Page 1

Sonja Zlatović, Božica Marić, Bruno Škacan SONJA ZLATOVIĆ Tehničko veleučilište u Zagrebu sonja.zlatovic@tvz.hr BOŽICA MARIĆ Tehničko veleučilište u Zagrebu bozica.maric@gmail.com BRUNO ŠKACAN Karst d.o.o. bruno.skacan@karst.hr

SUSTAVI UPRAVLJANJA KVALITETOM U GRADITELJSTVU TKO BRINE O SIGURNOSTI STAMBENIH I DRUGIH GRAĐEVINA? Stručni rad / Professional paper Sažetak Sustavom propisa i normi osigurava se kvaliteta cjelokupne građevine: kvaliteta prethodnih ispitivanja lokacije, izvedbe projekata, proizvodnje i ugradbe građevnih materijala i proizvoda, izvedbe, uporabe i održavanja, te uklanjanja građevine. Proces pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj uniji uključio je i prilagodbu mnogih propisa i prihvaćanje i prilagodbu europskih normi, čime je proširen krug eksperata čije znanje i iskustvo ugrađujemo u građevinske objekte. Posebnosti prakse i uspješnost komuniciranja između struka kao i između struke i javnosti, uvjetuju ipak zadržavanje nekih slabosti. Članak donosi pregled sustava propisa i normi, te raspravu o slabim mjestima i mogućnostima poboljšanja – posebno za stambene i slične zgrade. Ključne riječi: sustavi upravljanja kvalitetom, graditeljstvo, zgrade 1

UVOD

Sustav propisa i normi koji osigurava kvalitetu građevina prikazan je kratko kroz pregled zakona s navođenjem nekih odgovornosti sudionika u gradnji. Novi paket europskih konstrukcijskih normi sada je pred uporabom i u našoj zemlji, uključujući i nacionalne dodatke, kao što su karte (Slika 1) koje su izazvale dosta zanimanja u javnosti. Slika 1–Prikaz karte horizontalnih vršnih ubrzanja tla za dva povratna razdoblja [1]

12. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 3. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 10. – 12. svibnja 2012. g. - 386 -


Sonja Zlatović, Božica Marić, Bruno Škacan Što je novo u ovom sustavu, gdje su ipak propusti, kako poboljšati cijeli sustav i na što se valja pripremiti za budućnost? 2

ZAKONSKI OKVIR

Sustav upravljanja kvalitetom u graditeljstvu oslanja se na dugogodišnju praksu i na stari sustav propisa i normi [2]-[3], koji se zamjenjuje novim sustavom u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju [4]. Temelj novom sustavu čine Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti [5], Zakon o općoj sigurnosti proizvoda [6], Zakon o normizaciji [7], Zakon o akreditaciji [8] i Zakon o mjeriteljstvu [9]. Zakoni, propisi i pravilnici koji se odnose na graditeljstvo popisani su pregledno na stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja [10] tj. [11], a mogu se bez naknade čitati na mrežnim stranicama Narodnih novina [14]. Zakon o obaveznim odnosima dodatno uređuje pitanje odgovornosti sudionika u građenju. Primjena normi dobrovoljna je, iako ih propis može učiniti obaveznima. Popis norma može se vidjeti na stranicama Hrvatskog zavoda za norme (HZN) [12], a norme se mogu prelistati u HZN, gdje se mogu i nabaviti. Hrvatske norme se izdaju kao posebne publikacije i zaštićene su u skladu sa zakonom, nacionalnim propisima i međunarodnim propisima o autorskim pravima. Sva autorska prava i prava korištenja normi pripadaju hrvatskom normirnom tijelu. [7]. 2.1 Zakoni u području gradnje Zakon o prostornom uređenju i gradnji [15] uređuje „sustav prostornog uređenja i gradnju, nadležnosti tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u upravnim i drugim postupcima, te upravni i inspekcijski nadzor“ [15]. Gradnjom se smatraju „projektiranje, građenje, uporaba i uklanjanje građevina“ [15]. Zakon propisuje obaveze sudionika u gradnji, to su investitor, projektant, revident, izvođač, nadzorni inženjer. Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji [17] uređuje „obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, obavljanje djelatnosti građenja i obavljanje djelatnosti upravljanja projektom gradnje u svrhu osiguranja kvalitetnog, stručnog i odgovornog obavljanja tih poslova i djelatnosti te postizanja drugih ciljeva određenih posebnim propisima kojima se uređuje područje prostornog uređenja, gradnje i građevnih proizvoda“ [17]. Zakon o građevnim proizvodima [16] uređuje „tehnička svojstva, ocjenjivanje sukladnosti i dokazivanje uporabljivosti građevnih proizvoda kao uvjeta za njihovo stavljanje na tržište, distribuciju i uporabu u mjeri potrebnoj za ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu određenih posebnim propisima, provedba upravnih i drugih postupaka te prava i obveze tijela državne uprave, pravnih i fizičkih osoba s tim u vezi“ [16]. Navedeni zakoni nadopunjavaju se nizom propisa i pravilnika [11], koji propisuju i uporabu određenih normi. Na primjer, Tehnički propis o građevnim proizvodima [19] propisuje specificiranje tehničkih svojstava građevnih proizvoda prema normama koje navodi u prilozima, radi se o ukupno 369 normi. Zakon o obaveznim odnosima [18] dodatno osigurava odgovornost sudionika u građenju.

12. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 3. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 10. – 12. svibnja 2012. g. - 387 -


Sonja Zlatović, Božica Marić, Bruno Škacan 2.2 Komora i strukovni naziv ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer Komora [17] je samostalna strukovna organizacija koja čuva ugled, čast i prava ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera, promiče, zastupa i usklađuje njihove zajedničke interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu te skrbi da ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri savjesno i u skladu sa zakonom i javnim interesom obavljaju svoje poslove i pri tome štite i unapređuju hrvatsku graditeljsku baštinu i krajobrazne vrijednosti. Stručni naziv ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer [17], koje se stječe završavanjem odgovarajućeg integriranog diplomskog ili diplomskog sveučilišnog ili specijalističkog diplomskog stručnog studija, zatim dvogodišnjim (magistar inženjer) ili četverogodišnjim (specijalist inženjer) radom pod mentorstvom ovlaštenog inženjera prema pravilima Komore, te polaganjem odgovarajućeg stručnog ispita uz sljedeće zahtjeve: da protiv nje nije pokrenuta istraga, odnosno da se protiv nje ne vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela koji se vodi po službenoj dužnosti; da je dostojna za obavljanje arhitektonskih i inženjerskih poslova i da ne obavlja poslove koji su nespojivi s arhitektonskom i inženjerskom djelatnošću. Ovlašteni inženjeri obavezni su nastaviti svoje obrazovanje kroz programe koje potvrđuje Ministarstvo. Danas su komore podijeljene prema strukama. Više o Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva, o programima obrazovanja i može se pročitati na stranicama HKIG [13]. 2.3 Bitni zahtjevi za građevinu Zakon o prostornom uređenju i gradnji [15] propisuje šest bitnih zahtjeva za građevinu koji se osiguravaju u projektiranju i građenju građevine. Sedmi bitni zahtjev ovdje naveden Zemljama Članicama EU propisuje Construction Products Regulation (305/2011/EU - CPR): 1. mehanička otpornost i stabilnost tako da predvidiva djelovanja tijekom građenja i uporabe ne prouzroče: rušenje građevine ili njezina dijela,deformacije nedopuštena stupnja, oštećenja građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije, nerazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala. 2. zaštita od požara tako da se u slučaju požara očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđena posebnim propisom, spriječi širenje vatre i dima unutar građevine, spriječi širenje vatre na susjedne građevine, omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje, omogući zaštita spašavatelja. 3. higijena, zdravlje i zaštita okoliša tako da ih posebice ne ugrožava: oslobađanje opasnih plinova, para i drugih štetnih tvari (onečišćenje zraka i sl.), opasno zračenje, onečišćenje voda i tla, neodgovarajuće odvođenje otpadnih i oborinskih voda, dima, plinova te tekućeg otpada, nepropisno postupanje s krutim otpadom, sakupljanje vlage u dijelovima građevine ili na površinama unutar građevine. 4. sigurnost u korištenju tako da se tijekom uporabe izbjegnu moguće ozljede korisnika građevine koje mogu nastati uslijed poskliznuća, pada, sudara, opeklina, električnog udara i eksplozije, 5. zaštita od buke tako da zvuk što ga zamjećuju osobe koje borave u građevini ili u njezinoj blizini bude na razini koja ne ugrožava zdravlje i osigurava noćni mir i zadovoljavajuće uvjete za odmor i rad, 6. ušteda energije i toplinska zaštita tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom korištenja uređaja za grijanje, hlađenje i provjetravanje bude jednaka propisanoj razini ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti.

12. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 3. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 10. – 12. svibnja 2012. g. - 388 -


Sonja Zlatović, Božica Marić, Bruno Škacan 7. Održivo korištenje prirodnih resursa. Građevina treba biti projektirana, izvedena i uklonjena na takav način da uporaba prirodnih izvora bude održiva i posebno osigurava sljedeće: (a) ponovnu uporabu ili recikliranje građevine, materijala i dijelova nakon uklanjanja građevine, (b) trajnost građevine, (c) uporabu sirovina i materijala u građevini koja su kompatibilna s okolišem. 2.4 Projektiranje i kontrola projekata Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, investitor mora povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti. [15] Projektant može biti fizička osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer. Projektant je odgovoran da projekti koje izrađuje ispunjavaju propisane uvjete, a osobito da je projektirana građevina usklađena s lokacijskom dozvolom, da ispunjava bitne zahtjeve za građevinu i da je usklađena s odredbama zakona [15] i posebnim propisima. Revident može biti fizička osoba ovlaštena za kontrolu projekata. Diplomiranim inženjerima s pravom na projektiranje u istom području s barem deset radnog iskustva u projektiranju i s posebnim dosezima, ovo ovlaštenje daje se u skladu s pravilnikom i prema preporuci povjerenstva, oba u nadležnosti ministra. Revident ne može ocjenjivati projekt u čijoj je izradi sudjelovao niti osobno niti je sudjelovala pravna osoba u kojoj je zaposlen. 2.5 Izvođač i stručni nadzor nad građenjem Građenje i stručni nadzor građenja investitor mora povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti, te je u pravilu dužan osigurati stručni nadzor građenja građevine. [17]. Uvjete koje mora ispunjavati izvođač propisuje Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji [17]. Izvođač je dužan [17] graditi u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, potvrđenim glavnim projektom, odnosno građevinskom dozvolom i pri tome: povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanje poslova; radove izvoditi tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti za građevinu; ugrađivati građevne proizvode i opremu u skladu sa zakonom; osigurati dokaze o uporabljivosti ugrađenih građevnih proizvoda, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine bitnim zahtjevima za građevinu i od ovlaštenih tijela izdane dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena zakonom, posebnim propisom ili projektom; propisno zbrinuti građevinski otpad nastao tijekom građenja na gradilištu; sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine. Nadzorni inženjer može biti fizička osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i provodi u ime investitora stručni nadzor građenja ako za to ispunjava uvjete građenja [17] i propisima donesenim na temelju tog zakona [11]. Nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini. U provedbi stručnog nadzora građenja nadzorni inženjer dužan je, između ostaloga: – nadzirati građenje tako da bude u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, potvrđenim glavnim projektom, odnosno građevinskom dozvolom, ovim Zakonom i posebnim propisima, – sastaviti završno izvješće o izvedbi građevine.

12. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 3. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 10. – 12. svibnja 2012. g. - 389 -


Sonja Zlatović, Božica Marić, Bruno Škacan 2.6 Tehnički pregled, uporaba, održavanje i uklanjanje građevine Zakon [15] detaljno propisuje tko i kako sudjeluje u tehničkom pregledu, te kako se izdaje uporabna dozvola. Zakon [15] također propisuje da se građevina rabi samo sukladno njezinoj namjeni. Za održavanje građevine odgovoran je [15] vlasnik, i to tako da se, između ostalog, očuvaju bitni zahtjevi za građevinu, te da se ne naruše svojstva građevine. Valja naglasiti da se ova odgovornost proteže ne na projektni vijek, nego na vrijeme trajanja građevine. Uklanjanje građevine ne smije utjecati na stabilnost zemljišta i drugih građevina, niti drugačije ugroziti javni interes. Te i druge detalje propisuje Zakon o prostornom uređenju i gradnji. [15] 2.7 Paket Eurokoda U procesu prihvaćanja u zemlji je paket europskih konstrukcijskih normi koje po prvi put cjelovito obuhvaćaju cijelu građevinu ([20]-[29]). Godine 1975. Europska Komisija odredila je akcijski program u području građevinarstva da bi se eliminirale tehničke prepreke trgovini i harmonizaciji tehničkih specifikacija. Godine 1989. priprema Eurokoda s Europske Komisije prenesena na CEN. Ovi Eurokodovi koriste se da bi se dokazala usklađenost građenja s bitnim zahtjevima Council Directive 89/106/EEC, posebno Bitni zahtjev broj 1 – Mehanička otpornost i stabilnost i Bitni zahtjev broj 2 – Sigurnost u slučaju požara, te predstavljaju temelj za specificiranje ugovora o izvedbi građenja i odgovarajućih inženjerskih usluga i okvir za pripremu harmoniziranih tehničkih specifikacija za građevinske proizvode (EN i ETA). U HZN svi Eurkodovi su prihvaćeni na engleskom jeziku, međutim, da bi pojedini Eurokod postao nacionalnom normom, mora, uz puni tekst Eurokoda (uključujući anekse) kao što ih publicira CEN, dobiti nacionalnu naslovnu stranicu, nacionalni predgovor, te nacionalni dodatak (national annex.. NA) koji navodi parametre koji se određuju za Zemlju Članicu, (NDP.. Nationally Determined Parameters), odluke o primjeni informativnih dodataka, te reference prema dodatnim podacima koje mogu pomoći korisniku pri primjeni Eurokoda. Dakle, usvajanje i priprema norme zahtijeva između ostalog i predani rad eksperata za pojedinu disciplinu i pažljivi prijevod i usaglašavanje prijevoda. Slika 1 prikazuje kako izgledaju karte koje su pripremili seizmolozi za Eurokod 1 [1] Primjena Eurokoda bit će vezana na poteškoće s terminologijom, ali puno veće poteškoće očekuju se oko razumijevanja sustava osiguranja sigurnosti. Eurokodovi unose velike novosti u praksu naše zemlje uključujući i podizanje razine kvalitete u istražnim radovima i u projektiranju na razine znatno više nego je uobičajeno. Do sada su sva visoka učilišta u RH uvela u nastavu upoznavanje s Eurokodovima tako da bi po završetku studija studenti bili pripremljeni na rad s novim normama. Što se tiče već diplomiranih inženjera, Komora i visoka učilišta izvode različite programe u sklopu stručnog usavršavanja za ovlaštene inženjere koji olakšavaju uporabu novih normi i rad na novi način. Međutim, od svakog sudionika traži se ozbiljni napor za savladavanje novih znanja i vještina. 3

KAKVU SIGURNOST OBEĆAVA RAD UNUTAR ZAKONSKOG OKVIRA I EUROKODA? Pokazuje se da se provedbom djelatnosti osiguranja kvalitete stupanj sigurnosti povećao sa 10-4 do 10-5 na 10-7 do 10-8. Zadatak inženjera je predvidjeti sve situacije i pripremiti građevinu da izdrži sva djelovanja i utjecaje koji se mogu događati tijekom izvedbe i predviđene uporabe. Dodatno se zahtijeva da konstrukcija bude robusna – da izdrži posljedice ljudske greške bez štete nerazmjerne stvarnom uzroku, što se postiže izbjegavanjem, 12. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 3. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 10. – 12. svibnja 2012. g. - 390 -


Sonja Zlatović, Božica Marić, Bruno Škacan uklanjanjem ili smanjivanjem hazarda, izborom konstruktivnih oblika koji imaju nisku osjetljivost za promatrane hazarde, te koji će preživjeti na odgovarajući način slučajno uklanjanje pojedinog elementa ili dijela konstrukcije ili pojavu prihvatljive lokalne štete, izbjegavanjem, koliko je god moguće, konstruktivnih sustava koji se mogu srušiti bez upozorenja, te povezivanjem konstruktivnih elemenata u cjelinu. Ali, kako predvidjeti sva djelovanja i sve utjecaje? Vrlo pažljivim istraživanjima koja će uključiti različite struke – seizmologe, geologe, građevinare geotehničare, građevinare konstruktere, arhitekte, tehnologe i druge. Pri tome sve se struke moraju razumjeti i uvažavati zahtjeve drugih struka i međusobno prilagođavati zahtjeve. 4

AKTUALNA SITUACIJA

Kratki pregled zakonskog okvira možda daje uvid u ozbiljni rad koji arhitekti i inženjeri moraju uložiti da bi građevine bile sigurne, udobne i da bi omogućavale kvalitetnu uporabu i život korisnika. Ovom ozbiljnom radu prethodi i prati ga veoma ozbiljno obrazovanje koje mora omogućiti razumijevanje mogućih problema, predviđanje i savladavanje svih nepogoda koje mogu zadesiti građevinu (svaki snijeg, svaki vjetar, svaki potres i slično), dakle svodeći rizike na prihvatljivu mjeru za sve buduće korisnike. Pri tome treba stalno voditi brigu o cijenama i štedjeti što je više moguće jer korisnici od svega najbolje vide upravo cijenu. 4.1 Tradicija samostalne gradnje Tradicionalna gradnja stambenih kuća vještina je koju stanovnici nekog kraja prenose s koljena na koljeno i u susjedskim grupama primjenjuju na gradnju novih malih kuća. Tradicija uključuje i rješavanje lokalnih problema – na primjer visoka podzemna voda, mekano tlo, visoki snjegovi – metodom pokušaja i pogreške ako ne drugačije, dugogodišnjim promatranjem i prilagodbama. Ovaj način gradnje izvrsno funkcionira u situacijama koje se u nekom kraju mijenjaju malo ili polagano. Odavde proizlazi i povjerenje u vlastite snage, povjerenje prema dobrim majstorima, i nepovjerenje prema struci za koju se prepoznaje uglavnom traženje novca za ništa ili malo rada. Međutim, primjena tradicijske gradnje u novim klimatskim uvjetima ili drugim seizmičkim područjima, kao i u drugim uvjetima u gospodarstvu, ipak je nedovoljna – a promjena uvjeta prilika je za iskorak u struci. Slika 2– „Betonski zid“ u prizemlju jedne kuće u sjevernom dijelu Zagreba nad kojim je izvedeno povišenje gornjeg kata, potkrovlja i veći krov – noćna mora za stanare koji su, s velikim povjerenjem u svog majstora, potrošili ušteđevinu, ali ostali nesigurni

12. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 3. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 10. – 12. svibnja 2012. g. - 391 -


Sonja Zlatović, Božica Marić, Bruno Škacan 4.2 U rukama pravog majstora Slijedeći povjerenje u vlastite sposobnosti građenja, te u još veće sposobnosti pravih majstora, privatne investitore često vodi do povjerenja prema majstorima koji, unatoč sjajnom prethodnom radu, u pravilu ne mogu prepoznati nove izazove. Pravi majstor zidar, na primjer, dragocjenih sposobnosti, može dobiti i preuzeti zadatak zamjene cijelog krova i izvedbe zidova kojima će se povisiti kat, te time opteretiti prizemlje (Slika 2), temelja, temeljnog tla, o kojima uopće ne mora voditi računa iako će ustvari dovesti cijeli objekt u opasnost – ako ne odmah nakon završetka, a onda u budućim mogućim situacijama. Pojave klizišta, pojave pukotina u zidovima usljed klizanja ili skupljanja i bujanja temeljnog tla, sve su to uobičajene posljedice nestručnog rada onih koji preuzimaju zadatke veće od vlastitog obrazovanja ([32]). 4.3 Uloga investitora, uloga korisnika Osobe svjesne vlastitih ograničenja u području građenja, mogu potražiti gotovu vilu ili gotovi stan. Pri tome korisnici, prije svega vide izgled, te prema izgledu zaključuju o kvaliteti, nesvjesni svih ostalih zahtjeva koje građevina mora ispuniti. Korisnici, govoreći o stanu, mogu vidjeti i raspored prostorija i veličinu prozora, ali ne i kvalitetu nosive konstrukcije i moguće ponašanje u izvanrednim okolnostima. Korisnicima ostaje povjerovati arhitektima i građevinarima i drugim inženjerima u graditeljstvu, koji su građevinu zamislili, kao i svim ostalim sudionicima u gradnji. Pokazuje se da je najbolje ako se mogu posve pouzdati u šturo prikazani zakonski okvir i sustav obrazovanja, odgovornosti i provjera. 4.4 Održavanje zgrada, promjene namjene i poboljšanja Vlasnik koji nije u stanju održavati građevinu, može održavanje povjeriti onima koji za to imaju mogućnosti – prema posebnim propisima [10]. Što zbog nerazumijevanja i neobrazovanja, što zbog drugih razloga, sustav održavanja treba ozbiljna poboljšanja. Na primjer, ma kako dragocjen bio rad dobrog vodoinstalatera u promjeni ili postavljanju instalacija, neopreznost pri radu može dovesti do začepljivanja odvodnje i ponavljanog poplavljivanja u nizu stanova, a predavanje cjelokupnog uređenja stana u ruke majstorima može dovesti do niza oslabljenja nosive konstrukcije i drugih opasnosti koje se neće prepoznati. Na primjer zatvaranje balkona (Slika 3) kojima neki stanovi povećavaju korisnu površinu, istovremeno znači i neodgovarajuće opterećivanje balkona, jer stanari nemaju upozorenja da na nekadašnji prostor balkona – predviđen za lonce s cvijećem i lagane stolce za sunčanje, ne smiju postaviti teški namještaj uključujući police s knjigama i slično. Slika 3– Fotografija balkona koji trebaju bolje održavanje i popravljanje, te balkona koji je zatvoren, i tako dodatno opterećen prozorima, podovima, namještajem.

12. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 3. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 10. – 12. svibnja 2012. g. - 392 -


Sonja Zlatović, Božica Marić, Bruno Škacan 4.5 Kako uštedjeti? Ili je ipak bolje ne štedjeti na svakom koraku? Iako se čini da se najveće uštede mogu postići tako da gradnju korisnik obavi sam, ili, u sljedećem koraku, povjeri posao majstoru, a tek izuzetno arhitektu ili inženjeru, bez pretjeranog formaliziranja, treba osigurati da svatko preuzima i izvodi samo onaj dio posla za koji je obrazovan i za koji može biti odgovoran. Za investitora također, kratkoročna ušteda na prethodnim istraživanjima i na projektu – i u vremenu i u novcu – vrlo često znači i produljenje vremena i povećanje troškova gradnje. Ukratko, mnogi slučajevi poteškoća pri gradnji pokazuje da se najveće uštede mogu postići tako da se posao povjeri osobama koja su za taj posao stručne, te pri tome odgovorne i predane primljenom poslu. Jednako tako i izvođač, da bi mogao kvalitetno obaviti cjelokupni posao, mora biti u stanju ne samo platiti građevne proizvode i materijal, nego mora moći zaposliti obrazovane radnike koje će moći pristojno i na vrijeme platiti tako da mogu raditi uspješno i pažljivo. U vrijeme krize koja znači poskupljenja i osiromašivanja mnogih, ipak nužno je štedjeti. Možemo li štedjeti upravo u građenju? Stanovanju? Izgleda da i tu treba potražiti rješenja kod stručnjaka i u razvoju struke. 5. POTREBA ZA POBOLJŠAVANJEM I ŠTO DONOSI BUDUĆNOST Što znači poboljšavanje u vrijeme globalizacije, otvaranja granica i smanjivanja cijene rada? U vrijeme povećanja cijene energije? Kad sve veći broj ljudi oko nas ne uspijeva ostvariti prihod kojim će pokriti minimalne troškove života? Kad se dodatno povećavaju cijene energenata svih vrsta? 5.1 Razvoj graditeljstva prati razvoj gospodarstva Većina američkih televizijskih programa pokazuje interijere prostrane, obasjane svjetlom, opremljene golemim ekranima i fantastičnim uređajima... je li to i naša budućnost? Veoma je lako zamisliti život u sve boljem i skupljem okruženju. Istina je i da računala i kućanski aparati pojeftinjuju – i stalno se stvaraju nove vrste sve moćnije i skuplje. Međutim, možemo li i trebamo li doista pratiti sve te sjajne primjere? Možda možemo provjeriti i kako žive na drugim stranama svijeta. Na televiziji mogu vidjeti slumovi neprepoznatljivih oblika i nejasne organizacije života na rubovima velikih gradova nekih dalekih zemalja. Naše su mogućnosti vjerojatno negdje između ta dva ekstrema. Možda se ozbiljnije trebamo okrenuti i nekim posve drugim zemljama, kao što su Kina i Japan, možda Malezija, koje njeguju drugačiji odnos prema radu i drugačija očekivanja od životnog standarda – a omogućavaju i mnoga životna zadovoljstva koja bi nas mogla učiniti sretnijima. Možda se i arhitekti i inženjeri trebaju okrenuti gradnji koja će donijeti i sigurnost i jeftinije stanovanje i siromašnijim stanovnicima – i u našoj zemlji i na cijeloj Zemlji. 5.2 Energenti, voda, prostor, odlaganje otpada, hazardi Budući će opstanak ovisiti o budućoj raspoloživosti prostora, vode, energenata budućnosti. Energetska učinkovitost danas je od najčešće spominjanih termina u graditeljstvu. Nova gradnja, poboljšavanje postojećih objekata, značit će i dugoročno trošenje puno manje energije za zagrijavanje ili hlađenje životnih prostora. Istovremeno, valjalo bi se pozabaviti i ostalim hazardima na koje možemo naići. Potresi su u našem području relativno rijetki, i nailaze u periodima dovoljnima da zaboravimo na njih ([1]), ali ne bi li bilo dobro pri poboljšavanju energetske učinkovitosti pozabaviti se i nosivim konstrukcijama i ojačati ih za 12. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 3. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 10. – 12. svibnja 2012. g. - 393 -


Sonja Zlatović, Božica Marić, Bruno Škacan slučaj potresa? Pri tome valjalo bi ne osloniti se samo na proračune nego provjeriti i poboljšati oblike konstrukcija odnosno mogući prijenos opterećenja. Što nas još čeka u budućnosti? Na što se valja pripremati? Novi oblici konstrukcija za nove namjene. Nova rješenja za nove klimatske uvjete i uvjete štednje energenata, vode, prostora. Nova rješenja potrebna su i za rješavanje pitanja otpada – posebno u ovoj lijepoj zemlji u kojoj nismo svjesni vrijednosti prostora, čiste zemlje i čiste vode. Odlagališta otpada privremeno su rješenje – dok ne shvatimo da moramo kako smanjiti količinu otpada uopće, tako i promijeniti načine postupanja s otpadom (Slika 4). Slika 4– Talionica otpada u Japanu, Osaka. Otpad taljen na veoma visokim temperaturama pretvara se u šljaku koja se koristi u građevinarstvu i neopasne plinove.

6. ZAKLJUČAK Vrlo šturi prikaz zakonskog okvira pokazuje složen ali jasan sustav osiguranja kvalitete koji će se u pojedinim elementima poboljšavati, a najveći prostor za poboljšavanje ostaje pitanjima odgovornosti i poštenja. Propisi definiraju pojedine odgovornosti, provjere i daju određena osiguranja. Međutim najbolji rezultati dobivaju se i u pojedinoj gradnji ili u cjelokupnom sustavu građenja na postavkama Cjelokupnog upravljanja kvalitetom (TQM [30]): stvaranjem kulture pogodne za razvoj i poboljšavanje: svatko mora razumjeti da se sve može poboljšati – i preuzeti odgovornost za sudjelovanje u tome, svi trebaju biti ohrabreni u smanjivanju gubitaka, svatko smije zaustaviti proces u slučaju greške, svatko treba provjeravati vlastiti rad, greške se ne smiju prenositi u sljedeći proces, svatko mora biti predan ispunjenju zadaće, vanjske dobavljače i korisnike treba uključiti u proces poboljšanja, greške treba vidjeti kao mogućnost za poboljšanje, a poštenje, iskrenost i pažnja trebaju biti dio dnevnog života. Gledajući u budućnost, valja se sjetiti riječi Alberta Einsteina: „Značajni problemi na koje nailazimo danas ne mogu biti riješeni razmišljanjem iste razine koja ih je stvorila.“ Ova gospodarska kriza nije samo privremeni zastoj u pravocrtnom razvoju, ovo je ponovno uređivanje svijeta. Budemo li otvoreni promjenama, cvjetat će tisuće cvjetova. Budemo li slijedili pravila upravljanja kvalitetom, osigurat ćemo si mjesto u Europi i u svijetu – ali ćemo morati ići i dalje. LITERATURA [1].Herak, M. et al, Karte potresnih područja Republike Hrvatske, http://seizkarta.gfz.hr/karta.php [2].Zakon o preuzimanju Zakona o standardizaciji koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao republički zakon, Narodne novine 53/91,1991.

12. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 3. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 10. – 12. svibnja 2012. g. - 394 -


Sonja Zlatović, Božica Marić, Bruno Škacan [3].Zakon o normizaciji, Narodne novine 55/96 (Zakon je zamijenjen, v. [7])1996. [4].Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, http://www.mvep.hr/ei/default.asp?ru=143&sid=&akcija=&jezik=1 [5].Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti, Narodne novine 20/10, 2010 [6].Zakon o općoj sigurnosti proizvoda, Narodne novine 30/09, 2009 [7].Zakon o normizaciji, Narodne novine 163/03, 2003 [8].Zakon o akreditaciji, Narodne novine 158/03, 75/09, 2009 [9].Zakon o mjeriteljstvu, Narodne novine 163/03, Narodne novine 194/03, Narodne novine 111/07; 2007 [10]. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Propisi http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=3654 [11]. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Propisi iz područja gradnje, http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=3715 [12]. Hrvatski zavod za norme, http://www.hzn.hr [13]. Hrvatska komora inženjera građevinarstva, http://www.hkig.hr/ [14]. Narodne novine, http://narodne-novine.nn.hr/default.aspx [15]. Zakon o prostornom uređenju i gradnji, Narodne novine 76/07, 38/09, 55/11, 90/11; 2011 [16]. Zakon o građevnim proizvodima, Narodne novine 86/08, 2008 [17]. Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji, Narodne novine 152/08, 49/11, 2011 [18]. Zakon o obveznim odnosima, Narodne novine 35/05, 41/08, 2008 [19]. Tehnički propis o građevnim proizvodima, Narodne novine 33/10, 2010 [20]. EN 1990: Eurocode Basis of structural design, 2002, 2005 [21]. EN 1991: Eurocode 1 Actions on structures, 2002 -2006 [22]. EN 1992: Eurocode 2 Design of concrete structures 2005-2007 [23]. EN 1993: Eurocode 3 Design of steel structures, 2004-2005 [24]. EN 1994: Eurocode 4 Design of composite steel and concrete structures, 2004 [25]. EN 1995: Eurocode 5 Design of timber structures, 2005-2006 [26]. EN 1996: Eurocode 6 Design of masonry structures, 2005 [27]. EN 1997: Eurocode 7 Geotechnical design, 2004, 2007 [28]. EN 1998: Eurocode 8 Design of structures for earthquake resistance, 2004-2006 [29]. EN 1999: Eurocode 9 Design of aluminium structures, 2007 [30]. Barrie G.D; Van der Wiele, T.; Van Iwaarden, Jos. Managing Quality.Blackwell Publishing. 1999, 2007. [31]. Androić,B., Dujmović,D., Džeba, I. Inženjerstvo pouzdanosti. I.A. Projektiranje, Zagreb, Hrvatska. 2006 [32]. Zlatović, S. et al, Zbirka slijeganja ), https://picasaweb.google.com/sonja.zlatovic.tvz/ZbirkaSlijeganja# QUALITY MANAGEMENT SYSTEMS IN CIVIL ENGINEERING WHO CARES ABOUT THE SECURITY OF BUILDINGS?

Summary A system of acts and norms assures the quality of buildings: the quality of investigations of the location, quality of design, of construction products and civil engineering works, of its use and maintenance, as well as the demolition of the building. The process of association to the EU of the Republic of Croatia has included progressive harmonisation of its legislation with that of the European Community as well as acceptance and adaptation of norms, which has significantly enlarged the number of experts whose knowledge and experience contribute to the quality of buildings. However, the particularities of the practice and the efficacy of the communication among the professions, as well as between the professions and the public, reveal some weak spots. The paper gives an overview of the current system of legislation and norms, as well as a discussion of the weak points and the possibilities for improvement. Keywords: Quality Management Systems, Civil Engineering, Buildings

12. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 3. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 10. – 12. svibnja 2012. g. - 395 -

SUSTAVI UPRAVLJANJA KVALITETOM U GRADITELJSTVU  

12. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you