Nastavljati put prema jaslicama. Duhovni vodič kroz adventsko i božićno vrijeme

Page 1



Veronika Prüller-Jagenteufel

NASTAVLJATI PUT PREMA JASLICAMA

1


metanoja 183

Urednik:

BONAVENTURA DUDA Prijevod:

ROBERT VUKOJA Lektura:

NATAŠA BJELAN-MACOLIĆ Korektura:

GORDANA BAŠIĆ Prijelom i oprema:

CHRISTIAN T. BELINC

Izdaje: Kršćanska sadašnjost d.o.o., Zagreb, Marulićev trg 14 Odgovara: dr. Aldo Starić Tisak: Tiskara Zelina d.d., Sveti Ivan Zelina Naklada: 1000 ISBN 978-953-11-0548-4 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 722932


Veronika Prüller-Jagenteufel

NASTAVLJATI PUT PREMA JASLICAMA Duhovni vodič kroz adventsko i božićno vrijeme

KRŠĆANSKA SADAŠNJOST ZAGREB, studeni 2009.


Naslov izvornika: Veronika Prüller – Jagenteufel, Den Weg zur Krippe weitergehen. Ein spiritueller Begleiter durch die Advents- und Weihnachtszeit © by Vier-Türme GmbH, Verlag, D-97359 Münsterschwarzach Abtei. © za hrvatski prijevod: Kršćanska sadašnjost d.o.o., Zagreb, 2009.

Mojoj kumčadi


P Predgovor

D

Još jedna knjiga o Božiću? Čemu? Kad sam svojoj majci pripovijedala o svom novom projektu knjige, ona je kazala: »Ne želim te obeshrabrivati, ali mislim da je to uzaludan trud. Takvih knjiga ima već tako puno.« Istina, knjigâ s mislima o adventu i Božiću ne nedostaje – a osim toga svake godine izlaze nove. Vjerojatno u tome imaju ulogu pravila tržišta knjiga, ali stvar je sigurno i u likovima i temama koje nudi ovo posebno vrijeme godine. Oni stalno iznova pružaju »materijal« za promišljanje i traganje. Možda je ipak jednostavno veličina vjerskog otajstva utjelovljenja Božjega ona koja svake godine ponovno poziva i izaziva da mu se iznova približavamo, iznova ga propitujemo i da se upustimo u njegova spasenjska i milosna obećanja. Kao teologinja i dušobrižnica svjesna sam da me ovaj zahtjevni poziv obvezuje na osobit način. U osluškujućem dijalogu s Biblijom i kršćanskom tradicijom željela bih svoju vjeru i svoja pitanja, svoje traganje za Bogom te svoju obdarenost od Boga tako uobličiti u riječi da to i druge učvrsti u njihovoj vjeri, njihovu traganju i njihovim pitanjima, te da im uzmogne pomoći da se puni pouzdanja otvore za darove Božje. Upravo to smatram temeljnom zadaćom svoje profesije. Katkad to mogu na poseban način primijeniti na Austrijskom radiju (radio ORF) meditativnim tekstovima i tumačenjima evanđelja, te stalno iznova na predavanjima i seminarima. Podosta ideja ove knjige počiva na tekstovima koji su nastali za takve prigode. Tako je ova knjiga 5


o adventu i Božiću za mene također nešto poput male sume moga gotovo dvadesetogodišnjeg teološko-duhovnog rada. Drugi dio tekstova nastao je tek za ovu knjigu, no i one već postojeće morala sam izmijeniti i preraditi. Taj proces je ukupno bio napeto, katkad naporno, a često iskustvo koje me vrlo usrećivalo. U suočavanju s temama ovoga posebnog vremena u godini ponajprije sam morala samoj sebi položiti račun o tome što mogu mirne savjesti kazati o ovim dubokim otajstvima kršćanske vjere. I tada sam mogla doživjeti da su se riječi kod pisanja katkad oblikovale kao same od sebe, da je neki tekst napravio i za mene neočekivan zaokret i pritom i meni samoj darovao nove uvide u vjeru. Mogu se samo nadati da će nešto od moje radosti zbog toga prenijeti i ove zapisane riječi. Tekstovi nisu strogo poredani prema kalendaru – iako se pozivaju i na redoslijed slavlja, a djelomično i na biblijske tekstove čitanja u bogoslužju Rimokatoličke crkve. No, važnija je bila ideja da su različite skupine ljudi na putu prema Betlehemu: Marija i Josip, žene i muškarci iz Biblije, sveci, pastiri i kraljevi. Pozvani smo pridružiti im se, ići s njima njihovim putovima prema jaslicama, dopustiti da nas povedu. Potom se kod jaslica treba i zadržati: pokloniti se, prinijeti svoje darove, slaviti. Štalica pak nije konačni cilj; ona je zapravo početak. Tako se iznova nalazimo na putu s pastirima i kraljevima, s biblijskim likovima i svecima božićnog vremena, s Marijom i Josipom. Ovaj put ne 6


vodi jednostavno natrag, poslije slavlja opet u ono uobičajeno, nego vodi dalje. Kao što se adventsko iščekivanje Mesijina rođenja stalno iznova povezuje s nadom u njegov konačni ponovni dolazak, u ispunjenje vremena i svijeta, tako i božićna radost preko Isusova života zahvaća u njegovo djelovanje, njegovu smrt i njegovo uskrsnuće. Slavlje Božića šalje nas s njim na taj put. U svijet. U sučeljavanja. U sreću. Kao djevojka doživjela sam da je pomoćni biskup moje rodne biskupije St. Pölten, dr. Alois Stöger, u jednoj propovijedi na polnoćki svima zaželio »sretan Uskrs«. Čitava se katedrala tome nasmijala. No, to je imalo dublji smisao: biskupa je tako snažno ispunila i oduševila unutarnja povezanost Božića i Uskrsa. Ako će nekoj čitateljici ili nekom čitatelju, pa makar i na samo jednom mjestu, biti darovan dublji uvid u ova međusobno tako usko povezana otajstva vjere, tad je sigurno imalo smisla mnogim knjigama o Božiću dodati još jednu. Svaki tekst donosi misli koje slijede neko biblijsko mjesto, svetačku legendu ili slično. Uglavnom ostajem na razini teksta, dakle pokušavam neki tekst, neki lik ili otajstvo vjere bolje shvaćati iz njega samoga. Želja mi je pritom više duhovno istraživanje, a manje preispitivanje kroz raspravu. Tako se, primjerice, djevičansko rođenje ne problematizira, nego se traži duhovni pristup njemu; Mariju i Josipa ili Adama i Evu, primjerice, shvaćam onako kako se javljaju u tekstovima. Ovdje se ne pitam jesu li opisani događaji povijesni ili mitski, nego te povijesti uzimam uglavnom onako kako su ispripovijedane; katkad i onako kako se tumače i često među7


sobno povezuju u crkvenoj tradiciji pobožnosti. Ovdje sam odabrala put teologije koja više promatra. On mi je omogućio da iznova doživim veliki kozmos kršćanske tradicije, u kojem postoji mnogo toga što vrijedi opet ili iznova otkrivati u svjetlu naše sadašnjosti. Svakom tekstu je pod natuknicom »pozadina« pridodano ono što vrijedi znati o dotičnoj temi, a osim toga tu se nalaze i upute na teološke rasprave o njoj. Konačno, kratke impulse daju poticaji »za produbljivanje«. Ti impulsi će sigurno mnogo više nego dostajati i nitko se neće moći pozabaviti svima njima u kratkom vremenu između početka prosinca i sredine siječnja. Tako nisu ni zamišljeni. Oni su ponajprije poticaji da sami sebe pitamo o onome što bi svakoj ženi i svakom muškarcu sasvim osobno moglo pomoći produbiti neku temu. Vjerojatno se tu za nju ili njega i redoslijed potpuno razlikuje od mojih prijedloga. I tu vrijedi: ako se ovoga dana stvarno pozabavim samo jednim jedinim poticajom, samo jednu ideju provedem u konkretnu praksu, dogodilo se već mnogo toga. Svaki tekst stoji za sebe i može se čitati neovisno o drugima. Kalendar u prilogu treba pomoći pridati pojedine teme određenim danima između 1. prosinca i 6. siječnja, ako ih netko radije želi čitati tim redoslijedom. Osnovna sadržajna motivacija je ista u svim mislima i poticajima: dublje uranjati u Božju prisutnost punu ljubavi i prilaziti onima u potrebi i onima siromašnima. To dvoje jedna je motivacija, motivacija utjelovljenja – očovječenja Boga koji dolazi u naš siromašni svijet i svima nama, a osobito siromašnima, daje prepoznati bo8


gatstvo svoje prisutnosti u ovom svijetu. A to je i motivacija našeg »očovječenja«. Ako se otvorimo Bogu i bližnjemu, samo rastemo kao ljudi, sve više postajemo one i oni kakve nas je Bog zamislio. Srdačnu zahvalnost izražavam svima koji su mi pomogli pri nastanku ove knjige: lektoru, dr. Thomasu Böhmu, koji me poticao na to i tankoćutno pratio; Gertrudi Hierzer i Barbari Müller, ženama iz Katoličkog pokreta žena Bečke nadbiskupije, koje su za nedotjeranu verziju tekstova dale važne povratne informacije; sveučilišnoj profesorici dr. Ilse Müllner, koja ne samo da je pročitala dijelove rukopisa nego je već godinama kao prijateljica pratila moj duhovni put; te kao i uvijek – ali ne rutinski – svom suprugu, sveučilišnom profesoru dr. Gunteru Prüller-Jagenteufelu, s kojim imam priliku rasti ne samo u ljubavi nego i u vjeri. Posebna zahvalnost pripada i sestrama dominikankama zajednice u samostanu Kirchberg am Wechsel, u čijoj sam lijepoj kući i pod brižnom skrbi imala priliku provesti važne dane za dovršetak ove knjige. U toj lijepoj sredini, usred topline ranog ljeta, uz lipanjske oluje i s pogledom na raskošno zelenilo, baviti se Božićem imalo je posebnu draž. Nadam se da se, zahvaljujući toj činjenici, iz tekstova ne širi previše ugodan miris božićnih kolača; naime, nastojanje oko sricanja vjere u Isusa Krista mora biti očito kroz čitavu godinu. Kirchberg am Wechsel, na blagdan svetog Antuna Padovanskog, 2008. Veronika Prüller-Jagenteufel

9



I NA PUTU S MARIJOM I JOSIPOM

Na putu prema Betlehemu najprije susrećemo Mariju i Josipa. Oni se nalaze u dugoj tradiciji traganja za Bogom i pouzdanja u Boga izraelskog naroda. Njihov put počinje time da Marija pristaje na čudesnu trudnoću i traži savjet od svoje rođakinje Elizabete. Tako ona može veličati Boga koji se okreće poniženima i uspravlja ih. Taj put počinje i time da Josip staje uza svoju ženu i s njom zbog državnog naloga polazi u rodni grad svojih predaka, gdje se prvo daju na bezizglednu potragu za prenoćištem. Pozvani smo poći ovim biblijskim i u povijesti pobožnosti opisanim putem kao prvom vježbom u usuglašavanju s Bogom. Na ovom putu napokon susrećemo Mariju kao »Bezgrešno začeće«; ta ipak ova katolička, ne baš lako shvatljiva, svetkovina pada usred došašća.

Ukorijenjen u povijest izraelskog naroda – rodoslovlje Isusovo Matejevo evanđelje, a s njim i Novi zavjet, počinje time da u najkraćem obliku rekapitulira povijest Izraela od Abrahama do rođenja Isusa Krista: i to rodoslovljem 11


(Mt 1,1-17). S mnogim imenima odzvanja sjećanje na put kojim je Bog išao stoljećima sa svojim narodom. Kao prvi navodi se Abraham, veliki vjernik: na Božju riječ Abraham iza sebe ostavlja svaku sigurnost i polazi u tuđu zemlju. Pouzdavao se u Božje obećanje i to stalno iznova, pa i onda kada više nije shvaćao Božje zahtjeve. Postaje blagoslovom naroda. Njegova žena Sara ipak nakon dugog čekanja zatrudni – njezin je sretan smijeh zbog toga postao legendaran. Sa sinom Izakom i njegovom ženom Rebekom rod nastavlja živjeti, a s njim i Božja obećanja. Njihovi sinovi Jakov i Ezav sporit će se oko nasljedstva, a Jakov će se tek nakon dužeg vremena u tuđini moći vratiti kući. Prije toga se Jakov još doslovno hrvao s Bogom tako dugo dok ga on nije blagoslovio – a dobio je i novo ime: »Izrael«, onaj koji se borio s Bogom. Poslije se u rodoslovlju nalazi Rahaba, bludnica koja je Izraelcima pomogla doći u obećanu zemlju, ili Ruta, strankinja koja zbog vjernosti svojoj svekrvi dolazi u Izrael i nailazi na milosrđe i prihvaćanje. Njezin potomak je veliki kralj David, strastven, velik u vjeri kao i u grijehu – u njegovoj kući ima nasilja, ali i kajanja i obraćenja. Njegov sin Salomon na glasu je kao osobito ispunjen Božjom mudrošću, tragalac za Bogom s takoreći intelektualnom strašću. U njima i svima drugima koji su navedeni u dugom nizu imena rodoslovlja opet oživljava Božja povijest sa svojim narodom. Ova povijest nije lišena stranputica, velikih prijestupa i povijesnih katastrofa, ali to je uvijek povijest koju prati Bog. Ona zrcali neprekidnu potragu za povezano12


SADRŽAJ

Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

I

Na putu s Marijom i Josipom . . . . . . . . . . . . . .11

Ukorijenjen u povijest izraelskog naroda – rodoslovlje Isusovo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11 Slušati i dopustiti da se dogodi – navještaj Isusova rođenja Mariji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15 Blagoslovljena i blažena – Marija i Elizabeta . . . . . . . .19 Bog uspravlja ponizne – Magnificat . . . . . . . . . . . . . . . .23 Ne boj se k sebi uzeti ženu svoju – Josipov san . . . . . .26 Da se podvrgne popisu – popis stanovništva . . . . . . .30 (Ne) imati mjesta – traženje prenoćišta . . . . . . . . . . . . .33 Uspjeli model – Immaculata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35

II

Na putu s biblijskim likovima i svecima . . .41

Povijesti žena – Isusove pretkinje . . . . . . . . . . . . . . . . . . .41 Zanijemjeti i veličati – Zaharija i Elizabeta . . . . . . . . . .45 Priznavalac i preteča – Ivan Krstitelj . . . . . . . . . . . . . . . .49 Okrjepa za posljednji korak – sveta Barbara . . . . . . . . .53 Čežnja za sudom – sveti Nikola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .57 Donositi svjetlo – sveta Lucija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .62 Gorjeti od ljubavi – Pjesma nad pjesmama . . . . . . . . .64

III

Na putu s mudracima i pastirima . . . . . . . . . .69

Slijediti zvijezdu – mudraci s Istoka . . . . . . . . . . . . . . . . .69 Mudrost se susreće s vlašću – tri mudraca kod Heroda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .72 Skrb za život – pastiri na polju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .75 Susresti anđela – anđeli i pastiri uz jaslice . . . . . . . . . . .77 171


IV

U Betlehemu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .81

Mudrost, ključ, korijen – sedam O-antifona . . . . . . . . .81 Jedan od nas – Logos kao čovjek . . . . . . . . . . . . . . . . . . .90 Jednostavni darovi su veliki – pastiri donose svoje darove . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .94 Izvaditi dragocjenosti – darovi Triju svetih kraljeva . . . 96 Sjaj i slava – sreća slavljenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .99 Čuvati u srcu – trajnost slavljenja . . . . . . . . . . . . . . . . . 102 Po tebi svijetli spasenje – slaviti Bogorodicu . . . . . . 105

V

Nastaviti put s pastirima i mudracima . . . . 109

Okrenuti se – pastiri se vraćaju kući . . . . . . . . . . . . . . 109 Drugim putem – mudraci se vraćaju kući . . . . . . . . . 112

VI

Nastaviti put s biblijskim likovima i svecima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115

Izložen nasilju – sveti Stjepan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115 Biti prijatelj Isusov – sveti Ivan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120 Tugu ću tvoju pretvoriti u veselje – blagdan »Nevina dječica« . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123 Čekati i prepoznati – Šimun i Ana . . . . . . . . . . . . . . . . 127 Umiješati se u svijet – sveti Silvestar . . . . . . . . . . . . . . 131 Izgubljeno povjerenje – Adam i Eva . . . . . . . . . . . . . . 135 Mašta i drevna mudrost – dvanaest noći od Božića do Bogojavljenja i Divlji lov . . . . . . . . . . . . 137

VII Nastaviti put s Marijom i Josipom . . . . . . . 143 Siromasi donose Boga – Marija i Josip donose Isusa u Hram . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143 Djeca pripadaju Bogu – Marija i Josip vrše propisane obrede . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146 Ugroženi i odbačeni – bijeg u Egipat . . . . . . . . . . . . . 148

172


Produbljivati ono poznato – svakodnevica u Nazaretu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152 Tražiti Isusa – hodočašće u Jeruzalem . . . . . . . . . . . . 155 Isusovu ljubav dijeliti siromasima – sveti Josip . . . . 159

VIII Obzor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 163 Biti ljubljeno dijete Božje – Isusovo krštenje . . . . . . 163 Kalendar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169

173



Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.