Upravljanje razvojem zrelosti kao metoda uspostave sustava kvalitete u informatici

Prof. dr. sc.

Zdravko Krakar

Zavod za informatičku djelatnost Hrvatske - Centar za kvalitetu, Zagreb Fakultet organizacije i informatike Varaždin

UPRAVLJANJE RAZVOJEM ZRELOSTI KAO METODA USPOSTAVE SUSTAVA KVALITETE U INFORMATICI 1. UVOD Na svjetskoj sceni vi{e je relevantnih doktrina kvalitete. Jedna od njih jesu i ISO 9000 sustavi kvalitete.

Izrazita vrijednost ove doktrine su zajedni~ke metodolo{ke osnove bez obzira na djelatnost primjene. Za neke od djelatnosti postoje i drugi koncepti. Informatika je jedno od takvih podru~ja.

Zna~aj informatike u suvremenom svijetu izuzetno je velik. Informacijska tehnologija jedna je od vode}ih tzv. visokih tehnologija. No, informatizacija nije samo tehnologija. To je cjelina i brojnih drugih - gospodarskih, organizacijskih, psiholo{kih,... promjena na bazi mikroelektronike, ra~unala, telekomunikacija, programske opreme, baza podataka.

Bez informatike nema gospodarskog i dru{tvenog razvoja.

Razvijene zemlje samo za nabavku nove informati~ke opreme tro{e od 2,8-4,5% dru{tvenog bruto proizvoda, {to su apsolutno izrazito visoki iznosi. No, treba znati da to nisu ukupna izdvajanja u informatizaciju, jer ovom parametru treba dodati i brojne druge veli~ine koje ulaze ili u investicije ili u tro{kove. Zbog toga je informatika financijski zahtjevno podru~je. Za nabavku nove informati~ke opreme Hrvatska godi{nje ula`e oko 400 mil. $, a kroz druge vidove investicija i tro{kova jo{ oko 600 mil $, tako da hrvatska informatika godi{nje “ko{ta” oko 1 mld $.

Uz nedvojbena dostignu}a, postoje i mnoga razo~arenja s primjenom informatike i u svijetu i kod nas.

Prilikom razvoja nekog informacijskog sustava velika je neizvjesnost u pogledu trajanja i tro{kova razvoja, te dostignute kvalitete rje{enja. Riziko je op}enito uvijek prisutan i vrlo je veliki. Tro{kovi odr`avanja informacijskih sustava mnogostruko su ve}i od tro{kova njihovog razvoja.

Najve}i potro{a~i informatike u svijetu su ameri~ka vlada, ameri~ka vojska, financijski sektor, telekomunikacije i industrija. Ovi sektori bili su i glavni nositelji nezadovoljstva u odnosu na dosada{nje na~ine proizvodnje informacijskih sustava. Njima su se pridru`ili i stratezi Europske zajednice koji nedovoljno dobru informatiku vide kao jednu od ko~nica br`e integracije zajednice. Zbog toga je uspostava sustava kvalitete u informatici izrazito zna~ajna. Informatika je jedno od podru~ja koje ima vi{e mogu}nosti odabira na~ina uspostave takvih sustava. Donositelju odluke na raspolaganju stoje 3 osnovne mogu}nosti odabira: ISO 9000 pristup, sustav temeljen na tzv. upravljanju razvojem zrelosti, a u posljednje vrijeme razvija se i tre}i, kombinirani pristup tzv. SPICE (Software Process Improvement and Capability Evaluation) koji u znatnoj mjeri integrira prva dva pristupa.

Primjena ISO 9000 sustava kvalitete u informatici sli~na je kao i u drugim djelatnostima. Mogu}e je uspostaviti sustav temeljem ISO 9001 ili ISO 9002 normi. Postoji 20 skupina zahtjeva koje je potrebno implementirati u rad ra~unskog ili informacijskog centra, programske ku}e ili distributera informati~ke opreme.

Postupak certifikacije slijedi uobi~ajene i poznate certifikacijske sheme. U domeni prizvodnje programske opreme mogu}e je primijeniti i TickIT certifikacijsku shemu, kojoj je osnova norma ISO 9000-3, {to je do sada u Europi u~inilo oko 1000 tvrtki.

U Hrvatskoj do sada svega je 5 informati~kih tvrtki zvani~no uspostavilo svoj ISO 9000 sustav kvalitete.

Oko 10-tak organizacija je u tijeku razvoja takvog sustava.

Drugi mogu}i pristup u uspostavi sustava kvalitete u informatici jest primjena metode upravljanja razvojem zrelosti, kao {to su CMM (Capability Maturity Model) i Bootstrap - europska ina~ica CMM modela razvijenog u SAD. Takav pristup temelji se na postojanju 5 mogu}ih razina zrelosti proizvo|a~a informacijskih sustava. Ove razine su: inicijalna, ponavljaju}a, definirana, upravljana i optimiziraju}a, kao {to se vidi na slici 1.

Cilj je posti}i {to vi{u razinu zrelosti. Pripadnost odre|enoj razini zrelosti proizlazi iz intenziteta zadovoljavanja 17 tzv. klju~nih podru~ja - od specifikacije zahtjeva do upravljanja promjenama. CMM ili Bootstrap procjenu provodi ovla{teni procjenitelj koji ispituje na~in rada onog tko proizvodi informacijski sustav i ocijenjuje stanje

oko 200 indikatora. U metodologiju je ugra|en algoritam koji na osnovi ovih indikatora odre|uje postoje}e razine zrelosti klju~nih podru~ja i sumarnu razinu zrelosti. U Hrvatskoj je do sada na~injena 21 procjena kvalitete konkretnih informacijskih sustava metodom Bootstrap, temeljem ~ega je odre|ena o~ekivana razina zrelosti hrvatske informatike koja je na prijelazu iz inicijalne u ponavljaju}u razinu.

U ovom radu detaljnije se opisuje na~in uporabe metode SPICE u uspostavi sustava kvalitete u informatici.

Putem dobivenih rezultata ~ini se plan pobolj{anja stanja, u na~in dotada{njeg rada uvode se metode informacijskog in`enjeringa i unapre|uje se postoje}i na~in rada, {to rezultira novom, ve}om razinom zrelosti i kvalitetnijim proizvodom.

5

In

Out

.

4

In

Out

3

In

Out

2

In

Out

1

In

Out

Slika 1. Wats Hemphry-ev model kvalitete informacijskih sustava na osnovi upravljanja razvojem zrelosti 2.

2.1.

METODA SPICE I SUSTAVI KVALITETE U INFORMATICI

Ustrojstvo metode SPICE Kao jedan od na~ina uspostave sustava kvalitete u informatici nastala je i metoda SPICE, koja se razvija od 1994. g. Godine 1996. ovu metodu prihvatile su i ISO/IEC organizacije pod kodnom oznakom ISO/IEC 15504.

Metoda ima tzv. dvodimenzionalnu strukturu. Prvu dimenziju ~ini skupina od 35 klju~nih poslovnih procesa razvrstanih u 5 kategorija: procese organizacije, korisni~ke procese, in`enjerske procese, procese potpore i procese vo|enja projekta. Arhitektura procesa prema modelu SPICE prikazana je u tablici 1. Drugu dimenziju ~ine tzv. razine sposobnosti poslovnih procesa. Postoji 6 razina zrelosti procesa. Cilj je svaki poslovni proces podi}i na {to vi{u razinu zrelosti. [to je vi{a razina zrelosti, vi{a je kvaliteta poslovnih procesa, a time i kvaliteta informacijskog sustava.

Tablica 1. Arhitektura procesa prema modelu SPICE

KATEGORIJA PROCESA

OPIS KATEGORIJE

Odnos korisnika i dobavlja~a (CUS)

Sastoji se od procesa koji su izravno povezani sa korisnikom, od modela dobave i ugovaranja do suradnje u razvoju i instalaciji, te procesa korisni~ke podr{ke (8 procesa).

Razvoj (ENG)

Predstavlja procese koji se koriste u specifikaciji, implementaciji i odr`avanju informacijskog sustava (7 procesa).

Projekt (PRO)

Sastoji se od procesa koji uspostavljaju projekt, koordiniraju i upravljaju resursima projekta da bi rezultirali proizvodom ili uslugom koja zadovoljava korisnika (8 procesa).

Podr{ka projektu (SUP)

Sadr`i procese koji omogu}uju i podr`avaju razvojne procese za odre|eni projekt, kao npr. upravljanje konfiguracijom, osiguranje kvalitete i V&V (5 procesa).

Organizacija (ORG)

Sastoji se od procesa koji uspostavljaju poslovne ciljeve organizacije, u smislu razvoja procesa, proizvoda i resursa potrebnih da organizacija postigne svoje poslovne ciljeve (7 procesa).

2.2. NaÄ?in uporabe metode SPICE Na~in uporabe SPICE metode prikazan je na slici 2. Vidi se da postoje 4 klju~na odnosa: proces, procjena, odre|ivanje zrelosti i unapre|enje procesa. Metoda je sastavljena od 7 dijelova. Izme|u ostalog postoji i modul za procjenu stanja klju~nih procesa. Ovla{teni SPICE procjenitelj ispituje svih 35 poslovnih procesa. Na temelju procjene stanja procesa drugi modul odre|uje razine njihove zrelosti. Kao jedan od rezultata dobije se tzv. SPICE profil kvalitete poslovnih procesa prikazan na slici 3. Mo`e se uo~iti da se za svaku od 5 skupina poslovnih procesa odre|uje razina njihove kvalitete. Tako se npr. za skupinu Organizacija (ORG) mo`e uo~iti da je 40% poslovnih procesa na prvoj razini (Performed Informally), a 60% na drugoj razini (Planned and Tracked). Sli~no je stanje i u drugim skupinama poslovnih procesa. Na osnovi ovog SPICE profila tre}im modulom ~ini se plan unapre|enja stanja kojim se identificiraju promjene i pobolj{anja, koja je potrebno ugraditi u poslovne procese.

Ovaj modul sadr`i uputstva koja navode kako na~initi ovaj plan. Pri tome obvezatno je u~initi 8 koraka koji rezultiraju takvim planom. Implementacijom ovog plana dolazi do pove}anja razina zrelosti i promjene SPICE profila, {to se mo`e vidjeti na slici 4.

Proces

ispituje se identificira promjene u

identificira zrelost i rizike

Procjena

Unapre|enje procesa

vodi prema

vodi prema

Odre|ivanje zrelosti motivira

Slika 2. Na~in uporabe SPICE metode

Slika 3. Po~etni SPICE profil jednog hrvatskog proizvo|a~a programske opreme

Slika 4. SPICE profil istog hrvatskog proizvo|a~a programske opreme nakon implementacije plana unapre|enja procesa Ukoliko se usporedi novi SPICE profil s onim navedenim na slici 3., vidi se da je do{lo do porasta razina kvalitete poslovnih procesa. Tako npr. u skupini procesa Organizacija (Org) uop}e vi{e ne postoje procesi koji pripadaju razini 1, u~e{}e procesa 2. razine smanjilo se sa 60% na 10%, a dio procesa (10%) pripada sada ~ak razini 3 (Well defined).

Na osnovi novog profila zrelosti poslovnih procesa ~ini se sljede}i program pobolj{anja stanja te se na taj na~in upravlja razvojem zrelosti.

3. REZULTATI PRIMJENE METODE SPICE I DR. SPICE je nova metoda za uspostavu sustava kvalitete u informatici zbog ~ega jo{ ne postoji dovoljno analiti~kih izvora koji bi detaljno govorili o rezultatima primjene ove metode. No, neki izvori ipak postoje. Tako je npr. mogu}e uo~iti da je u tijeku neprekidno pove}anje razina zrelosti onih tvrtki koje primjenjuju ovu ili CMM metodu. Na slici 5. naveden je odnos po~etnog stanja (1995. g.) i dana{njeg stanja u tom pogledu. Mo`e

se uo~iti da je 1995. g. oko 70% informatike koja je po~ela primjenjivati ove metode pripadalo 1. razini zrelosti, 29% drugoj i 1% tre}oj. ^etiri godine poslije, od tih organizacija u prvoj razini zrelosti ostalo je 22%, udio 2. razine pove}an je na 40%, a 3. na 35%, dok je 3% organizacija dostiglo i 4. razinu.

Slika 5. Migracija informatike prema vi{im razinama zrelosti kao posljedica primjene metode upravljanja razvojem zrelosti Hrvatska iskustva u tom pogledu su uglavnom vrlo pozitivna. Slika 6. prikazuje tri slu~aja od kojih je dosljedna primjena metode SPICE u dva slu~aja rezultirala kontinuiranim porastom razina zrelosti, dok u jednom slu~aju nisu iskori{tene njene prednosti i ostalo se na po~etnoj razini.

Jo{ detaljnija analiza dostignutih efekata u vlastitoj praksi pokazuje da je napor potreban za odr`avanje informacijskog sustava smanjen za 3,5 puta, nakon {to se razina zrelosti pove}ala s 1 na 3. Tako|er, pokazalo se da se i produktivnost u razvoju informacijskih sustava izme|u onih koji u potpunosti primjenjuju navedenu metodu i onih koji ju uop}e ne primjenjuju razlikuje 4,5 puta.

Ve} ovi rezultati, iako nisu cjeloviti, govore o neophodnosti primjene suvremenih metoda upravljanja razvojem zrelosti.

TVRTKA B

3,00 2,50 1,50

0 1995

1997

1999

ukupna razina zrelosti

ukupna razina zrelosti

TVRTKA A

1,25

1,25

1,25

1995

1997

1999

0

ukupna razina zrelosti

TVRTKA C

2,50 1,75

2,75

3,00

2,00

0 1995

1996

1997

1998

1999

Slika 6. Prikaz nekih iskustava iz na{e prakse 4. ZAKLJUÄŒAK Za uspostavu sustava kvalitete u informatici postoji vi{e metodolo{kih mogu}nosti: ISO 9000 pristup, CMM i dr. metode, te SPICE pristup. Ve}ina organizacija koje su ve} upostavile svoje sustava kvalitete, u~inile su to putem normi ISO 9000 sustava kvalitete. Me|utim, u posljednje vrijeme sve se vi{e rabe i druga dva pristupa, koja se temelje na upravljanju razvojem zrelosti.

Metoda SPICE nastala je kao poku{aj konvergencije druga dva pristupa i njihovog pobolj{anja. Smatra se da }e zna~aj ove metode u sljede}im godinama rasti. No, to ra|a i bitna pitanja: da li }e SPICE postupno zamijeniti ISO 9000 i CMM modele? [to to zna~i za one tvrtke koje su ve} certificirane po ISO 9000 sustavu?

Ili, da li }e budu}i ISO 9000 procjenitelj mo}i certificirati sustav kvalitete u nekoj informati~koj tvrtki na osnovi SPICE ili ISO/IEC 15504 pristupa? [to }e biti u me|uvremenu? Ova i sli~na pitanja za sada su bez odgovora.

Literatura: (1997): ISO SPICE, Software Process Assessment, Concepts and Guides, ISO/IEC, Kuvaja, P.; et al. (1997): SPICE: The Software Process Assessment Model, ESI-ICSN: Measurement and Training Based Process Improvement, Vienna, Marshall, P.; et al. (1998): Analysis of Observation and Problem Reports form Phase One of SPICE Trials, Software Process Newsletter, IEEE, No. 6, Woodman, I; Hunter, R. (1998): Analysis of Assessment Data from Phase 1 of the SPICE trials, Software Process Newsletter, IEEE, No.