INDIKATORI KVALITETE SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU - PREDNOSTI, NEDOSTACI...

12. međunarodni Simpozij o kvaliteti „KVALITETOM DO POSLOVNE IZVRSNOSTI“, 17.-18.03.2011.

INDIKATORI KVALITETE SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU - PREDNOSTI, NEDOSTACI I RAZVOJNE MOGUĆNOSTI QUALITY INDICATORS OF JOSIP JURAJ STROSSMAYER UNIVERSITY IN OSIJEK - ADVANTAGES, DISADVANTAGES AND DEVELOPMENT POSSIBILITIES

Doc. dr. sc. Sanja Lončar - Vicković, dipl. inž. arh.

Marina Holjenko, dipl. iur.

Dubravka Trampus Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Ured za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja Ulica cara Hadrijana 8, 31 000 Osijek Doc. dr. sc. Zlata Dolaček - Alduk, dipl. inž. građ.

Sveučilište Josipa Jurja Strossmavera u Osijeku Građevinski fakultet Osijek Crkvena 21, 31000 Osijek UDK: 005.94:378 Pregledni rad/Review Primljeno: 03. prosinca 2010./December, 3rd, 2010.

Prihvaćeno: 04. veljače 2011./February, 4th, 2011

SAŽETAK U radu se prikazuju indikatori kvalitete studiranja na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te njihova uloga u oblikovanju sustava visokog obrazovanja.

Opisana je problematika prikupljanja vrijednosti indikatora kvalitete, analiza indikatora i njihova iskoristivost, a obrazložena je i odluka o uvođenju novih pokazatelja. Indikatori kvalitete predstavljaju podlogu za donošenje kvalitetnijih odluka u sustavu visokog obrazovanja. U svrhu kontinuiranog praćenja kvalitete studiranja Ured za unaprjeđenje

i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku jednom godišnje prikuplja vrijednosti indikatora kvalitete sa svih znanstvenonastavnih i umjetničko-nastavne sastavnice Sveučilišta. Dosadašnji indikatori kvalitete koji se na osječkom Sveučilištu prikupljaju od akademske 2005./2006. godine do danas, obuhvaćaju: broj prijavljenih studenata u odnosu na broj upisanih studenata u I. godinu studija, broj upisanih studenata u višu godinu studija, broj diplomiranih studenata u godini, prosječna duljina studiranja, prosječna ocjena studiranja, broj studenata koji se upisuju na poslijediplomske studije, prolaznost i ocjena na ispitu i zapošljavanje po diplomiranju. Izuzev ovih indikatora koji se odnose na studente, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ima u planu postojeće indikatore nadopuniti sa specifičnim grupama indikatora koje se odnose na zaposlenike, prostor i opremu.

Ključne riječi: visoko obrazovanje, sveučilište, indikatori kvalitete.

1. SUSTAV UNAPRJEĐENJA I OSIGURANJA KVALITETE VISOKOG OBRAZOVANJA Strukturu sustava unaprjeđenja i osiguranja kvalitete visokog obrazovanja na razini Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku čine Odbor za unaprjeđivanje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja, Ured za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja i savjetnica za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja te povjerenstva za unaprjeđivanje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja na razini sastavnica Sveučilišta.1 Evaluacija sustava kvalitete obrazovanja provodi se na svim znanstvenonastavnim i umjetničko-nastavnoj sastavnici2 Sveučilišta u Osijeku s ciljem ocjene postojećeg stanja i poboljšanja kvalitete. Važnu ulogu u evaluaciji kvalitete imaju indikatori kvalitete čijim praćenjem otkrivamo prednosti i nedostatke analiziranih parametara. Mjerljivi i usporedivi indikatori kvalitete podloga su dobre samoanalize3 te unutarnjeg i vanjskog vrednovanja kvalitete visokog obrazovanja.

1 U daljnjem tekstu Odbor za kvalitetu, Ured za kvalitetu, savjetnica za kvalitetu i povjerenstva za kvalitetu.

2 U daljnjem tekstu sastavnice.

3 Izradom samoanalize sastavnice Sveučilišta nizom parametara (indikatora) ocjenjuju trenutno stanje svoje sastavnice koje kasnije koriste kao početnu informaciju za budući razvoj.

2. INDIKATORI KVALITETE SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU Indikatori kvalitete empirijske su informacije o tome na koji način ustanova realizira svoje ciljeve, a Ured za kvalitetu osječkog Sveučilišta kontinuirano ih prati od akademske 2005./2006. godine u suradnji sa sastavnicama Sveučilišta.

2.1. Uloga indikatora kvalitete u oblikovanju sustava visokog obrazovanja Indikatori kvalitete osiguravaju praćenje razine kvalitete visokoobrazovnog procesa, značajni su za ocjenu rada akademske ustanove pomoću kojih se može izmjeriti kvaliteta njenog rada i omogućavaju praćenje trenda njihovog kretanja slijedom čega visokoškolske institucije uočavaju važna područja vlastitog djelovanja - prednosti, nedostatke i razvojne mogućnosti.

Studenti su uključeni u proces poboljšanja sustava kvalitete obrazovanja kroz prizmu indikatora čijom analizom stječemo uvid u područja koja zahtijevaju korekciju i poboljšanje. Praćenjem napretka studenta prikupljanjem i analizom indikatora pridonosimo transparentnosti i stabilnosti sustava visokog obrazovanja.

Unaprjeđenje i osiguranje kvalitete na sastavnicama Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i na Sveučilištu ključni je element reforme visokog obrazovanja i temelj stvaranja Europskog prostora visokog obrazovanja kojemu se kao visoko učilište želimo približiti.

2.2.

Cilj praćenja indikatora kvalitete

Cilj praćenja indikatora je poboljšanje kvalitete studentskog iskustva na fakultetu - od prijave i upisa na fakultet, preko predavanja, ispita i diplome do zapošljavanja i cjeloživotnog obrazovanja. Sveučilište u Osijeku približit će se ostvarenju svog cilja - zadovoljstva svih sudionika sustava kvalitete (studenata, nastavnika, uprave, prateće administracije i društvene zajednice), formiranjem adekvatnih i mjerljivih indikatora kvalitete koji će obuhvaćati navedene segmente studentskog iskustva.

Analizom indikatora stvaraju se potrebni uvjeti za usporedbu kvalitete visokoobrazovnih institucija (benchmarking) i omogućuje se usporedba rada i uspješnosti našeg Sveučilišta s vodećim ili partnerskim sveučilištima.

Usporedbom dolazimo do rezultata koji ukazuju na postojeće probleme i nedostatke te potrebne promjene i unaprjeđenja s ciljem ublažavanja kolizije različitih sustava visokoškolskog obrazovanja.

2.3.

Izabrani indikatori kvalitete

Proces prikupljanja indikatora definira se na radionicama za djelatnike studentskih službi, a tablice za praćenje i evidentiranje pokazatelja kvalitete sastoje se od popisa indikatora kvalitete s naznakom roka dostave podataka Uredu za kvalitetu. Obrasci koji se ispunjavaju podliježu promjenama u svrhu jednostavnijeg unosa i analize podataka.

Izabrani indikatori kvalitete obrazovanja i uvjeta studiranja definiraju se različitim kombinacijama varijabli između kojih je osječko Sveučilište u razdoblju od akademske 2005./2006. do 2008./2009. godine pratilo osam indikatora (tablica 1.): broj prijavljenih studenata u odnosu na broj upisanih studenata u I. godinu studija, broj upisanih studenata u višu godinu studija, broj diplomiranih studenata u godini, prosječnu duljinu studiranja, prosječnu ocjenu studiranja, broj studenata koji se upisuju na poslijediplomske studije, prolaznost i ocjenu na ispitu i zapošljavanje po diplomiranju.

Tablica 1. Indikatori kvalitete Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku 2005./6. - 2008./9.

R. br.

Indikatori kvalitete od akademske 2005./2006. do 2008./2009. godine

1.

Broj prijavljenih studenata u odnosu na broj upisanih studenata u I. godinu studija.

2.

Broj upisanih studenata u višu godinu studija.

3.

Broj diplomiranih studenata u godini.

4.

Prosječna duljina studiranja.

5.

Prosječna ocjena studiranja.

6.

Broj studenata koji se upisuju na poslijediplomske studije.

7.

Prolaznost i ocjena na ispitu.

8.

Zapošljavanje po diplomiranju.

Izvor: Izvorno autorsko.

Analizom odabranih indikatora utvrđeno je da postoje određeni problemi u metodologiji prikupljanja i obrade podataka. Nedoumice su nastale zbog različite interpretacije prikupljenih vrijednosti indikatora kvalitete, a pregled dosadašnjih vrijednosti pokazao je da je zbog specifičnog razdoblja u kojim smo ih počeli skupljati - razmeđe „starog“ sustava obrazovanja i Bolonjskog sustava, dio prikupljenih podataka međusobno neusporediv4. U dogovoru sa studentskim 4

Podatke o broju upisanih studenata u višu godinu studija, prosječnoj ocjeni studiranja i prolaznosti i ocjeni na ispitu sastavnice Sveučilišta mogu i dalje prikupljati radi vođenja vlastite evidencije, a ukoliko se za istima ukaže potreba, podaci će se dostaviti Uredu za kvalitetu.

službama detaljnije će se razraditi strategija prikupljanja podataka (razdioba redovitih i izvanrednih studenata, sveučilišnih i stručnih studija te studenata ‘’starog’’ programa studiranja i studenata Bolonjskog procesa). Može se zaključiti da će neki od podataka ostati neusporedivi dok ne završi razdoblje studiranja po starom programu.

Sustav unaprjeđenja i osiguranja kvalitete osigurava mehanizme odgovora na problematiku i nedostatke praćenja odabranih indikatora i reagira na manjkavosti do kojih dolazi prilikom analize podataka. Od akademske 2009./2010. godine Ured za kvalitetu prati pet indikatora kvalitete koji su se od postojećih izdvojili kao korisni za evaluaciju različitih vidova kvalitete studiranja na osječkom Sveučilištu (tablica 2.).

Tablica 2. Indikatori kvalitete Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku 2009./10.

R. br.

Indikatori kvalitete u akademskoj 2009./2010. godini

1.

Broj prijavljenih studenata u odnosu na broj upisanih studenata u I. godinu studija.

2.

Broj diplomiranih studenata u godini.

3.

Prosječna duljina studiranja.

4.

Broj studenata koji se upisuju na poslijediplomske studije.

5.

Zapošljavanje po diplomiranju.

Izvor: Izvorno autorsko.

Podaci o izvršenim prilagodbama koji se temelje na nedostacima evidentiranim u postupcima prikupljanja indikatora, kontinuirano se prikupljaju i predstavljaju podlogu za reviziju sustava kvalitete. Podaci su dio Godišnjeg izvješća kojeg Ured za kvalitetu godišnje podnosi Senatu Sveučilišta.

3. UVOĐENJE NOVIH INDIKATORA KVALITETE Potreba za nadopunom postojećih i uvođenjem novih indikatora temelji se na činjenici kako visoka učilišta trebaju poticati kulturu kvalitete i kontinuirano pratiti indikatore koji se odnose na različite aspekte praćenja kvalitete visokog obrazovanja.

Uvođenje novih indikatora (tablica 3.) zahtijeva ponovnu procjenu i evaluaciju postojeće prakse prikupljanja indikatora, a identifikacija novih pokazatelja i uporaba prikladnih starih indikatora pomoći će upravi Sveučilišta pri donošenju odluka o praćenju rada i napretka naših studenata i sastavnica Sveučilišta.

Tablica 3. Prikaz novih indikatora kvalitete Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Indikatori kvalitete studenti

Indikatori kvalitete -nastavno/nenastavno osoblje

Broj studenata koji se upisuju na diplomske studije.

Odnos broja studenata i nastavnog/nenastavnog osoblja.

Broj studenata iz drugih županija i regija.

Broj akreditiranih studijskih programa u izvođenju.

Indikatori kvalitete prostor i oprema

Odnos broja studenata i raspoloživih prostorija za nastavu i broja računala po studentu.

Izvor: Izvorno autorsko.

Nadogradnjom postojećih pokazatelja novima Ured za kvalitetu nastoji ispuniti zadatak koji se nalaže Europskim standardima i smjernicama za unutarnje osiguranje kvalitete a koji, između ostalog, nalažu praćenje specifičnih područja djelovanja visokoškolskog obrazovanja (ocjenjivanje studenata, osiguravanje kvalitete nastavnika, osiguravanje kvalitete obrazovnih resursa i pomoći studentima).

Broj studenata koji se upisuju na diplomske studije Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku novi je indikator koji pokazuje koliko su studenti zadovoljni svojom postignutom kvalifikacijom prvostupnika i koliko ih se odlučuje za nastavak obrazovanja na drugom, diplomskom ciklusu studija. Obradom ovog indikatora dobivamo uvid u vertikalu upisa studenata na preddiplomske, diplomske i poslijediplomske studije našeg Sveučilišta i atraktivnost pojedinog studija.

Broj studenata iz drugih županija i regija na studiju indikator je koji će nam pokazati koliko je Sveučilište u Osijeku regionalno sveučilište i u kojoj mjeri trebamo povećati regionalnu suradnju s ostalim visokim učilištima.

Nastavnici su najvažniji obrazovni resurs dostupan studenatima te je važno da u potpunosti znaju i razumiju predmet koji podučavaju, da raspolažu potrebnim vještinama i iskustvom za učinkovito prenošenje znanja studentima te da dobivaju povratne informacije o svome radu. Kvaliteta nastave i zadovoljan student okosnica su ideje Bolonjskog procesa. Educiranost nastavnog osoblja o kompetencijama koje studenti stječu nakon diplome i ishodima učenja kojima raspolažu nakon završenog studijskog programa uvelike bi pomogla kvaliteti nastave i obrazovnom procesu.

Posebnu pažnju treba posvetiti odnosu broja nastavnika i studenata te na temelju dobivenih podataka poduzeti potrebne mjere u svrhu postizanja kvalitetnijeg odnosa i općenito kvalitete u nastavi budući da dovoljan broj zaposlenog kadra omogućava organizaciju rada sa željenim kvalitetom.

Uz nastavnike studenti se oslanjaju i na nenastavno osoblje koje pomaže u procesu studiranja i stjecanja znanja. Djelatnici stručno-administrativnih službi trebaju studentima pružati adekvatnu i pravovremenu pomoć i biti otvoreni i susretljivi.

Odnos broja nenastavnog osoblja i studenata indikator je koji će nam ukazati na trenutno stanje stvari i dati smjernice za daljnje djelovanje. Usklađivanje i harmonizacija rada studentskih služi na razini sastavnica Sveučilišta važan je pokazatelj kvalitete, a djelatnici službi trebaju biti periodično evaluirani u svrhu unaprjeđenja kvalitete njihovog rada.

Indikator broja akreditiranih studijskih programa u izvođenju reflektirao bi raznoliku ponudu studijskih programa Sveučilišta, atraktivnost studija i pretpostavku da Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku raspolaže dovoljnim brojem raspoloživog nastavnog kadra za izvođenje nastave. Dobiveni podaci mogli bi ukazati na potrebu reforme određenih studijskih programa u smislu prilagodbe i restrukturiranja postojećih kurikuluma ili na potrebu dodatne edukacije nastavnog osoblja.

Visoka učilišta trebaju osigurati prikladne i potrebne obrazovne resurse za svaki ponuđeni program.5 Kako bi pratili i usklađivali svoje resurse s potrebama nastavnog procesa i brojem studenata, Ured za kvalitetu svake godine analizira Godišnja izvješća o provedenim aktivnostima unaprjeđenja kvalitete povjerenstava za kvalitetu sastavnica Sveučilišta. Obradom dobivenih materijala stvorena je baza podataka o informacijskom (ISVU) sustavu, trenutnom prostornom stanju i usklađenosti prostora s potrebama za izvođenje nastave (odnos broja studenata i raspoloživih prostorija za nastavu), opremljenosti raspoloživih prostorija informatičkom opremom (broj računala po studentu), prilagođavanju prostora studentima s invaliditetom, dostupnosti čitaonice studentima i drugim bitnim stavkama.

4. INDIKATORI KVALITETE I UNUTARNJA EVALUACIJA Sustav osiguravanja kvalitete podrazumijeva provjeru i praćenje djelatnosti Sveučilišta putem internog vrednovanja njegovih sastavnica. Za potrebu internog vrednovanja sustava kvalitete na sastavnicama Sveučilišta potrebno je izraditi evaluacijski model koji uključuje: izradu samoanalize sastavnica Sveučilišta, definiranje i praćenje pokazatelja kvalitete, provedbu studentskog vrednovanja nastavnika i provedbu vrednovanja postignuća studenta.6 Kako bi samoanaliza sastavnica Sveučilišta bila cjelovita neophodno je pratiti pokazatelje kvalitete obrazovnog procesa (indikatore kvalitete) (slika 1.).

5 ESG (Standardi i smjernice osiguravanja kvalitete na europskom prostoru visokog obrazovanja).

6 Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske; Uspostavljanje sustava unaprjeđenja kvalitete obrazovanja na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku: Nacrt strategije za uspostavljanje i unaprjeđenje kvalitete na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, 2006.

Slika 1. Prikaz indikatora kvalitete i njihov utjecaj na unaprjeđenje kvalitete obrazovanja

Indikatori kvalitete

x

x x x x

Broj prijavljenih studenata u odnosu na broj upisanih studenata u I. godinu studija.

Broj diplomiranih studenata u godini.

Prosjeþna duljina studiranja.

Broj studenata koji se upisuju na poslijediplomske studije.

Zapošljavanje po diplomiranju .

x x x x x

Broj studenata koji se upisuju na diplomske studije.

Broj studenata iz drugih županija i regija.

Odnos broja studenata i nastavnog/nenastavnog osoblja.

Broj akreditiranih studijskih programa u izvoÿenju.

Odnos broja studenata i raspoloživih prostorija za nastavu i broja raþunala po studentu.

Prilagodbe i poboljšanja

Unutarnja evaluacija

Samoanaliza

Vanjska evaluacija

Europski prostor visokog obrazovanja

Izvor: Izvorno autorsko.

Kako je navedeno u Standardima i smjernicama osiguravanja kvalitete na europskom prostoru visokog obrazovanja, u postupku vanjskog osiguravanja kvalitete treba uzeti u obzir djelotvornost procesa unutarnjeg osiguravanja kvalitete, pa tako dobra samoanaliza predstavlja preduvjet za kvalitetno vanjsko vrednovanje7 sustava kvalitete visokog obrazovanja.

Indikatori kvalitete8 koje prati osječko Sveučilište sastavni su dio postupka samoanalize sastavnica i olakšavaju proces unutarnje evaluacije kojoj je cilj unaprijediti razvoj kulture kvalitete unutar visokog učilišta.

Mijenjanjem i dopunom indikatora kvalitete pridonosimo kvalitetnoj izradi samoanalize te valjanoj unutarnjoj i vanjskoj evaluaciji kvalitete obrazovanja.

7

Vanjsko vrednovanje sustava osiguravanja kvalitete visokog učilišta je periodični postupak kojim se utvrđuje jesu li aktivnosti i rezultati tih aktivnosti učinkoviti i u skladu s ESGstandardima. Ocjenjuje se stupanj razvijenosti sustava osiguravanja kvalitete sastavnica i Sveučilišta.

8 Indikatori kvalitete - studenti, indikatori kvalitete - nastavno/nenastavno osoblje i indikatori kvalitete - prostor i oprema.

5. RAZVOJNE MOGUĆNOSTI I PLAN AKTIVNOSTI Suradnjom akademske zajednice i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nastoji se ispuniti krajnji cilj praćenja indikatora - zapošljavanje studenata i poboljšanje kvalitete visokog obrazovanja.

5.1. Suradnja Ureda za kvalitetu i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Indikator kvalitete Zapošljavanja po diplomiranju (kao važan pokazatelj kvalitete) i potreba prilagodbe studijskih programa zahtjevnom tržištu rada, naveli su Ured za kvalitetu na suradnju kojom će se nadopuniti već prikupljeni podaci od strane studentskih službi sastavnica.

Tijekom razvoja suradnje poslodavcima treba omogućiti sudjelovanje u unaprjeđenju sustava kvalitete gdje razmjena informacija s Uredom za kvalitetu može rezultirati kreiranjem novih relevantnih pokazatelja.9 Ulaganjem u visoko obrazovanje i modifikacijom studijskih programa te preciznim definiranjem ishoda učenja i kompetencija traženih na tržištu rada pridonosi se rješavanju nezaposlenosti, a dobro organiziranom suradnjom stvara se takvo tržište rada na kojem zadovoljni poslodavci i zaposleni studenti čine dobitnu kombinaciju.

6. ZAKLJUČAK Od uvođenja indikatora kvalitete na Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku definirana je grupa pokazatelja kojom se prati kvaliteta studentskog iskustva. Uspješnost studiranja izražena je putem ocjena i prolaznosti na ispitima, duljinom studiranja, uvidom u atraktivnost studija i drugim parametrima, a analizom su izdvojeni oni indikatori koji su relevantni i usporedivi te ostaju predmetom daljnje evaluacije.

Svake akademske godine potrebno je nastaviti s analizom postojećih indikatora i po potrebi ih modificirati te razmatrati mogućnost uvođenja novih pokazatelja u koordinaciji sa svim dionicima sustava kvalitete.

Kako bismo slijedili europske trendove unaprjeđenja kvalitete obrazovanja, opseg i predmet praćenja indikatora proširit ćemo novim grupama pokazatelja koji se odnose na napredak osoblja i raspoložive resurse. Dobiveni rezultati Sveučilištu će omogućiti uvid u trenutno stanje stvari i kritične točke sustava koje treba unaprijediti, a sastavnicama kvalitetniji temelj za evaluaciju njihovog rada.

9

Omjer broja studenata i potreba za njihovim kompetencijama na tržištu rada.

Abstract:

QUALITY INDICATORS OF JOSIP JURAJ STROSSMAYER UNIVERSITY IN OSIJEK - ADVANTAGES, DISADVANTAGES AND DEVELOPMENT POSSIBILITIES This paper refers to educational quality indicators at Josip Juraj Strossmayer University in Osijek and their role in forming the higher education system. The collecting procedure and analysis of quality indicators has been described and usability and introduction of new indicators has been explained. Quality indicators represent the basis for making better decisions in higher education system. For the purpose of continuous monitoring of educational quality, Josip Juraj Strossmayer University in Osijek’s Quality assurance and improvement Office annually gathers quality indicators from all the faculties of the University. Quality indicators that have been gathered at University of Osijek from 2005/2006 till now include the following: registered students in relation to students that have been enrolled to the first year of study, students that have been enrolled to the following year of study, graduated students on the annual basis, the average length of studying, the average grade of studying, postgraduate study students, exam efficiency and grades and employment of graduated students. Except for the Indicators regarding students Josip Juraj Strossmayer University in Osijek plans to introduce some new indicators regarding the employees, premises and staff.

Key words: higher education, university, quality indicators.

7. LITERATURA 1. ESG Standardi i smjernice za osiguravanje kvalitete na europskom prostoru visokog obrazovanja.

2. Godišnje izvješće o aktivnostima sustava kvalitete za Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, 2010.

3. Lončar Vicković, Sanja.; Dolaček-Alduk, Zlata.: Vodič kroz sustav osiguranja i unaprjeđenja kvalitete na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, 2007.

4. Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske; Uspostavljanje sustava unaprjeđenja kvalitete obrazovanja na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku: Nacrt strategije za uspostavljanje i unaprjeđenje kvalitete na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, 2006.