Issuu on Google+

TJUDSKIMPOTENCIJALIMAU ULOGA UPRAVTJANJA UNAPREDENJUSUSTAVAKVATITETE losiP lurtevit' UDK/UDC: 658.3:658.562.3 IEL:1.. l5' 2007. 2007/Novernber 15.stuclenog PrimljenoiReceived: er 22,2007 2007/Deccmb prosinca 22. publishing: for Prihvacenoza tisak/Acepted

Saietqk i postajeevidentnokakosnogagospodarstva Uslijedrttzvojainformacijsketehnologije i kreativnim 0brazovan.iu njihovom njezinirazvojnipotencijalisyeviie oyiseo klaliteti ljudi, a svemanje o snazistroieva,opreme potencijalima,ukratko o ljudima s kojima raspolaZe, i kapitala.Najproduktivnijetvrtke nastalesu ostvarenjempremiseoktivrtogukljuiivanja zaposlenihu 2ivot tvrtke, a rad im u njimtt pritinja zadovoljstvo.U razvijenimdruitvirna i odgoj. obrazovanje jeljudskikapital,'a njegovukvolitetubitnoodredu.ie glavnirazvojniresurs razvojrt razvoiu i tralnom Obrazovanjei odgojtrebajudoprinijeti odrLivomnacionalnom pojedinaca.Zbog toga syerazvijenezemljedr2e obrazovanjenacionalnimprioritetom te gospodnrskom, primjeniujuonestrategijerazvoja,obrazovanjai odgojakojenajviiedoprinose socijalnorni kulturnomrazvojudrultva teosobnomrazvojunjegovihtlanovo.,,Usuvremenom otvorenomi globaliziranomsvijetuizvrsnostje nesumnjivojedan od naiina za osigurattje razlikovanjaotl drugih",istite se u strateikomokviru za raztoj ReptthlikeHrvatske. Izvrsnostu radnirnprocesima,kvalitetiproizvoda,organizacijii uslugamamotepostati dio Iz tog razlogaovaj rad s posebnompoLnjom raztnatrLl prepoznatljivoghrvatskog,,brenda". i driave kvalitetui tjudskikapitalkao imperativi temeljprosperitetahrvatskoggospodarstva ukupno.Kao varijablekoje najviie utjeiu na primjenu sustavakvalitetepretpostavljajuse tepostojanlekvalitetnog obrazovanjei kontinuiranousavriavanje(posebnornanagementa), sustava motivacije i n agradivanja. Ktjuine rijeti: Ijudskikapital,kvaliteta'unapredenjesustavakvslitete. poslove,SC)A,Zagreb' Mr. losip Jurtevii, ponroinik ravnateljaza pravne,kirtlrovskci materijalno-linancijske F - m a i l j:o s i p . i u r c\ (i c { ,/ 8 . 1c o m . h r Empirijskeekonomskeanalizegospodarskograstaizazivaiubrojne priiepore medu struitrjacirlra.NIedutim, varijablakoja se u svir.nistrazivanjinapotvrduje kiro laina odrednica rastajest tzr'.ljudski kapital odnosno obrazovanie.ObrazoYanjeima jak, pozitivan i univerztrlirnutjecajna gospodarskirast.

99


J.:Uloga Jurcevii

BR. 2 GOD. I (2007) ZAGREB, IZVRSNO5T PO5tOVNA

I. UVOD Cllobalizacijskitrend sver.i5eizazi,amanagerskemislioce,orgallizacijskepraksei naiine 1a koje kompanijesudjelujuu interakcijisasr.ojimkuPcimai dobal'ljaiirlir, katl i sir praksi,TotolQuolil' '\Ianttgetnent ostalimsegmentimaclruitva.Jednaod tih orgar.rizacijskih vecih orgar-rizacijskih postizanjem za miin.lgcrlentir (TeNI), nastaoje iz paradigrle industrijskonl ga smatrali,,drugom da sr.r rnjere te se do performansii profitabilnostii razr.io revolucijoni' (Kanji, 1990). planiranjuorganizacije Izazoypostojanjastrateikogpartnerai suclionikar-rstrateSkorn bio je znaiajan za HR (Hurnan Resources)uiitelje i praktitare kao naiin ponlaganja organizacijipostizanjakonkurentskeprednosti'U mnogim HR odjelima(Odjelima za je jedna od vaZnijihitinkcijai sluZikao partnerst\o;rostalo ludske resgrsc)to strate$ko OVo doprinosrezultatuorganizacije. kao sluiaju, krajnjern u izvor motiyacijei, laravno raz"'oju' U zenrljama u ali i u zemljama, razvijenim u je karakteristikamnogih kompanija - zaposlenici ljudi su njihor'l kako istiiu orgirnizacije nlnoge svojim gociiinjim izvjeStajima i efikasno - njihor;anajr.reclnija s podrudjaHRNI-aje ef'ektivr.ro imot ina.Ipak,najveciizaz-ov kapitrrlorr.r. lj udskirr upravljarrje organizacijskim i kreiu seoclinclividualnihka timski OrganizacijepostajuniZe,decentraliz.iranije baziralim nletoclamaproizvodnje.U eri kaclase businessi radr"riul'ieti i clinarnikatako brzo mijeljaju i kada je konkurencijana siorl vrhuncu, organizacijese nalazeu stiilnoj borbi zapostizanjemveie kvalitetei povecanihperformansikao naiinakakobiti strateiki, produktivni i kako bi ispunili svaoiekivanja kupaca.Slijedom toga'quality managernent (QM), inicljativezapostizanjemboljih rezultatau danainjemposlovnomokru2enjui riidna konkurentnosti,strateikogusmjerer.rja, snagaizraslisu u oruda zaostvarenjeorganizacijske ljudskog kapitala dostupnog iskori5tenosti maksin'ralne i inovacije, prilagodljivosti upravljanje senedovoljr.rim: pokazalo jednog ovih ciljeva od sarno organizaciji.Postizanje manjkal'e kr.'alitete performarrsi povecanje ili performansi boljih do kvalitetornkoje ne vodi odvojeno. promatr.rti ne funkcionira i ne bi setrebalo Pretpostavljase da te uspjelna implementacijaQiv{ inicijative pozitivno utjecati kupter.oprihvaianjeproizvodai opstanakorganizticije. na uspjehi rezuitatezaposlenika, Slijedomtoga, QN{ pomaZeorganizacijamada efikasnoiskoriStavajui optimizirair-rsvoje ograniiene resurse,a pogotovoljudski kapital. Stogaovaj rad razmatramedusobnu stvaranjasinergijena svimorgar.rizacijskir.n interakcijuprocesaQM-a i HRNI-ai rnogr,rcnosti uienja i konstantnograzvoja. razinamate postizanjeorganizacijskog

RAZVOIAI 2. INTERAKCIIAGOSPODARSKOG INVESTICIJAU LJUDSKEPOTENCIJATE Gospodarskirazvitakje bitno konipleksniiai heterogenijapojavanego Stoto lokalnih moZeprikazati ortodoksnipristup ekonorlskil.rznanosti.Razvitakje rez-ultat i institucija,koje stvarajuosobituteritorijalnttmreZu meduzavisnostipocluzeia,kucanstava 100


J u r i e vJ i,U c: l o q. .a

BR.2 | (2007) zAGREB,60D. P0sLO\/NA tz\/RsN0sT

loki,rlnihslsta\.au kojima se prepoznajuspecitiinesituacijerazvitka.Prostor,clefiniran gcljeserrkurluliraju i sedirrentirajurnaterijalni,ali i Ijudski i socijal.riresllrsi, kao n.rjestcl je kljudnai,arijabla:proizvodniprocesinisu vez.inisamoza pojedinainopoduzeie,nego i za lokalnookruienjekojem ono pripacla.[z-togasiijediclasepolitikerazvitkane snriju centrapremaperiferiji,r'ecmorajLlbiti sposobne ir.rten'enciju ograliiiti na lcclilerer.rciranu tlclozdo. endogenirazvitirk poticati i pocl12at'ati i ostali ekonot.nski i organizacije, raznisubiekti(pojeclinci Unutarlokalnogsustava odh.rkei razvijaju subjekti,privatni i jar.ni subjekti)stupajuu meclusobneodnose,clonose -l'i strategijeu kontekstukoiihje istovrentenokoo;rerativani konkurentski. subjektistvaraju kupce,istraZivatkei obrazovtreorganizacije' kojapovezujepodr.rzeca, sloienumreZuoc1nosa 'l-a lokalne viasti i kuiirnstva. vrsta interakciieu lokalnoj zaiedniciiztnccluekorlomskih' moie pokrenutilokaliziraniproces sociokulturnih,politiikih i institucionalnihsubjekata i pronalaze svojepoliaSanje prilagodat'aju da subjekata tih sposobnost i unaprijediti uienja okru2ju' konkurentskom u prornjene i brze odgovorena slcli-ene Proizr,odneekonomijese postii.Llsredstvimakompleksnijei iire t'rrgar.rizacije r'eci eksternih, pocluzeia:konkurentnostne proizlazisamoiz ekotromijainternihpocluzeca, koie stvaraju i tiiekovainfbrrnacijai znar.rja koieproizlazeiz neformalnihmeduzavisnosti specifidanrnilje u lokalnojzaiednici.Poredekonomskihodnosaproizvodnje,sociialni Danas, odnosi suradnjei integracijapoduzeia u lokalni sustavimaju kljuinu vaT.nost. kada tvrtke mogu prikupljati kapital, sirovine,intbrmacijei tehnologijuiz iitavog svijeta "klikom' radunalnogmiia, rnnogo togir u konvencionalnomznanju o tonle kako tvrtke i nacijekonkuriraju mora biti preispitano.Globtrlnakonkurencijastt'araparadoks:nloclerna pristupglobalnimtrZiitima i sl., sredstvatransporta,r.elikabrzinai lakoia komurrikacije, no istinaje upravosuprotna.Trajne aktivnosti, proiz.vodne lokacije trebalibi smanjitiznaiaj vrlo iesto usko lokalne,jer proizlaz.e su ekononriji globalnoj konkurentskeprednostiu institucija,konkurentskih i znanja, sposobt.rosti iz koncentraciievisokospeci.ializiranih i institucionalna kultttrna Zemljopisna, potnriata. i sro{nih poduzeia i sohsticiranih poticaja snaZnijih informirirnosti, bolje odnosa, bli2ih pristupa, bliskostvodi do osobitog je usi'ojiti iz daljine. Sto teiko koje i inovativnosti i drugih preclnostiu proizvodnosti je na znanju, to ova i zasnovaniia clinamiinija ekonomijapostaiekornpleksnija, s1'jetska tvrdnja istinitija.3 Problernkonkurentnostiu osnovisesvodina problenleveliiine i kvaliteteulaganjau fiziiki i ljudski kapital.Samodovoljnai kvalitetnaulaganjau frzidkii ljudski kapitaldovodc ZdravrastproizvocLrtlstine moZc do poveianjakonkurentnostiputemrastaproizvodt.rclsti. On kroz smirnjenjezirposlenosti. sezasnivatina pasivnomgospodarskomrestrttktr.triranju pri ienru rirstproizvodnje i proizvodnje, mora poiivati na istodobnomrastuzaposlenosti Samoce na taj naiin i najSiri mora biti brZi kako bi raslaproizvoclnosti konkurer.rtnost. dru$tvenislojevisudjelovatiu koristima oclgospodarskograsta. Da bi seto ttstvarilo,ulaganjimase moraju uvoditi novetehnologije,usvajatinova znanja,promicati inovativnosti kvaliteta,ito ujednoodredujekriterije prioritcta ulagar-rjir.

Porter.N'lichaelE. f l u s t e r s a l d t h e N e u . E c o n o r n i c s o l f o m p e t i t i t x r . l l a r t , a r l B u . s r i t , r i R . , r ' l e ' i r -s t u t i e n i p r o s i n a c1 9 9 t . .s t r 1 i - 9 0 .

t0l


J.:Uloga lurtevit

p0slo\/NA zA6RE8, 60D.I (200i)BR.2 rzvR5N05T

Ulaganjau ljr.rdskikapitalnuzansu uvjet za uspjehtakvarazvojnogrnoclela.I-)abi opstaliu dobroplacenaradnamjesta,raclniciu FlrYatskoj iznimr.rokor1knreltlotn okruZjui osigr.rrali ntoraju dodati r.i!e vrijednostinegclpr1ie.7'ato stt Potrt'btlellovc svojim prgizvodin.ra tehnologije,no\.aznanja,nove ideje,novi procesi,ukratko nova kvaliteta.' to, r'1ade produktivnost,a ne priroclniresursi,odredujeprosperitetnacije.Spoznajuc'i nrakroekonomska Zclrava proizvodnosti. koje potite rast trebajuteiiti stvaraniuokrr.r2enja politika je nu2rra,ali ne i clovoljna.Nlikroekonotnskeosnovekonkurentnostir"rkonainici odreduluproiztodnosti konkurentnost.Nosiociodlukau poslovnojsf'eri'nacionalnimi Iokallim vlastirnai clrugiminstitucijarnamoraju preuzetinovu ulogu.Lokalni proizl'odni sustaviotkrir.aiu medusobnuzavisnosti kolektivnu odgovornostsvih tih strbjekataza jedinstvenosti.Tajzadatak stvaranjeprocluktivnekonkurentnosti,odnosnogradnjulokalne ulogau gospodarstvu. podjeli o razmiSljanja zahtijevaspremnostnapuStanjatradicionalnog Graniceizn1ecluprivatnogi javnog blijede,kao ito blijedegraniceiznleclugospodarstvai zajednice. ostalihsferalivota druStvene kao jedan od svojih Hrvatskaje kroz povijeststavljalanaglasakna obrazovattje visokoSkolski hntrnciran i nedovoljno glavnih prioriteta,no danasima tek nereformiran je na niskoj (Jbrazovanost uglavnonr radnika hrvatskih sustavkoji nije pokretat rasta. pa i nlanjeod spremn' niZu struinu razini.Viie negojedanod pet hrvatskihradnikaima je srednju struinu zavriila godine, 2002. toga.Velikavecinahrvatskihradnika -56,89b 2070 Preostalih ietiri gocline. od St<olu, biio u trajanju od jedne do tri godine ili u trajanju pohadaloje nekuviiu ili visokuSkolu(vidi graf l). potrebnoje, uz medunarodneindikatore kontrole kvalitete,promicati ulogu privatnogsektorau ponudi obrazovnihusluga.TvrtkesetrebajuudruLirri ran'irilzajednidke zaposlenikati managerskirni poslovnimvjeitinanlir.Gospodarstvu programeobr:rzovanja je potrebani razvojprivatnih struinih Skolakoje nude strukovnoobrrz()\'anjeza niZe Potrebnoje povecatiizravna razineupravljanjaprocesimai proizvodnimdjeiatnostima. u zernljamatrZi5noga razinama pribliZe ulaganjagospodarstvau obrazovanje,tako da se gospodarstva. ultrganja izravnih je i rnlerenja gospodarstva.U tu svrhu potrebno uvesti poticanjemdonacijaiz gospodarstvanroZese pomoii ostvarenjucilj:.rinformatizacije Skola.U okviru programaotkrivanja i potpore darovitih potrebnoie razviti sustavkojinr bi poslodavcimogli stipendiratidaroviteutenike te tako osiguratinajkvalitetnijekadrove 'odljev mozgoiri za vlastitirazvoji urnanjiti Svaka"nacionalnaekonomija" i njczin konkurentskipoloZajtrrise ponajpri.le o kvaliteti raspoloZivihljudskih resursa.KoriStenjetih resursai ulaganjc u njiliovu gospodarstva poveiavakonkurentnost sgdinbenicirazvoja.Obrazovanje kvalitetuglar,.ni stjecanje omogucuje obrazovanje Upral.o resursa. osiguranjempotrebnekvaliteteljudskih radnihi potrebni za ostvarilanje pojedincu koji su znanja,rjeStina.stavovai vrijednosti druStvenih uloga.

Zakljtttuk

iti-uionalnog L'iietu za konkurentno;t. sijeeanj 20t)'l

102


J r r c eJv.iU :c l o g a

G0D| (2007)BR.2 ZA6REB, P05L0VNA IZVRSN0ST

Graf

'l:

Strukturazaposlenihprema stru'noj sprerniu 2002 goclini Gimnaz4a ViSaSkola(2 god.)

VisokaSkolai p o sl i j e di pl o m s k i stupnjevi 31slo

S r e d n j as t r u c n aS k o l a u t r a l a n j uo d 4 g o d .

OsnovnaSkolaili manje Sredn.lastrudnaSkola u trajanjuod 1 do 3 god

Izvor: Statistiikigodiinjak za 2003.'DrZavni zavodza statistiku, Republika Hrvatskir.

3. KONKURENTNOST I KVALITETA poduzeiamoraiubitikonkurentnakakobi mogiauspjeinoprodavatisvojeproizvode na trZiStu.Konkurentnostje vaZantimbenik o kojem ovisi hoie li pocluzeccnrpredovati, jeclvapreZivljavatiili moida 6akbankrotirati. U proteklim desetlje6imaprogrami razvojabili su usrnjerenina to da seproiz"'ode udini itoleftinijima. Osamdesetihgodina spoznalose,medutim, da proizvocletreba ponajprijeproizvestisto kYalitetnijima,jer se pokazaioda je to u clanimokolnostirna jasrlu najbolji put za brZu i veiu prodaju.Najbolje srjetskekompanije izgraduju za sebe poslovnustrategijuna naielupremakojemjekvalitetaiimbenik istovremenogi uskladenog postizanjazadovoljstvapotroiata i njihova poslovnoguspjeha.U takvoj situacijiinteresi uskladuiLlsena visokoj proizvodaiai potroSata,koji sedestosmatrajusuprotstavljenima, je za svakuviiu rirzit-ttt zainteresiran potroSai da ne znaii to razini kvalitete.Nledutim, njegovihkonkretnih zadovoljenje je koj azanjegaznaii za onu kvaiitete.Zainteresiran samo proizvoditi onu ki'alitetukoju tome, prema trebaju, Poduzeia potreba,i.elja,paiprohtjeva. r-ranajboljinaiin da, zadovoljavajuii pretpostavku realnu jer potroSaiitraZe, te tako stvoriti poslovar.rja. i uiinkovitost djelotvornost visoku potrebepotroiada,postiZuistodobno kolrcepcijeieta da,zapostizanje kojastojiu osnovir.narketinike Kljuina pretpostavka Lrspjeinih rezultlra,kompanijamoraodreditipotrebei ielje specilidnihciljnihtriiita te na premisida ponudat trebaizraditiono 5to moZeprodati,a ne nastojatiprodationo Stoje koncepcija izradio.Dok seprodajnakoncepcijafokusirana potrebeprodavaia,marketinSka fokusirase na potrebekupaca.

r03


:i cl o g. .a. J u r c eJv.U

ZA6REB, 6OD.I (2007)BR,2 IIVRSNOSI POSLOVNA

proutavanjeponaSanja sena nadinekakopojedincioclluiuju potroiata usreclotoduje ploiiti svttjeclostupueresurse(r'rijene, novac'trud) u stavkevez'lneza potro!njr'r'To ukljutuje.:ito rtni kupuju,zastoto kupuju, kaclato kupuju, gcljeto ktrpuju,kako iesto to kupr4u i kako iesto to upotrebljavaju.Osin'rprouiavanjiipotroiacevih uporabate poslijekupovnihvrednovanjaproizvodalto su ih kupili, istrazil'atepotroiaia takocler s'ojim nekoi novokuplje'ini preclmetitna. ianima na koji naiin pojedinciraspola2r-r znaiajneinltuteza potroSaiapredstavliaju trZistai ponaSanja RezultatiistraZivanja sustavapotpunekvalitete.Oni or.nogucavaju strateikoplaniranjepoboljianjai usavrSaVanji.r spoznajuo zacloyoljenjukupdevihotekivanja potpune kvaliteteptclizrrrdir'kao i sustav potpunekyalitete,a ujedno omoguiavajuspoznajukonkurentnili poduzecate r.rjihov s u s t a vp o t p u n ek v a l i t e t e . Mn6gim orgalizacijamatrebalesugodinekakobi slivatileda trebaiurazvitiPosebnu 70-ih i 80-ih U literatr-rri kako bi postiglestahropoboljSanje. kulturu unutar organizacije koje nisu u organizacijania kulture i cvjetao je sustav TQIVI opisivanesr.rkultuie u kojima tog imena Najveca kvalitetom upravljanju uspijetale uspostavitinapredakka potpunom Derning5 i kvalitetonl, uPrar4janja Julan,: dobai uopceu povijestirazvojateorijepotpLulog 'pola kvalitete ka ugradnji puti liude Imai,: sioiili su sekakoje ugradnjasustavirkvaliteteu PremaImaiu, radnici bi trebalipocljednakokoristiti svojrnozakkoliko u proizvocl/uslugu. i iuke, a u nekim dijelovimarazmatraoje i promjeneu korporativnoikulturi na naiin clasvi mogu pozitit,noutjecatina konstantnopoboljianjei priclonositikilnkurentnosti organizacije. Star,ljajuiiova saznanjau praksu,mnoge svjetskeorganizacijettbrzalesu svoje kretanjeka sustavupotpunog upravljanjakvalitetom.U kriterijima rlagracleza k"'alitetu je kulturalnojdimenziji.Neki kulturalni doclijeljena NlalcolmBaldrige,znadajnavrijednost TQIvI-u:ot\'orenakomunikacija, potPora izgradujuii biokovi identificiranisu kao velika i podudavanje' i procjenarezultata stabilnostzaposlenja povjerenje,

4. TJUDSKIPOTENCIIALII SUSTAVPOTPUNOG UPRAVLJANJAKVALITETOM S u s t a vp o t p u n o g u p r a v l j a n j ak v a l i t e t o i l j e s u s t a vu n a p r e c l e n j ap, o v e c a n j a potptrnog i efrkasnostiposlovanjai svakeaktivnosti.Sr-rstav llcksibilnosti,ef-ektivnosti zajedniikim zaPosleni 111,jete da svi st.,,oriti osigurati, upravljanjakvalitetom nastoji jedan cilj: proizvestiproizvod i pruZiti snasarnaostvarernaksimalnoefikasnoi ef-ekti.,'no

i

) ' o r k ,1 9 8 9 . furan,Joseph,\{.,/araironLeadershipJbrQwllill:.\nExecutiveHsndbook,Thet^reePt1'i.r,Nr'r! XlA.' l9E6' Press' Cambndge' N{IT oJ-the Crisis, t)emit.tg, \\r. Edu'ards, Out "Random House Business[)jvi:ion' Nerv \brk, Kaizen:The Keyto lapan'sConpetitile Srcce-ss, Imai, I\'{asaraki, 19 u 6 .

104


J.:Uloga .. Jurcevii

BR,2 ZAGREE, GOD. I (2007) POSLOVNA IZVRSNO5T

usluge onda kada, gdje i kako kupac i potroSat Zele i oiekuju, i to prvi i svaki slijedeii put. Sustav potpllnog upravljanja kvalitetotn te ntelji se nn konceptu stalnos unirpredenja i poboljiavanja procesa, nir trainoj kvaliteti i timskon-r radu, Sto sl'e inla zir rezultat stalno unapredivanje. Poznati i priznati u teoriji i;rraksi ,,Porterclvmodel", takocler u sebi integrira stalno uienie, obrazovanje i trening.

Slika1: Porterov,,diiirmant"

STRATEGIJAPODUZECAI RIVALITET - STRATEGIJAI STRUKTURA - CILJEVI - OSOBNIC]LJEVI . RIVALSTVOI\,4EDU DOMACIMTVRTKAMA

FAKTORSKIUVJETI - LJUDSKIPOTENCIJALI . RESURSIZNANJA - KAPITAL - FIZICKIRESURSI . INFRASTRUKTURA

-poslov ij-or8'ppt a-2 kolokv na/predavanj Izvor:http:// oliver.efri.hr/

koji pocluzcia.VaZnuulogu ima managernent Znanjejaia konkurentskusposobnost je spremanna uienje i zna tu spremnosti potrebuprenijeti tra svezaposlene.Investiranje u tehnologiju,opremu i procesnepromjenevrkr su vaZni,no tr inputi ne osiguravajurast poslovanjai prednostpred konkurentima bez oclgovarajuieinvesticijeu ljude. Ljudi su pokretadii nositcljisvih aktivnosti. Gospodarskinajrazvijenijei najbogatijezemliesvijetatemeljesvojustrategijurazvoja na industriji zr-ranja i ulaganjuu znanje.Primjerice,SAD u strategijirazyojaprioritet daje poveianjukvaliteteobrazovanja.Ujedinjeni narodi u svojim istra2ivanjima'ijudskog

*

GodiSnjiizr.jeltajUN o ljudskom razvoju UN tluman Dil'elopment Report,Prema: http:i,hdr.undp.org

105


iurceviiJ,:Ulog.,.

BR2 I (2007) ZA6REB,60D. IZVRsNOST POSLOVNA

koji u sebi razvojakoristeIndeksljudskograzvoja(HDI Human Dewlopment Indicators) integriraslijedeiepokazatelje: - pismenost,5kole 1.obrirz.o','anje 2.duZinuZivota- zdravlje iii po kopitu u siromaitlinlzemljama' 3.brutodoma6iproizvod- po stanovrriku Premirtom indeksu,Hrvatskaje rangiranana 44.rnjestuod ukupno I i7 promatranih zemaljasvijeta. Z e m l j e s v i s o k i m b r u t o d o m a i i m p r o i z v o d o mp o s t a n o Y n i k ui n r a j u i Y i s o k i je dokaz da je gospodarskirazvoju visokoj korelaciji sa znanjerni indeksobrazovanja.To trebaprioritetu strategijirazvojadati ulaganjuu tehnoloSki Hrvatska radnika. obrazovanjem radnesnagei kvalitetnaradna rnjesta' obrazovanje u razviienuinclustrilu,te Graf 1: HDI incieksF{rvatske

Europe and the CIS

0.2

Izvor : ht tP:/ / h dr.wrdp.org/ hdr2006/stat isti cs/

r06


... Jurievic i.:Uloga

p05l0vNA BR.2 | (2007) G0D. ZAGREB, |lVR5N05T

Stvaranjeintegrativnogprocesakontinuirane edukacijeliudskih potencijala prema potpunoj kr,alitetiznaii primiieniti irdekr,atanprocesformacije,informacije, upravljanjaprocesima,podrike i upravljanjaljudskiln sustavamotir,acijei r-ragraclivanja, -Iaj rad ustolidenje u funkciji ljuclskihpotencijala' i sveobuhvatan potencijalimir. opsezan te zbog toga izisk*je i toliko potpore ostalih funkcija, presuclnih oci bna postajeledna kliui je podizanja ljLrclskimpoter.rcijalima upravljanje Kvalitetno funkiiya i nanaqera. kao 3to je hrl'atsko moZena taj natin proizvodnostirada i kvalitete.Malo gospodarstr,cl dodanevrijednostiproizvodadiniti veiinu ie gdje realnosti do prosperiratii konadnodoti liudskirad i znanie.

s. ZAKLIUCAK konkurentskihvrijednostimanagementaljudskihpotencijalakroz UravnoteZivanje Demingi Taguchigovore vrijememo2esepromatratikaoproceskonstantnogpoboljdavanja. kai<okonstantnopoboljiavanjeovisio boljem ispunjavanjuotekivanjakupacauz sustavno i zaposienika.KakoefektivnostHRM-a ovisi smanjivanjevarijanceoclstranemanagementa elektorata,izazovzt'ankvaliteta'u iz viSestrukog izviru koji o nrnogim izyorinta kvalitete izborima. Kako konkurentt.tiil.t medu interakcija management odnosu na HR, ukljutuje o uiincima HR znanie duboko I'rlo traZi HR-a kvalitete ciljeva Deming kaze,balansiranje javnost' iiru i kupce managere, sustavana zaposlenike, problem konkurentnostiu osnovisesvodina problemevelidinei kvaliteteulaganiau fizitki i ljudski kapital.Samodovoljnai kvalitetnauiaganjau frziiki i ljudskikapitaldovode do pove6anjakonkurentnostiputemrastaproizvoclnosti.Zdrav rastproizvodnostine mo2e On sezasnivatina pasivnomgospodarskomrestrukturiranjukroz smanjenjezaposlenosti. mora poiivati na istodobnomrastuzaposlenostii proizvodnje,Pri iemu rastproizvodnje mora biti brZi kako bi raslaproizvodnosti konkurentnost.Samoie na taj naiin i naj5iri druitveni slojevi sudjelovatiu koristima od gospodarskograsta'

t01


J.:UIoga ,,, Jurcevic

ZA6REB, 60D.| (200i)BR.2 lZVR5N05T P05L0VNA

LITERATURA: 1. Ashkelras,R. N., Beyold the Fads:Horv LcadersDrive Changervith Results,Hutnan Plannirtg17, 1994. Resource flotelijerskithkultet, poslovnimrezultototrt, 2. Avelini-Holieyac,I., Kontroling:uprail.ian.ie Opatija,1998. Sinergija,Zagreb,2005' 3. Bebek,8., Integrativnovodstvo(leadership), NII'l'Press,Cambridge'XIA'' 1986' Out of theCrisi's, 4. Deming, W. Eclrvards, 5. Drucker, P.,Inovaciiei poduzetniitvo,Globus, Zagreb,1992' RandomHouseBusiness 6. Imai, Masaaki,Kaizen:TheKeytolapan'sCompetitiveSuccess, Division, Nerv York, 1986. 7. Juran,foseph M., Juranon Leaderslrip Jor Quality: An ExecutiveHandbook'The Free Press,Nerv \brk, 1989. 8. Noe,R.,Llollelbeck,J.,Gerhart,B.,\\iright,P.,N[enad|mentIjudskihpotenciittln,Nlate' Zagreb,2005. porter, Michael E.,Clustersand the Neu'Economicsof Compelition,Horvttrd[]usiness 9. 1998 Review.studeni-prosinac

108


J.:Uloga Jurcevir

BR.2 I (2007) G0D. ZA6REB, lZVR5N05T P05LOVNA

MANAGEMENT THE ROLEOF HUMAN RESOURCES THE QUATITYSYSTEM IN THE IMPROVEMENTOF losiP lurievii"

SununarY thot the strength of Thegrol,lth of the ittforntationtec|mologyhasmade it eyident let'elond educationtrl their people' on potentialtlepend o, ,roro^y oncl itstlevelopment tnd the eqtripnreti machines' on creativepotentiulincrcasirglymoie so tlran itsdependence on dct'elopnrcnt tlrcir based they capital.'Themostprottuctiie'Jtrmshavebecomeso because thot ttnd cttrnpatt the of into the very life of itsemplo|'ees th'epremiseof activeengagement " thot havt:recttgnized *oikingfor iurh o ,nrrpiry shoull be a pleasure.Developedsocieties deterrrined is nuinll' qualitf th, maii ,lerdoltttertaTresorrc,is their huntancapitttll1whose to a whichpositivell'cttrttriLtute leveland upbringing the t|o components by their educati-otr most to itsindividualmernbtrs"lhus' asawholeasv'ellas of the society development sustained and are thereioreappl;'ingthose priorit.' ncttionttl a as eclucation cleim couniri* developed education,and upbringingu'hichfoster themostdesirableeconomic, strategies, clettelopment astt wholeas wellas thepersonttldet'elopnrcnt of the society an(Jculturalclet,elopment social, 'In is tr'ltalsefs globaland opensocietyexcellerrce contemporary of itsindiviclualntembers. the Ercellence Strtttegt'' , Developntent Croatian of the premise ine apartfrotn the 6thers' is the tlrc mairr Ltecotttc should services and organization, product quality, in thi workprocesses, 'brand'. Thereforethis puper Ltttemptsto CrLtatian recognizabliingrerlierrtof the so called Jbr ,orrlrily ,ru*ine qualitl,anclhuman capitalasan imperativeaud trsa sotntd.t'ountl.ti.n bigge st tlrc tvhich bettr the variables As whole. a as country of our societyand o thettevelopment (especially oJ educatittn continuous the posit we on theapplicntionoJ'qualitysystem inJTuence the implementationof a good tnotivtttionaland au'ardschenrcs the managementj,'tmtl quality,improt'ementoJthequality ,'stetil Key words:huntan resources,

rnaterialll'financialaflairs'SOA, Zagreb' E mail JosipJurievic, M.Sc.,Assistantclireclorfor legal,staft atld r iosip.iurcevic(lzg.t-colll.lt ,. The empirical econornic analvsisis often the causeoi son'iestir among economists llorvevcr' tht- otth shareis the importanceoithe so calledhunlan capitalancl eclucation important Yariableall thoseanal,vses positiveeilecttltl the econonricgrorvth' very xnd urtiversal, Educationhas strong,

e

109


ULOGA UPRAVLJANJA LJUDSKIM POTENCIJALIMA U UNAPREĐENJU SUSTAVA KVALITETE