Karakas

Aneta Karakaš ANETA KARAKAŠ Zagreb aneta.karakas@gmail.com

PRIJEVARE HRANOM Stručni rad / Professional paper Sažetak Izraz food frauds je relativno novi u engleskom jeziku, koji podrazumijeva prijevare ili krivotvorenja hrane ili namjerna kaznena djela s hranom isključivo zbog ekonomske koristi.

Uglavnom se radi o lažnom deklariranju sastojaka hrane koji se nalaze u nekom pakovanju, odnosno o lažnom roku trajanja proizvoda. Najčešće prijevare su u proizvodima s ribom, mesom ili mlijekom. Prijevare hranom nisu izum današnjice, već postoje od kada se hranom počeo zarađivati novac. Međutim, još su stari Grci i Rimljani intervenirali u vino. Pri US Pharmacopeal Convention vodi se registar hrane koja se najčešće krivotvori. Britanska Vlada u svojoj Food Standard Agency također je ustrojila registar krivotvorina hrane. Kako možemo prevenirati prijevare hranom u situaciji kada se hrana ili njeni sastojci mogu dizajnirati, ovisi o zakonodavnoj mogućnosti države. U Kaznenom zakonu Republike Hrvatske krivotvorenja hrane se ne spominju, kao ni lažno deklariranje hrane. Osim zakonodavstva vrlo bitne su inspekcijske službe i analitičke mogućnosti da se hrana sumnjiva na krivotvorenje može u kratkom vremenu uzorkovati i analizirati. Od svega, najvažnija je svijest proizvođača i potrošača da novac ne smije biti ispred zdravlja ljudi.

Ključne riječi: prijevare hranom, krivotvorena hrana 1. UVOD Tijekom povijesti ljudi su krivotvorili hranu, uglavnom iz ekonomskog razloga, da bi zaradili više, odnosno nisu imali dovoljno hrane za svoju obitelj, pa su krivotvoreći hranu nastojali dobiti veću količinu iste, koja im je potrebna. Najpoznatija su razvodnjavanja mlijeka, vina, octa i ulja te meda kojem se dodavala šećerna otopina.

Može se postaviti pitanje tko danas krivotvori originalnu hranu i zbog čega? Danas hranu krivotvore najčešće velike kompanije, isključivo zbog ekonomskih razloga, odnosno dodatne zarade i smanjivanja troškova. Od hrane, najčešće prijevare rade se s: 1. djevičanskim maslinovim uljem, koje se miješa s jeftinijim biljnim uljima, ali se miješalo i s nusproizvodima nafte, zbog čega su izbile afere zbog trovanja ljudi tim uljima; 2. medom, koji se miješa s jeftinijim kineskim medom ili s fruktozom iz kukuruznog sirupa; 3. proizvodima od riba koje deklariraju kao proizvode od skupe vrste ribe, a zapravo koriste se ili jeftiniji i neukusniji njihovi rođaci ili jeftinije vrste riba; 4. octom iz Modene, kada se upotrebljava jeftiniji ocat u kojem se dodaje karamelizirana melasa i šećer; 5. šafranom, jednim od najskupljih začina, kada se umjesto šafrana uzima šareno cvijeće ili čak obojeno da sliči šafranu; 6. ekstraktom vanilije, koji je drugi najskuplji začin i kada se koriste kemijske supstance sa šećerom; 15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska

- 92 -

Aneta Karakaš 7. mljevenom kavom, kada se koriste pržene žitarice ili čak grančice; 8. cejlonskim cimetom, kada se koristi cimeta ili čak ljuske kave; 9. paprom u prahu, kada se koriste sjemenke papaje, različite bobice itd; 10. kavijar, koji se čak proizvodi bio-inženjeringom; 11. mlijekom u prahu; 12. sokovima, koji mogu biti sokovi neidentificiranog podrijetla, a uporaba voćnih sirupa umjesto voća se, smatra se skoro uobičajenom praksom; 13. mljevenim mesom je uvijek misterija, a umjesto deklariranog goveđeg mesa, u jednoj od najvećih afera u EU 2013. godine korišteno je konjsko meso; 14. vinima, kada se pod deklaracijom umjesto skupih vina u boci nalaze jeftina; 15. dijetalnim proizvodima, kada se uklonila masnoća, a dodao šećer; 16. zapravo, nema hrane s kojom se ne rade prijevare, uključujući dječju hranu.

2. POSLJEDICE PRIJEVARA HRANOM Prijevara će biti s bilo kojom hranom koja će donositi dobit. U Europskoj uniji zakonski se vodi računa o zdravstvenoj ispravnosti hrane, njezinoj kvaliteti, kao i sljedivosti svih sastojaka hrane, koja je od presudne važnosti u odnosu na javno zdravstvo. Ako meso uzrokuje bolesti, onda je važno da oni koji su odgovorni za analizu uzroka, analiziraju ga u što kraćem vremenu i otkriju podrijetlo hrane i gdje je nastao problem.

Europu je 2013. godine tresao skandal “konjsko meso”, koje je deklarirano kao goveđe meso.

Konjsko meso se u većini zemalja smatra delikatesom, međutim, cijela afera nije nastala samo zbog krive deklaracije na proizvodu, već i zbog toga što je u nekim proizvodima bilo i do 100% konjskog mesa, a analizom tog mesa nađeni su antibiotici i drugi lijekovi. Većina mesa potjecala je iz rumunjskih i ciparskih klaonica. U Rumunjskoj je običaj da konj završi u klaonici kada više ne može raditi. Konjsko meso, osim što je zbog lažne deklaracije varalo potrošače, ugrožavalo im je zdravlje zbog rezidua lijekova koji su pronađeni u njemu.

Profesor Chris Elliot, koji je vodio neovisnu istragu u Velikoj Britaniji u aferi “konjsko meso”, u svom izvješću je tražio osnivanje nove jedinice za kriminal u hrani.

U nadzoru mesne industrije u Velikoj Britaniji, uočio je nekoliko slabih točaka koje bi mogle biti mamac za prevarante, uključujući i komore u kojima se pohranjuje meso, prijevoz mesa iz uvoza do Velike Britanije, te korištenje smrznutih blokova mesa koji se koriste u preradi. Iznutrice, kao što su srce ili pluća, od jeftinijih vrsta mogu se miješati u te blokove kako bi izgledali kao kvalitetnije nemasno meso. Istraživači su također utvrdili da je bilo proizvoda od mesa koja su bila namijenjeni kao hrana za kućne ljubimce, a koju su deklarirali kao hranu za ljude.

Zaključeno je da bi upotreba tehnologije mapiranja olakšala utvrđivanje da neočekivani sastojci ne završe u našoj hrani.

15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska

- 93 -

Aneta Karakaš Slika 1 – Prerađena hrana. - Fotografija: Jochen Tack / Alamy

U cijeloj situaciji zanima nas postupak Europske unije u aferi “konjsko meso” te da li se može uskoro pojaviti neka nova afera.

Europska Komisija, je donijela akcijski program, nakon skandala u europskom lancu opskrbe hranom. U godinu dana, ostvariene su sljedeće mjere: 1. pregled postojećih alata i mehanizama za suzbijanje prevara povezanih s hranom; 2. uključivanje Europola u istrage prevara povezanih s hranom, prema potrebi i ovisno o slučaju; 3. uspostavljanje postupka brze razmjene informacija i sustav uzbunjivanja za slučajeve povreda, koje mogu činiti prijevaru (sličan sustavu brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF); 4. poboljšanje programa analiziranja uzoraka hrane, uključujući i praćenje DNK konja; 5. uvedena je popratna dokumentacija za konje, tzv. putovnica za kopitare; 6. države članice uključuju u svoje planove obvezne i nenajavljene službene kontrole (uključujuću inspekciju i analize) čija je svrha suzbijanje prevara povezanih s hranom; 7. označavanje podrijetla hrane.

U tijeku je proširenje Uredbe o informiranosti potrošača o hrani i za druge vrste mesa, mlijeko i ostalu hranu.

Primjenom viših standarda u proizvodnji, ali i informiranosti, postiglo se puno pozitivnih pomaka Najbitnije je da su globalno smanjene posljedice mnogih životinjskih bolesti na zdravlje ljudi, a time i na poboljšanje zdravlja, ali i smanjenja troškova liječenja.

Svaka mjera košta. Za sada se u Europskoj uniji poštuju propisi o sigurnosti hrane kao i njezinom deklariranju. Hrana, koja je u komadima, manje je podložna da se s njom rade prijevarne radnje, nego hrana koja je mljevena ili kašasta. Budući da raste i svijest stanovnika Europske unije da trebaju i moraju znati što jedu ili da li je navedeni proizvod vrijedan onoliko koliko su ga platili, posebnu pažnju treba obratiti hrani iz uvoza, odnosno hrani iz trećih zemalja.

15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska

- 94 -

Aneta Karakaš 3. ZAKLJUČAK Ekonomska dobit proizvođača i trgovaca hranom ne smije ugroziti zdravlje i dostojanstvo potrošača. Hrana se treba strože pratiti i analizirati u svakom stadiju svog nastajanja, a posebnu pažnju treba obratiti hrani iz trećih zemalja, kao i hrani u maloprodaji.

4. LITERATURA [1] Europska komisija: Obavijest, Konjsko meso: godinu dana poslije – najavljene mjere donesene, Bruxelles, 14. veljače 2014., Memo 14/113; [2] Food Safety Authority of Ireland: Food Fraud Task Force (https://www.fsai.ie/enforcement_audit/food_fraud_task_force.html) [3] Food Standard Agency of UK – Food Fraud (http://www.food.gov.uk/enforcement/foodfraud) [4] FERA-DEFRA: Food Integrity .html (https://secure.fera.defra.gov.uk/foodintegrity)

FOOD FRAUDS Summary The expression food frauds encompasses fraud or forgery of food or intentional crimes with food exclusively for economic benefit. These are based mainly on false labelling of food ingredients or a fake expiry date for a product.

The most common foods used for fraud are fish, meat and milk. Food frauds are not an invention of today, but have existed from the time when food started to earn money. The most famous recent food scams in the European Union were of the unlabelled meat of ungulates in frozen semi-processed or processed products instead of beef. However, even the ancient Greeks and Romans intervened in wine. The US Pharmacopeial Convention keeps a register of the food that is most commonly counterfeited. The British Government, in its Food Standards Agency, has also set up a registry of food fraud. How food frauds can be prevented, in a situation where food and its ingredients can be designed, depends on the legislative capacity of the state. In the Criminal Code of the Republic of Croatia, food counterfeiting is not mentioned, nor the mis-labelling of food. In addition, besides legislation, the inspection services and capabilities of analysing suspect food are very important. The most important thing is the awareness of producers and consumers that money should not go before human health.

Keywords: food frauds, food counterfeiting

15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska

- 95 -