Issuu on Google+

Izvor: 18. savjetovanje Nedelja kvaliteta, Kvalitet, Poslovna politika, Vol. 19, Br. 1-2, Beograd, 2009, str. 44-49 i 123.

mr. sc. MIROSLAV DRLJAČA Zračna luka Zagreb d.o.o., Zagreb E-mail: mdrljaca@zagreb-airport.hr

UDC 005.6(497.5:061.1)

KVALITETE SUSTAVA UPRAVLJANJA U HRVATSKOJ U ODNOSU NA EUROPSKO OKRUŽENJE Jedna od značajki hrvatskoga gospodarstva veliki je disparitet u regionalnom razvoju. Karakterizira ga visoka razina koncentracije ukupne gospodarske aktivnosti u gradu Zagrebu. U ovom radu autor nastavlja ranije započeto istraživanje o postojanju veze između stupnja regionalnog razvoja i stupnja certificiranosti po nekoj od međunarodnih normi ISO 9000ff. Temeljna je hipoteza da postoji visok stupanj pozitivne korelacije između stupnja razvijenosti pojedinih županija i broja certificiranih organizacija u razdoblju od 1993. do 2006. godine. Zaključuje se da postoji visoka korelacija i izrazita povezanost između broja certificiranih organizacija u županijama u istraživanom razdoblju i vrijednosti ostvarenih investicija u novu dugotrajnu imovinu, broja stanovnika i broja aktivnih pravnih osoba. Najviši koeficijent korelacije ranga, a time i najveća povezanost utvrđena je između broja certificiranih organizacija i broja aktivnih pravnih osoba. Ključne riječi: regionalni razvoj, certificirana organizacija, kvaliteta.

1. UVOD Republika Hrvatska ustrojena je kroz dvadeset ţupanija i Grad Zagreb koji u tom kontekstu ima karakter ţupanije.1 Disparitet stupnja regionalnog razvoja je konstanta, bez obzira kojim pokazateljima se mjeri i iskazuje. Uravnoteţeni regionalni razvoj prisutan je samo na razini teorijskih razmatranja. Razlozi tome nisu samo povijesni. „Ekonomske disproporcije rezultat su alokacije faktora i njihove efikasnosti, ali zbog odnosa dijela prostora (regija/drţava) s okruţenjem, koncentracija razvojnih faktora i proizvodnji na odreĎenom prostoru često nije toliko korelirana s nizom indikatora koji opisuju ţivotni standard.“ 2 Tradicionalno, viši dostignuti stupanj ekonomskog razvoja neke teritorijalne jedinice ili regije pretpostavlja viši stupanj ekonomske aktivnosti. U novije vrijeme za viši stupanj ekonomske aktivnosti i blagostanja, vezuje se pojam kvalitete. Uporište za ovu konstataciju nalazi se u domaćoj3 i stranoj literaturi.4 1

Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, NN, Zagreb, 1992. Aleksandar Bogunović, „Europska unija-stanje i perspektive“, Ekonomski pregled, br. 1-2, Zagreb, 2006, str. 31-63. 3 Autori dokazuju temeljnu hipotezu da „… uvjeti okruţenja u kojima se odvija poslovanje organizacija značajno utječe na kvalitetu proizvoda i usluga i njihov plasman na trţište te ukupnu razvojnu sposobnost organizacije.“ 2


1.1. Predmet i ciljevi istraživanja U ovom radu polazi se od pretpostavke da postoji odreĎena pozitivna korelacija izmeĎu kvalitete sustava upravljanja organizacija i razvijenosti regije u kojoj organizacija ima sjedište, što je i predmet ovog istraţivanja. Cilj je utvrditi postojanje veze izmeĎu broja certificiranih organizacija po ISO 9000ff i stupnja regionalnog razvoja mjerenog BDP-om po stanovniku, brojem stanovnika, brojem aktivnih pravnih osoba i vrijednošću investicija u novu dugotrajnu imovinu po ţupanijama za vremensko razdoblje 1993-2006. godine. 1.2. Temeljna hipoteza istraživanja Temeljna je hipoteza istraţivanja da postoji visok stupanj pozitivne korelacije izmeĎu kvalitete sustava upravljanja i regionalnog razvoja u Republici Hrvatskoj. Pomoćne su hipoteza da demografsko i gospodarsko okruţenje pojedine regije utječe na kvalitetu sustava upravljanja organizacija koje imaju sjedište u pojedinoj regiji ili posluju na njezinom teritoriju te da je kvaliteta kao poslovna filozofija i svakodnevna praksa, u istraţivanom razdoblju sve više prisutna u organizacijama u Republici Hrvatskoj. TakoĎer, stupanj certificiranosti u nekoj zemlji nije bio osobito značajan kriterij kod prijema novih članica u članstvo EU. 1.3. Dosadašnja istraživanja kvalitete, regionalnog razvoja i poslovne uspješnosti Tijekom istraţivanja i pisanja ovog rada konzultirani su znanstveni i stručni radovi koji su tretirali problematiku kvalitete i regionalnog razvoja, odnosno kvalitete i poslovne uspješnosti. Vaţniji radovi domaćih i stranih autora konzultirani tijekom istraţivanja, navedeni su u popisu literature na kraju rada. 1.4. Metodološki pristup istraživanju Istraţivanje se temelji na sljedećim metodološkim postavkama: 1) Stupanj certificiranosti uzima se kao mjerilo kvalitete sustava upravljanja ţupanije. 2) Podaci o broju certificiranih organizacija u ovom radu, izračunati su primjenom metodologije: certificirana organizacija evidentira se samo jedanput i to u godini u kojoj je prvi put certificirana. Broj certificiranih organizacija obuhvaća certificirane organizacije od 1993. do 31.12.2006. godine, bez obzira da li certifikati još vaţe. 3) Kod izračuna stupnja certificiranosti korišten je broj vaţećih ISO 9000:2000 certifikata na dan 31.12.2006. godine 4) Teritorijalni ustroj Republike Hrvatske kroz dvadeset ţupanija i Grad Zagreb institucionalni je okvir za istraţivanje stupnja regionalnog razvoja. 5) Iznos BDP-a, broj aktivnih pravnih osoba i vrijednost ostvarenih investicija u dugotrajnu imovinu, pokazatelji su dostignutog stupnja ekonomskog razvoja, a iznos BDP-a po stanovniku pokazatelj produktivnosti pojedine ţupanije. 6) Kod rangiranja broja certificiranih organizacija i odabranih ekonomskih pokazatelja te zbroja rangova: rang 1 znači najmanju, a rang 21 najvišu vrijednost. Ksenija Dumičić, N. Knego, i P. Melvan, „Okruţenje kao mjera kvalitete i poslovne izvrsnosti“, Poslovna izvrsnost (Business Excellence), br. 1, Hrvatski institut za kvalitetu, Zagreb, 2007, str. 23-48. 4 Grupa španjolskih i američkih znanstvenika istraţivala je financijske performanse kompanija koje posjeduju ISO 9000 certifikate u poslovnim sektorima SAD u razdoblju od 10 godina (1988-1997) i izvršili usporedbu s kompanijama iz istih sektora koje nemaju certifikate ISO 9000. Dokazali su da ureĎeni sustav upravljanja sukladno zahtjevima meĎunarodne norme ISO 9000 vodi ka poboljšanju financijskih performansi mjerenih povratom ulaganja (ROE-Return of Assets). Corbett, C. J., Montes, M. J., Kirsch, D. A. and Alvarez, M. J.–G., "Does ISO 9000 certification pay", ISO Management System, Vol. 2, No. 4, Geneva, 2002, p. 31-40.


Tijekom istraţivanja korištene su sljedeće metode: statistička metoda korelacije ranga korištena je za proučavanje kvantitativne odreĎenosti pojava. Od posebnih znanstvenih metoda spoznaje primijenjene su metode: konkretizacije, klasifikacije, analize i sinteze, induktivno-deduktivna i metoda dokazivanja u procesu zaključivanja. Autor je koristio brojne izvore podataka koji se navode u tekstu. 2. POJMOVNO ODREĐENJE REGIONALNOG RAZVOJA Regionalni aspekt razvoja proizlazi iz činjenice da su sve društvene aktivnosti po pravilu teritorijalizirane. 5 Ekonomski procesi ne proizvode jednake učinke na cijelom teritoriju neke teritorijalne integracije. Zato vremenom nastaju ekonomske disproporcije meĎu regijama. Prevelika razlika u ekonomskom stupnju regionalnog razvoja ukazuju na problem alokacije proizvodnih faktora i njihove efikasnosti. Postoji niz definicija regionalnog razvoja. „Regionalni razvitak, nevezano uz razinu promatranja, moţe se označiti kao ekonomika regije smještena u prostornom okruţenju, s globalnim, regionalnim, pa i granskim obiljeţjima.“6 U okviru napora za izradom Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske regionalni razvoj definira se kao „… dugoročni proces unapreĎenja odrţivog gospodarskog i društvenog razvoja nekog područja koji se ostvaruje kroz prepoznavanje, poticanje i upravljanje razvojnim potencijalima tog područja.“7 Za tumačenje regionalnog razvoja bitna je i „… regionalna politika kao dio ukupne razvojne politike, koja predstavlja regionalni pristup razvoju ukupnog nacionalnog gospodarstva i prevladava isključivost dva temeljna cilja razvojne politike, ukupne gospodarske učinkovitosti na jednoj strani i uravnoteţenog regionalnog razvoja na drugoj strani.“8 Sa stajališta regionalne ekonomike, za razdoblje prije 1990. godine karakteristično je da se podjela teritorija Republike Hrvatske prema stupnju ekonomske razvijenosti vršila svakih pet godina kroz srednjoročne planove razvoja, kada su temeljem odreĎenih kriterija, proglašavane nerazvijene općine. 9 Nedostatak ovog pristupa je u tome što su čelnici nekih općina veću korist nalazili u statusu nerazvijenih, radi dobivanja proračunskih sredstava, nego u osmišljavanju razvojnih programa i stvaranju vlastite akumulacije. Zakonom iz 1992. godine, Republika Hrvatska teritorijalno je ustrojena kroz 20 ţupanija i Grad Zagreb. 10 Suština napora u traţenju optimalnog regionalnog ustroja Republike Hrvatske, usmjerena je stvaranju uvjeta za optimalnu alokaciju proizvodnih faktora i ravnomjerniji regionalni razvoj. „Sadašnji trenutak i prioriteti razvoja zahtijevaju promjene i drukčiju regionalnu politiku. Definiranje i provedba takve politike na nacionalnoj razini obveza je i Hrvatske prema EU.“11 Sadašnji pravni okvir ne sadrţi jedinstveni zakonski akt koji bi sustavno rješavao problematiku regionalnog razvoja na cijelom drţavnom teritoriju. Umjesto toga, postoji niz 5

Branko Kubović, Regionalna ekonomika, Informator, Zagreb, 1974. Aleksandar Bogunović, „Europska unija-stanje i perspektive“, Ekonomski pregled, br. 1-2, Zagreb, 2006, str. 31-63. 7 Nacrt Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. 8 Mladen Vedriš i grupa autora. Regionalni razvoj i klasteri, Nacionalno vijeće za konkurentnost, Zagreb, 2003. 9 Regionalna ekonomika je specijalizirana ekonomska znanstvena i nastavna disciplina, koja se bavi proučavanjem cjelokupnog regionalnog aspekta društveno-ekonomskog razvoja. Regionalni je aspekt osnovni predmet proučavanja regionalne ekonomike, a predstavlja specifičan aspekt ekonomske stvarnosti, odnosno društveno-ekonomskog razvoja, tj. specifičan aspekt procesa društvene reprodukcije koji se zbiva na područjima ustrojbenih teritorijalnih jedinica. Branko Kubović, Regionalna ekonomika, Informator, Zagreb 1974. 10 Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, NN, br. 90, 30. prosinca 1992. 11 Ibid. 6


zakona koji su relevantni za reguliranje i provoĎenje politike regionalnog razvoja. MeĎu njima treba izdvojiti one kojima se eksplicitno reguliraju pitanja razvoja onih područja Republike Hrvatske koja zaostaju u razvoju. 12 Sagledano institucionalno, takoĎer ne postoji jasno zakonski definiran institucionalni okvir za provoĎenje regionalnog razvoja. Dostignuti stupanj regionalnog razvoja mjeri se različitim ekonomskim pokazateljima. Neki od pokazatelja apsolutne razine, koji su se koristili prije tridesetak i više godina su: štednja, potrošački krediti, suvremeni kolovoz putova, stambena površina, liječnici, TV pretplatnici, bolesnički kreveti, osobni automobili i sl. Neki od pokazatelja relativne razine su: utrošak električne energije per capita, štednja per capita, produktivnost rada industrije, promet trgovine na malo per capita, potrošnja mesa per capita i drugi. Posljednjih godina lepeza pokazatelja obogaćena je novima: broj mobilnih telefona i broj osobnih računala na 100 stanovnika, broj internetskih korisnika na 100 stanovnika, udio dobiti odnosno gubitaka u ukupnom prihodu poduzetnika, stopa nezaposlenosti, obrazovanost stanovništva i drugi. 13

3. BROJ ISO 9001ff CERTIFICIRANIH ORGANIZACIJA U HRVATSKOJ Evidencija koja se mogla koristiti u istraţivanju u razdoblju od kada je certificirana prva organizacija u Republici Hrvatskoj do 31. prosinca 2006. godine je evidencija Hrvatskog društva za kvalitetu.14 Ono je preuzelo obavezu evidentiranja certificiranih organizacija te izraĎuje i objavljuje godišnje izvještaje 15 po uzoru na ISO organizaciju.16 Iznijeti podaci o broju certificiranih organizacija predstavljaju zbroj prvi put certificiranih organizacija u nekoj godini, neovisno o tome da li izdani certifikati još vaţe i to prema zahtjevima meĎunarodnih normi: 1) HRN EN ISO 9001:1994, 2) HRN EN ISO 9002:1994, te HRN EN ISO 9001:2000, u razdoblju od 16.11.1993. do 31.12.2005. godine. U tom razdoblju nije izdan niti jedan certifikata ISO 9003:1994. Nakon 15.12.2003. godine prestalo je vaţenje svih certifikata ISO 9001/2:1994 i od tada vaţe samo certifikati ISO 9001:2000. Primjenom opisane metodologije utvrĎeno je da je u Republici Hrvatskoj bilo prvi put certificirano: 1993.-1; 1994.-6; 1995.-21; 1996.-29; 1997.-43; 1998.-59; 1999.-60; 2000.-103; 2001.-129; 2002.-159; 2003.-179 (zaključno s 15.12.2003.), odnosno 192 (na dan 31.12.2003. godine), 2004.-269; 2005.-316; 2006.-363 organizacije. Kumulativno po godinama na dan 31. prosinca bilo je certificirano: 1993.-1; 1994.-7; 1995.-28; 1996.-57; 1997.-100; 1998.-159; 1999.-219; 2000.-322; 2001.451; 2002.-610; 2003.-789 (do zaključno 15.12.2003. godine), odnosno 802 (na dan 31.12.2003. godine); 2004.-1.071; 2005.- 1.387; 2006.- 1.750 organizacija, neovisno jesu li im certifikati u tom razdoblju prestali vaţiti. U istraţivanom razdoblju 1993-2006. godine, najveći broj certificiranih organizacija ima grad Zagreb, a najmanji Ličko-senjska ţupanija. Prosječno je u ţupanijama za cijelo istraţivano razdoblje certificirano 83,33 organizacije. Iznad prosječan broj certificiranih 12

To su: Zakon o otocima (NN 34/99, 32/02, 33/06), Zakon o područjima posebne državne skrbi (NN 26/03, 42/05, 90/05), Zakon o brdsko-planinskim područjima (NN 12/02, 32/02, 117/03) te Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara (NN 44/01, 90/05) i Zakon o Fondu za regionalni razvoj (NN 107/01). 13 Prema Nacrtu Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, ocjenjivanje stupnja razvijenosti temeljit će se na vrijednostima indeksa ekonomske razvijenosti i demografskog indeksa. Indeks ekonomske razvijenosti mjeri se pokazateljima: neto dohodak po stanovniku, stopa nezaposlenosti, proračunski prihod jedinice područne odnosno lokalne samouprave po stanovniku, bez pomoći iz drţavnog proračuna i drugih izvora. Demografski indeks mjeri se pokazateljima: opće kretanje stanovništva, stopa obrazovanosti i gustoća naseljenosti. 14 Prva certificirana organizacija u Republici Hrvatskoj sukladno sa zahtjevima meĎunarodne norme ISO 9001 je DINA petrokemija d.d., iz Omišlja na otoku Krku. Certifikacijski audit obavljen je 16. studenoga 1993. godine. 15 Hrvatsko društvo za kvalitetu, „HR Survey 2006-Hrvatski pregled certifikata sustava upravljanja“, sadrţi podatke o broju izdanih ISO 9000ff certifikata za 2006. godinu. 16 The ISO Survay Certifications, ISO Central Secretariat. Geneva, 2006.


organizacija zabiljeţen je u četiri ţupanije i Gradu Zagrebu. To su: Istarska, Zagrebačka, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska ţupanija.

4. KORELACIJA BROJA CERTIFICIRANIH ORGANIZACIJA I ODABRANIH EKONOMSKIH POKAZATELJA U nastavku rada istraţuje se stupanj korelacije broja certificiranih organizacija po ţupanijama u razdoblju 1993. do 2006. godine i odabranih ekonomskih pokazatelja: BDP po stanovniku, broj stanovnika, broj aktivnih pravnih osoba i vrijednost investicija u novu dugotrajnu imovinu, prema podacima za 2006. godinu.17 4.1. Korelacija broja certificiranih organizacija i iznosa BDP-a po stanovniku Najmanji iznos BDP-a po stanovniku u 2006. godini ima Brodsko-posavska ţupanija, a najveći Grad Zagreb.18 Prosječan iznos BDP-a po stanovniku u ţupanijama i Gradu Zagrebu iznosio je 55.378 HRK. Viši BDP po stanovniku od prosjeka ostvarili su Grad Zagreb te Primorsko-goranska i Istarska ţupanija. Najveću pozitivnu razliku rangova imaju Brodsko-posavska (+12), Splitskodalmatinska (+8) i Osječko-baranjska ţupanija (+7), što znači da na njihovom području djeluje velik broj certificiranih organizacija u odnosu na visinu BDP-a po stanovniku. Najveću negativnu razliku rangova imaju Ličko-senjska (-16), Koprivničkokriţevačka (-11) i Sisačko-moslavačka ţupanija (-8), što znači da na njihovom području djeluje manji broj certificiranih organizacija u odnosu na visinu BDP-a po stanovniku. Testiranje postojanja korelacije ranga izmeĎu broja certificiranih organizacija i visine BDP-a po stanovniku po ţupanijama, primjenom Spearmanova koeficijenta korelacije ranga, daje empirijsku vrijednost 0,4253. Ovaj koeficijent značajan je na razini signifikantnosti 95%, jer je teoretska vrijednost 0,377. Zaključuje se da postoji umjerena korelacija, odnosno bitna povezanost broja certificiranih organizacija i visine BDP-a po stanovniku po ţupanijama. 4.2. Korelacija broja certificiranih organizacija i broja stanovnika Na dan 31.12.2006. godine u Republici Hrvatskoj bilo je 4.378.163 stanovnika. Prosječan broj stanovnika u ţupanijama i Gradu Zagrebu bio je 208.484. Najveću pozitivnu razliku rangova ima MeĎimurska ţupanija (+9), što znači da je na njezinom području veliki broj certificiranih organizacija u odnosu na broj stanovnika. BDP (bruto domaći proizvod) - (BDP, engleski Gross domestic product, GDP) je makroekonomski pokazatelj koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom godine, izraţeno u novčanim jedinicama. Izraţava se kao tok proizvodnje (BDP=C+I+G+X, gdje je C=osobna potrošnja, I=investicije, G=drţavna potrošnja i X=razlika izvoza i uvoza) ili kao tok prihoda odnosno troškova (BDP=w+i+R+Pf+Dp+T, gdje je w=najamnine, i=kamate, R=renta, Pf=Profit, Dp=Amortizacija, T=indirektni porezi). Nije uzet pokazatelj BDP po stanovniku jer na razini ţupanije ne mjeri ţivotni standard već proizvodnost. Opće kretanje stanovništva (broj stanovnika) pokazatelj je demografskog indeksa kojim se ocjenjuje stupanj razvijenosti. Broj aktivnih pravnih osoba podrazumijeva pravne osobe upisane u Registar poslovnih subjekata, za koje je status aktivnosti odreĎen prema podacima Registra poreznih obveznika (godišnja prijava poreza na dobit) i podacima Registra godišnjih financijskih izvještaja Fine (Godišnji financijski izvještaj), a daje sliku gospodarske aktivnosti na nekom području i utječe na zaposlenost, što je pokazatelj indeksa ekonomske razvijenosti nekog područja. Vrijednost investicija u dugotrajnu imovinu predstavlja ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu prema tehničkoj strukturi i sjedištu investitora i pokazuje stupanj koncentracije raspoloţivog kapitala za investiranje. 18 Podaci o iznosu BDP-a po ţupanijama za 2006. godinu do završetka ovog rada nisu sluţbeno objavljeni već je iznos BDP-a izračunat tako što je iznos BDP-a za 2005. godinu uvećan za 4,8% na osnovi tromjesečnog prosjeka. Ova okolnost predstavlja ograničenje u istraţivanju koje ne moţe bitno utjecati na rezultat. 17


Najveću negativnu razliku rangova imaju Vukovarsko-srijemska (-9) i Sisačkomoslavačka ţupanija (-7), što znači da na njihovom području djeluje mali broj certificiranih organizacija u odnosu na broj stanovnika. U ostalim ţupanijama razlika rangova kreće se u rasponu od (-4) do (+3,5), što znači da odstupanja nisu osobita i zaključuje se da postoji pozitivna korelacija izmeĎu ovih veličina. Testiranje postojanja korelacije ranga izmeĎu broja certificiranih organizacija i broja stanovnika po ţupanijama, primjenom Spearmanova koeficijenta korelacije ranga, daje empirijsku vrijednost 0,8156. Ovaj koeficijent je značajan na razini signifikantnosti 99%, jer je teoretska vrijednost 0,534. Zaključuje se da postoji visoka korelacije i izrazita povezanost broja certificiranih organizacija i broja stanovnika po ţupanijama. Tablica 1. Stupanj certificiranosti u Republici Hrvatskoj po ţupanijama 2006. godine

Rb

Ţupanija

1. Ličko-senjska 2. Virovitičko-podravska 3. Poţeško-slavonska 4. Vukovarsko-srijemska 5. Koprivničko-kriţevačka 6. Sisačko-moslavačka 7. Šibensko-kninska 8. Bjelovarsko-bilogorska 9. Zadarska 10. Dubrovačko-neretvanska 11. Krapinsko-zagorska 12. Karlovačka 13. Brodsko-posavska 14. MeĎimurska 15. Osječko-baranjska 16. Varaţdinska 17. Istarska 18. Zagrebačka 19. Splitsko-dalmatinska 20. Primorsko-goranska 21. Grad Zagreb UKUPNO:

Broj certif. organizac. 1993-2006. 5 11 13 20 25 27 29 29 32 34 34 45 50 59 63 73 108 127 130 159 677 1.750

Struktura certificir. organ. u % 0,29 0,63 0,74 1,14 1,43 1,54 1,66 1,66 1,83 1,94 1,94 2,57 2,86 3,37 3,60 4,17 6,17 7,26 7,43 9,09 38,68 100,00

Broj Broj certificiranih Stanovn. organizacija na 2006. 1000 stanovnika 50.266 0,10 88.749 0,12 82.143 0,16 192.391 0,10 120.600 0,21 176.158 0,15 113.151 0,26 126.607 0,23 167.687 0,19 124.036 0,27 139.703 0,24 134.176 0,34 170.133 0,29 115.777 0,51 319.742 0,20 180.833 0,40 211.005 0,51 316.489 0,40 469.887 0,28 303.868 0,52 774.762 0,87 Prosjek: 0,30 4.378.163

Izvor: Prema podacima HDK i DZZS, Statističke informacije 2005, 2006. i 2007. Izračun autora.

U strukturi ukupnog broja certificiranih organizacija, najveće učešće imao je Grad Zagreb 38,68% te Primorsko-goranska ţupanija 9,09%. Broj certificiranih organizacija na 1000 stanovnika pokazatelj je certificiranosti a pokazuje razvijenost kvalitete pojedine zemlje, regije i subregije i prihvaćen je kao jedan od glavnih pokazatelja razvoja kvalitete i poslovne izvrsnosti u svijetu. 19 19

Ksenija Dumičić, Nikola Knego i Paško Melvan, „Okruţenje kao mjera kvalitete i poslovne izvrsnosti“, Poslovna izvrsnost (Business Excellence), br. 1, Hrvatski institut za kvalitetu, Zagreb, 2007, str. 23-48.


Tablica 2. Stupanj certificiranosti europskog i svjetskog okruţenja 31.12.2006. godine Svijet

Europa 50 415.169

EU 15 321.236

EU 10 43.235

EU 27 376.994

Kandidatice 14.243

Potenc. kandidati 1.854

Hrvatska

Broj certifikata 897.866 1.676 ISO 9001:2000 Br. stanovnika* 6.700.000 729.630 388.640 74.090 491.990 79.400 15.600 4.378 Br. certificiranih organizacija na 0,13 0,57 0,83 0,58 0,77 0,18 0,12 0,38 1000 stanovnika Izvor: The ISO Survey of Certifications, 2006. i DZZS, Mjesečno statističko izvješće 7/2008. Izračun autora. * U tisućama, procjena sredinom 2006. godine. NAPOMENA: Europa 50 – Europa kao geografska cjelina; EU 15 – odnosi se na 15 članica prije proširenja 2004. godine; EU 10 – nove članice EU od 01.05.2004. godine (Češka, MaĎarska, Slovenija, Slovačka, Poljska, Estonija, Latvija, Litva, Malta i Cipar); EU 27 – drţave članice EU uključujući Bugarsku i Rumunjsku koje su postale članice EU 01.01.2007.; Drţave kandidatice – odnosi se na Hrvatsku, Makedoniju i Tursku; Drţave potencijalni kandidati: Albanija, BiH, Crna Gora i Srbija.

Prema stupnju certificiranosti Republika Hrvatska nalazi se daleko iznad svjetskog prosjeka razvijenosti kvalitete, prosjeka zemalja kandidatica za članstvo u EU i osobito iznad prosjeka zemalja potencijalnih kandidata. MeĎutim, u 2006. godini ostvarila je tek 66,6% prosjeka certificiranosti Europe kao geografske cjeline; 45,78% EU 15 te 66,51% EU 10; odnosno 49,35% EU 27.20 Prema istom pokazatelju Grad Zagreb ima daleko veći stupanj certificiranosti (0,74)21 od svjetskog prosjeka, od Europe 50, Europe 10, zemalja kandidatica i potencijalnih kandidatica. Ukupno 18 ţupanija ima veći stupanj certificiranosti od svjetskog prosjeka, a 19 njih isti ili veći od prosjeka zemalja potencijalnih kandidatica te 14 veći od prosjeka za zemlje kandidatice.22 MeĎu zemljama članicama EU 15 najveći stupanj certificiranosti imala je Italija (1,80), potom Španjolska (1,31) i Nizozemska (1,16). Hrvatska (0,38) je imala veći stupanj certificiranost od sljedećih članica EU 15: Luksemburga (0,31), Danske (0,34), Francuske (0,35) i Belgije (0,37), a jednak Finskoj (0,38). MeĎu zemljama članicama EU 10 najveći stupanj certificiranosti imala je MaĎarska (1,49), potom Češka (1,25) i Slovenija (1,49). Hrvatske je imala veći stupanj certificiranosti od sljedećih članica EU 10: Poljske (0,21), Litve (0,21) i Latvije (0,27). Od novoprimljenih članica neznatno veći stupanj certificiranosti imale su Bugarska (0,40) i Rumunjska (0,44).

20

Ovi rezultati bolji su nego za 2005. godinu kada je ostvareno: 60,40% Europe kao geografske cjeline; 38,10% EU 15; 48,30% EU 10 i 39,70% EU 25. 21 U slučaju grada Zagreba pokazatelj certificiranosti 0,74 dobiven je dijeljenjem broja ukupno certificiranih organizacija u 2006. godini u gradu Zagrebu (575) i broja stanovnika 2006. godine (774.762). 22 Izračun temeljem ukupnog broja certificiranih organizacija na području ţupanija u razdoblju 1993-2006.


Tablica 3. Stupanj certificiranosti zemalja EU 2723 na dan 31.12.2006. godine Rb.

Zemlja članica

1. 2. 3. 4. 4. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27.

Austrija Belgija Bugarska Cipar Češka Danska Estonija Finska Francuska Grčka Irska Italija Latvija Litva Luksemburg MaĎarska Malta Nizozemska Njemačka Poljska Portugal Rumunjska Slovačka Slovenija Španjolska Švedska Ujedinjeno Kraljevstvo

Broj certifikata ISO 9001:2000 3.806 3.865 3.097 683 12.811 1.840 577 1.986 21.349 4.753 2.225 105.799 625 697 145 15.008 342 18.922 46.458 8.115 5.851 9.426 2.195 2.182 57.552 5.776 40.909

Broj stanovnika Stupanj (000)24 certificiranosti 8.280 0,46 10.500 0,37 7,680 0,40 770 0,89 10.280 1,25 5.430 0,34 1.340 0,43 5.270 0,38 61.350 0,35 11.150 0,43 4.230 0,53 58.880 1,80 2.290 0,27 3.390 0,21 470 0,31 10.070 1,49 410 0,83 16.340 1,16 82.370 0,56 38.130 0,21 10.580 0,55 21.580 0,44 5.400 0,41 2.010 1,09 44.100 1,31 9.090 0,64 60.600 0,68

Izvor: The ISO Survey of Certifications, 2006. i DZZS, Mjesečno statističko izvješće 7/2008. Izračun autora.

Ovi podaci navode na zaključak da Hrvatska ima još puno prostora za poboljšanje kvalitete sustava upravljanja, ali istovremeno, ovaj kriterij nije dominantan kod odlučivanja o članstvu neke zemlje u EU. 4.3. Korelacija broja certificiranih organizacija i broja aktivnih pravnih osoba Godine 2006. bilo je ukupno 111.072 aktivnih pravnih osoba25. Prosječan broj pravnih osoba u 20 ţupanija i Gradu Zagrebu bio je 5.289. Najviše aktivnih pravnih osoba u odnosu na prosjek bilo je u Gradu Zagrebu. Više od prosjeka bilo je u još četiri ţupanije: Splitskodalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Zagrebačkoj. Najmanji broj aktivnih pravnih osoba djelovao je u Ličko-senjskoj i Poţeško-slavonskoj ţupaniji.

23

Bugarska i Rumunjska prikazane su u ovoj tablici iako su postale punopravne članice EU 01.01.2007. godine. Broj stanovnika procijenjen sredinom 2006. godine. 25 DZZS, Statistički ljetopis, 2007. 24


Najveću pozitivnu razliku rangova ima Brodsko-posavska ţupanija (+9), što znači da ima veliki broj certificiranih organizacija u odnosu na broj aktivnih pravnih osoba. Najveću negativnu razliku rangova (-5) ima Sisačko-moslavačka ţupanija, što znači da ima mali broj certificiranih organizacija u odnosu na broj aktivnih pravnih osoba. Primjenom Spearmanova koeficijenta korelacije ranga dobivena je empirijska vrijednost 0,8629. Ovaj koeficijent je značajan na razini signifikantnosti 99%, jer je teoretska vrijednost 0,534. Zaključuje se da postoji visoka korelacija, odnosno izrazita povezanost broja certificiranih organizacija i broja aktivnih pravnih osoba u Gradu Zagrebu i po ţupanijama. 4.4. Korelacija broja certificiranih organizacija i vrijednosti investicija u novu dugotrajnu imovinu U 2006. godini ukupno je u Republici Hrvatskoj ostvareno 62.113.034 tisuća HRK investicija u novu dugotrajnu imovinu prema lokaciji objekta.26 Od toga najviše u Gradu Zagrebu (34,33%), a najmanje u Poţeško-slavonskoj ţupaniji; 48,17 puta manje nego u gradu Zagrebu. Prosječni iznos investicija iznosio je 2.957.764 tisuća HRK. Iznad prosjeka investirano je u objekte locirane u: gradu Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj, Primorskogoranskoj, Istarskoj i Osječko-baranjskoj ţupaniji. Ovi podaci pokazuju veliki disparitet u gospodarskoj aktivnosti po regijama u Republici Hrvatskoj i visoku razinu koncentracije ukupne gospodarske aktivnosti u gradu Zagrebu. Najveću pozitivnu razliku rangova imaju MeĎimurska (+9) te Karlovačka ţupanija (+6), što znači da imaju veliki broj certificiranih organizacija u odnosu na vrijednost investicija u novu dugotrajnu imovinu u tim ţupanijama. Najveću negativnu razliku rangova imaju Vukovarsko-srijemska (-10) i Zadarska (-6), što znači da imaju mali broj certificiranih organizacija u odnosu na vrijednost investicija u novu dugotrajnu imovinu. Testiranje postojanja korelacije ranga izmeĎu broja certificiranih organizacija i vrijednosti investicija u novu dugotrajnu imovinu po ţupanijama, primjenom Spearmanova koeficijenta korelacije ranga, daje empirijsku vrijednost 0,7649 Ovaj koeficijent značajan je na razini signifikantnosti 99%, jer je teoretska vrijednost 0,534. Zaključuje se da postoji visoka korelacija, odnosno izrazita povezanost broja certificiranih organizacija i vrijednosti investicija u novu dugotrajnu imovinu, u Gradu Zagrebu i po ţupanijama.

5. RANG KVALITETE Nakon istraţivanja i testiranja korelacije ranga izmeĎu broja prvi put certificiranih organizacija u razdoblju 1993-2006. godine i odabranih ekonomskih pokazatelja izmjerenih 2006. godine, moguće je izračunati zbroj rangova kako bi se dobili ukupni rangovi i temeljem tog pokazatelja izvesti odreĎene zaključke o stupnju regionalnog razvoja. Maksimalan zbroj rangova (105) ima Grad Zagreb jer je ostvario najveće vrijednosti u svim istraţivanim i testiranim pokazateljima. Najmanji zbroj rangova (12) ostvaren je u Poţeško-slavonskoj ţupaniji. Sljedeće najlošije rangirane ţupanije su Virovitičko-podravska (13) i Ličko-senjska (24). Osim Grada Zagreba, visoko rangirane ţupanije su: Primorskogoranska (94), Splitsko-dalmatinska (90), Istarska (89) o Zagrebačka (81).

26

DZZS, Mjesečno statističko izvješće 11/2007.


Tablica 4. Zbroj rangova broja certificiranih organizacija, BDP-a po stanovniku, stanovnika, aktivnih pravnih osoba i vrijednosti ostvarenih investicija u novu dugotrajnu imovinu, po ţupanijama27

Rb

Ţupanija

Rang 1

Rang 2

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21.

Ličko-senjska Virovitičko-podravska Poţeško-slavonska Vukovarsko-srijemska Koprivničko-kriţevačka Sisačko-moslavačka Šibensko-kninska Bjelovarsko-bilogorska Zadarska Dubrovačko-neretvanska Krapinsko-zagorska Karlovačka Brodsko-posavska MeĎimurska Osječko-baranjska Varaţdinska Istarska Zagrebačka Splitsko-dalmatinska Primorsko-goranska Grad Zagreb

1 2 3 4 5 6 7,5 7,5 9 10,5 10,5 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21

17 3 4 2 16 14 7 6 13 18 5 10 1 9 8 15 20 12 11 19 21

Rang Rang Rang 3 4 5 1 3 2 15 6 13 4 8 11 7 10 9 12 5 19 14 16 18 20 17 21

1 3 2 8 6 11 9 7 13 15 5 10 4 12 16 14 18 17 20 19 21

4 2 1 14 8 11 7 3 15 10 13 6 9 5 17 12 18 16 20 19 21

Zbroj rangova 24 13 12 43 41 55 34,5 31,5 61 60,5 43,5 47 39 45 75 71 89 81 90 94 105

Rang ukupno 3 2 1 8 7 12 5 4 14 13 9 11 6 10 16 15 18 17 19 20 21

Izvor: Prema podacima HDK i DZZS. Izračun izvorno autorski.

Organizacije koje posjeduju certifikat ISO 9001:2000 kao meĎunarodnu potvrdu da su uredile i uskladile svoj sustav upravljanja sukladno sa zahtjevima ove meĎunarodne norme, lakše se pozicioniraju na domaćem, a posebice inozemnom trţištu. Njihova trţišna pozicija uvjetuje njihov doprinos ostvarivanju BDP-a ţupanije u kojoj imaju sjedište, utječe na stupanj zaposlenosti, potrošnju i vrijednost investicija u novu dugotrajnu imovinu. Takve su ţupanije atraktivnije za ţivot. To pokazuju i podaci o doseljenom stanovništvu u razdoblju 2003-2006. godine prema kojima najviši pozitivan migracijski saldo imaju: Zagrebačka ţupanija (10.926), Grad Zagreb (9.107), Splitsko-dalmatinska (8.280), Istarska (6.108) i Primorsko-goranska ţupanija (3.873).28 Grad Zagreb i navedene ţupanije istovremeno imaju i najvišu vrijednost zbroja rangova, kako je prikazano Tablicom 4.

27

Značenje rangova: Rang 1-rang broja certificiranih organizacija; Rang 2-rang BDP po stanovniku; Rang 3rang broja stanovnika; Rang 4-rang broja aktivnih pravnih osoba; Rang 5-rang vrijednosti investicija u novu dugotrajnu imovinu. 28 Osim Zadarske-ţupanije, u 2002., 2003. i 2004. godini, sve ostale ţupanije imaju zanemariv pozitivni ili imaju negativni migracijski saldo stanovništva. U 2005. godini značajniji pozitivni migracijski saldo imale su Zadarska (1.938) i Šibensko-kninska ţupanija (714). U 2006. godini značajniji pozitivni migracijski saldo imale su: Zagrebačka (2.235), Zadarska (2.070), Istarska (1.436), Splitsko-dalmatinska (1.140), Primorsko-goranska ţupanija (946) te Grad Zagreb (2.169). Pozitivan migracijski saldo zabiljeţile su još Šibensko-kninska (922) i Dubrovačko-neretvanska ţupanija (541). DZZS, Statističke informacije, 2005., 2006. i 2007.


6. ZAKLJUČAK Utjecaj certificiranih organizacija na regionalni razvoj proizlazi iz činjenice da su one uredile svoj sustav upravljanja sukladno sa zahtjevima meĎunarodne norme što znači da su trţišno orijentirane, procesno organizirane i da teţe ispunjavanju zahtjeva zainteresiranih strana. Pored toga, rezultati istraţivanja provedenih u Republici Hrvatskoj pokazuju da se za certificiranje sustava upravljanja preteţito odlučuju proizvodne i izvozno orijentirane organizacije koje su ujedno nositelji gospodarskih aktivnosti ţupanija i doprinose njihovom razvoju. Prema stupnju certificiranosti Republika Hrvatska se nalazi daleko iznad svjetskog prosjeka razvijenosti kvalitete, prosjeka zemalja kandidatica za članstvo u EU i znatno iznad prosjeka zemalja potencijalnih kandidatica. Republika Hrvatska imala je istovremeno veći stupanj certificiranosti od četiri zemlje iz reda EU 15 i od tri zemlje EU 10. Ukupno 18 ţupanija ima veći stupanj certificiranosti od svjetskog prosjeka, a 19 njih isti ili veći od prosjeka zemalja potencijalnih kandidatica te 14 veći od prosjeka za zemlje kandidatice. Testiranje postojanja korelacije ranga izmeĎu broja certificiranih organizacija u istraţivanom razdoblju i iznosa BDP-a po stanovniku pokazuje umjerenu korelaciju i bitnu povezanost ovih veličina. Visoka korelacija i izrazita povezanost utvrĎena je izmeĎu broja certificiranih organizacija i ostvarenih investicija u novu dugotrajnu imovinu, broja stanovnika i broja aktivnih pravnih osoba, pri čemu je najviša empirijska vrijednost zabiljeţena kod broja aktivnih pravnih osoba. Ipak, moţe se zaključiti da menadţment u organizacijama u područjima intenzivnije gospodarske aktivnosti u većoj mjeri razumije značaj kvalitete sustava upravljanja i kvalitete kao poslovne filozofije. U Republici Hrvatskoj postoje „tri otoka kvalitete:“ 1) grad Zagreb i Zagrebačka ţupanija, 2) Istarska i Primorsko-goranska te 3) Splitsko-dalmatinska ţupanija. Očigledan je i zabrinjavajući veliki disparitet u gospodarskoj aktivnosti i stupnju regionalne razvijenosti, kojeg karakterizira koncentracija gospodarske aktivnosti u gradu Zagrebu. Dokazana je temeljna hipoteza da postoji visok stupanj pozitivne korelacije izmeĎu kvalitete sustava upravljanja i regionalnog razvoja u Republici Hrvatskoj te pomoćne, da demografsko i gospodarsko okruţenje utječe na kvalitetu sustava upravljanja organizacija sa sjedištem u toj regiji i da stupanj certificiranosti kao pokazatelj razvijenosti kvalitete pojedine zemlje nije bio osobito značajan kriterij kod prijema novih članica u EU.

LITERATURA 1. Bogunović, A., „Europska unija–stanje i perspektive“, Ekonomski pregled, Zagreb, 2006. 2. Corbett, J. C., Montes, J. M., Kirsch, A. D. and Alvarez-Gill, M. J., "Does ISO 9000 certification pay?", ISO Management Systems, Vol. 2, No. 4, Geneve, 2002. 3. Drljača, M., "Teritorijalna disperzija ISO 9000ff certifikata u Republici Hrvatskoj", Kvaliteta, br. 4-5, Infomart, Zagreb, 2002. 4. Drljača, M., "Hrvatska korporacijska uspješnost i sustav kvalitete", Ekonomski pregled, br. 3-4, Zagreb, 2003. 5. Drljača, M., „Kvaliteta sustava upravljanja i poslovna uspješnost u Hrvatskoj“, Zbornik radova 8. Konferencije o kvaliteti Kvaliteta kao društvena stvarnost, Hrvatsko društvo za kvalitetu, Zagreb, Brijuni, 2007. 6. Dumičić, Ksenija, „Istraţivanje implementiranosti sustava kvalitete u hrvatskim poduzećima“, Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, br.1, Zagreb, 2004. 7. Dumičić, Ksenija, Knego, N. i P. Melvan, „Europska perspektiva razvoja kvalitete u Hrvatskoj“, Zbornik radova 7. hrvatske konferencije o kvaliteti, Zagreb, Baška, 2006. 8. Dumičić, Ksenija, Knego, N. i P. Melvan, „Okruţenje kao mjera kvalitete i poslovne izvrsnosti“, Poslovna izvrsnost (Business Excellence), br. 1, Zagreb, 2007.


9. DZZS, Priopćenje, 22.02.2007. 10. DZZS, Statističke informacije, 2005, 2006, 2007. 11. Hele J., "The eight Quality Management Principles a Practical Approach", ISO Management Systems, Vol. 3, No. 2, Geneve, 2003. 12. Hrvatsko društvo za kvalitetu, „HR Survey 2006 – Hrvatski pregled certifikata sustava upravljanja“, Zagreb, 2007. 13. Hrvatsko društvo za kvalitetu, Hrvatske stranice o kvaliteti (kvaliteta.inet.hr). 14. ISO Central Secretariat, „The ISO Survay Certifications“, Geneve, 2005. i 2006. 15. Kubović, B., Regionalna ekonomika, Informator, Zagreb, 1974. 16. Lazibat, T., „Sustavi kvalitete i hrvatsko gospodarstvo“, Ekonomski pregled, br. 1-2, Zagreb, 2003. 17. Lovrinčević, Ţ., Mikulić, D. i Jelena Budak, „Područja posebne drţavne skrbi u Hrvatskoj-razlike u regionalnoj razvijenosti i demografsko-obrazovne karakteristike“, Ekonomski pregled, br. 5-6, Zagreb, 2004. 18. Nacrt Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. 19. Peters, T., In Search of Excellence. Warner Books, 1988. 20. Vedriš, M. i grupa autora, Regionalni razvoj i klasteri, Nacionalno vijeće za konkurentnost, Zagreb, 2003. 21. Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, NN, Zagreb, 1992.

QUALITY OF MANAGEMENT SYSTEM IN CROATIA WITH REGARD TO THE EUROPEAN ENVIRONMENTAL Summary A great disparities in regional development is one of characteristics of Croatian economy. Total economic activities are highly concentrated in the Croatian capital Zagreb. In this paper the author following up prior research and like to determine the connection between regional development stage and the number of organisations which possess certificate of any of international ISO 9000ff norms. Basic hypothesis explains that in period from 1993 to 2006 there was high positive correlation between regional development stage fo particular counties and number of organisations which possessed certificate of any of international ISO 9000ff norms. The conclusion is: high rank correlation and extremely connection exists between the number of certificated organisations and size of investments into permanent property, population size and number of active legal subjects. The biggest coefficient of rank correlation, and in the same time the biggest connection determined between number of organisations which possess certificate of any of international ISO 9000ff norms and number of active legal subjects. Key words: regional development, organization which possessed certificate, quality.


KVALITETE SUSTAVA UPRAVLJANJA U HRVATSKOJ U ODNOSU NA EUROPSKO OKRUŽENJE