Page 1

Urednici

Cijena  190 kn   

Vrednote u Hrvatskoj i Europi - KORICE.indd 1-3

ISBN 978-953-11-0894-2

Josip Baloban Krunoslav Nikodem Siniša Zrinščak

Komparativna analiza

Iz perspektive izdavača ove knjige, valja naglasiti da je ova suradnja na tragu dijaloške otvorenosti, odnosno na tragu Drugoga vatikanskog sabora (1962. do 1965. godine) koji je u pastoralnoj praksi Crkve tražio ne samo priznanje i primjenu načela teologije, nego i otkrića neteoloških znanosti, prije svega psihologije i sociologije (Gaudium et spes, br. 62).

Vrednote u Hrvatskoj i u Europi

Specifičnost EVS-a za Hrvatsku očituje se, prije svega i nadasve, u interdisciplinarnoj suradnji znanstvenika Sveučilišta u Zagrebu. Već od 1998. godine do danas na EVS projektu s posebnom akribijom i znanstvenom odgovornošću sudjeluju teolozi i sociolozi, psiholozi, politolozi i metodičari, znanstvenici više sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, ali i šire. Upravo pluralna vrijednosna stvarnost poseban je izazov suradnji znanstvenika različitih disciplinarnih polazišta i vidova, ali i različitih svjetonazorskih uvjerenja.

Uredili

Knjiga koju predajemo hrvatskoj znanstvenoj i svekolikoj javnosti, zapravo je plod četvrtog vala European Values Study – 2008 istraživanja. Ona predstavlja nastojanje pozicioniranja Hrvatske na vrijednosnoj karti Europe među 47 istraživanih zemalja.

Uredili

Josip Baloban Krunoslav Nikodem Siniša Zrinščak

Vrednote u Hrvatskoj i u Europi Komparativna analiza

Kršćanska sadašnjost Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

6. 2. 2015. 14:06:10


O (ne)održivosti veza između povjerenja i demokracije

Povjerenje u institucije u Hrvatskoj Pitanje povjerenja u institucije, kao i prijepori i problemi u izgradnji civilnog društva i jedne šire »kulture povjerenja«, posebice su prisutni u društvima bivšeg komunističkog sustava, kakvo je i suvremeno hrvatsko društvo. Tomu je više razloga. Dominantni, iako često sadržajno ispražnjeni, tradicionalni obrasci života s izraženom usmjerenošću na osobne odnose i nepovjerenje izvan uskog kruga obitelji i poznanika, »zakašnjeli« procesi modernizacije i demokratizacije (Cifrić, 1995.; Rogić, 2000.), nedovoljna kontrola nad političkim elitama u provođenju vlasti i sl. mogu bitno utjecati na nisku razinu povjerenja u demokratske institucije (Rimac, 2000.:474). Naime, prijelaz bivših komunističkih sustava u demokratske, kao specifičan društveni proces visokog rizika, karakteriziraju »objektivne« i »subjektivne« socioekonomske teškoće i napetosti. Pod »objektivnim teškoćama« možemo navesti pad životnog standarda, ubrzano društveno raslojavanje s urušavanjem srednjega društvenog sloja, politička kontrola nad gospodarskim aktivnostima, širenje korupcije i organiziranih oblika kriminala. »Subjektivne teškoće« označavaju sučeljavanje visokih socijalnih očekivanja i često nezadovoljavajuće stvarnosti, što može utjecati na porast općeg nezadovoljstva, razočaranosti, društvene pasivnosti i anksioznosti (Štulhofer, 2000.:105). Pitanje povjerenja, kao dio sociokulturnih potencijala i socijalnog kapitala jednog društva, javlja se i kao dio širih procesa političke modernizacije. Naime, osnovno polazište za analizu važnosti socijalnog kapitala kroz »društveno umrežavanje i norme reciprociteta« jest pretpostavka o modernističkom rastvaranju tradicionalnih oblika zajednica (Putnam & Goss, 2002.:4–14). S tim u vezi postoji nekoliko važnih ograničenja političke modernizacije suvremenog hrvatskoga društva. Prvo je povezano s utjecajem komunističkog naslijeđa u smislu ekonomskih (egalitarizam, kolektivizam, plansko gospodarstvo), socijalnih (»etika nerada«), političkih (jednostranačje, državna kontrola, nefunkcionalni pravni sustav) i kulturnih (»prisilna sekularizacija«, tradicionalne vrijednosti, materijalizam) ograničenja. Drugo se odnosi na »krizu modernosti« u jednom širem, postmodernom i globalnom sociokulturnom kontekstu, a treće predstavlja diskrepanciju između razvoja demokracije i interesa političke elite na vlasti (Karajić, 2000.:226–227). U tom kontekstu usporedba rezultata EVS istraživanja za 1999. i 2008. godinu jasno pokazuje pad povjerenja prema svim ispitivanim institucijama i organizacijama u Hrvatskoj.

269

_knjiga_Vrednote u Hrvatskoj i Europi.indb 269

4. 2. 2015. 15:58:00


Krunoslav Nikodem  •  Gordan Črpić

Grafikon 1.  Povjerenje u institucije i organizacije u Hrvatskoj 1999. i 2008. godine (%)

U naznačenom razdoblju najviše je opalo povjerenje u međunarodne organizacije, kao što su NATO (-29 posto), EU (-20 posto) i UN (-17 posto) te u institucije kao što su vojska (-19 posto), policija (-17 posto) i pravosuđe (-16 posto). Ukoliko malo proširimo vremensko razdoblje usporedbe i uključimo rezultate dodatnih istraživanja,7 smjer opadanja povjerenja još je jasniji.

7 Osim istraživanja u sklopu EVS projekta u ovom pregledu koristimo se i rezultatima dvaju istraživanja koja, zbog toga što njihove rezultate iznosimo samo ovdje, nismo prethodno naveli. To su sljedeća istraživanja: »Vjera i moral u Hrvatskoj«, provedeno krajem 1997. godine na reprezentativnom uzorku od 1245 punoljetnih građana Hrvatske (korištena oznaka VIM 1997) – vidi (Baloban, S. i Rimac, I. (1998). Povjerenje u institucije u Hrvatskoj. Bogoslovska smotra, 68(4), 663–672, te »Praćenje siromaštva u Hrvatskoj«, provedeno 2004. godine na reprezentativnom uzorku od 1216 punoljetnih građana Hrvatske (oznaka SIR 2004).

270

_knjiga_Vrednote u Hrvatskoj i Europi.indb 270

4. 2. 2015. 15:58:00


O (ne)održivosti veza između povjerenja i demokracije

Tablica 1.  Povjerenje u institucije i organizacije u Hrvatskoj od 1997. do 2008. godine %

Sabor Vlada Pravosudni sustav Policija Vojska Crkva Odgojno-obrazovni sustav Zdravstveni sustav Sustav socijalnog osiguranja Mediji Tisak Sindikati Europska unija NATO UN Vlast i državna uprava

1997.

1999.

2004.

2008.

41,6 49,7 61,6 76,7 85,4 85,1 87,4 23,0 39,9 44,0 44,2 43,6 -

21,9 34,7 52,5 63,9 62,8 62,8 43,5 30,8 17,5 27,0 39,5 50,5 42,3 -

16,6 19,3 17,2 35,9 39,8 49,6 40,6 29,6 22,4 25,9 21,0 -

11,8 18,9 35,9 44,7 52,4 55,7 40,4 28,7 14,5 17,3 20,2 22,3 24,9 13,5

Izvori: VIM 1997.; SIR 2004.; EVS – 1999., 2008.

Od 1997. godine, kada procesom mirne reintegracije (koji završava 15. siječnja 1998. godine) Hrvatska stječe potpuni unutrašnji suverenitet, do 2008. godine kada počinje i dalje aktualna socioekonomska kriza vidljiv je značajan pad povjerenja, posebice u vojsku, policiju i pravosuđe (oko 40 posto) te u Crkvu i obrazovni sustav (oko 30 posto).8 Iako neki autori navode kako je proces opadanja povjerenja u institucije primjetan i u Europi (Davie, 2005.:74), što djelomice potvrđuju i ovdje analizirani rezultati, taj proces je u Hrvatskoj ipak znatno izraženiji. Moguće uzroke takvu stanju možemo naći u spajanju negativnog naslijeđa komunističkog sustava, raširenoj korupciji u svim područjima društvenog djelovanja i stalnom »reformiranju« sustava bez jasnih ciljeva i strategija.9 Korupcija je uglavnom generirana »odozgo«,

8

Prema istraživanju GfK za prosinac 2012. godine povjerenje Vladi RH iskazivalo je 14 posto građana, 12 posto građana vjeruje državnoj upravi, 33 posto građana vjeruje policiji, 40 posto ih vjeruje vojsci, 52 posto iskazuje povjerenje Crkvi, a 51 posto vjeruje školstvu. Šest mjeseci prije ulaska u Europsku uniju 22 posto građana iskazuje EU povjerenje. Osnovni podatci dostupni su na: http://www.gfk. com/gfkcroatia/htdocs/public_relations/press/press_articles/010809/index.hr.html.

9

U vrijeme dok ovo pišemo (siječanj 2014. godine) u tijeku su brojne reforme, primjerice zdravstvenog sustava, mirovinskog sustava i radnog zakonodavstva, sustava znanosti i obrazovanja itd. U Hrvatskoj od početka neovisnosti snažno prevladava naglasak na stalnim promjenama institucionalnog okvira koje postaju sve pogubnije za većinu građana. S tim u vezi Inglehart i Welzel upozoravaju da se »stvarni život drastično razlikuje od institucionalnih normi kada im se vrednote koje prevladavaju

271

_knjiga_Vrednote u Hrvatskoj i Europi.indb 271

4. 2. 2015. 15:58:00


Krunoslav Nikodem  •  Gordan Črpić

što potvrđuju brojne korupcijske afere u kojima su glavnu ulogu imali ne samo visoki dužnosnici državnih političkih, ekonomskih, obrazovnih i znanstvenih institucija nego i visoki dužnosnici ključnih institucija kao što su parlament, vlada i sudstvo. S druge strane, takvo koruptivno djelovanje »odozgo« uvjetovalo je širenje korupcije gdje se »nepošteno ponašanje prema njima često promatralo kao prihvatljivo i čak pohvalno s obzirom na njihovu nelegitimnu moć« (Rothstein, 2004.:13). Raširenost korupcije povezana je i s radikalno egalitarnom vrijednosnom orijentacijom koja se temelji na specifičnoj ideji pravednosti (»pravice«) i koju Josip Županov označava jednom od bitnih negativnosti naslijeđa bivšeg komunističkog sustava. Konkretno, tako shvaćena pravda, ili pravica, uključuje želju da »nitko ne smije živjeti bolje od mene«, neprijateljstvo prema svemu što je drukčije od ustaljenog načina života, te posebice stav da je tuđi uspjeh puno gori nego vlastiti neuspjeh.10 S druge strane, kognitivna perspektiva »ograničenog dobra« podrazumijeva stanje gdje su sva materijalna i nematerijalna dobra ograničena i ne mogu se povećati ljudskim naporom (radom). Takvo stanje karakterizira tradicionalnu zatvorenu seosku zajednicu. Fiksna količina dobara znači da samo potpuno egalitarna raspodjela zadovoljava zahtjev pravednosti. Iako je tradicionalnu seosku zajednicu već dugo teško pronaći, barem u čistom obliku, naznačena egalitarna orijentacija javlja se u socijalističkoj »ekonomiji oskudice«. Nestanak tradicionalnih seoskih zajednica ne znači nužno i nestanak naznačene vrijednosne orijentacije. Tako kroz procese modernizacije u socijalističkim sustavima dolazi do svojevrsne podvojenosti vrijednosnih orijentacija. Na socijalnoj razini pojedinac i dalje podupire egalitarnu vrijednosnu orijentaciju, no na individualnoj razini teži živjeti bolje od drugih. S obzirom da i ti drugi podržavaju egalitarizam, a time i negativan stav prema naznačenoj težnji, pojedinac neće pokušavati poboljšati svoj društveni položaj na institucionalno dopušten način (Županov, 2002.:16–26). Time se jasno stvara ne samo nepovjerenje prema institucijama nego i nepovjerenje

u društvu protive i čine ih nevažnima. To je jedan od najdubljih uvida pristupa političke kulture: ne možemo polaziti od pretpostavke da će demokracija postati djelotvorna samo zato što imamo ispravne ustavne odredbe« (Inglehart & Welzel, 2007.:163). 10 S tim je povezan i prevladavajući »osjećaj proceduralne nepravde« koji povećava vjerojatnost nepovjerenja prema državnim institucijama. To se posebice odnosilo na dio partijskog vrha, kao i na dio partijskih »apartčika«, koji su živjeli izrazito dobro i luksuzno, a istodobno su zahtijevali od građana da podnose životni standard daleko ispod prosjeka u zapadnim društvima (Miller & Listhaug, 1999:213). Gotovo četvrt stoljeća nakon komunizma u Hrvatskoj i dalje prevladava stanje gdje vrh političke elite uživa u često nevjerojatnom luksuzu i istodobno zahtijeva od sve siromašnijih građana da podnose teret reformi.

272

_knjiga_Vrednote u Hrvatskoj i Europi.indb 272

4. 2. 2015. 15:58:00


O (ne)održivosti veza između povjerenja i demokracije

prema drugim ljudima, što znatno smanjuje mogućnosti zajedničkog djelovanja u bilo kojem području. U nastavku pomoću korelacijske analize (bivarijatna analiza, Pearsonov koeficijent) analiziramo povjerenje u navedene institucije i organizacije u Hrvatskoj kroz šest navedenih modela. S obzirom na prva tri modela, odnosno s obzirom na odabrane indikatore pojedinih modela, rezultati (Tablica 2) pokazuju sljedeće: Unutar prvog modela (modernizacija) najviše je izražen indikator veličine mjesta stanovanja, znatno manje je izražen stupanj obrazovanja, dok je s obzirom na procjenu mjesečnih prihoda kućanstava dobivena tek jedna statistički značajna korelacija. Tablica 2.  Povjerenje u institucije u Hrvatskoj – korelacijska analiza s odabranim indikatorima mo­ dernizacije, individualizacije i religioznosti Indikatori modernizacije

Crkva Vojska Odgojnoobrazovni sustav Tisak Sindikati Policija Sabor Javne službe Sustav socijalnog osiguranja EU NATO UN Zdravstvo Pravosuđe Velika poduzeća Organizacije za zaštitu okoliša Političke stranke Vlast i državna uprava

Indikatori individualizacije

Indikatori religioznosti

Prihodi

Opravdanost razvoda

Samohrano majčinstvo

Poštivanje autoriteta

Važnost Boga

-.110** -.094** -.079**

-.128** -.081** -.006

-.304** -.067* -.122**

-.159** -.041 -.039

-.109** -.121** -.076**

.498** .140** .039

-.006 -.101** -.156** -.080** -.091** -.154**

-.031 -.076** -.127** -.061* -.074* -.138**

-.008 .031 -.079** -.041 -.040 -.067*

.001 -.053* -.066* -.132** -.026 -.088**

-.003 .007 -.014 -.039 .002 -.030

.025 .011 -.079** -.061* -.082** -.092**

-.018 .017 .064* .055* .066* .054*

-.013 -.015 .033 .039 .044 .028

-.008 .001 .048 .080** .068** .031

-.012 -.025 -.047 -.158** -.155** -.104**

.022 .071** .009 -.122** -.105** -.073**

.001 .014 .005 -.059* -.064* .033

.023 .031 -.004 -.101** -.077** -.022

-.002 .018 -.008 -.023 .016 .014

-.014 -.020 .006 -.091** -.078** -.012

-.067* -.009 -.012 .044 .022 .049

-.006 .016 -.005 .030 .042 .013

-.017 .015 .015 .073** .065* .037

.035

.008

.028

-.046

-.054*

-.015

.016

-.031

.012

.020

.031

-.093**

.052*

.022

.045

Veličina mjesta

Stupanj obrazovanja

-.174** -.126** -.159**

-.034 -.069**

-.048

-.120**

-.060*

-036 -.014

.062*

-.086**

-.007

-.072*

.012

Religioznost

.385** .098** .092**

Religijska praksa

.478** .110** .088**

Izvor: EVS – 2008. * p<0,05; ** p<0,01

273

_knjiga_Vrednote u Hrvatskoj i Europi.indb 273

4. 2. 2015. 15:58:01


Krunoslav Nikodem  •  Gordan Črpić

Ispitanici iz ruralnih područja skloniji su iskazivati povjerenje Crkvi, obrazovnom sustavu, zdravstvu, pravosuđu, policiji, socijalnom osiguranju, vojsci, vlasti, velikim poduzećima i sindikatima. Oni s nižim stupnjem obrazovanja skloniji su vjerovati socijalnom osiguranju, policiji, zdravstvu, Crkvi i pravosuđu, a oni s nižim mjesečnim primanjima skloniji su vjerovati Crkvi. Dobiveni rezultati jasno pokazuju da, osim indikatora veličine mjesta stanovanja, model modernizacije nema većeg utjecaja na povjerenje u institucije. Također, dobivene značajne korelacije, koje su izrazito niske, pokazuju suprotne odnose od pretpostavljenih u prvoj radnoj hipotezi. S obzirom na drugi model (individualizacija), dobivena je još slabija povezanost. Ispitanici koji smatraju da razvod ne može biti opravdan skloniji su iskazivati povjerenje Crkvi, parlamentu, odgojno-obrazovnom i zdravstvenom sustavu. Oni koji ne opravdavaju želju žene za samohranim majčinstvom skloniji su vjerovati Crkvi, a oni koji smatraju da bi veće poštivanje autoriteta u bližoj budućnosti bilo dobro, skloniji su iskazivati povjerenje Crkvi i vojsci. Dobiveni odnosi u skladu su s pretpostavljenima u drugoj radnoj hipotezi. Unutar trećeg modela (religioznost) vidljivo je da odabrani indikatori utječu samo na povjerenje u Crkvu i vojsku u pretpostavljenim odnosima. Ispitanici kojima je Bog važan u životu, smatraju se religioznima i redovito odlaze u crkvu na misu skloniji su iskazivati povjerenje Crkvi, odnosno oni kojima je Bog važan i koji redovito prakticiraju odlazak na misu skloniji su povjerenju vojsci. Sljedeća dva modela u analizi su model socijabilnosti i model zadovoljstva razvojem demokracije u Hrvatskoj i stavova o različitim političkim poretcima.

274

_knjiga_Vrednote u Hrvatskoj i Europi.indb 274

4. 2. 2015. 15:58:01


O (ne)održivosti veza između povjerenja i demokracije

Tablica 3.  Povjerenje u institucije u Hrvatskoj – korelacijska analiza s odabranim indikatorima soci­ jabilnosti, zadovoljstvom demokracijom i stavovima o političkim poretcima Indikatori socijabilnosti

Crkva Vojska Odgojnoobrazovni sustav Tisak Sindikati Policija Sabor Javne službe Sustav socijalnog osiguranja EU NATO UN Zdravstvo Pravosuđe Velika poduzeća Organizacije za zaštitu okoliša Političke stranke Vlast i državna uprava

Važnost prijatelja

Opće povjerenje

-.012 .000 .071**

-.053* -.022 .030

.014 .019 .013 .003 .014 .002

.041 .038 -.004 -.022 .002 -.017

-.008 -.019 -.024 -.007 .028 .004

Zadovoljstvo životom

.049 .046 .126** -.016 .000 .029 .053* .054* .009

Demokracija i politički poretci Važnost druženja

Zadovoljstvo demokracijom

Auto

.045 .045 .018

.157** .154** .130**

.046 .049 .031

.014 .013 -.012 .004 .012 -.005

.039 .030 .127** .184** .164** .162**

Tehno

Militar

Demo

-.002 .069** .084**

.086** .128** .079**

-.023 .032 .074**

.063* .062* .043 -.009 .009 .031

.011 -.011 -.018 -.037 -.030 -.022

.064* .071** .047 .059* .055* .055*

.011 .019 .043 .016 .060* .056*

-.050 -.049 -.030 .027 .053* .064*

.011 .018 .016 -.020 -.044 .021

-.017 -.026 -.008 .029 .073** .065*

.059* .065* .060* .056* .038 .002

-.028

.078**

.049 .026 .052* .013 .040 .007

.083** .094** .071** .080** .019 .063*

.012 .009 .054* .031 .014 .017

.161** .127** .103** .178** .161** .148**

.020

.076**

.035

.037

.038

-.002

.059*

.049

.022

.175**

.063*

-.048

.047

.011

-.021

.028

.074**

-.023

.191**

.033

-.035

.018

.044

.075**

.078**

Izvor: EVS – 2008. * p<0,05; ** p<0,01

Unutar četvrtog modela (socijabilnost) dobivena je tek jedna statistički značajna korelacija – između zadovoljstva vlastitim životom i povjerenja u odgojno-obrazovni sustav. Ispitanici koji ističu zadovoljstvo životom skloniji su povjerenju u odgojno-obrazovni sustav. U petom modelu ističe se jedan indikator – zadovoljstvo razvojem demokracije u Hrvatskoj, koje je pozitivno povezano s povjerenjem u većinu ispitivanih institucija i organizacija. Stavovi o različitim političkim poretcima uopće nisu povezani s povjerenjem u institucije, osim u slučaju pozitivnog stava spram militarizma, koji je povezan s iskazivanjem povjerenja vojsci. Ni u šestom modelu (političnost) nisu dobiveni rezultati koji bi pokazivali utjecaj na povjerenje u institucije. Dobiveno je tek nekoliko značajnih, no vrlo niskih, korelacija. Ispitanici koji ističu važnost politike u svojem životu skloniji su povjerenju 275

_knjiga_Vrednote u Hrvatskoj i Europi.indb 275

4. 2. 2015. 15:58:01


Krunoslav Nikodem  •  Gordan Črpić

političkim strankama i parlamentu. Oni koji sa svojim prijateljima ne raspravljaju o političkim temama, skloniji su povjerenju javnim službama i sustavu socijalnog osiguranja, a ispitanici koji iskazuju interes za politiku skloniji su povjerenju političkim strankama i NATO-u. Ispitanici koji često prate političke teme u medijima skloniji su povjerenju u EU. Tablica 4.  Povjerenje u institucije u Hrvatskoj – korelacijska analiza s odabranim indikatorima po­ litičnosti Indikatori političnosti Važnost politike

Rasprave o politici

Interes za politiku

Praćenje politike u medijima

-.014 .059* -.029 .006 -.012 .001 .102** -.029 .008 .070** .084** .068** -.022 .032 -.039 .019 .146** .070**

-.029 -.008 -.089** -.073** -.059* -.067** .035 -.108** -.106** .046 .082** .033 -.096** -.065* -.074** -.053* .052* .016

.025 .091** -.002 .039 -.029 -.017 .055* -.079** -.015 .095** .100** .067** -.026 -.038 -.008 -.009 .144** .063*

-.016 .074** -.009 .065* .009 .006 .099** -.033 -.007 .110** .087** .059* -.060* -.039 -.028 .018 .090** .024

Crkva Vojska Odgojno-obrazovni sustav Tisak Sindikati Policija Sabor Javne službe Sustav socijalnog osiguranja EU NATO UN Zdravstvo Pravosuđe Velika poduzeća Organizacije za zaštitu okoliša Političke stranke Vlast i državna uprava Izvor: EVS – 2008. * p<0,05; ** p<0,01

U nastavku povjerenje u sve navedene institucije i organizacije analiziramo faktorskom analizom te dobivene faktore dalje analiziramo s obzirom na navedenih šest prediktorskih sklopova. Faktorskom analizom pod komponentnim modelom uz varimax rotaciju i GK kriterij redukcije dimenzionalnosti, na instrumentu »povjerenje u institucije i organizacije« dobiveno je pet faktora. S obzirom na saturacije čestica, prvi faktor smo nazvali »javne službe«, drugi faktor smo nazvali »međunarodne organizacije«, a treći faktor smo nazvali »političke institucije«. Posljednja dva faktora smo, u nedostatku boljeg rješenja, nominalno ističući saturirane varijable nazvali: »tisak, sindikati, okoliš« i »Crkva i vojska«. 276

_knjiga_Vrednote u Hrvatskoj i Europi.indb 276

4. 2. 2015. 15:58:01


O (ne)održivosti veza između povjerenja i demokracije

Tablica 5.  M  atrica varimax faktora. Povjerenje u institucije Javne službe

Zdravstveni sustav Sustav socijalnog osiguranja Javne službe Pravosudni sustav Policija Odgojno-obrazovni sustav Velika poduzeća NATO EU UN Političke stranke Vlast i državna uprava Sabor Tisak Sindikati Organizacije za zaštitu okoliša Crkva Vojska

Međunarodne organizacije

Političke institucije

Tisak, sindikati, Crkva i vojska okoliš

.772 .737 .669 .662 .504 .497 .411 .874 .816 .806 .809 .714 .590 .781 .673 .476 .752 .655

Ekstrahirani faktori tumače 56,88 posto varijance Izvor: EVS – 2008.

Regresijska analiza dobivenih faktora i šest prediktorskih sklopova (modernizacija, individualizacija, religioznost, socijabilnost, zadovoljstvo demokracijom i stavovi o političkim poretcima i političnost) nije pokazala značajnije rezultate.11 Unutar prvog modela (modernizacija) dobiveni su statistički značajni rezultati s obzirom na »javne službe« i »Crkvu i vojsku«. Ispitanici iz manjih mjesta i s nižim stupnjem obrazovanja skloniji su povjerenju u »javne službe«,12 a oni iz manjih mjesta i iz kućanstava s nižim mjesečnim prihodima skloniji su povjerenju u »Crkvu i vojsku«13. U drugom modelu (individualizacija) dobiveni su značajni rezultati na dimenziji »Crkva i vojska«. Ispitanici koji smatraju da razvod ne može biti opravdan, da bi veće poštivanje autoriteta u budućnosti bilo dobro i koji ne odobravaju želju žene za samohranim majčinstvom skloniji su povjerenju »Crkvi i vojsci«14. S obzirom 11

Zbog brojnosti i nedostatka značajnijih rezultata ovdje smo izostavili tablične prikaze rezultata regresijske analize.

12 R=.177; R²=.031 13 R=.213; R²=.045 14 R=.279; R²=.078.

277

_knjiga_Vrednote u Hrvatskoj i Europi.indb 277

4. 2. 2015. 15:58:01


Krunoslav Nikodem  •  Gordan Črpić

na treći model (religioznost), dobiveni rezultati pokazuju tek da su ispitanici kojima je Bog važan u životu i koji odlaze tjedno u crkvu na misu skloniji povjerenju u »Crkvu i vojsku«.15 Unutar četvrtog modela (socijabilnost) nema statistički značajnih rezultata, a peti model karakterizira povezanost zadovoljstva razvojem demokracije s većinom dobivenih dimenzija povjerenja, osim s dimenzijom »tisak, sindikati, okoliš«. Ispitanici koji iskazuju zadovoljstvo razvojem demokracije u Hrvatskoj skloniji su i iskazati povjerenje »javnim službama«,16 »međunarodnim organizacijama«,17 »političkim institucijama«,18 te »Crkvi i vojsci«19. Dobiveni rezultati unutar posljednjeg, šestog, modela (političnost) pokazuju da su ispitanici koji često raspravljaju o političkim temama sa svojim prijateljima skloniji iskazati povjerenje »javnim službama«20 i »tisku, sindikatima i organizacijama za zaštitu okoliša«21. »Međunarodnim organizacijama« skloniji su iskazati povjerenje ispitanici koji redovito u medijima prate politička zbivanja i oni koji iskazuju interes za politiku,22 a »političkim institucijama« su skloniji iskazati povjerenje ispitanici kojima je politika važna u životu i koji iskazuju interes za politiku 23. Dobiveni rezultati pokazuju da šest odabranih modela analize nemaju značajnu povezanost s povjerenjem u institucije u Hrvatskoj. 24 U tom smislu možemo

15 R=.419; R²=.176. 16 R=.174; R²=.030. 17 R=.127; R²=.016. 18 R=.196; R²=.038. 19 R=.201; R²=.040. 20 R=.144; R²=.021. 21 R=.116; R²=.014. 22 R=.125; R²=.016. 23 R=.161; R²=.026. S obzirom na dimenziju »Crkva i vojska« unutar tog modela nisu dobiveni statistički značajni rezultati. 24 U tom smislu u dodatnim analizama uključili smo i druge varijable i modele, no također bez značajnijih rezultata. Analiza s obzirom na dobnu strukturu, uz pretpostavku da će ispitanici starije životne dobi biti skloniji povjerenju u institucije, nije pokazala značajne rezultate. Nadalje, analiza s obzirom na spolnu strukturu, uz pretpostavku da će žene biti sklonije povjerenju u institucije, pokazala je tek da su žene sklonije povjerenju u Crkvu, a muškarci povjerenju u NATO. Analiza s obzirom na političke orijentacije ispitanika, uz pretpostavku da će politički desno orijentirani ispitanici biti skloniji povjerenju u institucije, pokazala je pretpostavljeni odnos kod Crkve, vojske, parlamenta te vlasti i državne uprave. Također, analizirali smo i povjerenje u institucije s obzirom na »model moralnosti«. Naime, krajem sedamdesetih godina 20. stoljeća Sissela Bok objavljuje knjigu u kojoj analizira posljedice laganja na opće povjerenje (vidi: Bok, S. (1979.). Lying; Moral Choice in Public and Private Life. New York: Vintage Books), što nas je potaknulo na konstrukciju »modela moralnosti« koji se sastoji od sljedećih pet indikatora: (Ne)opravdanost – zahtjeva za državnom naknadom na koju nemate pravo; utaje poreza, ako postoji mogućnost; laganja za svoje interese; primanja mita na radnom mjestu i plaćanja na ruke da bi se izbjegao porez. Ni unutar tog modela nisu dobiveni

278

_knjiga_Vrednote u Hrvatskoj i Europi.indb 278

4. 2. 2015. 15:58:01


O (ne)održivosti veza između povjerenja i demokracije

istaknuti tek dva indikatora – veličinu mjesta stanovanja i zadovoljstvo razvojem demokracije u Hrvatskoj. Ispitanici koji žive u ruralnim područjima i oni koji ističu zadovoljstvo razvojem demokracije u Hrvatskoj skloniji su povjerenju u većinu navedenih institucija i organizacija. Rezultati nadalje pokazuju da nema povezanosti između općeg povjerenja u ljude i povjerenja u institucije, što je u skladu s nekim drugim istraživanjima (Uslaner, 2002.; Rothstein, 2004.:22). Također, zanimljivo je da religioznost, izuzev Crkve i vojske, nije značajno povezana s povjerenjem u institucije. Na kraju ovog dijela rada ostaje pitanje za čiji odgovor nemamo jasnu empirijsku potvrdu, a to je kako obrazložiti proces opadanja i nisku razinu povjerenja u institucije i organizacije u Hrvatskoj? Možda je jedan od mogućih odgovora naizgled paradoksalna istodobnost niskog povjerenja i visokih očekivanja spram državnih i drugih institucija? Naime, više je autora analizirajući suvremeno hrvatsko društvo upozorilo na navedenu karakteristiku »traženja oslonca u državi«.25 Tako primjerice Gojko Bežovan navodi kako se u Hrvatskoj nakon totalitarizma, koji je negirao privatno vlasništvo, slobodu udruživanja i politički pluralizam, razvio jedan specifičan sustav vrijednosti gdje građani očekuju da država bude odgovorna za njihove probleme (Bežovan, 2004.:69). Jesu li izrazito visoka očekivanja građana spram državnih institucija, koje uglavnom karakterizira nekompetentnost, neefikasnost, korupcija, nepotizam

značajniji rezultati. Na kraju, analizirali smo povjerenje u institucije i organizacije u Hrvatskoj i s obzirom na mišljenje o političkom sustavu u »vrijeme komunističkog režima«, uz pretpostavku da će ispitanici koji smatraju da je politički sustav za vrijeme socijalizma bio loš biti skloniji povjerenju u institucije. Dobiveni rezultati to potvrđuju samo u pitanju povjerenja u Crkvu. 25 Da takva i slična razmišljanja nisu tek teorijske konstrukcije, pokazuju i rezultati istraživanja »Praćenje siromaštva u Hrvatskoj« iz 2004. godine, gdje smo upravo pitali ispitanike koje bi od navedenih problema trebala rješavati pojedina razina vlasti (državna, županijska, lokalna) ili, grupno ili pojedinačno, oni sami. Rezultati pokazuju da je za većinu navedenih problema većina ispitanika odabrala upravo državnu vlast, posebice kod zdravstvene zaštite (83,6 posto), rješavanja problema korupcije i kriminala (82,9 posto), organizacije školstva (70,8 posto), brige o natalitetu (69,8 posto), rješavanja problema nezaposlenosti (68,7 posto) itd. S druge strane, nužan je oprez u takvim tvrdnjama zbog mogućnosti »zamke stereotipa«. Naime, neki autori u analizi razlika socijalne države na zapadu i istoku Europe ističu dominaciju stereotipa tzv. Homo Sovieticusa, kojeg karakterizira »naučena bespomoćnost« i »primitivni egalitarizam«. Tako, primjerice, Zsuzsa Ferge navodi kako je svakodnevni život građana u komunizmu bio označen upravo suprotnim od »naučene bespomoćnosti«, a to je izrazita inventivnost i snalažljivost u uvjetima vrlo ograničenih mogućnosti i dobara (Ferge, 2008.:145). Pritom ipak ne ističe da je ta »snalažljivost« bila uglavnom usmjerena »protiv sustava« i izvan institucionalnog okvira te bismo mogli govoriti o »naučenoj snalažljivosti« koja je istodobno prisutna uz »naučenu bespomoćnost«.

279

_knjiga_Vrednote u Hrvatskoj i Europi.indb 279

4. 2. 2015. 15:58:01


Krunoslav Nikodem  •  Gordan Črpić

i zalaganje za partikularne stranačke a ne za opće interese, jedan od osnovnih uzroka niske razine povjerenja, kako u institucije tako i u ljude, te raširenosti korupcije i pesimizma u Hrvatskoj? »U civiliziranom društvu institucije zakona i reda imaju jednu određenu važnu zadaću: otkriti i kazniti ‘izdajice’, odnosno one koji krše ugovore, kradu, ubijaju, i čine druge nekooperativne stvari i kojima se zbog toga ne treba vjerovati. Dakle, ako netko smatra da određene institucije čine ono što bi i trebale činiti i to na pošten i efikasan način, tada postoji razlog vjerovati da će se ljudi suzdržavati od izdajničkog djelovanja i tada također postoji razlog za raširenost stava da se ‘većini ljudi može vjerovati’« (Uslaner & Badescu, 2004.:35). U Hrvatskoj je ta jednostavna i logična postavka o elementarnom ustroju i funkcioniranju društva označena gotovo svakodnevno upotrebljavanom ciničnom rečenicom: »Neka institucije rade svoj posao«. Opadanje povjerenja, kao i izrazito niska razina povjerenja u važne institucije za demokratski politički poredak u Hrvatskoj posebice je naglašena u usporedbi s drugim europskim zemljama.

Povjerenje u neke va žnije institucije u Hrvatskoj i u Europi U ovom dijelu rada uspoređujemo razinu povjerenja u sljedeće institucije: parlament, pravosuđe, vojsku, tisak, Crkvu, sindikate i obrazovni sustav, u sedamnaest navedenih europskih zemalja, te analiziramo to povjerenje kroz šest odabranih modela. Veći dio odabranih zemalja odnosi se na zemlje bivšeg komunizma i sjeverne europske zemlje. Upravo su te zemlje po mnogočemu izrazito različite, uz nekoliko važnih sličnosti. Naime, rezultati većine međunarodnih empirijskih istraživanja pokazuju da sjeverne europske zemlje karakterizira visoka razina društvenog povjerenja, visoko povjerenje u javne autoritete i institucije te niska razina korupcije. S druge strane, većinu zemalja bivšeg komunizma karakterizira upravo suprotno – niska razina društvenog povjerenja i povjerenja u institucije te izrazita raširenost korupcije. No, i jedne i druge zemlje imale su, a neke još uvijek imaju, velike državne sustave koji pružaju široke socijalne usluge i intenzivnu interakciju institucija vlasti i građana (Rothstein, 2004.:13). I jedne i druge zemlje razvijale su, a neke još uvijek razvijaju socijalnu državu, no u tom razvoju bivše komunističke zemlje bile su označene uglavnom represivnim »državnim aparatom«, političkom i ekonomskom nesigurnošću i konkurencijom za ograničena materijalna dobra (Iglič, 2003.:10). Osim toga, pitanje povjerenja u institucije, pose280

_knjiga_Vrednote u Hrvatskoj i Europi.indb 280

4. 2. 2015. 15:58:01


O (ne)održivosti veza između povjerenja i demokracije

bice političke institucije, povezano je s tradicijom demokratske i političke kulture, odnosno s »dužinom postojanja demokratskih institucija« (McAllister, 1999.:201), koja je u bivšim komunističkim zemljama uglavnom kratka. Opet s druge strane, autori vezani uz temu postmodernizacijskih procesa ističu kako je jedna od bitnih karakteristika postmoderne faze razvoja društva opadanje poštivanja autoriteta u javnosti, što vodi smanjivanju povjerenja u institucije. No tim procesima nisu zahvaćene sve institucije, smanjivanje povjerenja odnosi se prije svega na institucije vezane uz autoritet i strogu hijerarhiju, primjerice na vojsku, policiju, Crkvu, državne institucije (Inglehart, 1999.:242).26 Ukratko, to bi značilo da su u izgradnji i održanju društvenog i institucionalnog povjerenja bivše komunističke zemlje u znatno težoj poziciji od sjevernih europskih zemalja.27 Usporedba razine povjerenja u odabrane institucije u navedenim zemljama i Hrvatskoj pokazuje kako je povjerenje u parlament i pravosudni sustav 2008. godine bilo najniže upravo u Hrvatskoj. Nadalje, povjerenje u tisak i sindikate iste godine bilo je niže još jedino u Srbiji. Ni u ostale institucije i organizacije uključene u ovu usporedbu u Hrvatskoj 2008. godine nema izraženog visokog povjerenja. Upravo suprotno, povjerenje u obrazovni sustav i vojsku među nižima je od svih promatranih zemalja, a jedino je povjerenje u Crkvu komparativno nešto više izraženo.

26 S tim u vezi Inglehart i Welzel, između ostalog, navode da »uloga religije u fazi industrijalizacije doista postaje manje važna i čak se u postindustrijskim društvima sposobnost etabliranih vjerskih autoriteta da naređuju masama brzo osipa. Ali, duhovna pitanja, široko određena, ne nestaju – ona postaju još prisutnija. I tako, premda potpora starim hijerarhijskim Crkvama u postindustrijskim društvima slabi, duhovni se život preobražava u oblike koji postaju sve više spojivi sa samoaktualizacijom pojedinaca« (Inglehart & Welzel, 2007.:37). 27 Prema podatcima Eurobarometra za proljeće 2013. godine na pitanje »Kako biste ocijenili trenutnu ekonomsku situaciju u vašoj zemlji?« u Hrvatskoj 97 posto građana istu ocjenjuje lošom, a tek 3 posto dobrom, a u Sloveniji 96 posto građana ekonomsku situaciju svoje zemlje ocjenjuje lošom, a 4 posto dobrom. S druge strane, u Švedskoj 80 posto građana ekonomsku situaciju kod njih ocjenjuje dobrom, a 19 posto lošom.

281

_knjiga_Vrednote u Hrvatskoj i Europi.indb 281

4. 2. 2015. 15:58:02


Sadržaj 5 Predgovor Gordan Črpić  •  Siniša Zrinščak

13 Religija, društvo, politika: komparativna perspektiva Josip Baloban  •  Ivan Štengl  •  Danijel Crnić

43 Određeni aspekti crkvenosti u Hrvatskoj u komparaciji s nekoliko europskih zemalja

Josip Baloban  •  Krunoslav Nikodem  •  Danijel Crnić

93 Analiza stavova o braku i obitelji u Hrvatskoj i u Europi Josip Šimunović  •  Veronika Reljac

127 Bitne vrednote za uspješan brak. Teološki pristup Krunoslav Nikodem  •  Ivan Štengl

157 Stavovi o djeci i promijenjene uloge žena i muškaraca u srednjoj i istočnoj Europi

Veronika Reljac  •  Josip Šimunović

189 Odnos roditelja i djece: teološka perspektiva Tanja Vučković Juroš  •  Ivana Dobrotić  •  Siniša Zrinščak

217 Socijalna distanca i društveno okruženje Krunoslav Nikodem  •  Gordan Črpić

259 O (ne)održivosti veza između povjerenja i demokracije Ivan Rimac

309 Komparativni pregled odgovora u anketi Europska studija vrednota 1999. i 2008.

475 Životopisi autora 481

_knjiga_Vrednote u Hrvatskoj i Europi.indb 481

4. 2. 2015. 15:59:10


Urednici

Cijena  190 kn   

Vrednote u Hrvatskoj i Europi - KORICE.indd 1-3

ISBN 978-953-11-0894-2

Josip Baloban Krunoslav Nikodem Siniša Zrinščak

Komparativna analiza

Iz perspektive izdavača ove knjige, valja naglasiti da je ova suradnja na tragu dijaloške otvorenosti, odnosno na tragu Drugoga vatikanskog sabora (1962. do 1965. godine) koji je u pastoralnoj praksi Crkve tražio ne samo priznanje i primjenu načela teologije, nego i otkrića neteoloških znanosti, prije svega psihologije i sociologije (Gaudium et spes, br. 62).

Vrednote u Hrvatskoj i u Europi

Specifičnost EVS-a za Hrvatsku očituje se, prije svega i nadasve, u interdisciplinarnoj suradnji znanstvenika Sveučilišta u Zagrebu. Već od 1998. godine do danas na EVS projektu s posebnom akribijom i znanstvenom odgovornošću sudjeluju teolozi i sociolozi, psiholozi, politolozi i metodičari, znanstvenici više sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, ali i šire. Upravo pluralna vrijednosna stvarnost poseban je izazov suradnji znanstvenika različitih disciplinarnih polazišta i vidova, ali i različitih svjetonazorskih uvjerenja.

Uredili

Knjiga koju predajemo hrvatskoj znanstvenoj i svekolikoj javnosti, zapravo je plod četvrtog vala European Values Study – 2008 istraživanja. Ona predstavlja nastojanje pozicioniranja Hrvatske na vrijednosnoj karti Europe među 47 istraživanih zemalja.

Uredili

Josip Baloban Krunoslav Nikodem Siniša Zrinščak

Vrednote u Hrvatskoj i u Europi Komparativna analiza

Kršćanska sadašnjost Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

6. 2. 2015. 14:06:10

Profile for Kršćanska sadašnjost d.o.o.

Vrednote u Hrvatskoj i Europi  

Knjiga je plod četvrtoga vala European Values Study – 2008 istraživanja i predstavlja nastojanje pozicioniranja Hrvatske na vrijednosnoj kar...

Vrednote u Hrvatskoj i Europi  

Knjiga je plod četvrtoga vala European Values Study – 2008 istraživanja i predstavlja nastojanje pozicioniranja Hrvatske na vrijednosnoj kar...

Profile for kshr