Osluškujući Božju riječ - Homilije za godinu "A"

Ivan Karlić Osluškujući Božju riječ…

Prof. dr. sc. Ivan Karlić profesor je dogmatske teologije na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu te pročelnik Katedre za dogmatsku teologiju i voditelj specijalizacije na poslijediplomskom studiju.

Studirao je u Zagrebu i u Rimu, gdje je diplomirao i doktorirao.

Predavao je na više učilišta u domovini i inozemstvu.

Objavio je devet knjiga i više od četrdeset znanstvenih, stručnih i publicističkih članaka; sudjelovao je i imao izlaganja na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima, te je član više međunarodnih i domaćih znanstvenih društava. Posebno područje njegova interesa su suvremena teologija i kristologija, tj. njihova aktualizacija i približavanje današnjem čovjeku kako bi mu bile razumljivije, prihvatljivije i lakše provedive u konkretni svakodnevni život, te u konačnici odgovor na pitanje što suvremena teologija i kristologija mogu učiniti za humanizaciju današnjeg čovjeka i društva (kršćanstvo i humanizam).

Osluškujući Božju riječ…

Homilije za godinu “A”

80 kn ISBN

Osluskujuci Bozju rijec - A - KORICE.indd 4-5

Ivan Karlić

978-953-11-1275-8

Kršćanska sadašnjost

Sv. Antun Padovanski, veliki propovjednik i navjestitelj Božje riječi, reče u jednoj propovijedi: »Različita su svjedočanstva za Krista: poniznost, siromaštvo, strpljivost, poslušnost; o njima govorimo kad ih drugima pokazujemo životom. Riječ je živa kada život govori! Neka zato prestanu riječi a neka progovore djela. Prepuni smo riječi, a prazni djelima.« Ipak, i unatoč Svečevu lijepom savjetu, ovdje se nudi puno riječi, ali s dubokim uvjerenjem da preporuku sv. Antuna treba ozbiljno uzeti u obzir, te s nadom kako će ova zapisana promišljanja, koja su uistinu i izrečena na nedjeljnim misama, pomoći da ih i u djelo provedemo.

Nastojao sam ovdje biti što je moguće konkretniji u promišljanju nad Božjom riječi, jer smatram da cilj nedjeljnih propovijedi i homilija i jest nastojanje oko primjenjivanja Božje poruke u konkretnom življenju. Osim toga, Evanđelje znači Radosna vijest te volim nastojati oko toga da Božju riječ i njezino tumačenje prenosim kao nešto što je uistinu radosno, što rađa radost u čovjeku, što budi nadu i obogaćuje vjeru, kako bi sve bilo usmjereno na konkretnu ljubav prema Bogu i čovjeku.

Autor

5.11.2019. 13:16:43

LITURGIJSKA POMAGALA 88

Lektura i korektura:

LJUDEVIT A. MARAČIĆ

Prijelom:

CHRISTIAN T. BELINC

Oprema:

TOMISLAV ALAJBEG

Izdaje: Kršćanska sadašnjost d.o.o., Zagreb, Marulićev trg 14 Za nakladnika: Stjepan Brebrić Tisak: Grafički zavod Hrvatske d.o.o., Zagreb Naklada: 1000 ISBN 978–953–11–1275–8 Tiskano u studenome 2019.

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001044335.

Ivan Karlić

OSLUŠKUJUĆI BOŽJU RIJEČ…

HOMILIJE ZA GODINU »A«

KRŠĆANSKA SADAŠNJOST ZAGREB, 2019.

Posvećeno vjernicima koji su ustrajno, strpljivo i vjerno osluškivali Božju riječ i njezino tumačenje na »podnevnoj« svetoj misi na zagrebačkom Svetom Duhu.

PREDGOVOR

Propovijedati na svetoj misi nije lako; svaki svećenik ili đa‑ kon zna da pripremiti homiliju za Božji narod koji se oku‑ plja na nedjeljnim i blagdanskim euharistijskim slavljima nije uvijek jednostavna zadaća. Ne želim time preuveliča‑ vati ulogu svećenika i đakona, ali svatko tko javno nastupa, zna da nije uvijek lako u relativno malo vremena reći ili pro‑ tumačiti nešto slušateljima.

Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata objavila je Homiletski direktorij, koji je nedavno objavljen i u hrvatskom prijevodu u izdanju Kršćanske sadašnjosti iz Zagreba. Cilj Direktorija jest predstaviti svrhu propovije‑ di kako je ona opisana u dokumentima Crkve, od Drugo‑ ga vatikanskog koncila do apostolske pobudnice Evange‑ lii gaudium, te ponuditi smjernice koje se temelje na tim izvorima, kako bi se pomoglo propovjednicima ispravno i plodonosno obavljati svoju zadaću. U Direktoriju se lijepo opisuje narav, uloga i kontekst homilije, te neki vidovi koji je definiraju, kao što su zaređeni služitelji, kojih je to zada‑ ća, njihova povezanost s Božjom riječi, bliža i daljnja pri‑ prava za homiliju, te njezini primatelji. U drugom su dije‑ lu, ars praedicandi, primjerima predstavljene i objašnjene metode i sadržaji koje propovjednik mora poznavati i o kojima mora voditi računa u pripremi homilije i tijekom samog propovijedanja.

7

Svaki propovjednik želi propovijedati što je moguće bo‑ lje, no ponekad mnogi pastoralni zahtjevi i obveze, kao i osjećaj osobne neprikladnosti, mogu dovesti propovjedni‑ ka i do obeshrabrenja. Zato je izuzetno važno da propovjed‑ nik stavi Božju riječ u središte svoga duhovnog života, da dobro poznaje svoj narod kojemu se obraća, da promišlja o događajima svoga vremena, da neprestano nastoji razvi‑ jati vještine koje mu pomažu propovijedati kako dolikuje, i iznad svega da, svjestan svoga duhovnog siromaštva, zaziva u vjeri Duha Svetoga kao glavnog tvorca koji čini srca vjer‑ nika poučljivima Božjim otajstvima.

Homilija nije tek govor o nekoj apstraktnoj temi; nije niti puka vježba iz biblijske egzegeze; nije ni katehetska pouka (premda je kateheza važan vidik homilije), a nije niti osob‑ no svjedočenje svećenika. Reći kako homilija nije ništa od toga navedenog, pojašnjava se nadalje u spomenutom Di‑ rektoriju, ne znači da aktualnim temama, biblijskoj egzege‑ zi, doktrinarnoj pouci i osobnom svjedočenju nije mjesto u propovijedanju; bez sumnje, sve spomenuto u dobroj ho‑ miliji mogu biti djelotvorni elementi. Veoma je prikladno da propovjednik zna povezati tekstove određenog slavlja s aktualnim događajima i pitanjima u Crkvi i u društvu ali, poput vatre, sve su te stvari dobre sluge, ali loši gospodari: dobre su ako služe svojoj svrsi u homiliji; ako, pak, zauzmu njezino mjesto, tada to više nisu, kaže se slikovito u Direk‑ toriju. U svakom slučaju, propovjednik je pozvan podijeliti s vjernicima plodove proučavanja, kako bi se shvatio neki svetopisamski odlomak i pokazala sveza između Božje rije‑ či i učenja Crkve.

Rečeno je dosta o tome što homilija nije, ali – što onda homilija jest? Definicija iz Prethodnih napomena misnog lek‑ cionara kaže: »Homilijom se tijekom liturgijske godine iz 8

svetog teksta vjernicima tumače otajstva vjere i pravila za kršćanski život«. Dakle, homilija je govor o otajstvima vje‑ re i o temeljnim pravilima kršćanskog života, i to na način koji odgovara posebnim potrebama slušatelja­‑vjernika. Li‑ jepo rečeno! No, odgovoriti na ovu zadaću nije uvijek lako!

Unatoč ovomu »nije lako«, rekao bih da nije nemoguće!

Pripremajući godinama homilije za nedjeljne i blagdanske svete mise, dosta mi je mojih prijatelja i znanaca predložilo da ih i objavim. Pristao sam i popustio nagovaranjima, iako s određenom dozom sumnjičavosti, pa i nelagode… Kako bilo, pred vama su homilije koje su i izrečene uglavnom na »podnevnoj« svetoj misi na zagrebačkom Svetom Duhu; zato je ova zbirka homilija i posvećena vjernicima koji su ih ustrajno i strpljivo slušali na nedjeljnim euharistijskim slavljima. Njima i dugujem zahvalnost da sam se upustio u objavljivanje ovih tekstova, kao što dugujem zahvalu i fra Ljudevitu Maračiću, koji je ne samo lektorirao i književno­ ‑jezično dotjerao sve tekstove, nego je bratski i prijateljski upozoravao na neke nejasnoće te davao savjete za bolji, pre‑ cizniji i jasniji izričaj.

Zahvaljujem također autorima homilija čija imena ovdje ne navodim, koji su mi ni ne znajući pomogli i nadahnjivali me tijekom pripremanja ovih homilija. Naime, kao dugogo‑ dišnji i čest čitatelj »Katoličkog tjednika« iz Sarajeva, znao sam »zagrabiti« u njegova homiletska promišljanja te se i ovdje u homilijama poslužiti kojom mišlju, riječju i idejom koje sam tamo našao. Također su na mene ostavile dubok dojam i homilije objavljivane na franjevačkom portalu, od‑ nosno na web stranici Provincije Presvetog Otkupitelja, te sam i iz njih zasigurno posudio pokoju riječ i misao.

Konačno, zahvaljujem i svima vama koji ćete se služiti ovim homilijama! Ja se nadam da će ovi tekstovi vjernicima 9

i svećenicima­‑propovjednicima biti od pomoći, bilo u na‑ laženju neke poruke za svakodnevni kršćanski život i bolje shvaćanje Božje riječi, bilo u pripremanju nedjeljnih i blag‑ danskih propovijedi.

Hvala na ohrabrenju i na potpori direktoru Kršćanske sa‑ dašnjosti dr. sc. Stjepanu Brebriću, kao i svim dragim oso‑ bama i prijateljima koji su na bilo koji način pripomogli da ove homilije budu objavljene.

I. K.

10

I. D OŠA ŠĆA

Uvijek su me fascinirali pojedini ljudi, kao arhitekti, gradi‑ telji ili glazbenici, koji – kada započinju (g)raditi neko svoje djelo, primjerice neki most, vijadukt, ili simfoniju, imaju pred očima ili u ušima predodžbu kako bi to trebalo izgle‑ dati; već prije »vide« svoj most, »čuju u glavi« svoj glazbeni uradak. Pa i inače kada se bira neko zvanje i započinje ško‑ lovanje za njega, valjda znamo što bismo na koncu htjeli postati; uvijek kada započinjemo nešto novo, imamo pred očima cilj kojemu se nadamo i prema kojemu idemo.

I mi danas započinjemo nešto novo: prvom nedjeljom Došašća započinjemo novu liturgijsku godinu. I odmah na početku te »nove godine« liturgijska nam čitanja govore o onome što će biti na kraju: »Dogodit će se na kraju danâ«, započinje svoj govor prorok Izaija. Što će se dogoditi? Uspo‑ stavit će se jedinstvo među ljudima; ujedinit će se mnoštvo naroda i plemena koji će »ići na Goru Gospodnju, u Dom Boga Jakovljeva«. Dakle, svi će ići Božjim putom, zavladat će mir među ljudima i narodima. Pomislit ćemo: »Daj, Bože, jer se tomu uvijek iznova i nadamo!« (»U svijetu bez nade ne bismo mogli disati«, reče A. Malraux). Ali, kako će to biti, tko će to ostvariti? To i jest pravo pitanje, jer bi se prorokov govor mogao i krivo shvatiti, primjerice kao da samo treba biti strpljiv i pasivno čekati da se to obećanje i naše nada‑ nje ostvare. Dakako, mi vjerujemo da će Bog na kraju vre‑ 11

V E LIKA G OSPA

Marijino Uznesenje na nebo ili Velika Gospa svetkovina je koja za nas treba biti posebno radosna. U Mariji, Isusovoj Majci, možemo vidjeti i prepoznati cilj našega života, ali i put do toga cilja. Naime, blažena Djevica Marija je na pose‑ ban način doživjela konačnu proslavu u Bogu: nakon svoga zemaljskog života ona je tijelom i dušom uznesena od Boga u nebesku slavu, kaže članak naše vjere. To znači da je Ma‑ rija sa svom svojom egzistencijom i sa svime što je pripada‑ lo njezinu biću bila uznesena u nebo. I njezino zemaljsko ti‑ jelo Bog je preobrazio i »oblikovao« u nebesko, neprolazno tijelo. To je ono što danas cijela Crkva slavi, to je Velika Gos‑ pa, koju diljem naše Domovine, u našim brojnim svetišti‑ ma, tisuće i tisuće slave, od Aljmaša, Ilače, Marije Bistrice, Trsata, Sinja, Širokog Brijega, Međugorja, Kondžila, Olova i drugih marijanskih svetišta.

Rekoh, u Mariji na nebo uznesenoj vidimo cilj našega života – konačno zajedništvo s Bogom, i taj je cilj stavljen pred sve ljude. Osim toga, u Mariji također vidimo put koji vodi prema tom cilju; taj se put zove vjera i ljubav. Marija je oboje naučila: vjerovati i ljubiti. Ona je učila slušati Boga, njemu bezuvjetno vjerovati i potpuno mu se predati. Ona je bezuvjetno izrekla svoj »Da« i »Neka bude« Božjoj volji!

Marija je učila pouzdati se i potpuno se predati Božjoj lju‑ bavi. I učila je vjerno, ustrajno i ponizno živjeti najvažniju 172

Božju zapovijed: ljubav prema Bogu i prema čovjeku. Kroz tu i takvu ljubav očituje se vjera u Boga! Takvu je ljubav i vjeru prepoznala u Mariji i Elizabeta: »Blažena ti što povje‑ rava…« Zbog takve ljubavi i vjere na Mariju se s punim pra‑ vom primjenjuje znak na nebu: »Žena odjevena suncem, mje‑ sec joj pod nogama, a na glavi vijenac od 12 zvijezda«. To Sunce koje obasjava je Isus Krist, kojemu je ona majka i učenica, prva vjernica i prvi savršeni plod otkupljenja. Marija je, da‑ kle, stvorenje, ljudsko biće koje je ispunjeno Bogom, i zato ispunjeno vjerom, svetošću i ljubavlju.

Zanimljivo je spomenuti da su se na slici »Žene odjevene suncem, sa vijencem od dvanaest zvijezda« nadahnuli uteme‑ ljitelji Europske zajednice, odnosno Unije (EU) pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća. Bili su to vjernici kr‑ šćani koji su stvaranje Europske unije stavili na neki način pod zaštitu Majke Božje. To se danas slabo i zna, a mno‑ gi EU­‑čelnici ne žele ni čuti za Boga, niti za Majku Bož‑ ju, niti priznaju kršćanske korijene Europe! Tako Europa, koja se voli kititi epitetima slobodna i demokratska, neće Boga i kršćanstvo ni spomenuti u svome Ustavu. I tako nekoć kršćanska Europa, koja Isusu Kristu i kršćanstvu duguje svoju slobodu, pismenost, uljuđenost, pa i demo‑ kraciju na koju se poziva, svega se toga odriče. Dapače, vrlo su jake težnje da se unište vrednote kao: život, obitelj, kultura, identitet naroda, a i Crkva koja te vrednote štiti; blate je i rado bi je »zatvorili u sakristije«… Zato volim na‑ glasiti da vjernik mora biti svjestan situacije u kojoj živi, te u toj situaciji znati odlučno živjeti svoju vjeru, vođen lju‑ bavlju prema svima, ali i željom za pravdom, koja je djelo Duha Božjega! To je put prema Bogu, prema pravdi i pra‑ vednosti, prema zajedništvu s Bogom, već ovdje na zemlji, a onda i u vječnosti!

173

Marija na nebo uznesena pokazuje da se »isplati« krenuti takvim putem, zauzimati se ovdje na zemlji za mir, za vjeru u Boga, za Bogom nadahnute vrednote, kako bismo u vječno‑ sti definitivno ostvarili svoj cilj: vječno zajedništvo s Bogom!

Kao Mariji tako i nama Bog daruje vrijeme i omogućuje nam da rastemo i sazrijevamo u vjeri i ljubavi prema Bogu i čovjeku. Ljubav prema Bogu, odnosno bogoljublje, nužno treba postati i čovjekoljublje, jedno bez drugoga ne ide; a čo‑ vjekoljublje je i domoljublje, kršćansko domoljublje koje is‑ ključuje mržnju, želju za osvetom ili bilo čime što ugrožava drugoga ili mu nanosi zlo. Samo na taj način gradimo u sebi i oko sebe novi svijet, Božji svijet kojem su temelji ljubav i vjera u Boga. Istina je da ima mnogo križeva, teškoća, muke, siromaštva, stradanja i nepravde, ali to nas ne smije pokole‑ bati, jer uvjeren sam da ima i toliko zdravog u nama, u na‑ šem narodu, ima i Božje snage i pomoći, ima i darova/tale‑ nata u ljudima, u nama; ako te talente ne ostavimo zakopa‑ ne, ako ih razvijamo u mudrost, u radinost, u pravednost, u ustrajnost, u požrtvovnost i odgovornost pred Bogom i pred ljudima – onda imamo budućnost u Bogu i u sebi; onda nas današnji Marijin blagdan ohrabruje da svoj život prožmemo – poput Gospe – vjerom i ljubavlju prema Bogu i čovjeku, te da u tom svjetlu sebe preispitujemo, nadvladavajući zlo (ne‑ vjeru) i razvijajući dobro u sebi i oko sebe.

Zato se povjerimo i preporučimo našoj nebeskoj Majci Mariji na nebo uznesenoj, onako kako su to stoljećima čini‑ li naši pretci po hrvatskim marijanskim svetištima, da nas ona vodi i nadahnjuje u življenju i izgrađivanju sebe kao bo‑ goljubnika, čovjekoljubnika i domoljubnika, u izrađivanju Božjeg svijeta u nama i oko nas. Blažena Djevica Marija ui‑ stinu nam u tome može biti veličanstveni uzor i vjerna za‑ govornica!

174

SA D RŽA J

P R E D G O V O R .................................................................................................. 7

I. Došašća.............................................................................................. 11 II. Došašća.............................................................................................. 14 III. Došašća.............................................................................................. 18 IV. Došašća.............................................................................................. 21

BOŽIĆ – POLNOĆKA................................................................................. 24 BOŽIĆ............................................................................................................ 28 SV. STJEPAN PRVOMUČENIK................................................................... 32 SVETA OBITELJ: II. PO BOŽIĆU................................................................ 35 NOVA GODINA........................................................................................... 38 II. BOŽIĆNA.................................................................................................. 40 BOGOJAVLJENJE (TRI KRALJA)................................................................. 43 KRŠTENJE ISUSOVO (I. KROZ GODINU).............................................. 47 I. Korizmena.......................................................................................... 50 II. Korizmena.......................................................................................... 53 III. Korizmena.......................................................................................... 56 IV. Korizmena.......................................................................................... 59 V. Korizmena.......................................................................................... 62 CVJETNICA.................................................................................................... 65 VELIKI ČETVRTAK........................................................................................ 67 VELIKI PETAK................................................................................................ 70 VAZMENO BDIJENJE.................................................................................. 73 USKRS (I. DANJA MISA).............................................................................. 77 USKRS (II. DANJA MISA)............................................................................. 80 USKRSNI PONEDJELJAK............................................................................ 83 II. Uskrsna.............................................................................................. 85 III. Uskrsna.............................................................................................. 88

227

IV. Uskrsna (Nedjelja Dobrog pastira)......................................................... 91 V. Uskrsna.............................................................................................. 93 VI. Uskrsna.............................................................................................. 97

UZAŠAŠĆE GOSPODINOVO – SPASOVO............................................ 99 VII. Uskrsna............................................................................................ 101

DUHOVI – PEDESETNICA (I.).................................................................. 104 DUHOVI – PEDESETNICA (II.)................................................................. 107 DUHOVSKI PONEDJELJAK...................................................................... 110 SVETKOVINA PRESVETOG TROJSTVA................................................. 112 TIJELOVO................................................................................................... 115 II. kroz godinu...................................................................................... 117 III. kroz godinu...................................................................................... 120 IV. kroz godinu...................................................................................... 124 V. kroz godinu...................................................................................... 127 VI. kroz godinu...................................................................................... 130 VII. kroz godinu...................................................................................... 133 VIII. kroz godinu...................................................................................... 136 IX. kroz godinu...................................................................................... 140 X. kroz godinu...................................................................................... 143 XI. kroz godinu...................................................................................... 146 XII. kroz godinu...................................................................................... 148 XIII. kroz godinu...................................................................................... 151 XIV. kroz godinu...................................................................................... 153 XV. kroz godinu...................................................................................... 157 XVI. kroz godinu...................................................................................... 159 XVII. kroz godinu...................................................................................... 161 XVIII. kroz godinu...................................................................................... 164 XIX. kroz godinu...................................................................................... 167 XX. kroz godinu...................................................................................... 169

VELIKA GOSPA........................................................................................... 172 XXI. kroz godinu...................................................................................... 175 XXII. kroz godinu...................................................................................... 179 XXIII. kroz godinu...................................................................................... 181 XXIV. kroz godinu...................................................................................... 184 XXV. kroz godinu...................................................................................... 187 XXVI. kroz godinu...................................................................................... 190 XXVII. kroz godinu...................................................................................... 194 XXVIII. kroz godinu...................................................................................... 196

228

XXIX. kroz godinu...................................................................................... 200 XXX. kroz godinu...................................................................................... 204

SVI SVETI..................................................................................................... 207 DUÅ NI DAN................................................................................................ 210 XXXI. kroz godinu...................................................................................... 213 XXXII. kroz godinu...................................................................................... 216 XXXIII. kroz godinu...................................................................................... 219 XXXIV. kroz godinu: KRIST KRALJ............................................................. 223

229

Ivan Karlić Osluškujući Božju riječ…

Prof. dr. sc. Ivan Karlić profesor je dogmatske teologije na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu te pročelnik Katedre za dogmatsku teologiju i voditelj specijalizacije na poslijediplomskom studiju.

Studirao je u Zagrebu i u Rimu, gdje je diplomirao i doktorirao.

Predavao je na više učilišta u domovini i inozemstvu.

Objavio je devet knjiga i više od četrdeset znanstvenih, stručnih i publicističkih članaka; sudjelovao je i imao izlaganja na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima, te je član više međunarodnih i domaćih znanstvenih društava. Posebno područje njegova interesa su suvremena teologija i kristologija, tj. njihova aktualizacija i približavanje današnjem čovjeku kako bi mu bile razumljivije, prihvatljivije i lakše provedive u konkretni svakodnevni život, te u konačnici odgovor na pitanje što suvremena teologija i kristologija mogu učiniti za humanizaciju današnjeg čovjeka i društva (kršćanstvo i humanizam).

Osluškujući Božju riječ…

Homilije za godinu “A”

80 kn ISBN

Osluskujuci Bozju rijec - A - KORICE.indd 4-5

Ivan Karlić

978-953-11-1275-8

Kršćanska sadašnjost

Sv. Antun Padovanski, veliki propovjednik i navjestitelj Božje riječi, reče u jednoj propovijedi: »Različita su svjedočanstva za Krista: poniznost, siromaštvo, strpljivost, poslušnost; o njima govorimo kad ih drugima pokazujemo životom. Riječ je živa kada život govori! Neka zato prestanu riječi a neka progovore djela. Prepuni smo riječi, a prazni djelima.« Ipak, i unatoč Svečevu lijepom savjetu, ovdje se nudi puno riječi, ali s dubokim uvjerenjem da preporuku sv. Antuna treba ozbiljno uzeti u obzir, te s nadom kako će ova zapisana promišljanja, koja su uistinu i izrečena na nedjeljnim misama, pomoći da ih i u djelo provedemo.

Nastojao sam ovdje biti što je moguće konkretniji u promišljanju nad Božjom riječi, jer smatram da cilj nedjeljnih propovijedi i homilija i jest nastojanje oko primjenjivanja Božje poruke u konkretnom življenju. Osim toga, Evanđelje znači Radosna vijest te volim nastojati oko toga da Božju riječ i njezino tumačenje prenosim kao nešto što je uistinu radosno, što rađa radost u čovjeku, što budi nadu i obogaćuje vjeru, kako bi sve bilo usmjereno na konkretnu ljubav prema Bogu i čovjeku.

Autor

5.11.2019. 13:16:43