Izvor: 18. savjetovanje Nedelja kvaliteta, Kvalitet, Poslovna politika, Vol. 19, Br. 1-2, Beograd, 2009, str. 44-49 i 123.
mr. sc. MIROSLAV DRLJAČA Zračna luka Zagreb d.o.o., Zagreb E-mail: mdrljaca@zagreb-airport.hr
UDC 005.6(497.5:061.1)
KVALITETE SUSTAVA UPRAVLJANJA U HRVATSKOJ U ODNOSU NA EUROPSKO OKRUŽENJE Jedna od značajki hrvatskoga gospodarstva veliki je disparitet u regionalnom razvoju. Karakterizira ga visoka razina koncentracije ukupne gospodarske aktivnosti u gradu Zagrebu. U ovom radu autor nastavlja ranije započeto istraživanje o postojanju veze između stupnja regionalnog razvoja i stupnja certificiranosti po nekoj od međunarodnih normi ISO 9000ff. Temeljna je hipoteza da postoji visok stupanj pozitivne korelacije između stupnja razvijenosti pojedinih županija i broja certificiranih organizacija u razdoblju od 1993. do 2006. godine. Zaključuje se da postoji visoka korelacija i izrazita povezanost između broja certificiranih organizacija u županijama u istraživanom razdoblju i vrijednosti ostvarenih investicija u novu dugotrajnu imovinu, broja stanovnika i broja aktivnih pravnih osoba. Najviši koeficijent korelacije ranga, a time i najveća povezanost utvrđena je između broja certificiranih organizacija i broja aktivnih pravnih osoba. Ključne riječi: regionalni razvoj, certificirana organizacija, kvaliteta.
1. UVOD Republika Hrvatska ustrojena je kroz dvadeset ţupanija i Grad Zagreb koji u tom kontekstu ima karakter ţupanije.1 Disparitet stupnja regionalnog razvoja je konstanta, bez obzira kojim pokazateljima se mjeri i iskazuje. Uravnoteţeni regionalni razvoj prisutan je samo na razini teorijskih razmatranja. Razlozi tome nisu samo povijesni. „Ekonomske disproporcije rezultat su alokacije faktora i njihove efikasnosti, ali zbog odnosa dijela prostora (regija/drţava) s okruţenjem, koncentracija razvojnih faktora i proizvodnji na odreĎenom prostoru često nije toliko korelirana s nizom indikatora koji opisuju ţivotni standard.“ 2 Tradicionalno, viši dostignuti stupanj ekonomskog razvoja neke teritorijalne jedinice ili regije pretpostavlja viši stupanj ekonomske aktivnosti. U novije vrijeme za viši stupanj ekonomske aktivnosti i blagostanja, vezuje se pojam kvalitete. Uporište za ovu konstataciju nalazi se u domaćoj3 i stranoj literaturi.4 1
Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, NN, Zagreb, 1992. Aleksandar Bogunović, „Europska unija-stanje i perspektive“, Ekonomski pregled, br. 1-2, Zagreb, 2006, str. 31-63. 3 Autori dokazuju temeljnu hipotezu da „… uvjeti okruţenja u kojima se odvija poslovanje organizacija značajno utječe na kvalitetu proizvoda i usluga i njihov plasman na trţište te ukupnu razvojnu sposobnost organizacije.“ 2