.33 U strateškom planu kulture i medija RH za 2019. – 2021. kao posebni cilj 1.1. navodi se Potpora umjetničkom stvaralaštvu, poduzetništvu i participaciji u kulturi. Kod načina ostvarenja postavljenog cilja navodi se točka 1.1.3. Razvoj kulturne infrastrukture i participacije u kulturnom životu, gdje se spominje

28 Vidović, 2018., str. 33. 29 Ibid., str. 34. 30 Ibid. str. 37. 31 Baltà Portolés, J., Towards more collaborative cultural governance. U: Reshaping Cultural Policies. Advancing creativity for development. Pariz: UNESCO, 2017., str. 30. Dostupno na: http://unesdoc.unesco.org/images/0026/002605/260592e.pdf/ Preuzeto iz Vidović, 2018., str. 40.

32 Firmin, A., Engaging civil society in cultural governance. U: Reshaping Cultural Policies. Advancing creativity for development. Pariz: UNESCO., 2017., str. 87. Dostupno na: http://unesdoc.unesco. org/images/0026/002605/260592e.pdf / Preuzeto iz Vidović, 2018., str. 40. 33 Odluka (EU) 2017/864 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o Europskoj godini kulturne baštine (2018.), SL L 131, 20.5.2017, str. 1–9.

15


Jačanje kulturne participacije i afirmiranje sudjelovanja u kulturi kao kvalitete života stanovništva bitni su za održavanje kulture kao sektora koji stvara i proizvodi dobra i vrijednosti te za razvoj socijalno kohezivnih učinaka kulture i kulturnog djelovanja.34

16


sljedeće: Jačanje kulturne participacije i afirmiranje sudjelovanja u kulturi kao kvalitete života stanovništva bitni su za održavanje kulture kao sektora koji stvara i proizvodi dobra i vrijednosti te za razvoj socijalno kohezivnih učinaka kulture i kulturnog djelovanja.34 Nacionalna politika Republike Hrvatske donosi razne mjere koje se odnose na uključivanje u kulturu te razvoj sudioničkog upravljanja, a ogledaju se kroz potpore za razvoj publike te kroz natječaje koje Ministarstvo kulture i medija provodi u okviru Operativnoga programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. za kulturu i mlade, kulturu i starije osobe, uključivanje marginaliziranih osoba u kulturne i umjetničke aktivnosti te razvoj javno-civilnog partnerstva. Razvojna strategija Primorsko-goranske županije 2016. – 2020. kao prioritet 2.3. navodi Jačanje kapaciteta te učinkovite suradnje s civilnim društvom, čiji je cilj povećanje doprinosa organizacija civilnog društva i građana u provedbi razvojnih projekata Primorsko-goranske županije. Strategija ujedno ističe slabe operativne kapacitete organizacija civilnog društva. Također napominje da javna uprava i kulturne institucije nemaju kadrove kapacitirane za strateško planiranje i upravljanje projektima, a time ni preduvjete za razvoj održivog sudioništva.35 Strateški plan razvoja Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka 2016. – 2021. navodi participaciju te inkluziju kao svoju misiju, viziju te vrijednosti.36

34 Strateški plan Ministarstva kulture i medija 2019. – 2021. str. 11. Dostupno na: https://www.min-kulture.hr/ userdocsimages/2005Strate%c5%a1ki%20plan%20MK%202019.2021.%20-%20Final%20(004).pdf 35 Razvojna strategija Primorsko-goranske županije 2016. – 2020. Dostupno na: https://www2.pgz.hr/doc/razvojna-strategija/ razvojna-pgz-1620.pdf

36 Strateški plan razvoja Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka 2016.- 2020. Dostupno na: www.ppmhp. hr/dokumenti/strategija_razvoja/PPMHP_strateski_plan_razvoja_ muzeja-2016-2020.pdf, str. 25–26.

17


18


4. Muzej budućnosti kao odgovor na potrebe zajednice

Osim upravo spomenutih kulturnih politika koje ističu da održivog razvoja u kulturi nema bez sudjelovanja građana te da upravo civilno društvo predstavlja ključ i put njihova uključivanja, Muzej se odlučio i sam u to uvjeriti provedbom dvaju upitnika u siječnju 2017. Oba upitnika, jedan namijenjen organizacijama civilnog društva (47 ispitanika s područja PGŽ-a),37 a drugi građanima (186 ispitanika s područja PGŽ-a),38 ukazala su na potrebu zajednice za sudjelovanjem u kulturi. Štoviše, i udruge i građani kroz ankete su predviđali da će njihovo sudjelovanje u radu Muzeja doprinijeti povećanju njihova interesa za njega. Također, i udruge i građani su iskazali želju za edukacijom, odnosno za jačanjem vlastitih kapaciteta kao preduvjeta njihova uključivanja u rad ustanova u kulturi. Prema rezultatima anketa, od 46 ispitanih OCD-ova 82,6 % želi surađivati s kulturnim ustanovama. Spremnost ustanova u kulturi za suradnju s OCD-om ocijenjena je prosječno (37 % daje ocjenu 3). Više od 50 % ispitanih OCD-ova ima interes za suradnju s Muzejom, a 80 % smatra da bi interes članova/članica OCD-ova za muzejski

37 Upitnik za organizacije civilnog društva dostupan je na poveznici: https://goo.gl/forms/5t4VKgM4ZxlQ6Vqz1

38 Upitnik za građane dostupan je na poveznici: https://goo.gl/ forms/vDu3zhcrRyXQIPPR2

19


sadržaj rastao kroz sudjelovanje u radu Muzeja. 53 % ispitanih OCDova bilo je zainteresirano za uključivanje u proces odlučivanja i kreiranje programa u Muzeju. 99 % ispitanih OCD-ova zainteresirano je za edukacije jačanja kapaciteta. Od 186 ispitanih građana 64,9 % smatra da bi njihov interes za muzejski sadržaj rastao kroz sudjelovanje u radu Muzeja. Projekt Muzej budućnosti – Građansko muzejsko vijeće kao model sudioničkog upravljanja osmišljen je kao odgovor Muzeja na utvrđene potrebe zajednice. Njegova priprema i planiranje provođeni su u suradnji s pet organizacija civilnog društva s područja PGŽ-a. Riječ je o udrugama koje su kroz upitnik pokazale interes za suradnju (Kreativni kolektiv Kombinat), zatim o udrugama s kojima je Muzej ranije surađivao (Udruga slijepih PGŽ-a te Centar za poticanje darovitosti) ili im je za potrebe projekta ciljano pristupio te naišao na odaziv (Matica umirovljenika Rijeka, Udruga Žmergo). Okupilo se udruge različitih kategorija korisnika poput slijepih i slabovidnih osoba, umirovljenika i darovite djece te različitog područja djelovanja poput ekologije i kreativnih industrija. Različitost partnerskih udruga trebala je odražavati realitet zajednice koja je mnoštvena, multiperspektivna te raznovrsna u potrebama i interesima njenih pojedinaca. Aktivnosti projekta osmislili smo u suradnji s udrugama partnerima te smo ih primarno namijenili zaposlenicima i članovima organizacija civilnog sektora, zatim zaposlenicima ustanova u kulturi te djelatnicima jedinica lokalne i regionalne samouprave – ciljnim skupinama koje su prepoznate kao ključne u implementaciji procesa sudioništva u kulturi. Sekundarnu ciljnu skupinu projekta činilo je sveukupno građanstvo PGŽ-a koje smo, posrednim putem, informirali i uključivali u programske aktivnosti. › Poseban naglasak projekta stavljen je na edukaciju. Nizom provedenih radionica, predavanja, studijskih posjeta te analiza primjera dobre prakse ojačani su kapaciteti ciljnih skupina za sudioništvo u kulturi.

20


› Nadalje, projektom se adresirao izazov nepostojanja održivog modela suradnje Muzeja i civilnog sektora u PGŽ-u. Oformilo se stoga Građansko muzejsko vijeće (GMV) – sudioničko tijelo sastavljeno od predstavnika OCD-ova (partnerskih udruga na projektu), Muzeja i Županije – koje je organizacijama civilnog društva omogućilo uključivanje u rad Muzeja te unaprjeđenje muzejske djelatnost, u skladu s vlastitim potrebama. Ujedno, djelatnici Muzeja kroz rad GMV-a otvorili su nužnu komunikaciju s lokalnom zajednicom i time započeli s transformacijom koja očekuje sve muzeje u budućnosti, a ogleda se u kulturi koja se više ne radi za građane, već u suradnji s njima. › Naposljetku, inovativnim programskim aktivnostima te pažljivo osmišljenom kampanjom senzibilizirala se šira javnost o potrebi i načinu uključivanja građana u procese donošenja odluka u zajednici te o pozitivnim društvenim promjenama koje donosi sudioništvo – od povećanog pristupa sadržajima u kulturi do paradigmatskog pomaka građanina korisnika u građanina (su)kreatora kulture.

21


22


5. Sudioničko upravljanje u praksi

… to be able to imagine and anticipate is vital for the emergence of a new institutional culture that, instead of reflecting what already exists, can open up new public spaces where activities can take place that have not yet been firmly defined and where the unavoidable paradoxes and the inherent uncertainty can become a dynamic driving force39

39 Rogoff, I., Schneider, F., Productive anticipation. U: Held, David, Moore, Henrietta (ur.), Cultural transformations / Cultural politics in a global age: uncertainty, solidarity and globalisation. Oxford: Oneworld Publications, 2008., str. 346–357.

23


Edukacija Nedostatna educiranost zaposlenika ustanova u kulturi, lokalne uprave te OCD-ova o sudioništvu u kulturi, ali i interes za stjecanje tih znanja koji su spomenute skupine iskazale kroz upitnik, naveo nas je da znatan dio projektnih aktivnosti posvetimo upravo edukaciji. Također, nužno je bilo članove i članice novoosnovanoga Građanskog muzejskog vijeća educirati o svim aspektima sudioničkog upravljanja kako bi se što uspješnije i sami u njemu okušali – kroz realizaciju pilot-modela sudioničkog upravljanja muzejima. Podsjetimo, sudioničko upravljanje gubi svako značenje ako građani ne usvoje za to potrebne kapacitete te ako nisu osnaženi da sudjeluju.40 Osim 15 članica novoosnovanoga Građanskog muzejskog vijeća, u edukacijama je sudjelovalo 250 polaznika, od kojih je većina s područja Primorsko-goranske županije (95,6%), dok su preostali iz Istarske županije, iz Zagrebačke županije te iz Europe, točnije iz Nizozemske. Osviješteni, educirani i motivirani sudionici naših radioničkih programa, kapacitirani za provedbu participacije u vlastitim sredinama i radnim okruženjima, najveći su doprinos našeg projekta budućnosti sudioništva u kulturi, ali i povezivanja civilnog i javnog sektora. A koje su to kompetencije bitne za participaciju? Važno je naglasiti da to nikako nisu samo stručne kompetencije, jer profesionalci za određena područja ne moraju nužno imati inicijativu i potrebu za sudjelovanjem. Ono što ulazi u ekspertizu sudioništva jest kako zainteresirati stručnjake za participaciju te ih potaknuti na razvijanje i njegovanje suradničkog odnosa s građanima.41 Uz nužnost stručnih znanja, gradnja kapaciteta za sudioništvo prije svega podrazumijeva razvijanje sposobnosti kolektivnog rješavanja izazova s kojima se zajednica susreće, što u konačnici pridonosi i osjećaju socijalnog zajedništva.42 Kroz projekt Muzej budućnosti proveli smo dva modula edukacije, prvi je bio općeg tipa te je sadržavao znanja nužna za

24

40 Fischer, F., Participatory Governance: From Theory to Practice. U: Levi-Faur, D. (ur.) The Oxford Handbook of Governance. Oxford: Oxford University Press, 2012. str. 433. Dostupno na: http://www.oxfordhandbooks.com/view/10.1093/oxford hb/9780199560530.001.0001/oxfordhb9780199560530-e-32

41 Ibid. 42 Ibid.


uspostavu, provođenje, a onda i održivost modela sudioničkog upravljanja u kulturi. 1. Što ćemo raditi? Smatrali smo bitnim krenuti s određivanjem svrhe i djelatnosti Građanskog muzejskog vijeća (GMV) odgovaranjem na pitanje što će Vijeće raditi. Edukaciju smo stoga započeli s radionicom strateškog planiranja koju je vodio Igor Bajok iz riječke Udruge Smart. Na radionici smo informirani o važnosti strategije i načinima njezine izrade, čime smo započeli s promišljenim koncipiranjem rada Građanskog muzejskog vijeća, definiranjem misije, vizije, smjernica razvoja te kratkoročnih i dugoročnih ciljeva. Po završetku same radionice Igor Bajok nastavio je usmjeravati i facilitirati višemjesečni proces strateškog planiranja GMV-a. 2. Tko će nas financirati? Nakon što smo odredili svrhu rada Vijeća, valjalo je promisliti i informirati se o financijskom aspektu njegove održivosti. Radionica prikupljanja sredstava za rad i provedbu projekata također je održana pod vodstvom Igora Bajoka iz Udruge Smart u cilju upoznavanja članova Vijeća, ali i ostalih pripadnika ciljnih skupina, s potrebom financijskog planiranja rada GMV-a, načinima izrade budžeta, kao i dostupnim izvorima financiranja. 3. Kako ćemo međusobno surađivati? Nakon što smo odredili svrhu rada Vijeća i njegov financijski okvir, pozabavili smo se nematerijalnim aspektom njegove održivosti – dobrom komunikacijom među članovima i članicama. Radionicu Komunikacijskih vještina održali su stručnjaci i predavači konzultantske tvrtke Ramiro d.o.o. iz Zagreba u cilju usvajanja vještina koje pridonose ostvarenju učinkovite i

25


uspješne komunikacije na profesionalnom i osobnom planu. Posebna se pažnja pritom posvetila stilovima i tehnikama komuniciranja koji pridonose ostvarivanju zajedničkih ciljeva. 4. Kako ćemo surađivati sa zajednicom? Usvojivši vještine uspješnog komuniciranja unutar Vijeća, nastojali smo ih primijeniti i na širu zajednicu u cilju uključivanja građana u pojedine muzejske aktivnosti, kako u fizičkom tako i u digitalnom obliku. Radionicu Sudioničko upravljanje i digitalno doba – Digital engagement održali su stručnjaci iz konzultantske tvrtke VISSCH + STAM specijalizirane za procese digitalne transformacije i uključivanja zajednice. Cilj radionice bio je razvijanje digitalnih vještina nužnih za aktivno uključivanje zajednice u procese donošenja odluka u kulturi, ali i sukreiranja programa u kulturi. Proučavali smo različite pristupe zajednici temeljene na participaciji, poput crowdsourcinga ili crowdfundinga, iskušavali smo suvremene digitalne alate, a sva usvojena znanja primijenili smo kroz razradu konkretnog modela platforme za digitalno uključivanje zajednice. Drugi modul edukacije bio je specifičnog tipa, usmjeren na produbljivanje znanja ciljnih skupina o kulturi (i muzejima) kao mjestima suradnje javnog i civilnog sektora. Kroz predavanja, radionice i studijske izlete sudionici su se upoznali s primjerima dobre prakse te različitim (domaćim i inozemnim) modelima participacije u kulturi. S druge strane, modul je bio usmjeren i ka edukaciji o specifičnostima rada s različitim društvenim skupinama te osvještavanju važnosti prilagođenog pristupa. 1. Kako u kulturi prepoznati osnovu za suradnju? Na predavanju prof. dr. Tomislava Šole Potencijali muzeja i ustanova u kulturi za sudioničko upravljanje istražene

26


su mogućnosti povezivanja civilnog i javnog sektora na osnovama kulture i baštine te unutar postojećih ustanova u kulturi. Kao muzeolog i međunarodno priznati stručnjak za upravljanje baštinom, Tomislav Šola raspravljao je o kapacitetima muzeja za različite modele sudioničkog upravljanja te o svim potencijalima muzeja za otvaranje prema zajednici. Naznačio je i smjer razvoja muzeja u budućnosti temeljen upravo na njegovoj demokratizaciji i korištenju društvenih resursa. 2. Tko je prije nas učinio nešto slično? › Studijskim posjetom Pogonu Jedinstvo – Zagrebačkom centru za nezavisnu kulturu i mlade upoznali smo se s ponajboljim nacionalnim primjerom sudioničkog upravljanja javnim prostorima. Kroz predavanje, vođeni razgled te završnu diskusiju saznali smo kako su Savez udruga Operacija Grad i Grad Zagreb postigli održivi model javnocivilnog partnerstva. › Radionicu Zajednička dobra i širi društveni angažman sudioničkim upravljanjem – primjeri dobre prakse vodila je Dušica Radojčić, stručnjakinja iz područja uključivanja zajednice te jedna od inicijatorica Društvenog centra Rojc u Puli. Na radionici smo se upoznali s primjerima društvenog angažmana kroz sudioničko upravljanje i s trendovima u upravljanju zajedničkim dobrima kod nas i u svijetu. Upoznali smo se i s nastojanjima oko uspostave sudioničkih modela upravljanja u mreži sedam društveno-kulturnih centara u Hrvatskoj, no poseban naglasak radionice ipak je stavljen na studiju slučaja Društvenog centra Rojc kao primjera dobre prakse. › O inozemnim primjerima dobre prakse upoznali smo se na radionici naziva Museum of the Future – participatory democracy in action. Od predavača čija su imena i zasluge

27


28

llustracija koriĹĄtena za najavu edukativnih programa.

Iz ciklusa ilustracija koje je za projekt Muzej budućnosti izradila Nina Delanović iz studija Mikser.


trajno upisani u program Liverpoola kao jedne od dosad najuspješnijih Europskih prijestolnica kulture (2008.) – Neila Petersona i Grahama Boxera – saznali smo kako su postigli da i 10 godina nakon EPK Liverpool uživa benefite kandidature. Uključivanje građana u planiranje i provođenje programa u kulturi presudno je doprinijelo tom uspjehu te je trajno obogatilo kvalitetu života zajednice. 3. Koja je tajna uspjeha? Kraj edukativnog programa posvetili smo radu sa specifičnim društvenim skupinama te učenju o potrebi diversificiranog i njima prilagođenog pristupa. S obzirom na to da sudioničko upravljanje podrazumijeva udruženi rad različitih pojedinaca ili skupina, osnovni preduvjet uspjeha postaje razumijevanje drugoga u njegovim specifičnim potrebama i interesima. Edukativni ciklus Rad sa zajednicom sastojao se od tri radionice, od kojih je svaka bila posvećena posebnostima rada s određenom društvenom skupinom. Prva radionica koju su vodili članovi partnerske Udruge Žmergo upoznala nas je s osnovnim elementima rada s mladima i volonterima kao važnim ljudskim resursima. Partnerska udruga Centar za poticanje darovitosti Rijeka u drugoj je radionici fokus stavila na problematiku darovite djece te sugerirala potrebe i prilagođene pristupe kako darovitoj djeci tako i roditeljima darovite djece. Za kraj, članovi Udruge slijepih PGŽ-a otvorili su bitnu temu rada s osobama s invaliditetom, konkretno sa slijepim i slabovidnim osobama. Upoznali smo se s brojnim izazovima s kojima se susreću naši sugrađani s invaliditetom te govorili o potrebi i načinima prilagodbe kako prostora tako i sadržaja u cilju njihove socijalne inkluzije, a onda i participacije.

29


Građansko muzejsko vijeće Građansko muzejsko vijeće osnovano je 15. siječnja 2019., gotovo odmah po početku provođenja projekta Muzej budućnosti, i to kao neformalno tijelo Muzeja sastavljeno od ukupno 15 članova – po dva člana iz svake od pet partnerskih organizacija civilnog društva, dvoje djelatnika Županije te troje djelatnika Muzeja. Članovi i članice Vijeća kroz edukativne programe stjecali su znanja o sudioničkom upravljanju te su ih paralelno primjenjivali u praksi – razvijajući vlastiti model sudioničkog upravljanja muzejima. Služeći se metodom učenja kroz rad (engl. learning by doing), gotovo čitavo trajanje projekta uspješno su iskoristili za definiranje osnovnih postavki rada Vijeća za postojeći, ali i sve buduće sazive. Kroz 18 održanih sjednica Vijeća članovi i članice usuglasili su se oko prijedloga sljedećih dokumenata: Strateške smjernice rada Građanskog muzejskog vijeća 2019.-2022. Komunikacijska strategija Građanskog muzejskog vijeća 2019. – 2022. Poslovnik o radu Građanskog muzejskog vijeća Pravilnik o kriterijima za odabir članova Građanskog muzejskog vijeća Odluka o formiranju Civilne muzejske zbirke Odluka o osnivanju Građanskog muzejskog vijeća Izradom prijedloga spomenutih dokumenata o radu Vijeća stečeni su uvjeti za njegovo formaliziranje od strane Muzeja. Ravnateljica Nikolina Radić Štivić prihvatila je dokumente koje je Vijeće predložilo te je odlučila Vijeće ugraditi u djelatnost Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka u skladu sa Statutom te člankom 10. Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada u kojem se navodi sljedeće: Radi obavljanja stručnih ili drugih poslova, Muzej može osnivati komisije, stalne ili ad hoc, ili druga stalna ili ad hoc tijela. Djelokrug komisija, odnosno tijela, kao i vrijeme njihovog trajanja odnosno mandata utvrđuje se odlukom o imenovanju, koju donosi ravnatelj.

30


Dana 31. kolovoza 2020. ravnateljica je donijela odluku o osnivanju Građanskog muzejskog vijeća i time je s radom započeo prvi model sudioničkog upravljanja muzejima u Hrvatskoj. U Odluci se navodi da će budući sazivi Vijeća imati sedam članova – dvoje iz Muzeja te pet iz udruga članica od kojih jedna svojom djelatnošću mora zastupati interese socijalno isključenih skupina. Ravnateljica/ravnatelj Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka raspisivat će javne pozive za predlaganje organizacija civilnog društva u članstvo Građanskog muzejskog vijeća. Povjerenstvo sastavljeno od ravnatelja Muzeja i aktualnog saziva Vijeća odabirat će među pristiglim prijavama nove organizacije članice u skladu s Pravilnikom o kriterijima za odabir, i to za razdoblje od tri godine. Na Javni poziv moći će se prijaviti organizacije civilnog društva iz svih područja djelovanja sa sjedištem na području Primorskogoranske županije. Za članove Vijeća birat će se oni OCD-ovi koji svojom djelatnošću i dosadašnjim postignućima mogu pridonijeti ostvarenju ciljeva zbog kojih je Vijeće osnovano. Podsjetimo, zadaća Građanskog muzejskog vijeća bit će upoznavanje muzejskih djelatnika s potrebama, interesima i problematikom rada novih organizacija članica i njihovih korisnika te obostrano unaprjeđenje djelatnosti kroz provedbu zajedničkih programa. Članicom Vijeća neće moći biti ona organizacija civilnog društva od čijeg upisa u Registar udruga nije prošlo najmanje godinu dana te ona organizacija koja ima nepodmirene obveze prema državi. Organizacije članice Građanskog muzejskog vijeća i njihovi predstavnici/predstavnice za svoj rad u Vijeću neće dobivati financijsku naknadu.44

44 Iz Odluke o osnivanju Građanskog muzejskog vijeća. Dostupno na: https://ppmhp.hr/dokumenti/gmv/odluka_o_ osnivanju_gmv.pdf

31


32

llustracija korištena za promociju Građanskog muzejskog vijeća kao modela sudioničkog upravljanja.

Iz ciklusa ilustracija koje je za projekt Muzej budućnosti izradila Nina Delanović iz studija Mikser.


Iz Strateških smjernica rada Građanskog muzejskog vijeća 2019. – 2022.: Vizija Aktivna i kreativna zajednica za otvorenu i participativnu kulturu Misija Građansko muzejsko vijeće savjetodavno je i sudioničko tijelo Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka koje čine predstavnici organizacija civilnog društva i Muzeja. Građansko muzejsko vijeće pridonosi demokratizaciji i otvaranju Muzeja prema zajednici te potiče građane da se, putem organizacija civilnog društva s područja PGŽ-a, uključe u predlaganje, osmišljavanje i provedbu kulturnih programa Muzeja u skladu s interesima i potrebama lokalne zajednice. Strateške smjernice 1. Uspostavljanje održive platforme za snažnije uključivanje građana u rad Muzeja: › održavanje najmanje četiriju sjednica GMV-a godišnje › reizbor članova u skladu s Odlukom o osnivanju GMV-a i Pravilnikom o kriterijima za odabir › postavljanje administratora web stranice GMV-a – osiguravanje sredstava za nadoknadu administratoru › tehničko održavanje web stranice GMV-a – osoba i njezino financiranje. 2. Sudioništvo i suradnja u kreiranju kulturnih programa Muzeja: › održavanje edukacije u četiri modula za sve buduće članove Vijeća i širu javnost (za zainteresirane pojedince koji bi mogli postati kustosi amateri, a time i suradnici Muzeja na terenu) › realizacija najmanje jednog muzejskog programa godišnje › proširenje Civilne muzejske zbirke najmanje trima novim predmetima godišnje

33


› nastavak prilagodbe stalnog postava u skladu s potrebama budućih udruga članica Građanskog muzejskog vijeća › razvoj suradnje s odgojno-obrazovnim ustanovama u svrhu sukreiranja kulturnog programa, kapacitiranja djece i mladih te volontiranja u kulturi › savjetovanje Stručnog vijeća Muzeja prilikom izrade godišnjeg programa 3. Senzibilizacija relevantnih aktera za važnost uključivanja i sudioničkog upravljanja u kulturi: › senzibiliziranje djelatnika i djelatnica te članova i članica upravljačkih tijela Muzeja za povećanje razine participativnog upravljanja Muzejom (svake godine u članstvu GMV-a sudjelovat će drugi kustos) › promicanje suradnje organizacija civilnoga društva i Muzeja / širenje kruga suradničkih organizacija Muzeja (sa svakim novim sazivom GMV-a uključuju se najmanje dvije nove udruge kroz članstvo) › promicanje Muzeja i muzejskih programa među korisnicima i partnerima u lokalnim zajednicama u kojima djeluju članice GMV-a (prepoznavanje i suradnja s najmanje dvije postojeće inicijative u lokalnoj zajednici godišnje). 4. Promicanje inkluzije socijalno isključenih skupina: › najmanje jedan predstavnik socijalno isključenih skupina u svakom sazivu Vijeća – Vijeće će prepoznavati socijalno isključene skupine u skladu s vrijedećim Strategijama borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (posljednja za period 2014. do 2020.: https:// vlada.gov.hr/UserDocsImages/ZPPI/Strategije/Strategija%20 borbe%20protiv%20siroma%C5%A1tva.pdf) te u skladu s praksom Ujedinjenih naroda › uključivanje predstavnika osoba s invaliditetom u projekt revitalizacije Guvernerove palače u cilju što uspješnijeg ispunjavanja zakonske regulative (Pravilnik o osiguranju

34


pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti) te praktičnog testiranja svih preinaka zgrade i perivoja Muzeja učinjenih zbog osiguravanja pristupačnosti osobama s invaliditetom › zagovaranje prilagodbe stalnog postava te svih muzejskih izložbi osobama s invaliditetom te drugim potrebitim skupinama kroz realizaciju njima prilagođenih muzejskih programa GMV-a › najmanje jedan program godišnje usmjeren edukaciji i senzibilizaciji djelatnika ustanova u kulturi o problematici društveno isključenih skupina › najmanje jedan program godišnje (poput radionica, predavanja, okruglog stola, izložbe) usmjeren široj javnosti koji će adresirati neke od problema isključenih skupina te im tako osigurati prostor vidljivosti u javnosti; spomenuti program bit će ujedno prilika da GMV javnosti predstavi primjere dobrih i poželjnih praksi 5. Generiranje novih razvojnih prilika – poticanje razvoja međusektorskih suradnji: › predlaganje najmanje jedne nove međusektorske suradnje godišnje kroz programsku djelatnost Muzeja; u međusektorsku suradnju ulazi bilo koji vid aktivnosti koji za cilj ima povezivanje muzejske s nekom od preostalih djelatnosti (obrazovanje, turizam, gospodarstvo, kreativne industrije, zdravstvo…) › suradnja s cjelokupnim odgojno-obrazovnim sustavom, od predškolskog do visokog školstva – svake godine informirati sve odgojno-obrazovne ustanove na području PGŽ-a o godišnjem programu Muzeja te ih pozvati na uključivanje u realizaciju pojedinih segmenata programa u skladu s njihovim interesima › diseminacija polugodišnjeg online glasila GMV-a kao vid zagovaranja međusektorske djelatnosti

35


› povezivanje i objedinjavanje svih postojećih i budućih muzejskih programa participacije i međusektorske suradnje kroz izradu godišnjih planova međusektorske suradnje Nakon uspješno definiranog okvira za sudioničko upravljanje Muzejom, koji vrijedi kako za aktualni tako i za sve buduće sazive Vijeća, treba se kratko osvrnuti na okolnosti u kojima se odvijao. Kako razvijati sudioništvo u trenutku kad modeli za uključivanje i poticanje uključivanja još jednostavno ne postoje? Umjesto za analizama, posegnuti se moglo jedino za društvenom fikcijom kako bi se osigurao okvir za djelovanje.45 A prema riječima Irit Rogoff i Floriana Schneidera, društvena fikcija podrazumijeva imaginarni projekt u kojem se računa s onim što još ne postoji te se poduzimaju razvojni procesi koji još nisu implementirani. Na djelu je anticipacija u najkreativnijem i najproduktivnijem smislu,46 koja je bila vjernom pratiteljicom svih članova i članica GMV-a u procesu kreiranja novog modela sudioništva u kulturi.

36

45 Rogoff, I., Schneider, F., Productive anticipation. U: Held, David, Moore, Henrietta (ur.), Cultural transformations / Cultural politics in a global age: uncertainty, solidarity and globalisation. Oxford: Oneworld Publications, 2008., str. 346–357.

46 Ibid.


Muzejski programi → Civilna muzejska zbirka Istodobno sa stjecanjem novih znanja o sudioništvu te njihovom implementacijom kroz programiranje rada Vijeća, udruge članice novopostavljeni model sudioništva odlučile su i testirati! Učinile su to kroz sudioničko planiranje i provedbu nekoliko izložbenih i edukativnih programa, a okušale su se i u prikupljanju muzejskih predmeta. Krenulo se s formiranjem Civilne muzejske zbirke kao nove zbirke predmeta u fundusu Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka te prve muzejske zbirke u Hrvatskoj koju kuriraju isključivo građani. GMV je u listopadu 2019. raspisao Javni poziv građanima za predlaganje predmeta za Civilnu muzejsku zbirku sljedećim riječima: Muzeji su odraz naše sklonosti da prikupljamo, grupiramo i izlažemo predmete kojima smo okruženi. Ne koristimo ih samo u praktičnom smislu, već njihovim posredstvom kreiramo priču o sebi. Predmeti prikupljeni u muzejima, bili oni materijalni ili nematerijalni, čuvaju sjećanja naše zajednice, kreiraju priče čitavog društva. Odgovornost odabira što je vrijedno čuvanja za budućnost do sada je ležala na muzejima. No bitnim smatramo i građane učiniti dijelom tog procesa. Stoga pitamo: Kako želimo da nas buduće generacije pamte? Na temelju vaših prijedloga Muzej će godišnje prikupiti do pet novih predmeta. Zajedno ćemo stvarati prvu Civilnu zbirku muzejskih predmeta u Hrvatskoj – ostavljati tragove za budućnost.47 Na Vijeću je odlučeno da se mogu predlagati predmeti materijalne (fizičke) i nematerijalne naravi koji su u vlasništvu ili autorstvu predlagatelja te koje je predlagatelj voljan donirati Muzeju. Također, odlučeno je da će se predlagati oni predmeti koji najbolje karakteriziraju vrijeme i prostor u kojem živimo, koji utjelovljuju

47 https://muzejbuducnosti.eu/prijedlozi

37


38

llustracija kojom je popraćen Javni poziv građanima za prikupljanje predmeta u Civlnu muzejsku zbirku.

Iz ciklusa ilustracija koje je za projekt Muzej budućnosti izradila Nina Delanović iz studija Mikser.


specifično iskustvo, sjećanje ili doživljaj naše svakodnevice te mogu biti korisni budućim generacijama u razumijevanju današnjeg života. Predmeti su se prikupljali mrežnim putem, ispunjavanjem jednostavnog obrasca preko mrežne platforme Građanskog muzejskog vijeća: https://muzejbuducnosti.eu/. Osim predlaganja, građani su bili pozvani i glasati za predložene prijedloge u vidu oznake sviđa mi se, pri čemu je pet predmeta s najviše oznaka sviđa mi se postalo dijelom novoosnovane Civilne muzejske zbirke. Predviđeno je da se postupak predlaganja i odabira novih predmeta ponavlja svake godine. Ujedno, prikupljeni predmeti svake će se godine predstavljati javnosti putem izložbe, a potom postajati dijelom fundusa Muzeja, što znači da će se, poput ostalih muzejskih predmeta, inventirati, interpretirati te čuvati za buduće generacije. No vratimo se malo unatrag… preduvjet formiranju Civilne muzejske zbirke bio je kreiranje i implementiranje mrežne platforme koja će građanima omogućiti predlaganje i odabir predmeta digitalnim putem, dok je preduvjet kreiranju same mrežne platforme bila izrada ranije spomenute Komunikacijske strategije Građanskog muzejskog vijeća 2019. – 2022. U strategiji se navodi da je digitalna platforma najvažniji komunikacijski kanal Građanskog muzejskog vijeća prema javnosti te referentno mjesto za komunikaciju s različitim segmentima publike na nekoliko razina.48 Strategijom su definirani te u, suradnji s programerima i dizajnerima, implementirani svi oblici digitalnog uključivanja zajednice, i to kako slijedi: › Osim spomenutog Zida za odabir predmeta, platforma sadrži i Zid na kojem građani predlažu i odabiru programe koje bi voljeli vidjeti u Muzeju ili im prisustvovati. Udruge članice GMV-a koriste na Zidu prikupljene prijedloge kao smjernice prilikom planiranja svojih muzejskih programa.49 › Platforma sadrži i interaktivnu kartu Primorsko-goranske županije na kojoj građani mapiraju različite aspekte baštine u prostoru, ali i svoja sjećanja i iskustva povezana s njima.

48 Komunikacijska strategija Građanskog muzejskog vijeća 2019. – 2022.

49 https://muzejbuducnosti.eu/programi

39


40

llustracija korištena za promociju mrežne platforme Građanskog muzejskog vijeća.

Iz ciklusa ilustracija koje je za projekt Muzej budućnosti izradila Nina Delanović iz studija Mikser.


Suradničkim metodama građani na karti popisuju i time preventivno čuvaju zajedničku baštinu. Ujedno, njihova iskustva baštine zabilježena u prostoru mogu postati osnova za kreiranje personaliziranih tematskih ruta u budućnosti.50 › Platforma ima i mogućnost provođenja različitih anketa uz pomoć kojih se udruge članice Vijeća mogu konzultirati sa zajednicom o različitim aspektima vlastita rada. I dok je građanima putem digitalne platforme omogućen put neposrednog uključivanja u rad Muzeja, Građanskom muzejskom vijeću dodijeljena je uloga facilitatora čitavog procesa. Potrebe i interese zajednice prikupljene na digitalnoj platformi GMV prenosi muzejskim djelatnicima te u suradnji s njima zagovara njihovu realizaciju.51 Predstavljanje digitalne platforme Građanskog muzejskog vijeća zaključit ćemo prijedlogom građana koji je 2019. godine prikupio najveći broj oznaka sviđa mi se i time postao prvom akvizicijom Civilne muzejske zbirke. Prostorni orijentiri u govoru Riječana Audio snimak običaja, trajanje 0.22 min Opis prijedloga od strane građana Riječani se orijentiraju po nekim ključnim objektima u prostoru, više nego po ulicama. Malo tko uopće poznaje nazive ulica u Rijeci. Orijentiramo se po mjestima omiljenih okupljališta, po dućanima, zgradama i sl. Zanimljivo je kako ti orijentiri ostaju u memoriji i upotrebi i nakon što se naziv ili namjena mjesta promijeni. Neke bi bilo dobro dokumentirati i sačuvati da se ne zaborave. Transkripcija prijedloga Nađemo se kod Riječke banke, kod Bonavije, kod Socijalnog, kod Kosog, kod Starog Kraša, kod Pomfrija, kod Slavice, kod Guvera, kod Pošte dva, kod Starog rodilišta, kod Vojne komande. Broj glasova 40

50 https://muzejbuducnosti.eu/dozivljaji

51 Komunikacijska strategija Građanskog muzejskog vijeća 2019. – 2022.

41


42

llustracija korištena za najavu prve izložbe Građanskog muzejskog vijeća - Nevidljive granice.

Iz ciklusa ilustracija koje je za projekt Muzej budućnosti izradila Nina Delanović iz studija Mikser.


→ Izložba Nevidljive granice Dana 15. siječnja 2020., na prvu godišnjicu svojeg djelovanja, Građansko muzejsko vijeće javnosti je predstavilo svoju prvu autorsku izložbu Nevidljive granice. Izložba je činila pretprogram izložbe Granice – između reda i kaosa kao centralnog događanja Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka u programu Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Poput formiranja Civilne muzejske zbirke, i izložba je koncipirana te pripremana kroz razmjenu ideja te diskusiju članova i članica GMV-a, dok su se sve odluke donosile većinom glasova. Stavovi i glasovi dviju kustosica u Vijeću bili su ravnopravni stavovima i glasovima preostalih 13 članova i članica. Kustosice su preuzele ulogu moderatora diskusija te su svoje profesionalno iskustvo stavile u službu što uspješnijeg ostvarenja potreba i interesa udruga članica, odnosno zajednice. Udruge članice Građanskog muzejskog vijeća odlučile su izložbom progovoriti o problematici s kojom se susreću u svojem svakodnevnom radu. Matica umirovljenika Rijeka iskoristila je priliku da se osvrne na status umirovljenika te na razloge njihove nedostatne uključenosti u život naše zajednice. Udruga slijepih PGŽ-a otvorila je kompleksnu temu integracije slijepih i slabovidnih osoba u društvu. Kreativni kolektiv Kombinat problematizirao je otežane uvjete rada kojima je izložen izrazito propulzivni sektor naše ekonomije, kreativna industrija, dok se Centar za poticanje darovitosti obratio javnosti s pitanjem jesmo li kao društvo u stanju prepoznati najveći potencijal s kojim raspolažemo – darovitu djecu. Udruge članice Vijeća izložbu su posvetile našim sugrađanima i sugrađankama, djeci i odraslima koji prolaze ispod radara te čine nevidljiv, a time i diskriminiran dio naše zajednice. Udruga Žmergo podsjetila je i na naš negativan utjecaj na prirodni svijet i planet, koji činimo nevidljivim za buduće generacije. Uz upozorenja, udruge članice na izložbi su predložile i rješenja. Izlaganjem raznorodne

43


građe – novinskih članaka, zakonskih regulativa, audiosnimki kazivanja potrebitih osoba te različitih dokumenta, fotografija, videozapisa, rukotvorina i umjetnina – udruge su predstavile brojne aktivnosti koje provode u svojem radu u cilju ostvarenja boljih uvjeta, mogućnosti i prava za pojedince i društvene skupine kojima su posvećene. Brojni pritom postignuti uspjesi svjedočanstva su pomicanja granica vidljivog, nauštrb onog nevidljivog. U konačnici, udruge članice Vijeća obratile su se i svakom od nas s pitanjem jesmo li informirani o spomenutim temama, imamo li mišljenje o njima i jesmo li spremni mijenjati sebe, svoje navike i pogled na svijet kako bismo unaprijedili položaj drugih.52 Članovi i članice Vijeća odlučili su izložbu prilagoditi slijepim i slabovidnim osobama uz pomoć programa Čitač ekrana koji je izložbene tekstove na posebnom reproduktoru zvuka sintetizirao u govor. Također, uz uobičajeni izložbeni katalog, otisnut je i katalog za osobe s oštećenjima vida koji je grafičkim oblikovanjem, veličinom fonta te s čak 14 kombinacija boja usklađen sa specifičnim potrebama naših sugrađana.

44

52 Opis izložbe preuzet je iz kataloga: Članovi 1. saziva Građanskog muzejskog vijeća, Izložba Nevidljive granice, Biblioteka Monografije i katalozi 40, PPMHP, Rijeka 2020.


Usmjeri kulturu – kampanja osvješćivanja javnosti Osim aktivnosti jačanja kapaciteta ciljnih skupina te aktivnosti razvoja i poticanja njihove suradnje kroz implementaciju pilotmodela sudioničkog upravljanja Muzejom, realizacija projekta Muzej budućnosti obuhvaćala je i aktivnosti osvješćivanja cjelokupne javnosti o mogućnostima te pozitivnim učincima participacije. Krenulo se s izradom vizualnog identiteta projekta. Članovi i članice Vijeća usko su surađivali s dizajnerima i odabrali rješenje koje je najbolje prenijelo ideju participacije u kulturi te je bilo primjenjivo i po isteku projekta, za potrebe novih saziva Građanskog muzejskog vijeća. Uz logotip, izrađena su inovativna vizualna rješenja poput ilustracija, GIF-ova i sl., namijenjena različitim projektnim aktivnostima te primjenjiva za tiskane i digitalne medije, ali i promotivne materijale. Osim vizuala, definirao se i moto projekta: Usmjeri kulturu (@usmjerikulturu). Uobičajeni kanali komunikacije s javnošću (poput tiskovnih konferencija i objava za medije) nadopunjavali su se promocijom svih aktivnosti projekta i Vijeća digitalnim putem (interaktivna digitalna platforma Muzeja budućnosti, profil GMV-a na Facebooku). Kod najave izložbe Nevidljive granice primijenjene su metode gerilskog marketinga – članovi i članice GMV-a iskoristili su javni prostor središta Rijeke kako bi aplikacijom naljepnica na neočekivanim površinama zidova i podova privukli pažnju prolaznika, informirali ih o konceptu sudioničkog upravljanje te ih potaknuli na posjet izložbi. Također, većina aktivnosti GMV-a zabilježena je kamerom, što je rezultiralo kraćim promotivnim videom u cilju informiranja šire javnosti o participaciji, dijeljenja iskustva digitalnim putem te poticanja građana na doprinos. Kampanja senzibilizacije projekta Muzej budućnosti zaključena je organizacijom Okruglog stola u listopadu 2020. na kojoj su članovi i članice podijelile svoje iskustvo rada u Vijeću, uz pomoć nekoliko gostujućih predavača. 

45


46

llustracije korištene prilikom provođenja kampanje osvještavanja građana o potrebi sudjelovanja u kulturi.

Iz ciklusa ilustracija koje je za projekt Muzej budućnosti izradila Nina Delanović iz studija Mikser.


47


48


6. Pouke za budućnost

Participation in museums can be dynamic and surprising. What is called for is a radical trust in which the museum cannot control the outcome. There may be unanticipated consequences in relinquishing authority in this way, as we have seen, there are unanticipated consequences even when the museum does not.53 Implementacija projekta Muzej budućnosti, počevši od edukacija preko dizajniranja Građanskog muzejskog vijeća kao pilotmodela sudioničkog upravljanja u kulturi pa sve do zajedničkog provođenja različitih muzejskih programa, za sve je udruge članice Vijeća bila intenzivno i posve novo iskustvo. Cijeli proces bio je eksperimentalan te uvelike neizvjestan, i to u dva pogleda. Prvi je onaj izvanjski, ekstrinzičan, koji se ogleda u činjenici da društvo potiče i financira sudioničko upravljanje u kulturi a da za to nije pripremilo svoje operativne sustave i legislativu. Primjerice, nedavno usvojeni Zakon o muzejima54 ne predviđa participaciju kao mogući oblik upravljanja muzejom pa se Odlukom o osnivanju Građanskog muzejskog vijeća na njega nije bilo moguće niti pozvati. Društveni

53 Lynch, B., Alberti, S., Legacies of Prejudice: Racism, Co-production and Radical Trust in the Museum. Museum Management and Curatorship, 2010., str. 30. Članak donosi primjer kolaborativnog modela pripreme izložbe Revealing Histories: Myths about Race koja je 2007. postavljena u Muzeju Manchester. Rad na izložbi predviđao je suautorstvo kustosa i pripadnika lokalne zajednice, no uslijed problema u komunikaciji, izbjegavanja konflikta te davanja

prednosti autoritetu muzeja naspram iskrenog razgovora s ljudima cijeli je proces za pripadnike zajednice rezultirao velikim frustracijama. Paradoksalno, u najboljoj namjeri da se participativnim pristupom na izložbi problematiziraju rasizam i predrasude, Manchester Museum ih je uspio samo perpetuirati. 54 Novi Zakon o muzejima na snazi je od 1. siječnja 2020. Dostupno na: https://www.zakon.hr/z/302/Zakon-o-muzejima

49


50

Logotip projekta Muzej budućnosti – Građansko muzejsko vijeće kao model sudioničkog upravljanja


okvir koji na strukturnoj razini nije u stanju predvidjeti inovativne društvene prakse te im dodijeliti mjesto kod njihovih pokretača potiče neizvjesnost. Drugi je aspekt intrinzične naravi i tiče se unutarnje motivacije članova i članica Vijeća za rad u Vijeću te postavlja pitanje njegove dugoročne održivosti. Naime, rad u Vijeću se ne honorira i njime članovi ne ostvaruju partikularne interese, već su isključivo posvećeni pitanjima javnog dobra. Pozvani su da daruju svoje vrijeme i specifična znanja kako bi, služeći se potencijalima Muzeja, unaprijedili njegovu djelatnost, djelatnost svojih udruga i kvalitetu života svojih članova/korisnika te života zajednice u cjelini. U Vijeću sastavljenom od različitih članova i članica briga za opće dobro postaje temeljna točka susreta55 i zajednička vrijednost koju je kroz proces participacije potrebno posebno njegovati. Nekoliko aspekata programiranja Vijeća i njegove implementacije bilo je posebno izazovno za kustose i muzejske djelatnike. Muzej je proces sudioničkog upravljanja započeo zbog uvjerenja da suvremena muzeologija mora govoriti o ljudima, a ne umjesto njih.56 U trenutku kada se ljude potiče da prakticiraju svoje suvereno pravo predstavljanja, muzeji kao ustanove specijalizirane za predstavljanje drugih postaju zapravo suvišni.57 Sve to pretpostavlja dvije stvari, da muzejski djelatnici moraju imati iskrenu potrebu poslušati svoje korisnike i s njima graditi dugoročne odnose te da su voljni s njima podijeliti autoritet i kontrolu prilikom produciranja muzejskih sadržaja. Kustosima i kustosicama, educiranima na paradigmi profesionalne skrbi o baštini, nije prirodno podijeliti autoritet nad njome. Uslijed bojazni što se takvim pristupom baštini može izgubiti, propuštaju promisliti o onome što se može dobiti – relevantnost kulture i baštine za život zajednice i pojedinca.

55 Participatory Governance of cultural heritage, Report of the OMC (Open Method of Coordination). Working group of Memeber States’ experts, travanj 2018., str. 42–43. Dostupno na: https:// op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/b8837a15-437c11e8-a9f4-01aa75ed71a1 56 Cole, C. C., Dubinsky, L., Museums and Participatory Governance (PDF). Alberta Museums Association,

2015. str. 31. Dostupno na: http://www.maltwood. uvic.ca/cam/publications/other_publications/ CAMParticipatoryGovernanceStudyFinalMay2015.pdf 57 Ames, M. M., Counterfeit museology. Museum Management and Curatorship, Vol. 21, Issue 3, 2006., str 171. / Preuzeto iz Cole, Lubinsky, 2015., str. 31.

51


52


Impressum

Biblioteka Edukativni programi 19. Za izdavača Nikolina Radić Štivić Izdavač Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka Autor Vana Gović Suradnici Članovi i članice 1. saziva Građanskog muzejskog vijeća Lektura Integra Dizajn priručnika Studio Mikser Tisak, naklada Kereschoffset, 200 kom ISBN 978-953-7196-71-4 CIP zapis Dostupan u računalnom katalogu Sveučilišne knjižnice Rijeka pod brojem 141118078 Priručnik je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priručnika isključiva je odgovornost Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka. © Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Rijeka, listopad 2020.

53


Trajanje projekta: 29.10.2018.—29.10.2020. Ukupan budžet projekta: 742.896,03 HRK Projekt je sufinanciran od strane Europske Unije u iznosu od 631.461,63 HRK, odnosno 85% bespovratnih sredstava. Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka Adresa: Trg Riccarda Zanelle 1, Rijeka Telefonski broj: 051 213 578 Web: www.ppmhp.hr Za više informacija o EU fondovima posjetite: www.strukturnifondovi.hr


Profile for Lea Jurin

USMJERI KULTURU  

Priručnik o Građanskom muzejskom vijeću kao modelu sudioničkog upravljanja u kulturi

USMJERI KULTURU  

Priručnik o Građanskom muzejskom vijeću kao modelu sudioničkog upravljanja u kulturi

Profile for leajurin3
Advertisement