Dr. sc. Mladen
Rovešnjak
Emeritus Međunarodne akademije za kvalitetu (IAQ) Primorska 8, 10000 Zagreb, (01) 377-4369
KVALITETA I NAŠE KULTUROLOGIJSKE OSNOVE “Industrija mora u budućnosti biti poduprta ne konkurencijom lokalnih prednosti već konkurencijom umova.” Lyon Playfair; 1851, [1]. 1. UVOD Tempo tehničkih i tehnologijskih noviteta i usavršavanja tijekom zadnjih tridesetak godina na mnogim je područjima potpuno promijenio stanje i odnose njihovih aktera - poduzeća, industrijskih grana pa i nekih zemalja. Taj tempo promjena se i nadalje ubrzava jer na mnogim područjima, koja svojom prirodom i nisu posebno tehnologijski izložena, prelijevanje noviteta i ideja iz vrhunskih sredina kao i opći pritisak konkurencije neprekidno se odvijaju. Zemlje manjeg financijskog i industrijskog nivoa koje nastoje otkloniti svoj jaz ili barem zaostajanje ne povećati, nalaze se pred specifičnim zadatkom ostvarivanja promjena u vrlo skraćenom vremenu - u pravilu mnogo kraćem nego je bilo na raspolaganju onima koje sada žele dostignuti. Uspjeh u takvom ubrzanom naporu iziskuje, u odnosu na kvalitetu, kao temeljnu pretpostavku krajnju efikasnost i dugoročnu racionalnost djelovanja. Ostvarivanje maksimalne uspješnosti za kvalitetu navodi da budu uzeti u obzir svi iole značajni faktori sa kojima treba - u skladu sa potrebama i mogućnostima - odgovarajuće upravljati. Manji pothvati ili poduzeća mogu od navedenog razvojnog zahtjeva biti samo rijetko i vrlo privremeno izuzeti. Faktor kulture, odnosno kulturologijske karakteristike promatrane sredine i prilika - kao opća pozadina za vrijednosti, gledanja, pristupe, ponašanja i sl. - postaju time također neophodan upravljački zadatak u neophodnim znatnim unapređivanjima. 2. KULTUROLOGIJSKA POZADINA KVALITETE U ovom razmatranju je pogodno kao prvo naznačiti sam početak izrazitog kulturologijskog proučavanja upravljanja poduzećem u povezanosti s karakteristikama odnosnih sredina, te zatim, naše prioritete s obzirom na hrvatske prilike. 2.1 Kulturologijske studije Nagli rast osnivanja i poslovanja multinacionalnih kompanija sredinom 60-tih godina izazvao je u većem opsegu specifične probleme funkcioniranja ključnog voditeljskog i stručnog osoblja iz raznih sredina u za njih potpuno novim sredinama. Susret različitih “svjetova” pokazao je svu dramatičnost potrebe boljeg međusobnog poznavanja da bi se mogao stvoriti neophodan stupanj suradnje i operativne koordinacije. Bilo je shvaćeno da uz sve organizacijske propise i tehničke uvjete kao i prigodne treninge i predavanja ostaje vrlo mnogo elemenata ili faktora rada i osobnosti aktera koji nisu dovoljno poznati a koji zadiru također u osjećajnu i potsvjesnu sferu, u ideale i nagone odnosnih poslodavaca kao i posloprimaca. Pokrenute studije - u kojima su sudjelovali osim pojedinih kompanija i konzultantskih organizacija također neki univerziteti i banke, bile su orijentirane - slijedom definicije prema kojoj je kultura skup svih materijalnih i duhovnih dostignuća određene sredine - prvenstveno na dva sadržaja: uspoređenja vrlo različitih zemalja, ili naprotiv, vrlo srodnih sredina odnosno njihovih dijelova, grupiranih po nizu demografskih i ekonomskih parametara, te karakterizaciju odnosa glavnih aktera u poduzeću prema temeljnim životnim i organiza-cijskim vrijednostima koja uvjetuju htijenja i reagiranja odnosno ponašanja pojedinaca, grupa i većih organizacijskih dijelova ili cjelina.