ISTRAŽIVANJE UTJECAJA FORMALNIH ORGANIZACIJA I DRUŠTAVA NA SUSTAVE UPRAVLJANJA KVALITETOM U RH

Đuro Tunjić, Leon Maglić, Milan Kljajin, Živko Kondić

ĐURO TUNJIĆ,dipl.ing.,TUV Croatia d.o.o.,Zagreb doc.dr.sc.LEON MAGLIĆ, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu prof.dr.sc.MILAN KLJAJIN, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu doc.dr.sc.ŽIVKO KONDIĆ, Veleučilište u Varaždinu dtunjic@tuv-croatia.hr, leon.maglic@sfsb.hr, milan.kljajin@sfsb.hr, zkondic@velv.hr

ISTRAŽIVANJE UTJECAJA FORMALNIH ORGANIZACIJA I DRUŠTAVA NA SUSTAVE UPRAVLJANJA KVALITETOM U REPUBLICI HRVATSKOJ Stručni rad / Professional paper Sažetak U radu se prikazuju rezultati provedenog istraživanja na uzorku od 127 poduzeća metaloprerađivačke djelatnosti u Hrvatskoj s ciljem utvrđivanja utjecaja formalnih institucija i društava na sustave upravljanja kvalitetom. Smatralo se vrlo važnim doći do podataka kakav stav imaju poduzeća o stvarnom utjecaju ovih institucija i udruga na implementaciju sustava upravljanja kvalitetom i podizanju opće razine svijesti o kvaliteti. Anketirana su samo poduzeća koja imaju certificirani sustav upravljanja kvalitetom minimalno dvije godine.

Smatralo se da oni imaju dovoljno iskustva i kontakta sa svim organizacijama koje su predmet ankete čime će se dobiti relevantni odgovori. Predmet istraživanja značaja i utjecaja na sustav upravljanja kvalitetom i certifikaciju su: Hrvatsko društvo za kvalitetu, Hrvatsko društvo menadžera kvalitete, Hrvatski zavod za norme, Državni zavod za mjeriteljstvo, Hrvatska gospodarska komora. Posebni naglasak je dat na značaj i doprinos hrvatskih konferencija o kvaliteti.

Ključne riječi: sustav upravljanja kvalitetom, certifikacija, formalne institucije 1. UVOD Znanstvenici koji su proučavali japansko privredno čudo odlučni su u konstataciji da je moderni koncept kvalitete bio moguć provedbom programa masovne edukacije za kvalitetu.

U periodu od 1950. do 1970. godine educirali su stotine tisuća menadžera i radnika. Trenutno u japanskim organizacijama svaki zaposlenik u prosjeku ima 50 dana edukacije godišnje, i to na radnom mjestu ili u edukacijskim centrima. Pri tom se pola edukacije provodi u radno, a pola u slobodno vrijeme zaposlenika [1].

U već ispričanoj priči o japanskom privrednom uspjehu svima je jasno što je danas Japan i što znači na svjetskom gospodarskom tržištu.

Ako se analiziraju američka gospodarska gibanja posljednjih decenija 20. stoljeća uviđa se također organizirani pristup razvoju, gdje kvaliteta ima dominantnu ulogu. Amerikanci su dugo bili u šoku od japanskog poslovnog uspjeha sedamdesetih godina. Trebalo im je desetak godina da izaberu strategiju za unapređenje kvalitete. Mjesec listopad proglašen je mjesecom kvalitete. Doneseni su zakoni kojima je koncipirana Beldrigova nagrada za kvalitetu kao najviše priznanje za izvrsne karakteristike američkih organizacija. Upravljanje nagradom i razvoj TQM modela na kojem se nagrada zasniva vrši Nacionalni institut za normizaciju i 13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g.

- 418 -

Đuro Tunjić, Leon Maglić, Milan Kljajin, Živko Kondić

tehnologiju (NITS) u suradnji s Američkim udruženjem za upravljanje kvalitetom (ASQC).

Nagradu za kvalitetu na originalnom TQM modelu tradicionalno svake godine dodjeljuje Predsjednik Sjedinjenih Država na ceremoniji u glavnom gradu. Pored ove nagrade, američki Kongres je inicirao studiju o efikasnosti TQM za nacionalnu ekonomiju. Američka Fondacija za kvalitetu formirana 1987.godine dala je dugoročnu podršku razvoju i promociji TQM modela. Dobro se prisjetiti izjave g. Jurana na konferenciji EOQ u Dublinu 1990.godine u kontekstu prognoze za razvoj kvalitete proizvoda u SAD-u i u Japanu:"Naš glavni prioritet je kvaliteta, ako je kvaliteta u redu tada će sve drugo biti u redu." [2].

Ako se pogleda naše okruženje, odnosno zemlje Europske unije, može se primijetiti da su europske proizvodne organizacije slijedile radije američki nego japanski model rada i unapređenja kvalitete. Europa je sa zakašnjenjem od desetak godina za Amerikom svoju strategiju unapređivanja kvalitete ugradila u temelje Europske zajednice, a potom Europske unije.

Europa je shvatila „opasnost“ koja prijeti od japanske i američke gospodarstvene ekspanzije, posebno od kvalitete njihovih proizvoda. Zbog toga je Europska unija u temelje svoje zajednice ravnopravno ugradila političke, ekonomske i tehničke elemente.

Odgovor Europe Japanu i Americi bio je projekt "Europa 92" za podizanje nivoa kvalitete, u kojem je sustav kvalitete prema normama ISO 9000 dobio centralno mjesto. Prije ovog projekta, točnije 1985. godine zemlje članice Europske zajednice donijele su važan dokument poznat pod nazivom "Bijela knjiga". Između ostalog, Europska zajednica željela je ukloniti barijere i krenuti u stvaranje jedinstvenog europskog tržišta. Najveća prepreka bila su tehnička usklađenja parametara kvalitete. Osnovno načelo Bijele knjige u dijelu koji se odnosi na uklanjanje tehničkih zapreka govori o tome da proizvod usklađen s europskim smjernicama i europskim harmoniziranim normama pušten na tržištu jedne od članica Europske zajednice, mora imati slobodan pristup tržištu svih članica Europske zajednice. Ova je strategija značila ujednačenost regulative za kvalitetu proizvoda dobavljačima unutar i izvan Europske zajednice. Za realizaciju europske strategije kvalitete u tri je dokumenta definirano: 1. Novi pristup usuglašavanju tehničkih propisa i normi 2. Globalni pristup tehničkim specifikacijama, ispitivanjima i certifikacijama 3. Europska politika za promociju kvalitete U okviru europske politike kvalitete značajne su sljedeće inicijative: 1. Europska nagrada za kvalitetu bazirana na modelu EFQM 2. Europska benchmarking kuća i druge benchmarking inicijative 3. Europski tjedan kvalitete 4. Europski monitoring kvalitete za tržišnu ocjenu napretka kvalitete 5. Europski sustav za kvalifikaciju profesionalaca za kvalitetu Europska povelja o kvaliteti, donesena 1998.godine u Parizu na Prvoj europskoj konvenciji o kvaliteti najbolje ilustrira europski pogled na kvalitetu: KVALITETA-PREDNOST ZA EUROPU U INTERNACIONALNOJ UTRCI. Potpisnici europske povelje prisegli su da će: promicati opći pristup kvaliteti u poslovnom i javnom sektoru, razvijati učenje o kvaliteti na svim razinama obrazovanja, od osnovnog do visokoškolskog, razvijati razmišljanja o metodama i alatima za kvalitetu, te osigurati njihovu raspoloživost, aktivno sudjelovati u širenju iskustva o kvaliteti, 13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g.

- 419 -

Đuro Tunjić, Leon Maglić, Milan Kljajin, Živko Kondić

promovirati europsku kvalitetu izvan Europe, stalno poduzimati akcije kako bi se postigao napredak u kvaliteti, uključivati se u Europski tjedan kvalitete (drugi tjedan u studenom svake kalendarske godine) kako bi upoznavali ostale s aktivnostima koje se poduzimaju, trenutačnim inicijativama i budućim projektima.

Potpisnici ove povelje za kvalitetu bili su predsjednici sljedećih unija i društava: EU- Europska unija UNICE- Unija europskih konfederacija industrije i poslodavaca UAPME- Europsko udruženje zanatstva i malih i srednjih poduzeća MFQ- Francuski pokret za kvalitetu EFQM- Europska zaklada za upravljanje kvalitetom EOQ- Europska organizacija za kvalitetu Iz ovih kratkih prikaza pristupu kvaliteti u Japanu, SAD-u i EU zaključuje se da je na najvišoj društveno političkoj razini bitno imati viziju, misiju i politiku kvalitete, čija realizacija podrazumijeva aktivno učešće najvišeg rukovodstva države, relevantnih institucija, te vladinih i nevladinih udruga. Ciljevi moraju biti jasno definirani u smislu mjerljivosti, izazovnosti, preciznosti i objektivnosti, moraju se izraditi realni programi za njihovu realizaciju, te osigurati svi potrebni resursi [3].

U području menadžmenta i kvalitete hrvatsko gospodarstvo nije slijedilo svjetske trendove.

Hrvatska je razvijala specifičan gospodarski sustav u kojem se nisu mogle primijeniti suvremene metode upravljanja i unapređenja kvalitete. Bilo je dosta ideja, ali sve su završavale na pokušajima i pojedinačnim uspjesima, koji nisu imali značajnijeg utjecaja. U okruženju u kojem živimo nitko nije protiv kvalitete, čak su deklarativno svi za nju. Međutim, u praksi je stvoren ambijent koji kvalitetu podcjenjuje i sputava njezin razvoj.

Razvidno je da najveći značaj na razvoj gospodarstva, a tako i kvalitete u RH ima vlada, odnosno Ministarstvo gospodarstva. Oni moraju stvoriti pozitivno okruženje i sve preduvjete da kvaliteta zauzme mjesto u gospodarstvu koje joj realno pripada. Za to nije potrebno veliko znanje i velika „znanost“. Trenutnu situaciju treba objektivno sagledati, vidjeti što su drugi (razvijeniji, organiziraniji, mudriji, …) učinili i što trenutno čine. Njihova iskustva treba preslikati i prilagoditi našim specifičnim situacijama.

U članku se sagledava mjesto i uloga organizacija i društava koji realno kroz svoje djelovanje mogu znatno doprinijeti popularizaciji kvalitete i razvoju gospodarstva, vodeći računa o poštivanju zakonskih propisa i regulativa. Istraživanjem mišljenja u gospodarstvu o ovim institucijama željelo se spoznati kako realni sektor shvaća i doživljava njihovu ulogu, te gdje su mogućnosti poboljšavanja.

2. FORMALNE ORGANIZACIJE I DRUŠTVA U RH BITNA ZA RAZVOJ KVALITETE I SUSTAVA UPRAVLJANJA KVALITETOM Predmet istraživanja mjesta i uloge u razvoju kvalitete u RH su: Hrvatsko društvo za kvalitetu, Hrvatsko društvo menadžera kvalitete, Hrvatski zavod za norme, Državni zavod za mjeriteljstvo i Hrvatska gospodarska komora.

2.1 Hrvatsko društvo za kvalitetu (HDK) 13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g.

- 420 -

Đuro Tunjić, Leon Maglić, Milan Kljajin, Živko Kondić

Društvo u svojoj viziji ističe da je predvodnik u promicanju kvalitete u Hrvatskoj u svim segmentima društva te da aktivno podupire kvalitetu šireći na društvenu zajednicu znanja iz upravljanja kvalitetom i potiče razmjenu ideja, informacija, iskustava i novih spoznaja o kvaliteti.

Nadalje se u viziji navodi da HDK potiče primjenu principa upravljanja kvalitetom u hrvatskom gospodarstvu i javnom sektoru radi stalnog poboljšavanja učinkovitosti poslovanja te da potiče obrazovanje za kvalitetu u Hrvatskoj na svim razinama obrazovanja, od osnovnog do visokoškolskog.

Promicanjem uloge i važnosti kvalitete i njenog stalnog unapređivanja HDK nastoji: • doprinositi razvoju društva i kvalitete života u Hrvatskoj; • pratiti razvoj kvalitete u svijetu i prenositi nove spoznaje svojim članovima; • promicati korištenje suvremenih metoda za upravljanje kvalitetom koje potiču uključivanje i odgovornosti svakog pojedinca; • poticati obrazovanje za kvalitetu, razmjenu znanja, informacija i iskustava iz područja kvalitete; • sudjelovati u predlaganju zakona i propisa kojima se unapređuje kvaliteta života i rada; • unaprjeđivati kulturu kvalitete društvene zajednice utemeljene na poštenju pojedinaca, jasnim odnosima, uzajamnom povjerenju, solidarnosti i uzajamnom poštovanju.

2.2 Hrvatsko društvo menadžera kvalitete (HDMK) HDMK okuplja znanstvenike i stručnjake, menadžere kvalitete, okoliša, sigurnosti, rizika te auditore, savjetnike i sve druge koji se izravno ili neizravno bave problemima kvalitete, s ciljem: • stvaranja mogućnosti za zajednički pristup unapređenju kvalitete, • organiziranog djelovanja na promociji i popularizaciji kvalitete sustava upravljanja, • širenja kulture kvalitete, • zaštite strukovnih interesa članova, • uzdizanja znanstvenih i stručnih kadrova u području upravljanja kvalitetom.

HDMK i njegovi članovi ostvaruju djelatnost u duhu afirmacije politike kvalitete i unapređivanja tržišnog gospodarstva, društvene odgovornosti i opće demokratizacije društva.

Najvažnije odrednice programa u narednom četverogodišnjem razdoblju: • organizacija i održavanje međunarodnih simpozija o kvaliteti, • pokretanje Hrvatske nagrade za kvalitetu, • osnivanje Komore menadžera, auditora kvalitete i savjetnika, • razvoj suradnje s institucijama u zemlji i inozemstvu koje se bave kvalitetom, • promocija u javnosti vezano za sustave upravljanja, • znanstveni i stručni rad na području sustava upravljanja (kvaliteta, okoliš, sigurnost, rizici, društvena odgovornost).

HDMK svoju misiju vidi u povećanju stupnja materijalizacije načela kvalitete u hrvatskom gospodarstvu i društvu u cjelini, dok viziju vide kroz partnerski odnos u svim značajnijim projektima kojima je cilj kontinuirani razvoj sustava upravljanja (kvaliteta, okoliš, sigurnost, društvena odgovornost, rizici) u organizacijama te povećanje konkurentske sposobnosti hrvatskog gospodarstva.

13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g.

- 421 -

Đuro Tunjić, Leon Maglić, Milan Kljajin, Živko Kondić

2.3 Hrvatski zavod za norme (HZN) Hrvatski zavod za norme (HZN) je neovisna javna ustanova nadležna za uređenje sustava normizacije u Republici Hrvatskoj. Osnovan je Uredbom Vlade Republike Hrvatske temeljem Zakona o normizaciji kao hrvatsko nacionalno normirno tijelo za obavljanje poslova i zadataka normizacije. HZN je osnovan radi ostvarivanja ovih ciljeva normizacije: • povećanje razine sigurnosti proizvoda i procesa • čuvanje zdravlja i života ljudi te zaštite okoliša • promicanje kakvoće proizvoda procesa i usluga • osiguravanje svrsishodne uporabe rada, materijala i energije • poboljšanje proizvodne učinkovitosti i ograničenja raznolikosti • osiguranje spojivosti i zamjenjivosti te otklanjanja tehničkih zapreka u međunarodnoj trgovini.

Zavod svoju misiju ostvaruje promicanjem uloge i značenja normizacije na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini i svojim stalnim razvojem čime se: • pridonosi kvaliteti i konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva • olakšava izlazak kvalitetnih hrvatskih proizvoda na međunarodno tržište • sudjeluje u ispunjavanju zahtjeva za članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji i obveza koje će Republika Hrvatska imati kao članica Europske unije 2.4 Državni zavod za mjeriteljstvo (DZM) Državni zavod za mjeriteljstvo je tijelo državne uprave RH koje:definira, kreira i koordinira nacionalnim mjeriteljskim sustavom (NMS) u području interesa RH sukladno definiranoj misiji NMS-a; uspostavlja sustav mjeriteljstva RH kroz zakonski okvir sukladan međunarodnim zahtjevima, osobito legislativi EU; definira i upravlja sustavom zakonskog mjeriteljstva s ciljem osiguranja javnog jamstva glede sigurnosti i odgovarajuće točnosti mjerenja u funkciji slobodne trgovine i zaštite potrošača, pružanja potpore konkurentnosti nacionalnog gospodarstva.

Svoju misija DZM ostvaruje kroz obavljanje upravnih i stručnih poslova tako da Nacionalni mjeriteljski sustav Republike Hrvatske osigurava funkcioniranje cjelokupne mjeriteljske infrastrukture čija je svrha doprinos blagostanju građana i stalno unapređenje kakvoće njihova života te pružanja potpore konkurentnosti nacionalnog gospodarstva.

Vizija je DZM da nacionalni mjeriteljski sustav Republike Hrvatske osigurava potrebne mjeriteljske usluge u svim strateški važnim područjima na nacionalnoj razini, dobro funkcionirati te osigurati međunarodno priznavanje.

2.5 Hrvatska gospodarska komora- centar za kvalitetu Djelatnost Centra za kvalitetu je unapređivanje kvalitete u gospodarstvu kroz: • Dodjelu znakova “Hrvatska kvaliteta” i “Izvorno hrvatsko”., • Unapređivanje kvalitete putem pomoći malim i srednjim tvrtkama u uvođenju sustava upravljanja kvalitetom, • Edukativne aktivnosti u okviru Programa pomoći subjektima u poslovanju s hranom

13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g.

- 422 -

Đuro Tunjić, Leon Maglić, Milan Kljajin, Živko Kondić

• Tribinu ISO FORUM CROATICUM, koja se održava već osamnaest godina i na kojoj se okupljaju hrvatski stručnjaci iz područja kvalitete kao predavači i raspravljači o aktualnim temama u području kvalitete.

Aktivnim djelovanjem u normizacijskim i akreditacijskim tijelima i odborima Centar raspolaže s bazom podataka, kojom omogućava brzu i jednostavnu informaciju o institucijama, normizacijskim dokumentima i tehničkom zakonodavstvu, te povezivanje s institucijama, koje su nadležne za rješavanje pitanja s područja normizacije, akreditacije i certifikacije.

3. OPSEG I PRIKUPLJANJE MIŠLJENJA GOSPODARSTVENIKA O UTJECAJU FORMALNIH ORGANIZACIJA U RH NA RAZVOJ KVALITETE I SUSTAVA UPRAVLJANJA KVALITETOM Prikupljanje podataka iz realnih sustava provedeno je metodom anketiranja na velikom uzorku radi eliminacije pojedinih nedostataka koje nosi proces anketiranja. Ukupno je prikupljeno 127 ispravnih anketa koje se koriste u ovom radu. Anketom je obuhvaćeno oko 30% ukupno certificiranih poduzeća iz EAC klasifikacije 17 i 18.

Anketa je popunjavana isključivo on – line. Upućena je na sva certificirana poduzeća za koje se uspjelo doći do e-mail adrese. Veliki broj poduzeća dodatno se kontaktirao telefonom ili dodatnim slanjem zamolbi na iste ili novo pronađene adrese.

U radu se prezentiraju samo neki od rezultata provedenog istraživanja, a koji se odnose na utjecaj navedenih institucija na razvoj kvalitete i sustava upravljanja kvalitetom u RH. • Ocjena važnosti i aktivnosti Hrvatskog društva za kvalitetu na promicanju kvalitete i sustava upravljanja. Rezultati su prikazani na slici 1.

Slika1 – Ocjena aktivnosti Hrvatskog društva za kvalitetu

• Ocjena važnosti i aktivnosti Hrvatskog društva menadžera kvalitete na promicanju kvalitete i sustava upravljanja. Rezultati su prikazani na slici 2.

Slika 2 – Ocjena aktivnosti Hrvatskog društva menadžera kvalitete

13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g.

- 423 -

Đuro Tunjić, Leon Maglić, Milan Kljajin, Živko Kondić

• Ocjena važnosti djelovanja Hrvatske gospodarske komore-centra za kvalitetu na promicanju i podršci u razvoju kvalitete. Rezultati su prikazani na slici 3.

Slika 3 – Ocjena aktivnosti Hrvatske gospodarske komore-centra za kvalitetu

• Ocjena važnosti djelovanja Hrvatskog zavoda za norme na promicanju i podršci u razvoju kvalitete. Rezultati su prikazani na slici 4.

Slika 4 – Ocjena aktivnosti Hrvatskog zavoda za norme

• Ocjena važnosti djelovanja Državnog zavoda za mjeriteljstvo na promicanju i podršci razvoju kvalitete. Rezultati su prikazani na slici 5.

Slika 5 – Ocjena djelovanja Državnog zavoda za mjeriteljstvo

13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g.

- 424 -

Đuro Tunjić, Leon Maglić, Milan Kljajin, Živko Kondić

Interesantno je prikazati što gospodarstvenici misle o uvođenju Hrvatske nagrade za kvalitetu te o poticajima za implementaciju normi i tehničko usklađivanje svojih proizvoda. Analizom odgovora na ovo pitanje, može se zaključiti da gospodarstvenici znaju suštinu i značaj jedne takve nagrade. To znači da ima onih koji razmišljaju o poslovnoj izvrsnosti i koji bi htjeli biti regionalni lideri. Čak 55% poduzeća smatra ovu nagradu vrlo važnom te je ocjenjuje najvišom ocjenom. Pokazatelji otvaraju nadu da će se i u ovom segmentu početi događati pozitivne promjene.

• Ocjena važnosti uvođenja Hrvatske nagrade za kvalitetu. Rezultati su prikazani na slici 6.

Slika 6 – Ocjena važnosti uvođenja Hrvatske nagrade za kvalitetu

• Ocjena promotivnih aktivnosti i državnih poticaja na razvoj kvalitete i sustava kvalitete. Rezultati su prikazani na slici 7. Moguće je zaključiti da poticaji imaju značajan utjecaj na razvoj kvalitete samo u inicijalnim aktivnostima, a ne toliko i u daljnjem razvoju i poboljšanju sustava.

Slika 7 – Utjecaj državnih poticaja i promotivnih aktivnosti na daljnji razvoj sustava

4. ZAKLJUČAK Bez namjere da se kritizira nečiji rad, ali s velikom dozom istine i sigurnosti možemo reći da su sve udruge, državna tijela, organizacije i pojedinci do sada učinili manje od očekivanog na području i razvoju primijenjene kvalitete. U sadašnjem trenutku gospodarskog i općeg razvoja naše države odnos prema kvaliteti postaje izuzetno važan čimbenik za učinkoviti rad i korištenje svih kadrovskih i materijalnih resursa. Zbog toga svi u okvirima svojih mogućnosti moraju dati maksimum.

Stanje odnosa prema kvaliteti u nas je u velikom zaostatku za potrebama. Postoji opća svijest o potrebi i sklonosti djelovanja na kvaliteti, ali više deklarativno. Određene konkretne aktivnosti koje treba i dalje podržavati i poboljšavati su: rad na edukaciji, periodična okupljanja stručnjaka za kvalitetu (s konkretnim temama i zaključcima), 13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g.

- 425 -

Đuro Tunjić, Leon Maglić, Milan Kljajin, Živko Kondić

izdavanje stručnih časopisa, izdavanje knjiga i promotivnih izdanja na području kvalitete, javne manifestacije o dosezima nekoliko vrsnih hrvatskih proizvoda, radovi na certifikaciji sustava upravljanja kvalitetom, aktivniji rad na tehničkim usklađivanjima proizvoda.

Sve su ovo većinom akcije pojedinačnog karaktera, usmjerene na kvalitetu proizvoda i njeno utvrđivanje ili pak prezentaciju iznimnih dostignuća. Važno je utvrditi da sve što se poduzima na području kvalitete, svaka akcija koja spominje riječ kvaliteta doprinosi razvijanju pozitivne klime za kvalitetu. Međutim, to što sada imamo je u odnosu na potrebe premalo. U postojećim akcijama izrazito nedostaje sustavan pristup. Svjetska iskustva na tom području mogu se koristiti i kod nas.

U Hrvatskoj se mora temeljito promijeniti odnos prema kvaliteti. Pristup kvaliteti treba biti ispravan na svim razinama i to od državnih organa pa do organizacija, odnosno pojedinaca.

Stručne institucije iniciraju promjene, država stvara povoljnu klimu i okruženje, a organizacije i djelatnici prihvaćaju kvalitetu kao obvezu. Najkraće rečeno, svima nama treba više znanja iz područja kvalitete. Moramo znati kako to rade bolji, jači, i razvijeniji od nas, koji imaju pristup i kakve metode koriste. Moramo koristiti znanje od boljih, ali tako da ga možemo efikasno primijeniti na naše uvjete poslovanja. Edukacijom trebamo pokriti sve sektore, službe i pojedince. Najviše znanja treba članovima uprave zbog prirode njihovog posla.

Kvaliteta mora postati primarni i strateški cilj svake djelatnosti, poduzeća i države. Jedan od mogućih i provjerenih putova je razvoj sustava kvalitete njegovo stalno poboljšanje kroz primjenu normi standarda te priznatih metoda i metodologija.

LITERATURA [1] Ž.Kondić, Kvaliteta i ISO 9000-primjena, [2] Ž.Kondić, Prilagodba metodologije 6σ malim proizvodnim organizacijama“- doktorska disertacija, FSB, Zagreb, 2008.

[3] V. Mudronja: „Sustavi poboljšavanja kvalitete“, Međunarodna znanstvena konferencija proizvodnog inženjerstva, Hrvatska udruga proizvodnog strojarstva, 2006, strana 53-64.

INVESTIGATION OF THE INFLUENCE OF FORMAL INSTITUTIONS AND ASSOCIATIONS ON QUALITY-MANAGEMENT SYSTEMS IN THE REPUBLIC OF CROATIA Summary This text deals with the results of an investigation performed on a sample of 127 companies in the Croatian metalwork industry. The goal of the investigation is to determine the influence of formal institutions and associations on quality-management systems. It is considered important to obtain data on the attitude of companies regarding the real influence of these institutions and associations on the implementation of a qualitymanagement system and increasing the level of quality awareness. The analysed companies have had a certified quality-management system for at least two years. The authors presume that these companies have appropriate experience, and contacts with institutions, to obtain relevant answers from surveys performed. The institutions and organizations submitted to the investigation of influence on quality-management systems and certification processes are the Croatian Society for Quality, Croatian Society of Quality Managers, Croatian Standards Institute, State Office for Metrology, Croatian Chamber of Commerce. Emphasis is given to the importance and contribution of the Croatian Conference on Quality.

Keywords: quality-management systems, certification, formal institution 13. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 4. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 9. – 11. svibnja 2013. g.

- 426 -