Broj15

°

ć

ć

ć

Č ć

ć ć

ć

ć

ć

Č

Dragi naši, nekima je bila više, nekima manje uspješna, ali . na Marulićevom je trgu zaslužila epitet slavljeničke godine. Tim smo povodom „specijalizirali” ovo petnaesto izdanje našeg časopisa, posvetivši ga hvalevrijednim geografskim jubilejima – . obljetnici osnutka Hrvatskog geografskog društva, . godini rada Geografskog odsjeka na PMF-u zagrebačkog Sveučilišta, ali i . godini od osnutka našeg Kluba studenata, koji ne slavi „okruglu” brojku, no pristaje mu ta godišnjica zrelosti i punoljetnosti.

Toliko simbolična koliko i prikladna trenutnim razinama rada.

Kroz živopisna prisjećanja aktera, izblijedjele fotogra je, arhivske zapise, ali i neke aktualizirane teme, na slijedećim je stranicama odana počast kontinuitetu rada triju potpornih stupova geografske znanosti u Hrvatskoj. I premda ta sintagma zvuči patetično, realno je i činjenično da se zaista radi o temeljima bez kojih, ionako sporna i osporavana, budućnost geogra je ne bi bila ni približno perspektivna.

Hrvatsko geografsko društvo strukovna je udruga koja već više od stoljeća okuplja hrvatske geografe i uloga joj je služiti a rmaciji naše znanosti na svim poljima, upravo kao krovna geografska institucija. Izvorište su joj obrazovne institucije sa zadaćom da educiraju ljudske kadrove i šire bazu stručnjaka koji će promicati geografsku riječ, a uz Odjel za geogra ju na zadarskom Sveučilištu, upravo Geografski odsjek zagrebačkog PMF-a prednjači na tom planu. I konačno, kao snažan katalizator aktivnosti među mladim geogra ma, pojavio se Klub studenata koji – bez lažne skromnosti – posljednjih godina izrasta u ozbiljnu studentsku udrugu, posve kadru organizacijski služiti i kao poticaj budućim stručnjacima, ali i kao primjer promocije geografske znanosti.

Ne čine li u konačnici te tri komponente sasvim logičnu cjelinu? Geogra ja na Marulićevom trgu možda nema komfor prostor(ij)a, ali ima ono što svemu daje smisao. Ima ljude! Geogra su ti koji mogu činiti potencijalno stabilnu i produktivnu strukturu svoje znanosti, građenu od udruženih studenata željnih novih iskustava, koji edukacijom na pripadajućem fakultetu postaju spremni ploviti akademskim vodama i u konačnici braniti čast strukovne udruge kojoj pripadaju. Tako lijepo zvuči, što ne znači da jednako protočno djeluje i u praksi, ali … Više je od dojma da suradnja kreće nabolje, a svaki pomak vrijedi (do)čekati, jer za ono što vrijedi i traje nikad nije kasno. Jubileji koje slavimo to zorno potvrđuju …

Dameo Rami Kova i , glavni urednik

Pi e: Klara Somek U razvijenim zemljama Europe, u . stoljeću, obilje geografskih radova istesalo je geogra ju u značajnu samostalnu, suvremenu znanstvenu disciplinu, što je imalo odraza i na hrvatske krajeve, pogotovo u drugoj polovici tog stoljeća. Pod vodstvom akademika Petra Matkovića, . godine u Zagrebu pri Mudroslovnom fakultetu osnovana je Katedra za geogra ju u kojoj se počeo školovati hrvatski profesorski kadar za unapređivanje nastave geogra je. Institucionaliziranje geogra je bio je logočan slijed utjecaja iz Europe, ali i zapažene istraživačke i nakladničke geografske djelatnosti i u samoj Hrvatskoj. Počeci djelovanja katedre bili su razmjerno skromni, jer se djelovalo s malo djelatnika i studenata u prostorno nepogodnim uvjetima. Ipak, uskoro se geografska istraživanja objavljuju u sve većem broju, prati se razvoj geogra je, a snažno se djeluje i u školama. Također, stručnjaci surađuju sa znanstvenicima srodnih struka.

U zadnjim desetljećima . stoljeća pojedini istomišljenici strukovno se udružuju u stručne organizacije radi razvoja znanosti, pa je tako . godine osnovano i Hrvatsko geografsko društvo, što je bio izuzetno važan korak u daljnjem razvoju hrvatske geogra je.

Hrvatsko geografsko društvo osnovano je kao društvena organizacija koja okuplja stručne i znanstvene djelatnike, ali i zaljubljenike u geogra ju. Osnovano je pod vodstvom dr.

Alfonza Heinza i Hinka Hranilovića s ciljem da se „…radu oko zemljopisa naše domovine osnuje središte, oko kojeg će se skupljati prijatelji zemljopisa…”. Godine . udružuju se s već a rmiranim Hrvatskim naravoslovnim društvom u zasebnu sekciju koja je prvenstveno provodila prirodno-geografska istraživanja. Početkom .stoljeća geogra su doista aktivni, što se vidi iz niza objavljenih članaka u Glasniku Hrvatskog naravoslovnog društva te

iz niza objavljenih knjiga i publikacija o hrvatskom geografskom prostoru iz pera domaćih autora.

Nakon prvog svjetskog rata, geografsko djelovanje u sklopu Hrvatskog naravoslovnog društva je zamrlo, jer u Glasniku gotovo i nema geografskih članaka. Suradnja je prestala, ali to nije spriječilo dr. Artura Gavazzia u obnovi Hrvatskog geografskog društva i osnivanju Hrvatskog geografskog glasnika, čiji prvi broj izlazi . godine. Mnoge rasprave u glasniku pisane su hrvatskim, ali i stranim jezicima radi postizanja većeg publiciteta, ali i surađivanje geografa iz različitih država. Ipak, aktivnost Društva nije bila kontinuirana te se ono rasformiralo, a ponovno je osnovano tek nakon Drugog svjetskog rata. Tada je zbog porasta broja geografa, a i razvoja geogra je

u Hrvatskoj, bilo nužno ponovno okupiti društvo. To je i učinio akademik Josip Roglić, doduše s novim pravilima. „Geogra ja je konsturni element opće kulture, a geografsko znanje je neophodno u praktičnom životu”, izjavio je Roglić prigodom ponovnog osnivanja HGD-a, . travnja .

Kao ciljevi Društva nalgašeni su prihvaćanje, obrazovanje i kulturno uzdizanje mladih stručnjaka, približavanje geogra je puku, razvijanje znanosti i dr. S tom je svrhom Hrvatsko geografsko društvo pokrenulo niz aktivnosti, od Geografskog ponedjeljka, održavanja edukativnih seminara s ciljem stručnog obrazovanja nastavnika, stručnih terena, kongresa …

Također je ponovno pokrenut prijeratni Hrvatski geografski glasnik pod novim imenom - Geografski glasnik.

Osim Geografskog glasnika. od . Hrvatsko geografsko društvo izdaje i časopis Geografski horizont. U suradnji s Ministarstvom prosvjete i sporta, Hrvatsko geografsko društvo organizira i godišnje susrete i natjecanja iz geogra je učenika osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske. Sve te navedene aktivnosti djeluju i danas.

Novi zamah svom djelovanju HGD doživljava . godine, kada je u Zagrebu organiziran geografski kongres pod nazivom „Geogra ja u funkciji razvoja Hrvatske”. Jedan od osnov-

nih zaključaka Kongresa bio je da se hrvatski geogra u najvećoj mogućoj mjeri moraju uključiti u razvoj cijele, netom osamostaljene države, s posebnim naglaskom na gospodarski i demografski aspekt.

Tradicija je nastavljena i aktualne . skupom čija je tema bila „Položaj i uloga geograje u suvremenom društvu”. Zaključci su da se geogra i dalje tebaju boriti za svoj status u društvu, kako bi se njihova stručna mišljenja više uvažavala, jer su dugom tradicijom istraživačkog i pedagoškog djelovanja dokazano dali velik doprinos boljem poznavanjem Hrvatske, kao i razvoju znanosti općenito.

Također i da je, kako je istaknuo akademik Dragutin Feletar, krajnje vrijeme da se geogra ja i institucionlano jača, bilo osnivavnjem novih sveučilišnih geografskih katedri ili pak barem jednog geografskog istraživačkog instituta.

Č

Č

Ć ć Izvje tava: Marin Mi unovi

Godine . sveučilišni profesori, biolog dr.

Alfons Heinz te geograf dr. Hinko Hranilović s još nekoliko geografa, po uzoru na tadašnji trend osnivanja strukovnih udruga diljem Europe, osnovali su u Zagrebu Geografsko društvo - najstarije u ovom dijelu Europe. Tako smo godine . proslavili . godišnjicu osnivanja Hrvatskog geografskog društva, a kako su događanja u Društvu bila izrazito dinamična kroz navedeno razdoblje, ujedno i . godišnjicu njegova kontinuiranog djelovanja.

Svečana proslava održana je . studenog . godine u kongresnoj dvorani hotela Antunović u Zagrebu. Znanstveno-stručni skup bio je organiziran od strane Hrvatskog geografskog društva te Geografskog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, te je bio dobro posjećen s preko prijavljenih sudionika uz desetak gostiju. Program je započeo u ranim jutarnjim satima registracijom sudionika, a svečano otvaranje skupa započelo je izvedbom državne himne u izvedbi Pjevačkog zbora Kluba studenata geogra je Geodeamus. Predsjednik HGD-a, Danijel Orešić, pozdravio je nazočne sudionike, pokrovitelje i goste, a isto su učinili i sami pokrovitelji, gosti, akademik Dragutin Feletar u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, prof. Andrija Bognar u ime Mađarske akademije znanosti i umjetnosti…

- Čestitke geogra , možemo biti ponosni na ovu veliku obljetnicu. HGD svojom aktivnošću i dugovječnošću može biti primjer svim struč-

nim udrugama na našem fakultetu, ali i šire – poručila je dekanica PMF-a, Aleksandra Čižmešija.

Poslije pića dobrodošlice započela su izlaganja geografskih društava susjednih država Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Slovenije.

Na kraju izlaganja raspravljeno je i zaključeno kako u svim državama geogra ja ima prilično malu ulogu te ju raznim projektima pokušavaju izdignuti na višu razinu.

- Geografsko znanje i vještine važne su za svakodnevni život te doprinose životu građana prvenstveno na području geografskih informacijskih sustava, prostornog i urbanističkog planiranja te turizma, pa upravo na tome temelje plan za daljnji razvoj geogra je - istaknuo je prof.dr.sc. Stanko Pelc iz Slovenije.

Kao predah od predavanja, za sve sudionike skupa organiziran je svečani domjenak, začinjen nezaobilaznom „čašicom razgovora”.

- Program je odlično koncipiran, predavanja su idealnog trajanja, niti preduga niti prekratka. Posebno mi se dopada rasprava nakon svake sekcije, kao prilika da svi sudjelujemo te, ukoliko nas nešto zanima, postavimo pitanja predavačima – prokomentirala je studentica Sara Ćetković, dodavši da je osobito ponosna na suradnju organizatora i studenata prilikom održavanja skupa.

Slično mišljenje dijeli i član organizacijskog odbora, docent Ivan Čanjevac.

- Zadovoljan sam organizacijom skupa koji je opravdao svoju, prije svega svečarsku ulogu, odnosno obilježavanje velike godišnjice naše strukovne udruge. Veliko hvala studentima na podršci organizacijskom dijelu skupa – rekao je Čanjevac.

Popodnevna predavanja nastavljena su raspravama o položaju geogra je u Hrvatskoj, uz posebno zanimljivo izlaganje prof. Curića o lutanju geogra je u znanstvenim klasi kacijama kroz povijest, a zatim je predstavljen je rad Hrvatskog geografskog društva u Zadru, prikazani su pozitivni primjeri rada Geografskog odsjeka PMF-a: neki projekti, istraživanja, stručni i znanstveni radovi… Rasprave su uključivale razmjene pozitivnih primjera, savjete za buduća istraživanja, a bilo je govora i o izvedbi studija na Geografskom odsjeku te primjeni znanja. Mogle su se pritom vidjeti i čuti zanimljive i žustre rasprave, u kojima su sudjelovali i studenti, pa je poneka vođena čak i s povišenim decibelima …

Skup je završio sesijom o položaju geogra je u obrazovnom sustavu RH, predavanjem doc. dr.sc. Ružice Vuk, a dr.sc. Ivan Šulc izložio je odličan primjer o uključivanju novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u nastavu geogra je u nekim hrvatskim školama. Posljednje, posebno i vrlo emotivno izlaganje, imao je Dejan Nemčić s temom „Afrika-možemo zajedno” na kojem je izložio svoj životni projekt koji uključuje i povezuje brojne škole diljem cijelog svijeta.

Pi e: Filip Lasan Tema znanstveno-stručnog skupa „Položaj i uloga geogra je u suvremenom društvu” potaknuta je činjenicom da je geogra ja, iako jedna od najranije razvijenih znanosti u Hrvatskoj (čemu svjedoče i proslavljene godišnjice), danas nedovoljno prepoznata pa čak i marginalizirana u hrvatskom društvu i znanosti. Toga su se u svojim izlaganjima dotaknuli brojni predavači, a ponajviše prof. Željka Šiljković te profesori Zoran Curić i Stjepan Šterc, nakon čijih se predavanja pokrenula konstruktivna rasprava u koju su se uključili i studenti Geografskog odsjeka. Evo nekih od zaključaka …

Poznato nam je da je nakon brojnih promjena u posljednjih dvadesetak godina (u prosjeku svake četiri godine), danas geogra ja formalno pozicionirana unutar Interdisciplinarnih područja zajedno sa rodnim studijima, integrativnom bioetikom i ostalim manje poznatim znanostima. U navedenim odlukama i promjenama geogra uglavnom nisu sudjelovali ili njihove primjedbe najčešće nisu uzete u obzir kod konačnih rješenja.

Jedan od zaključaka ovoga skupa, a možemo reći i generalni stav svih geografa u RH, je nezadovoljstvo trenutnim položajem i odnosom prema geogra ji u sustavu znanosti.

Spomenuto pozicioniranje geogra je unutar Interdisciplinarnih područja samo po sebi možda i ne bi bilo sporno da nije uzrokovalo po mnogima najveći problem s kojim se geogra danas susreću, a to je otežano zapošljavanje.

Naime, gotovo je nemoguće pronaći oglas za posao u kojemu se traži kadar iz interdisciplinarnog područja u kojemu se danas nalazi

geogra ja. Shodno tome, primjerice u izradi Prostornih planova danas dominantno sudjeluju arhitekti i građevinari, iako su geogra u određenom dijelu čak i kompetentniji, te bi zasigurno trebali biti uključeni u izradu. Zbog takvog institucionalnog okvira najviše je otežano zapošljavanje u javnom sektoru, dok u privatnom sektoru (konzultantske tvrtke) trendovi pokazuju kako geogra na sreću postaju sve traženiji stručnjaci.

Osim na tržištu rada, došlo je do poteškoća i u nanciranju znanstvenih projekata iz geogra je te smanjenog nanciranja geografskih studijskih programa.

Budući da se sa geogra jom svaki dan susrećemo te su gotovo sve aktivnosti prostorno (geografski) određene, profesorica Šiljković zaključila je kako se nijedna bitna odluka unutar lokalne zajednice ne bi smjela donositi bez geografa. Dodala je i kako danas geogra ja proživljava svojevrsnu krizu identiteta, te se u javnosti sve više percipira samo kao školski predmet, a manje kao znanost. Situacija nije ništa bolja ni u susjednim nam državama, o čemu su svjedočili profesori iz Slovenije, BiH, Srbije i Crne Gore u svojim izlaganjima.

Upravo se zato postavlja pitanje na koji način poboljšati ulogu i položaj geogra je u suvremenom društvu. Dr. Stjepan Šterc smatra kako bi se geogra trebali primarno osloniti na sebi svojstvene metode kao što su modeli, projekcije i GIS, budući da ostale struke jednostavno nemaju znanja i metoda kojim bi objašnjavali procese u geoprostoru. Također je naglasio kako je ogromna prednost geogra je u odno-

su na brojne druge znanosti ta što svoj sadržaj može prenositi u osnovnim i srednjim školama.

O geogra ji u obrazovnom sustavu također je bilo riječi na skupu. Zaključeno je kako je unutar osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja položaj geogra je relativno zadovoljavajući posebice ako ga „mjerimo” ukupnim brojem sati geogra je. Situacija se umnogome čini povoljnijom ukoliko ju usporedimo sa susjednim državama, primjerice Crnom Gorom gdje je fond satova geogra je smanjen, a učenici se susreću sa geogra jom tek u sedmom razredu. Međutim, nastavni program i sadržaj učenja nije usklađen sa recentnim razvojem matične znanosti. Nastavni program za obvezno obrazovanje posljednji puta je promijenjen sada već davne . godine te je vrlo upitno u kojoj mjeri može odgovoriti na današnje potrebe učenika.

Preduvjet u procesu boljeg etabliranja geogra je u društvu zasigurno treba biti de niranje predmeta interesa. U tom pogledu postoje određena razilaženja u mišljenjima među samim geogra ma. Neki smatraju kako bi se geogra ja trebala osloniti samo na procese u tzv. geoprostoru, a drugi naglašavaju kako bi upravo širok dijapazon znanja (od geologije do astronomije) kojeg stječu studenti geograje mogao predstavljati određenu snagu naše struke. Neslaganja postoje i oko već spomenutog pozicioniranja unutar sustava znanosti. Da li su najpodobnije interdisciplinarne, prirodne, društvene znanosti ili je potrebno formirati novi okvir pod nazivom geoznanosti, multidisciplinarne znanosti ili slično? U mnoštvu prijedloga nije ostalo jasno ni nakon održanog skupa.

Upravo ta nejedinstvenost samih geografa umnogome koči pozicioniranje geogra je na javnoj i znanstvenoj sceni. Potreban je konsenzus svih geografa u pogledu najvažnijih pitanja oko same struke kao što su predmet interesa, metode i položaj unutar sustava znanosti. Jedino zajedničkim jedinstvenim nastupom na znanstvenoj sceni situacija bi se mogla pokrenuti i promijeniti na bolje. Sadašnja relativno teška ekonomska, a poglavito demografska situacija u kojoj se Hrvatska nalazi trebala bi predstavljati plodno tlo za etabliranje geografske struke. U protekloj godini puno se govorilo

o demografskim problemima, a osnovano je i nadležno ministarstvo tako da je pomak svakako vidljiv. Dr. Šterc tako navodi primjere Irske i Izraela kao država koje su prepoznale potencijal prostora i kroz dobro razrađen koncept nacionalnog razvoja te povezivanje sa dijasporom uspjele zaustaviti negativne demografske trendove. Prostor bi svakako trebao predstavljati temelj ukupne razvojne nadgradnje, a u tom pogledu upravo su geogra najkompetentniji.

I da, geogra bi se svakako trebali više eksponirati u javnosti, kako na znanstvenoj, tako i na javnoj sceni, odnosno u medijima. Ulaskom u rasprave sa drugim strukama treba pokazati kako nijedna druga znanost ne posjeduje dovoljno znanja za objašnjavanje i predviđanje procesa u prostoru kao geogra ja. Da je to moguće pokazali su i studenti geogra je odličnom organizacijom drugog po redu međunarodnog kongresa, čime su naznačili da su itekako kompetentni i spremni na visoke izazove u znanstvenim krugovima, zbog čega su zaslužili i javno izrečene pohvale na skupu.

Za nadati se kako će i ovaj znanstveni skup utjecati na svojevrsni zaokret među samim geogra ma te nas sve skupa potaknuti na veći angažman oko pozicioniranja i ugleda geogra je u javnosti. Osim toga, kako je rečeno, vrijeme je da konačno prestanemo „mirno promatrati poigravanje političkog sustava sa našom znanosti” i počnemo djelovati.

Pi e: Marin Mi unovi Od samog osnutka . godine do danas Hrvatsko geografsko društvo imalo je svoje uspone i padove. Postojala su razdoblja slabije i jače aktivnosti, te čak prekid rada i ponovno osnivanje, zbog čega se razdoblja u retrospektivi Dražena Njegača (povodom . obljetnice HGD-a) u pravilu dijele na periode do i nakon . godine

kako veza među njima mora biti tijesna i živa, a to vidimo i danas na primjeru HGD-a i Geografskog odsjeka.

Od tada do danas, pričajući o Hrvatskom geografskom društvu, nije moguće izostaviti Geografski odsjek PMF-a, jer se njihov razvoj i rad prate u stopu. Na samoj (re)osnivačkoj skupštini . akademik Josip Roglić naglasio je kako se Geografsko društvo i univerzitetski geografski institut moraju međusobno dopunjavati te

- Uvijek je potrebna jedna lokomotiva koja vuče vagone, upravo ta lokomotiva bio je Roglić koji je bio pokretač aktivnosti i poticao druge na rad i razvoj društva – govori Sić.

Aktivnost Hrvatskog geografskog društva i Geografskog odsjeka do detalja opisuje umirovljeni profesor Miroslav Sić, koji kaže da je akademik Josip Roglić obilježio prvo razdoblje geogra je, ali i Društva.

Zanimljivo, ponovnim osnivanjem Društva ono je imenovano Geografskim društvom Zagreb, no ubrzo su na tom primjeru brojni geogra u svojim sredinama osnivali lokalna geografska društva, pa je tako -ih godina . st. prvi ogranak geografskog društva osnovan u Splitu, zatim u Varaždinu, Rijeci, Osijeku, Karlovcu, Vinkovcima, Bjelovaru, Šibeniku i u Čakovcu. Zbog tog razloga ime je promijenjeno u Geografsko društvo Hrvatske.

Regionalna geografska društva prije su bila izrazito aktivna, održavali su se regionalni sastanci na kojima su se okupljali geogra iz te regije te razmjenjivali iskustva, održavala su se stručna predavanja, simpoziji itd. Danas gotovo da i nema tih regionalnih društava, većina ih je u stanju mirovanja i čeka na buduće zainteresirane geografe da ponovno pokrenu aktivnosti.

Č U to vrijeme geogra ja u Zagrebu je jačala te je uz Ljubljanu bila najmodernija geografska škola na prostoru bivše Jugoslavije, kao tzv. zagrebačka škola geogra je. Razvoj geogra -

je na PMF-u utjecao je na razvoj Geografskog društva Hrvatske, ali i obrnuto. Zahvaljujući brojnim aktivnostima Društva, u samo Društvo, pa i Geografski odsjek uvedeni su mnogi noviteti - stručne ekskurzije diljem domovine, ali i u inozemstvo npr. Francusku, tadašnju Čehoslovačku, na Bliski Istok, Španjolsku itd. Stručne ekskurzije u inozemstvo poticale su članove Društva, profesore i djelatnike Geografskog odsjeka, na usavršavanje i specijalizaciju po primjeru geogra je s drugih Sveučilišta. Zahvaljujući tome brojni su noviteti s tada razvijenijih i modernijih geografskih odsjeka i fakulteta iz Zapadne Europe doneseni na Geografski odsjek te su krenuli novi pravci u istraživanju. Geografsko društvo u to vrijeme potaklo je svojim stručnim ekskurzijama širenje geografske misli, nove pravce u istraživanju, modernizaciju geogra je …

Zanimljivo je napomenuti kako je s aktivnijim radom HGD-a primijećena i povećana uključenost studenata u rad. Tradicionalno, kao i danas, časopisi Hrvatski geografski glasnik i Geografski horizont davali su se svim članovima. Sve te aktivnosti izazvale su oduševljenje

geogra jom, što je potaklo studente na daljnji rad i zalaganje te je to dovelo do novih kadrova na Geografskom odsjeku.

O tim zanimljivim aktivnostima priča nam i dipl.ing. geogra je, Jadranka Čelant-Hromatko, mlađima poznatija kao teta Jadranka iz HGD-a koja gotovo cijeli radni staž na Geografskom odsjeku kao stručna suradnica i voditeljica kartografske zbirke vodi administraciju Hrvatskog geografskog društva te je jedna od ključnih osoba pri organizaciji svih aktivnosti HGD-a. Istakla je kako je posebno veseli vidjeti sve veću uključenost studenata u rad Društva.

Tako primjerice saznajemo da je poznati nam „Geografski ponedjeljak” jedna od aktivnosti HGD-a osnovna još davne . godine.

Pokrenuta je kao glavna društvena aktivnost tada novoobnovljenog Geografskog društva Zagreb. To je tribina na kojoj se iznose zanimljiva predavanja i potiče rasprava o nekim geografskim temama i aktualnostima, a osim

geogra je zastupljene su i neke druge teme srodne geogra ji, teme o nastavnim pitanjima i metodičkim pitanjima i sl. „Od početka . uvedena su dva mjesečna predavanja: jedan s naučnim predavanjem, a drugi u nastavnoj sekciji, a od početka . prešli smo na tjedne sastanke. Danas već imamo krizu rokova i često moramo odbijati predavače, i moliti ih da pričekaju sljedeću godinu. Geografski ponedjeljak stekao je tradiciju i predavaonica se puni bez posebnih poziva, a ne možemo se tužiti ni na posjet srednjoškolskih nastavnika”, pisalo je u Hrvatskom geografskom glasniku iz . godine.

Do danas se održalo preko predavanja, a iako se navodi kako je u početku predavanje bilo svaki tjedan te su morali odbijati predavače, danas se otprilike tribina održava jednom do dva puta mjesečno, a po naslovima tema i izlagačima vidljivo je kako se studenti pa i Klub studenata geogra je Zagreb sve aktivnije uključuje u ovu aktivnost.

- Iako sve teme nisu jednako atraktivne, a i termin nije baš popularan, interes za predavanjima postoji jer se na taj način može naučiti nešto novo i aktualno izvan klasične nastave.

Posebno su privlačna putopisna predavanja, ali i predavanja bivših studenata o primjeni znanja i vještina stečenih na fakultetu u daljnjem radu, što potvrđuje i velika posjećenost takvih predavanja. U raspravama nakon predavanja mogu se čuti različita mišljenja, ponekad i u polemičnom tonu, koja pokazuju da geogra imaju što reći o mnogim aktualnim temama – kaže Mladen Maradin, aktualni koordinator Geograf-

skog ponedjeljka, izražavajući zadovoljstvo sudjelovanjima Kluba studenata.

Od ostalih aktivnosti ističu se ljetni i zimski seminari za nastavnike geogra je. Njihovo održavanje započelo je -ih godina. Docentica Ružica Vuk u članku o radu Hrvatskog geografskog društva povodom . obljetnice navodi kako je glavni cilj zimskih seminara transfer novih znanstvenih spoznaja iz pojedinih znanstvenih disciplina geogra je u nastavu geogra je i rasprava o metodičkim pitanjima e kasnije nastave geogra je. Uz teme iz geogra je, zastupljene su i teme iz geogra ji srodnih znanosti, a proizlaze iz potreba za stručnim usavršavanjem učitelja i nastavnika geogra je osnovnih i srednjih škola u RH. Kroz zadnjih pet godina na dvodnevnim ili trodnevnim zimskim seminarima sudjelovalo je u prosijeku sudionika Od osamostaljenja Republike Hrvatske, Hrvatsko geografsko društvo organiziralo je hrvatskih geografskih kongresa. Prof. Sić podsjeća kako je još . godine HGD bilo organizator Prvog kongresa geografa Jugoslavije, te istog događaja i . godine.

- Politička uprava tadašnje države na neki je način posebnu važnost davala geografskoj struci i cijenila je, te nancijski pomagala svaki kongres ili geografsku aktivnost – kaže Sić.

Prvi Hrvatski geografski kongres održan je . godine u Zagrebu i netom oslobođenim krajevima s temom „Geogra ja u funkciji razvoja Hrvatske”. Glavni je zaključak kongresa bio kako se geogra u najvećoj mogućoj mjeri moraju uključiti u razvoj cijele države s posebnim težištem na gospodarstvenom i demo(geo) grafskom oživljavanju oslobođenih područja Hrvatske. Jesu li? Kongresi se i dalje održavaju, otprilike svake četiri godine, a posljednjih godina sve veći broj studenata sudjeluje na seminarima i kongresima u organizaciji HGD-a.

Č

na županijsku razinu gdje se najbolji s te razine plasiraju na državno natjecanje iz geogra je.

Naša docentica Ružicu Vuk kao dugogodišnja članica Državnog povjerenstva za natjecanja iz geogra je dala je značajan doprinos natjecanjima iz geogra je, a većina naših studenata reći će da su im ta iskustva bila jedan od povoda studiranja geogra je. Kad čak i oni koji geograju ne studiraju, kažu: - Za mene je to bio odličan spoj zabave i učenja o onome što voliš, a ujedno i dobra prilika da dokažeš svoje znanje i uloženi trud. Naravno da je dobar osjećaj i poticaj za daljnji napredak kad uz to ostvariš dobre rezultate i dobiješ koju nagradu, ali je ipak ono što najviše pamtim dobra druženja i putovanja. Mislim da je to upravo ono što natjecanja iz geogra je čini posebnima – riječi su studentice elektrotehnike, Splićanke Andree koja je četiri puta sudjelovala na državnim natjecanjima iz geogra je.

Oni najbolji učenici, koji su više puta osvajali prva tri mjesta na državnom natjecanju iz geogra je, predstavljaju Hrvatsku na međunarodnoj geografskoj olimpijadi. Od . godine, od kada Hrvatska sudjeluje na olimpijadi, osvojena je čak medalja!

- Olimpijada je vrlo zahtjevno, no uzbudljivo natjecanje za koje se, kako bi se ostvarili najbolji rezultati, treba kontinuirano raditi – reći će Srećko Kaić kojeg je upravo nastup na Olimpijadi ohrabrio u odluci da ove akademske godine upiše studij geogra je.

Ono što je svim današnjim studentima poznato, ali i većini učenika osnovnih i srednjih škola u cijeloj Hrvatskoj, svakako su natjecanja iz geogra je - pokrenuta . godine od strane Hrvatskog geografskog društva u suradnji s Ministarstvom prosvjete i sporta. Danas se organizacijom natjecanja bavi HGD, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, te Agencija za odgoj i obrazovanje. Svake godine više tisuća učenika pristupi školskoj razini natjecanja, a učenici s najbolje ostvarenim rezultatima plasiraju se

- Na putu su nam uvelike pomogli djelatnici Odsjeka i HGD koji nam je omogućio smještaj tijekom priprema, te se pobrinuo za troškove nanciranja puta i smještaja na Olimpijadi. Važno je istaknuti i kako, osim samog uspjeha na Olimpijadi (koji je i u mojoj generaciji bio izvanredan), vrlo važna komponenta tog međunarodnog događaja je i druženje s drugim natjecateljima, te upoznavanje drugih kultura, kao i promocija geogra je među mladima – prisjetio se Kaić.

Veliku zaslugu izvrsnim rezultatima dao je i tim naših stručnjaka na čelu s docenticom Dubravkom Spevec, koja je jedna od mentorica hrvatskog olimpijskog tima, ali članica Upravnog odbora Svjetske geografske olimpijade.

- Članica sam HGD-a otkako sam upisala studij geogra je. Smatram da svaki geograf članstvom u Udruzi podupire svoju struku i ima mogućnost osobno doprinijeti njenom razvoju i boljem pozicioniranju u sustavu znanosti i obrazovanja. Osobno sam kroz višegodišnje kontinuirano članstvo u HGD-u mnogo toga naučila te dobila priliku aktivno sudjelovati u osmišljavanju i provedbi brojnih aktivnosti udruge – kaže docentica Spevec.

Ć Aktualni predsjednik HGD-a, izv.prof. Danijel Orešić, ovom će prilikom poručiti: - Kako će se položaj i uloga geogra je u suvremenom društvu poboljšati, ako mi sami, geogra , ne podržimo svoju strukovnu udrugu?!

Kroz tu udrugu trebamo ostvarivati zajedničke interese, trajno se izgrađivati u međusobnom povezivanju, podržavanju i u razmjeni ideja.

Hrvatsko geografsko društvo pritom nije neko tijelo koje za nas provodi aktivnosti, od kojeg bi za članarinu trebali očekivati da netko djeluje umjesto nas i za nas. Učlanjenjem pridonosimo nekim temeljnim djelatnostima, no Hrvatsko geografsko društvo je ovdje prvenstveno da pruži okvir i mogućnosti djelovanja, a u kojoj mjeri će se aktivnosti provoditi, ovisi o nama kao članovima Društva. Sve te aktivnosti i Hrvatsko geografsko društvo - to smo mi geograi svi prijatelji geogra je. U tom smislu, uspjesi Društva uspjesi su njegova članstva – govori Orešić, posebno ističući studente kao važne aktere ove priče.

- Jasno je da su studenti ti koji će jednoga dana biti pokretači Hrvatskoga geografskog društva, međutim, ne treba ih samo gledati kao buduću, tek potencijalnu snagu. Oni upravo tijekom studiranja mogu davati i ostvarivati sebe u struci. Mnogi svoju aktivnost potvrđuju radom u Klubu studenata geogra je, koji se doista iskazao. Studenti nas potiču svojom svježinom i kreativnošću, rado uče i koriste neke nove tehnologije, te u svakom slučaju mogu doprinijeti boljem radu Društva, a i doprinose mu već sada – zaključuje Orešić.

Listajući ovaj pregled spoznat ćete da smo, na primjer, kao učenici sudjelovali na natjecanjima i na taj način bili dio aktivnosti HGD-a, iako to još tada nismo znali. Zanimljivo je razmisliti koliko je HGD time utjecao na našu zainteresiranost prema geogra ji. Na neki način se sada kao studenti geogra je, ali i budući magistri geogra je, imamo priliku odužiti i zahvaliti Društvu doprinoseći svojim idejama, sudjelovanjima i aktiviranjem u održavanju navedenih aktivnosti.

70 godina Geografskog odsjeka

Pi e: Domagoj Vogrinc Geografski odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu obilježava sedamdesetu godišnjicu djelovanja na ovoj visokoškolskoj instituciji. Poučavanje geogra je na zagrebačkom sveučilištu seže dalje u prošlost, točnije u . godinu kada je osnovana Katedra za geogra ju na tadašnjem Mudroslovnom fakultetu, odnosno današnjem Filozofskom fakultetu. Osnivač katedre bio je profesor Petar Matković koji je svoje obrazovanje stekao u Beču, Pragu te u Berlinu kod svjetski poznatog profesora Karla Rittera koji se uz Aleksandra Humboldta smatra ocem moderne geogra je. Zagrebačka katedra za geogra ju postala je tako najstarija geografska katedra u Jugoistočnoj Europi, starija i od svjetski poznatih geografskih katedri u Heidelbergu ili Chicagu.

Osnivanje prve Katedre za geogra ju rezultat je niza čimbenika od kojih posebno treba istaknuti opći društveno-kulturni preobražaj Hrvatske, transfer geografskih dostignuća iz Europe u Hrvatsku te snažniji razvoj osnovnog i srednjeg obrazovanja. Geogra ja je od početka bila važan općeobrazovni predmet te je bilo potrebno osigurati učitelje i profesore koji će predavati u školama, što je bio snažan poticaj za osnivanje studija geogra je u Zagrebu i za znanstveni uspon ove grane. Rad Petra Matkovića nastavljaju brojni istaknuti hrvatski geogra , a vrijedi istaknuti Artura Gavazzija koji je pokrenuo Hrvatski geografski glasnik, najstariji geografski znanstveni časopis u Hrvatskoj.

Reorganizirani Geografski institut, kasnije Geografski zavod, seli se . godine s Filozofskog fakulteta na novoosnovani Prirodoslovno-matematički fakultet. Prvi predstojnik Geografskog instituta bio je profesor Josip Roglić, svojevremeno jedan od vodećih svjetskih znanstvenika u istraživanju krša, a ubrzo je postao i dekanom fakulteta. Geografski odsjek koji nosi današnji naziv od . godine najstarija je i najvažnija visokoškolska i znanstvena geografska ustanova u Hrvatskoj. Kao jedan od ukupno sedam odsjeka dio je Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, jednog od najznačajnijih prirodoslovno-znanstvenih centara u Hrvatskoj. Od svoje posljednje reorganizacije . godine Geografski odsjek podijeljen je na tri zavoda: Zavod za zičku geogra ju, Zavod za socijalnu geogra ju te Zavod za regionalnu geogra ju i metodiku. U sklopu odsjeka djeluje i Kartografsko-tehnički centar s bogatom kartografskom zbirkom, kao i Središnja geografska knjižnica osnovana . godine.

Pi u: Vedran Glasnovi i Borna Ma ar Geografska znanost svoj službeni studij na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu ima još od . godine. Prije toga postojala je Katedra za geogra ju, ali na Filozofskom fakultetu. Već je iz toga vidljivo da geogra ju kao znanost nije lako svrstati na neki određeni fakultet, kao što ju je teško svrstati u sustav klasi kacije znanosti u Hrvatskoj.

Sve znanosti čiji se studiji nalaze na PMF-u svrstane su prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama u područje prirodnih znanosti, dok je jedino geogra ja svrstana u interdisciplinarno područje znanosti. Ako krećemo od pretpostavke da je jedan od kriterija kojim se znanosti svrstavaju na fakultete službeni dokument Klasi kacija znanstvenih i umjetničkih područja i polja, tada kod geogra je nailazimo na problem, budući da je ona jedina tradicionalna znanost u interdisciplinarnim područjima znanosti te jedino kroatologija iz tog polja ima svoj službeni studij i to na Filozofskom fakultetu.

Ako promatramo aktualnu poziciju geograje na PMF-u, ona nam nudi svoje prednosti i nedostatke. Pozitivno je da u studentskom i akademskom diskursu Prirodoslovno-matematički fakultet uživa iznimno dobru reputaciju, sloveći kao jedan od najkvalitetnijih izbora, odnosno fakulteta unutar zagrebačkog Sveučilišta. To se može vidjeti i kroz različite studentske radove, projekte, strukture te na njihovom nanciranju pod dojmom reputacije PMF-a.

Međutim, posebno je pitanje pripada li geogra ja PMF-u po svom teorijskom okviru, metodološkom sustavu i predmetu proučavanja? Kao što je već navedeno, puni naziv je Prirodoslovno-matematički fakultet.

U samom imenu fokus je na istraživanju, proučavanju i analiziranju PRIRODNIH pojava i procesa iz različitih pristupa. Geogra ja svojom de nicijom stavlja naglasak i na materijaliziranim oblicima na Zemljinoj površini, bavi se i društvenim temama, prostornom distribucijom određenih elemenata … Težište stavlja i na stanovništvo, njegove aktivnosti i kretanja kojih se dotiče kroz svoje discipline, u čemu se implicitno stvara distinkcija od ostalih znanosti na PMF-u.

Ranjivost geogra je na PMF-u su male upisne kvote u odnosu na ostale odsjeke PMF-a.

Jedino Geološki i Geo zički odsjek upisuju manje studenata na prvu godinu preddiplomskog studija od Geografskog odsjeka. No, to je isključivo rezultat potreba na tržištu rada. Problem geogra je je i njen položaj i reputacija unutar PMF-a tj. kako na njezinu uključenost gledaju drugi odsjeci. Često se događalo na javnim skupovima, tribinama u kojem su prisustvovali sudionici iz znanstvene i akademske zajednice, gdje su geogra ju marginalizirali, degradirali i krivo de nirali.

Izoliranost se može promatrati i s lokacijskog aspekta, gdje se svi navedeni odsjeci izuzev geogra je i biologije nalaze na jednom mjestu, moderno uređenom Horvatovcu.

No, kakve su uopće alternative PMF-u? U nekim državama geogra ja ima zaseban fakultetski odjel, ali tamo su i upisne kvote puno veće nego u Hrvatskoj, a u nekima se studira na Filozofskom fakultetu, gdje se poučavaju znanosti koje su klasi cirane u području društvenih i području humanističkih znanosti. U tom se slučaju opet javlja problem predmeta proučavanja tj. najveći problem kod svrstavanja geogra je na određeni fakultet, jer je ona mosna znanost, odnosno nalazi se na međi prirodnih i društvenih znanosti. Kao jedno od rješenja tako se u različitim diskursima i znanstvenim skupovima spominjalo stvaranje posebnog Sveučilišta pod nazivom Geoznanosti, koji bi uključivao geogra ju, geologiju i geo ziku. No, to je samo jedna od ideja, optimalno i zadovoljavajuće rješenje u pogledu institucionalnog svrstavanja geogra je još nije doživjelo konzensus.

Je li možda problem u osviještenosti i koheziji geografske akademske i studentske zajednice ili se to pitanje ne potencira kao vrlo značajno?

Za sada smo tu gdje jesmo, trebamo biti usmjereni na budućnost i maksimalno iskoristiti mogućnosti i izazove koje nam Sveučilište nudi, imajući čvrste temelje i konstruktivnu prirodu stvaranja u samoj geografskoj fakultetskoj zajednici. Nužna je što veća osviještenost i zanimanje profesora i studenata koji bi svojim učinkom i radom, bilo to kolektivnim ili individualnim, doprinijeli razvoju geogra je. I to što Odsjek ne broji puno članova može sukcesivno dovesti poziciju geogra je na još višu razinu, jer u manjim zajednicama međusobna poznanstva i odnosi su bolji - lakše se može surađivati, kreirati i realizirati različite aktivnosti.

Posebice dok dijelimo Fakultet s drugim znanostima, što nam otvara velike mogućnosti za međusobnu, interdisciplinarnu suradnju u organizaciji i izvođenju određenih projekata u svrhu jačanja i razvoja geogra je, ali i samog prestiža fakulteta.

Ć

Razgovarao: Mislav Stjepan agalj Zoran Curić, rođen u Metkoviću . godine, zaposlenik je Geografskog odsjeka od . Kao bivši pročelnik GO-a, te dekan PMF-a u periodu . do . godine, idealan je sugovornik povodom obilježavanja godina djelovanja našeg Odsjeka u sklopu PMF-a…

Poštovani profesore Curiću, na ovogodišnjem skupu HGD-a upravo ste vi držali naslovno predavanje o problemima položaja geograje u sustavu znanosti, o čemu je u ovom broju časopisa već bilo riječi. Međutim, s obzirom na visoke funkcije koje ste svojevremeno obavljali, postoji li prema Vašim saznanjima realna perspektiva konkretnih pomaka po pitanju (re)de niranja položaja geogra je u sustavu znanosti?

- Činjenica je da geogra najčešće nisu odlučivali o položaju vlastite struke u sustavu znanosti, iako se on odražavao na njihove karijere, ponajprije u visokoškolskom obrazovanju i znanosti. Taj položaj i danas utječe na (ne)zapošljavanje mladih geografa i smanjeno nanciranje studijskih programa. Naime, struktura geogra je znatno je složenija nego što je to vidljivo u dosadašnjim pravilnicima o znanstvenim područjima, poljima i granama, a položaj geogra je u sustavu znanosti ima brojne negativne posljedice. Međutim, o položaju geogra je u sustavu znanosti ne odlučuje pojedinac i treba se dobro pripremiti za neku buduću promjenu pravilnika.

Mogu reći samo da se nadam se konstruktivnoj raspravi i stručnom suglasju o tom pitanju, jer su geogra napokon svjesni posljedica položaja geogra je u sustavu znanosti.

A kako ocjenjujete položaj geogra je na PMF-u?

- Geografski odsjek ima svoju stručnu, organizacijsku, znanstvenu i nancijsku samostalnost. Predstavnici odsjeka ravnopravno sudjeluju u radu Fakultetskog kolegija i Fakultetskog vijeća, kao i brojnih povjerenstava na razini Fakulteta. PMF je danas etabliran kao vodeća visokoškolska ustanova iz područja prirodoslovlja i matematike u zemlji, jedan je od većih fakulteta u Hrvatskoj na kojemu radi više od zaposlenika i studira oko studenata.

Naš Fakultet je prepoznatljiv u nacionalnom i međunarodnom okruženju, ugledna je visokoškolska institucija čije su diplome priznate u Domovini i svijetu. Geogra ja se na PMF-u uspješno razvija te doprinosi ugledu Fakulteta i Sveučilišta u Zagrebu.

Je li istina da je Geografski odsjek proračunski podređen ostalim odsjecima PMF-a, i ako jest, prema kojim kriterijima?

- Financijska je problematika Fakulteta dosta složena. Poznato mi je nancijsko funkcioniranje PMF-a jer sam dužnost prodekana za nancije obnašao u dva mandata. Ne bih rekao da je Geografski odsjek proračunski podređen ostalim odsjecima jer svi odsjeci imaju nancijske poteškoće zbog smanjenog nanciranja visokoga obrazovanja i posebno lošeg nanciranja znanosti. Rad fakultetskih odsjeka nancira se sredstvima proračuna (preko Sveučilišta i Fakulteta) te participacijama školarina. Dio sredstva za materijalne troškove Fakultet raspodjeljuje odsjecima temeljem dogovorenog postotka koji je određen načelno na temelju broja zaposlenih, broja studenata i kvadrature prostora. Problem vidim u smanjenim sredstvima iz participacija školarina jer se sva znanstvena područja i polja jednako ne nanciraju. Tu su geogra zakinuti za u odnosu na studente ostalih odsjeka na PMF-u, što je također posljedica položaja geogra je u sustavu znanosti. Fakultet ima i zajedničke službe koje mora nancirati kao i brojne zajedničke troškove.

Kako biste ocijenili suradnju geografskog odsjeka s ostalim odsjecima Prirodoslovno-matematičkog fakulteta?

- Geografski odsjek ima dobru suradnju sa svim odsjecima Fakulteta pri čemu je ta suradnja različitog intenziteta. Neke su struke „bliže” geogra ji prema predmetu istraživanja pa nastavnici na tim odsjecima izvode nastavu za studente geogra je. S Biološkim i Geološkim odsjekom utemeljen je zajednički smjer Znanosti o okolišu. Međutim, suradnja bi mogla biti još bolja. PMF je visokoškolska institucija koja obrazuje veliki broj budućih nastavnika za osnovne i srednje škole pa bi formiranje novih nastavničkih smjerova bilo poželjno.

Smatrate li da bi za Geografski odsjek bilo bolje da djeluje kao samostalna institucija u sklopu Sveučilišta u Zagrebu, a ne kao dio PMF-a?

- Naš Fakultet svojom veličinom premašuje manja hrvatska sveučilišta, a većina fakultetskih odsjeka PMF-a brojem zaposlenika i studenata premašuju pojedine sastavnice Sveučilišta u Zagrebu. Praksa je pokazala da je moguća znatna samostalnost odsjeka, uz cjelovitost i prepoznatljivost Fakulteta. Stoga se zalažem za transparentnost poslovanja i međusobno uvažavanje različitih struka i odsjeka na dobrobit cijelog Fakulteta i Sveučilišta. Time se doprinosi autonomiji pojedinih struka i različitih odsjeka, ali i jačanju zajedništva. Bilo bi dobro u budućnosti poticati suradnju među odsjecima i interdisciplinarnost gdje god je to moguće, a ponajprije kroz zajedničke studijske programe i zajedničke istraživačke projekte.

Trenutno, koji su prema vašem mišljenju ključni (interni) problemi Geografskog odjeka? Primjerice, još ste . godine, kao tadašnji pročelnik Geografskog odsjeka, upozoravali na katastrofalne uvjete rada Marulićevom trgu…

- Geografski odsjek je jedini odsjek PMF-a koji nema svoj prostor unutar Fakulteta. Podstanar je u zgradi čiji je vlasnik Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Unutar Fakulteta još je podstanar Geološki odsjek koji djeluje dijelom u zgradi Geo zike i dijelom u zgradi Molekularne biologije. Dakle, najveći problemi Geografskog odsjeka su prostori. Trajno rješenje je izgradnja nove zgrade na Horvatovcu u sklopu kampusa PMF-a.

Znate li zašto je došlo do zastoja tog projekta „BGG” zgrade (Biologija-Geogra ja-Geologija), iako je . godine proveden natječaj na kojem je odabrano idejno rješenje?

- Koliko je meni poznato u tijeku je rješavanje

imovinsko-pravnih odnosa (uređenje vlasništva zemljišta predugo traje) kao i fazno projektiranje BGG zgrade (prva faza je potrebna za dobivanje lokacijske dozvole). Kao dekan PMF zajedno s Rektorom potpisao sam taj ugovor.

Projektna dokumentacija stoji oko milijuna kuna, a potom izgradnja nekoliko desetaka milijuna kuna. Izgradnja kampusa PMF-a predugo traje. O tome se govorilo dok sam bio student, a diplomirao sam prije godina. Bio bih zadovoljan da se BGG zgrada završi prije nego odem u mirovinu.

Smatrate li da osim u Zagrebu i Zadru, postoji mogućnost i potreba osnivanja geografskog odsjeka u nekim drugim hrvatskim gradovima?

- Postojale su ideje za osnivanje Geografskog odsjeka u Splitu, ali je pitanje opravdanosti takve inicijative zbog blizine Sveučilišta u Zadra na kojemu djeluje Odjel za geogra ju. Problem je i u kadrovima. Na Sveučilištu u Splitu zaposlen je samo jedan sveučilišni profesor geogra je. Trenutno u Osijeku, Rijeci i Dubrovniku nema ni jedan zaposleni sveučilišni profesor geogra je, u Puli je samo jedan. Mišljenja sam da, u ovom trenutku, nije nužno osnivanje novih odsjeka/odjela, ali je važno širiti geografske predmete na svim sveučilištima u Hrvatskoj. Nažalost, još je veći problem utemeljenje znanstvenih geografski institucija.

Hrvatska još uvijek nema ni Hrvatski geografski institut!

Kako ste u ulozi dekana djelovali na promociju geogra je na PMF-u, ali i općenito u Hrvatskoj?

- Kad obnašate dužnost dekana tako velikog i složenog fakulteta kao što je PMF morate voditi brigu o svim strukama, odnosno svim odsjecima i Fakultetu kao cjelini. Trudio sam se biti korektan prema svima, nenametljiv i dostupan. Paralelno s dekanskom funkcijom odradio

sam kompletne nastavne obaveze u Zagrebu i Mostaru gdje također predajem. Za vrijeme mog mandata utemeljena je jedinstvena manifestacija Dan i noć na PMF-u. Geogra ju sam promovirao kroz aktivnosti obilježavanja godina nastave prirodoslovlja i matematike na Sveučilištu u Zagrebu i godina postojanja PMF-a. Promocija geogra je bila je nenametljiva, ali prisutna, pa smo primjerice u sklopu proslave navedenih jubileja održali „terensku nastavu” za upravu Sveučilišta, što je bila dobra promocija načina rada terenskih struka na PMF-a, među kojima je i geogra ja. Jasno, na promociji geogra je nisam radio samo kao dekan Fakulteta, nego i inače …

Predajete i na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru. Možete li usporediti status geogra je u BiH sa stanjem u Hrvatskoj?

- U ovoj akademskoj godini navršava se godina moje kontinuirane suradnje sa Sveučilištem u Mostaru. Za Mostar me vežu početne godine studija i prva sveučilišna diploma koju sam dobio. Zato sam prihvatio poziv mojih profesora i tadašnje uprave Sveučilišta i Pedagoške akademije da, zajedno s kolegicom Snježanom Musom iz Sarajeva, održimo kontinuitet sveučilišne nastave Geogra je koja je bila nakratko prekinuta i dislocirana u ratnom ozračju. Tijekom godina odlazaka u Mostar prošao sam oko km i predavao na nekoliko instanci.

Status geogra je sličan je onom u Hrvatskoj, a imamo i slične poteškoće. Hrvatski geograimaju dobru suradnju s kolegama u Bosni i Hercegovini i široj regiji. Nadam se nastavku te uspješne suradnje.

Pi e: Mislav Stjepan agalj U svakodnevnom životu, jedno od pitanja s kojima se prosječni student geogra je najčešće susreće jest - gdje ti je fakultet?

Odgovarate na Marulićevom trgu, onkraj Državnog arhiva, a potom slijedi zbunjeni pogled i komentar – „Mislio sam da je to na Brdu.”

E, pa i autor ovih redaka je, neznajući da se Geografski odsjek nalazi na izdvojenoj lokaciji, na upise došao na Horvatovac, računajući kako se tamo nalaze svi odsjeci Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Još ne blijedi sjećanje na trenutak kad sam od spremačice saznao da se Geografski odsjek nalazi na Donjem Gradu, a ja imam još samo pola sata za obaviti upis.

Brže-bolje sam potrčao do auta, otac je ubacio u prvu i krenuo. Kroz prometnu gužvu tog vrućeg srpanjskog zagrebačkog popodneva nekako smo se domogli Marulićevog trga i preostalo nam je još samo pronaći zgradu. Nakon kraćeg lutanja nabasao sam na zgradu za koju su mi rekli da je u njoj smješten Geografski odsjek.

ć Ušavši u zgradu iznenadilo me da to nije samo zgrada geogra je, već su u njoj smješteni i Fakultet kemijskog ineženjerstva i tehnologije te Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. To je bilo neugodno iznenađenje, jer sam se onako umoran i neispavan trebao popeti preko čitavog niza stepenica do Odsjeka koji je smješten na dvije posljednje etaže, a i razočaranje što su prostori toliko skučeni. Na koncu se bar žurba isplatila, jer su me srećom profesori čekali, pa sam se uspio upisati na studij geogra je.

Takav je bio moj prvi susret sa prostorima geografskog odsjeka, a istraživanja kažu kako upravo prvi dojam uvelike odredi daljnju percepciju nečega. Izlazeći s Odsjeka, moram pri-

znati kako nisam bio impresioniran viđenim.

Već na prvi pogled bili su vidljivi određeni nedostatci poput neprilagođenosti za osobe sa određenim stupnjem invaliditeta budući da ne postoji dizalo, problem prostorne ograničenosti i drugi. Evidentna je bila i de cijencija parkirnih mjesta za automobile ispred Odsjeka pa se tako otac parkirao dvije ulice dalje.

Daljnjim školovanjem, koje je uključivalo svakodnevni boravak u prostorima Geografskog odsjeka, uvidio sam i brojne druge probleme.

Akutni problem je i nedostatak prostora za Klub studenata geogra je što uvelike otežava njegovo djelovanje. Istovremeno, studenti drugih odsjeka PMF-a uglavnom imaju odlične prostore za rad.

S obzirom da je naša zgrada iz . stoljeća, interijer je prilično zastario, stoga su česti kvarovi. O katastrofalnom stanju interijera na odsjeku svjedoči događaj iz . godine kad je potkrovlje prokišnjavalo zbog čega su se zapalile instalacije. Nastava se tad mjesec dana morala održavati na hodniku! U razgovorima sa djelatnicima Odsjeka saznao sam kako problem predstavlja i činjenica što se zgrada nalazi pod određenom vrstom zaštite, stoga je i za najmanje zahvate potrebno ishoditi čitav niz dozvola, a pojedine zahvate pooput uvođenja dodatnih mjesta za parkiranje bicikla je nemoguće provesti.

Na kraju, postavljam si pitanje - kud baš geogra ja mora biti dislocirana na Donjem gradu, a svi se ostali odsjeci, izuzev biologije, nalaze na Brdu?

Za to se potrebno vratiti malo u povijest, točnije u najspominjanjiju godinu u Hrvata, „devesprvu”. Te . izgrađen je dio kompleksa Sjevernog kampusa. Dio odsjeka PMF-a koji je imao veću potrebu preselio se u nove zgra-

de na Horvatovcu, dok su geogra ja i biologija ostali u centru. Tada vjerojatno nitko nije ni slutio da će i u godini . geogra ja ostati na istoj adresi, na Trgu Marka Marulića. Ranije, dok je na geogra ji postojao samo nastavnički smjer, a studij trajao četiri godine, možda i nije postojala potreba za većim prostorom. No, širenjem Geografskog odsjeka i produljivanjem trajanja studija, jasno je da trenutni prostori ne zadovoljavaju potrebe.

tekti i X. .M. Prema njihovom konceptu, nova sveučilišna građevina sastojat će se od glavne zgrade koja će spajati četiri zasebna objekta.

Oni će također biti spojeni i velikim mostom kao petim katom te dodatnom serijom mostova na ostalim etažama koji će skratiti put i omogućiti dinamično korištenje prostora. Građevina kojom dominiraju staklene plohe imat će po četiri nadzemne etaže za nastavu i prostorije za nastavnike te dvije podzemne etaže za garažu u koju će stati vozila. Središtem dominira veliki park namijenjen za odmor i učenje studenata, a mnoštvo zelenila predviđeno je između objekata te na samim objektima. U glavnoj zgradi nalazit će se svi zajednički sadržaji za sve studentske odsjeke kao što su referada, knjižnica, ka ć i velike zajedničke predavaonice.

Odsjek je organiziran na dvije etaže, koje obuhvaćaju drugi kat i potkrovlje. Na drugom katu objekta smještene su predavaonice, uredi, sanitarni čvorovi, knjižnica i računalni kutak za studente. U potkrovlju objekta smješteni su uredi, kartografski centar, kartografska zbirka, računalna predavaonica i sanitarni čvor. Ukupno na odsjeku postoje svega četiri predavaonice, tako da se nastava održava od do Najviše studijskog prostora imat će Biološki sati. Predavaonica je najveća, premda ni njen odsjek, najmanja zgrada pripast će Geografkapacitet od oko mjesta nije dovoljan za skom odsjeku, a u donjoj zgradi smjestit će se veće priredbe. Predvaonice i su predGeološki odsjek. Prema natječaju, planirana viđene samo za nastavu manjeg neto površina Geografskog odsjeka iznosila bi m što je ipak znatno više broja studenata (oko ) , dok je predavaonica nešto većeg kaod trenutne površine Odsjeka. m obuhvaća paciteta, a nedavno je uređePo predstavljanju projekta arnovi projekt na na i kao računalna učionica. hitekti su isktanuli kako im je

Horvatovcu

namjera bila postići da svaki odsjek bude samostalan objekt, ali m planirana je istovremeno i dio jedinstvenog Okupljanje svih odsjeka površina GO-a kompleksa. Pomno je planiran i PMF-a na lokaciji na Horvaraspored učionica pa će se tako tovcu u planu je već dugi niz etaža trebala bi najfrekventniji nastavni predmetgodina i jedan je od prioriteta ni održavati u nižim etažama, dok imati nova zgrada svih dosadašnjih uprava fakulće se na gornjim održavati oni mirniji teta. Poseban napredak učinjen i s manje studenata. U izjavi za javnost, je dok je rektor Sveučilišta u Zagrebu tadašnji prorektor Sveučilišta u Zagrebu za bio Aleksa Bjeliš, inače zičar, čija je želja prostorni razvoj i međuinstitucijsku suradnju, bila da „prirodoslovlje dođe na Brdo”. Projekt Bojan Baletić, rekao je da očekuje da će doizgradnje kompleksa Biološkog, Geografskog gradnja PMF-a biti gotova za pet godina. i Geološkog odsjeka Prirodoslovno-matemaMeđutim, nije sve išlo po plan pa je tako tek tičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predviu srpnju . u na Rektoratu Sveučilišta u Zađen je u Sjevernom kampusu na brdašcu pregrebu potpisan Ugovor za izradu projektne doko puta glavne zgrade između ulica Ružičnjak kumentacije za izgradnju kompleksa biološkoi Horvatovac na površini od tisuća metara ga, geološkoga i geografskog odsjeka PMF-a. kvadratnih.

Riječ je o prvoj fazi projektiranja - izradi idejU mjesecu studenom . proveden je nanoga projekta i ishođenja lokacijske dozvole tječaj za izradu idejnog arhitektonskog rješenanciranoga. Danas, u . godini izgradnja nja, a kao najbolji prijedlog odabran je projekt još nije počela. slovensko-hrvatskog tima Bevk-Perović arhi-

Č

Č

Pripremile: Ana Dev i i Jelena Dragi evi Za svakodnevni rad fakulteta, osim našeg nastavničkog kadra, podjednako su bitni i oni koji omogućuju da cijeli sustav funkcionira, a to je tzv. nenastavničko osoblje. Nerijetko su oni ti koji uberu naše najveće simpatije tokom studija, premda o njima ne znamo mnogo. U potrazi za njihovim iskustvima, anegdotama i porukama koje bi uputili studentima, porazgovarale smo s nekolicinom …

Kad nešto „zabrljate” pri prijavi godine ili vas Studomat „ne sluša”, kucate na njegova vrata. Ivan Leonardo Zagoda jedan je od naših „tehničara”, zadužen za ISVU, gra čka oblikovanja, uređivanje časopisa, a ponekad ga možemo vidjeti i kao fotografa raznih događanja na fakultetu. U njegovom uredu na prvi pogled plijene pažnju stari, antikni fotoaparati na policama i mnoštvo fotogra ja na susjednom zidu čiji je autor. Posebno su mu drage one s terenskih nastava na kojima je sudjelovao prije nekoliko godina u pomanjkanju profesora i asistenata.

- Toga se uvijek rado sjetim. U međuvremenu primjećujem da raste povezanost među studentima posljednjih nekoliko generacija. Želim vam da ostanete u takvim odnosima i nakon studija – poručio je st u d e n t ima.

Ć Računalo u predavaonici ne želi učitati datoteku? Projektor „ne šljaka”?!

Usred rada u GIS-u ekran je „zamrznut” i panika počinje … Jednako smo često i od studenata i od nastavnika čuli tu zvonku rečenicu - „zovi Dakića”. Mario Dakić bavi se informatičkim poslovima koji uključuju rješavanje problema s AAI-om i ostalim, kako u šali kaže, nepopularnim zadaćama.

Ovom je prilikom kratko poručio kako su njegova vrata uvijek otvorena za sve kojima je potrebna bilo kakva informatička pomoć.

U uredu Geografskog odsjeka stolovi i police puni papira govore same za sebe. Tu se nalaze zapisnici sa sjednica raznih vijeća, kolegija i sličnih zasjedanja. Dunja Tokić i Šte ca Dodlek manevriraju među njima, a vodi se i briga o nabavi, računima, inventuri ... Šte ca se nasmijala kad smo se pojavile, govoreći kako studenti ovdje uglavnom navrate slučajno, a i tada pitaju za neku informaciju s kojom ona uglavnom nije upoznata, jer je ista vezana uz nastavu. No, ako ništa drugo, uspjele smo proćaskati i o brojnim drugim ugodnim temama, kao što su unuci i kućni ljubimci. O tome ipak nekom manje formalnijom prigodom ...

Č

Ć

Što bi mi bez njih?! Naše marljive spremačice, Nevenku Puklin i Maru Šimović srećemo na hodnicima Odsjeka možda i najčešće od svih djelatnika, one su konstanta, zahvaljujući njima Potkrovlje je čisto, a nekad i otključano dulje negoli treba, samo zbog studenata … Rijetki su oni koji im se nisu obratili zbog poneke ostavljene stvari tokom predavanja.

U spremištu čuvaju sve što nađu pa se tu zna naići i na neke davno, davno izgubljene kape, skripte, kišobrane...

I razne druge predmete koji su u potrazi za svojim zaboravnim vlasnikom.

Zatekle smo tetu Nevenku taman dok se, nakon godina rada, oprašta od Geografskog odsjeka.

- Raditi je bilo lijepo, a nedostajat će mi studenti kojima želim da nakon studija nađu posao koji će voljeti, te neće morati odlaziti u inozemstvo u potrazi za njime – poručila je sad već friška umirovljenica. Uz „odred za čistoću”, u tehničko osoblje spada i „šef” kotlovnice, Željko Ivanešić, među djelatnicima Odsjeka poznatiji pod nadimkom „Grof”.

Ljiljana Bajs u geografskoj knjižnici radi već više od godina! Kako kaže, većinu profesora zna još iz vremena dok su bili studenti te zbog toga i danas ima poseban odnos s njima. Studentima se uvijek trudi biti na usluzi, međutim, kako je jedina stalno zaposlena knjižničarka, njezina odsutnost se i lakše osjeti … Studente ne izdvaja, međutim, priznaje da se razlikuju po učestalosti dolaska, od onih „stalnih” koje već poznaje i rado popriča s njima o svemu i svačemu, do onih koji knjižnicu gotovo niti ne posjete tokom studiranja. Njoj je također ovo posljednja godina rada na fakultetu te spremna i puna iskustava čeka mirovinu.

Ivana Erdelez i Vesna Mirković, poznatije kao „tete iz referade”. One su zadužene za neslavne birokratske poslove vezane uz potvrde, prijavnice, indekse... Na neki način, vrata njihova Ureda su prvi i zadnji dodir svakog studenta sa fakultetom - tu ispunjavamo upisnice, a na kraju i uzimamo potvrde o završetku studija. Vesna nam je rekla kako posao nije uvijek lak, ali se isplati kada vidi kako je se neki bivši studenti sjete, a u prilog tome nam je pokazala i nekolicinu razglednica na njezinom panou. Isto tako kaže kako se trudila prema svima biti fer i korektna u svom dugogodišnjem radu, premda u hrpi posla to nije lako. Iznenadile smo se kada je rekla kako i ona uskoro odlazi u mirovinu...

Očito je ova godina ta koja nosi smjenu generacija. Zato referadi vjerna ostaje Ivana Erdelez, zaposlena . godine.

- U ovih nekoliko godina nastojala sam Ured za studente učiniti mjestom na kojem se studenti uvijek imaju kome obratiti.

Zauzvrat, oni imaju razumijevanja i za trenutke kad ih ne mogu salušati, tako da na kraju dana idem kuci s osjećajem da je ovaj posao ipak nešto vise od zarađivanja za život – kaže Ivana, dodajući da bi većinu studenata zasigurno prepoznala na ulici, pa čak i imenom i prezimenom.

Punoljetnost KSG-a

Pi e: Dameo Rami -Kova i Kad sam prije dvije godine intervjuirao profesora Danu Pejnovića povodom odlaska u mirovinu, u više od sat vremena razgovora dotaknuli smo se i Kluba studenata geogra je. Čini mi se da je Pejnović samoinicijativno potaknuo tu temu kada je želio istaknuti važnost uključenosti studenata u rad Geografskog odsjeka. Zamolio me da prenesem pohvale svim akterima (re)organizacije Kluba koji je, dodao je tada, na neki način djelovao i u vrijeme dok je on bio student, premda ne na ovakvoj razini, niti u službenim okvirima.

Iskreno, kao ni većina mojih kolega, o tome ranije nisam promišljao, uzevši zdravo za gotovo faktografski podatak da je Klub studenata geogra je osnovan . godine, kada

je registriran kao studentska udruga pri Sveučilištu o Zagrebu. Iako ne zvuči logično da se u sedam desetljeća rada Geografskog odsjeka baš ništa slično na planu studentskog udruživanja nije već ranije (iz)događalo.

- Koliko je meni poznato, prva jezgra pokretača studentskih aktivnosti okupljala se već -ih godina oko profesora Andrije Bognara - rekao mi je Pejnović kada sam ga naknadno upitao za pojašnjenje navedene konstatacije.

- Svih tih godina studentska je udruga funkcionirala u ritmu sinusoide, dakle uz izmjenu perioda uzleta i padova aktivnosti. Iako, rekao bih da su ove faze uzleta u pravilu bile dominantnije, načelno s generacijom Ace Lukića i potom Denisa Cerića, koji su koncem -ih utemeljili Klub kakav danas poznajemo – dodao je Pejnović.

U ranijim pokušajima retrospektive studentskih aktivnosti na Marulićevom trgu - a istima se bavila upravo ‘’osnivačka’’ generacija s prijelaza tisućljeća - ostalo je zapisano da prva udruživanja mladih geografa sežu čak u -te godine! Kao prvi materijalni dokaz, međutim, navodi se skripta iz Uvoda u geograju, uređena po predavanjima pokojnog dr.

Veljka Rogića, u čijem potpisu kao izdavač stoji – Klub studenata geogra je. Dokument je to koji se može pronaći u knjižnici Geografskog odsjeka i koji datira iz . godine.

O nastanku te skripte raspitivao sam se kod profesora Stjepana Šterca, aktualnog nositelja kolegija Uvod u geogra ju, a sudbina je htjela

da to učinim točno na dan sprovoda dr. Roglića. Bila mi je to prva vijest, utoliko neugodnija pošto smo se nadali kontaktirati ga osobno …

Uglavnom, Šterc mi o skripti nije znao puno kazati, premda je svega koju godinu nakon njezina nastanka i sam upisao studij. Ali zato jest potvrdio ranije Pejnovićeve navode o prvim organiziranim aktivnostima studenata.

- Kada sam ja počeo raditi na Odsjeku, a bilo je to -ih godina, profesor Bognar okupljao je oko sebe najaktivnije studente. Doduše, njihov je interes uglavnom bio vezan uz geomorfologiju, organizaciju terena i skupova, ali su ipak uz to vezali i Brucošijade, pa i sudjelovanja na Primatijadama koje su u bivšoj državi bile zaista cijenjena i masovna studentska okupljanja – govorio je Šterc, pa u konačnici, pragmatičan kakav jest, u telefonskom imeniku potražio onoga koji će iz prve ruke najbolje posvjedočiti tom vremenu.

Umirovljenom profesoru Andriji Bognaru bilo je iznimno drago čuti da postoji interes novih generacija za početke studentskog udruživanja.

- Istina je da se prije mog dolaska, još krajem -ih, nešto događalo na tom planu, ali zapravo je nas nekoliko mladih asistenata započelo novu priču, koja se u vremenu bivše države nekoliko puta iznova pokretala – počeo je Bognar.

- U pravilu smo se okupljali kako bi vršili geomorfološka istraživanja, kasnije i kartiranja, prošavši tisuće jama i pećina. Da, terenski izlasci bili su u početku naš glavni interes. Kasnije smo pokretali skupove, čak i redovna predavanja četvrtkom, kao što ih vi danas imate u vidu Geografskog ponedjeljka. Također, već sam -ih ostvario veze sa studentima iz Sarajeva, a kasnije smo vrlo intenzivno surađivali s geogra ma iz Budimpešte – prisjetio se Bognar, pa nastavio.

- Kroz godine se uvijek nalazila jezgra organizatora koji su diktirali ritmove i načine rada.

Održavali smo u početku i sjednice, imali vodstvo Kluba … Ali tko zna gdje su svi ti zapisi izgubljeni. Znate, nekada je naš studij upisivalo i po studenata, bila je to prilična masa. Najaktivniji su, ponavljam, bili zički geogra , ali i kolege sportaši. Naravno, uz stručnu, njegovali smo i zabavnu komponentu, redovito održavali takozvane Brucošijade; u početku u prostorijama fakulteta, a potom u planinarskim kućama na Sljemenu, Žumberku, Japetiću, pa čak i na Velebitu, rekao je Bognar i potom zaključio priču:

denata geogra je Zagreb, umreživši ga s europskom organizacijom mladih geografa, danas vrlo popularnom EGEA-om.

- Ta je generacija oživjela Klub, ali ubrzo je uslijedilo nešto mirnije razdoblje. Tek dolaskom aktualne generacije studenata Klub je počeo rasti i neosporno doživio najvišu razinu u povijesti – uskliknut će u konačnici Šterc.

- KSG je danas primjer aktivnosti studenata, koji sada i programski sudjeluju u radu fakulteta, te ne zastupaju manju grupu ljudi kao ranije, već nastupaju u ime cijele studentske populacije. Organizacijski i u svim pogledima, ta je razina aktivnosti neusporediva s bilo kojom ranije zabilježenom – njegov je itekako utemeljen zaključak.

- Postojali su periodi uspona i padova aktivnosti, no Klub studenata uvijek se pojavljivao i djelovao kao neovisna, ali ipak neslužbena organizacija. Tako je bilo sve do -ih – posvjedočio je Bognar.

Uslijedio je, dakle, period zatišja koji se podudara s turbulentnim razdobljem Domovinskog rata, nakon čega su se studentske aktivnosti, u to vrijeme još uvijek neformalne, opet intenzivirale u drugoj polovici -ih kroz poticaj generacije predvođene Martinom Glasnović i Vedranom Prelogovićem. Na tom su tragu, u siječnju ., studenti na čelu s Aleksandrom Lukićem, Ivom Turkom i prvom predsjednicom Katarinom Matić, službeno osnovali Klub stu-

Naime, KSG je na pragu službene punoljetnosti prevagnuo brojku od stotinu registriranih članova. Kroz . ta je brojka dosezala i imena različitih generacija, na Odsjeku koji upisuje svega -ak studenata po godini! Srećom, ne ostaje sve na brojkama, već kroz akademsku godinu većina članova, ali nerijetko i ostalih kolega te sve kooperativnijih djelatnika Odsjeka, sudjeluje u mnogobrojnim aktivnostima. Od organizacije i posjete stručnih skupova i okupljanja EGEA-e, preko zabavnih druženja (kvizovi, piknici, sportska natjecanja, brucošijade …), pa sve do pjevačkog zbora, novih izdanja studentskog časopisa, te neizostavnih stručnih terena koje redovito organiziraju članovi Kluba. I nastavljaju jednu davno započetu tradiciju …

Pripremili: Jasminka Dim i i Marin Bogdani

ć Poticaj službenom osnivanju KSG-a je zapravo došao od strane udruge GAUSS koja je u tadašnje vrijeme okupljala studente svih smjerova PMF-a. Tada sam imala nekoliko prijatelja koji su bili aktivni u GAUSS-u te su preko mene poticali službeno osnivanje KSG-a kao glavne poveznice između geografa i GAUSS-a.

I tako smo kolege Aleksandar Lukić, Ivo Turk i ja „službeno” pokrenuli KSG gdje sam ja bila više predsjednica forme radi, dok su Aleksandar i ostala tada aktivna ekipa zapravo bili ti koji su gurali cijeli rad Kluba.

Kad smo došli na „faks”, klub je na neki način već postojao. Točnije, postojala je grupa studenata koji su bili aktivni te su postavili nekakve temelje budućega kluba, dok smo ga mi samo odlučili zakonski oformiti. Tih godina smo se prvi put uključili i u EGEA-u. Aktivnih članova u početku je bilo desetak i sastajali smo se otprilike jednom mjesečno. Ipak, neformalno smo se svakodnevno družili. Često smo provodili višednevne izlete na Velebit, Kornate, Klek, Risnjak i Brijune u pratnji profesora. Posebno su bili značajni: tradiocionalni odlazak na Plitvice sa studentima iz Zadra i Ljubljane gdje bi nas se uvijek skupilo preko te jednodnevni izlet u planinarski dom Runolist gdje se zapravo održavala brucošijada.

Mogu reći da mi je KSG razdoblje bilo jedno od najboljih razdoblja u životu. Stekao sam puno poznanstava i iskustva koja su mi kasnije u živo-

tu puno značila. Činjenica je da se kroz aktivnosti KSG-a i EGEA-e dobije uvid kako stvari funkcioniraju u nekim drugim državama te također stiču nova geografska znanja.

ć Na početku službenog rada Kluba nastavilo se s postojećim studentskim aktivnostima u KSG-u - brucošijada (koja je bila uvijek u planinarskom domu), terenske nastave (koje su često bile na Velebitu uz vodstvo profesora Dražena Perice), izleti te nogometni turniri (na kojima je sudjelovalo od do ljudi gdje smo u ovu aktivnost uspjeli svakoga puta uključiti i profesore). S druge strane, u to se vrijeme nije znalo za aktivnosti EGEA-e. Studenti povijesti su tada sudjelovali u aktivnostima ISHA-e (International Students of History Association) čime su nas naveli da malo više istražimo postoji li organizacija studenata geogra je na europskoj razini. I je, postojala je, i to od !

Naš prvi organizirani odlazak na godišnji kongres EGEA-e bio je u Nunspeet (Nizozemska).

Poslije toga kongresa studenti su sudjelovali na EGEA kongresima u Strassbourgu i Bohinju. Od tada počinje i suradnja s EGEA Ljubljanom koja je već bila aktivna i s kojom smo ujedno ostvarili i prvu službenu razmjenu.

„Tada je percepcija udruga u društvu bila negativna”, prisjeća se Aleksandar Lukić. „Naime, udruge su se u to vrijeme poimale kao skupina ljudi koji imaju nešto protiv trenutnog političkog poretka. Iz tih razloga nije bilo popularno su nancirati udruge niti se razmišljalo pitati Odsjek za su nanciranje. Međutim, profesor Pejnović, koji je tada bio pročelnik Geografskog odsjeka, predložio je da se prvo izdanje

informativnog glasila Kluba (tada . Meridijan) otisne u Geografskom horizontu kako bi svi djelatnici Odsjeka bili upućeni u studentska uključivanja u međunarodne aktivnosti. Mislm da je time odnos Kluba i Geografskog odsjeka postao uspješnijim.”

ć ć ć Rad u Klubu izoštrio je moje organizacijske sposobnosti. Naučio sam puno o međuljudskim odnosima, o upravljanju ljudima i projektima, o rješavanju kon ikata, o diplomaciji... S druge strane, postao sam i bolji geograf, a geogra ja, koju sam još i više zavolio zbog djelovanja u Klubu, i dalje rukovodi mojim životom, kaže Cerić Prilikom raspitivanja o imenima ljudi koji su doprinijeli nastanku i razvoju Kluba studenata geogra je, mnogi su debelim omasterom podcrtali ime Denisa Cerića. Čovjek koji je obilježio najraniji period friško osnovane udruge i obilježio njen budući razvoj, kao što je i rad u udruzi obilježio njegov život. Ne samo stručni i profesionalni, već i privatni. O svemu tome, povodom obilježavanja punoljetnosti KSG-a, govori Denis Cerić. Predsjednik KSG-a u periodu od . do . godine, ali i istovremeno čelni čovjek EGEA-e, a danas asistent na Akademiji znanosti u Varšavi.

- Sjednice Velikog vijeća na kojoj sam predstavio plan rada za . godinu sjećam se kao da je bila jučer i nevjerojatno mi zvuči činjenica da je od tada prošlo već punih godina – uskliknut će na početku razgovora.

- Bio sam predstavnik studenata pri Fakultetskom vijeću PMF-a, dvije godine aktivni član uredništva . Meridijana, a godinu dana i glavni urednik, glavni koordinator regionalnog EGEA kongresa u Fužinama

. te koordinirao još niz raznih aktivnosti.

Također, kao da je bilo jučer, sjećam se godišnjeg EGEA kongresa u poljskim Sudetima početkom listopada ., kada sam primijetio zdravu klimu da Zagreb postane centrom EGEA-e te se kandidirao u predsjedništvo i bio izglasan za predsjednika u akademskoj ./ . Kada sam se vratio u Zagreb nitko u Klubu nije vjerovao dok im nisam pokazao tri ogromna registratora s dokumentima EGEA-e od . te njezin pečat (što se prenosilo iz ruke u ruku predsjednika EGEA-e). Ja sam ih u Hrvatsku donio vlakom preko četiri granice (da, tad su još postojale granice!), u običnom planinarskom ruksaku. I carinici su se čudili. Oni slovački su bili najzainteresiraniji – sve dok im nisam darovao limenku Żywieca.

U Zagrebu je tada rad Kluba još bio u svojim počecima, koje ste aktivnosti provodili, što ste novo uveli?

- Uvodili smo brojne izlete, motivacijske vikende, akcije čišćenja … Jedina od aktivnosti u Klubu koju nismo mijenjali je bila brucošijada. Ona je ostala masovno okupljanje u jednom od planinarskih domova na Medvednici u studenome. Bila je to zabava posvećena brucošima i brucoši su došli, ali je ustvari to bila masa onih koji su svoju brucošijadu već prošli. I nije bilo nikakvih bendova ili DJ-eva. Godine . je bio kazetofon, a od . klupsko računalo s Winampom za set listu pjesama, posuđeno pojačalo i zvučnici od kolege Vedrana Berlana koji je radio s razglasima u to vrijeme. Sve ostalo se promijenilo. Prva reforma je bila organizirati transparentan rad Kluba. Uveli smo redovne sjednice Malog vijeća. Održavale su se jednom tjedno i bile su otvorene za javnost.

Odsjek nam je ustupio sobicu u potkrovlju koju smo prvo jedno dva tjedna čistili. Proveli smo prvi put anketu u kojoj su studenti mogli ocijenjivati predavače, kolegije i godine studija na Geografskom odsjeku i rezultate objavili u .

Meridijanu. Sjećam se kad smo mi, uredništvo: Jeronim Cimperšak-Žigrović, Lovro Skračić i ja, nakon neprospavane noći u Jerkovoj kući, gdje smo „slagali” . Meridijan, sjeli na kavu i odlučili da se ništa strašno ne može dogoditi; ako

nas izbace sa studija, otići ćemo studirati u Ljubljanu (smijeh). Ali tada nam nije bilo do smijeha. Prije toga nitko nije ocjenjivao profesore, a pogotovo to objavljivao. A rezultati i nisu bili za pohvalu. Tada jos niti PMF nije provodio svoju anketu, a kada ju je počeo provoditi rezultati nisu bili dostupni.

Jeste li onda surađivali s profesorima na Odsjeku?

- Iz moje perspektive, nije bilo profesora ili asistenta na Odsjeku koji nije bio naklonjen Klubu. Svi su rad Kluba doživljavali pozitivno.

Ovdje želim istaknuti profesora Pejnovića s kojim sam na relaciji pročelnik Odsjeka – predsjednik Kluba imao izvrstan kontakt. I sveopću pomoć koju je iskazao i kad je u par navrata stao u obranu Kluba pred konzervativnijim kolegama profesorima.

Možete li nam opisati kako je tada izgledalo unutarnje uređenje KSG-a?

- Tada su postojali organizacijski odbori vezani za određene aktivnosti. Organizacijske odbore biralo je Malo vijeće, a koordinatori aktivnosti bili su odgovorni za kvalitetnu provedbu aktivnosti. Kako je sve bilo volonterski, nije bilo određivanja tko će što raditi – ljudi su se sami javljali za koordinaciju ili za odbor, obzirom da im je to nosilo bodove za EGEA aktivnosti. To je bila motivacija dobrom dije„ lu aktivista. Također, napisao sam dobar dio zakonskih akata (nisam siguran jesam li sve), osim Statuta naravno, što su napravile kolege prije mene. Iznimno aktivnih članova bilo je - , aktivnih do , a članstvo je često dosezalo brojku od , ako se dobro sjećam.

Spomenuli ste da je u to vrijeme KSG imao i svoju prostoriju (koju studenti gube .) i imali ste dežurstva za čuvanje prostorije? Koliko vam je ta prostorija bila važna za funkcioniranje Kluba?

- „Sobica” je bila sjajno mjesto za razgovore, tekuće stvari (uplate), ali kao i skladište (materijali, stari plakati, slike, majice, uspomene,...).

Šteta da je više nema, ali vjerujem da će se naći prostor za Klub u budućnosti.

Nama, generacijama društvenih mreža, zanimljivo bi bilo čuti kako ste objavljivali obavijesti za članove, te kako ste svi međusobno komunicirali?

- Baš je u „Sobici” stajala „Knjiga poruka” preko koje smo komunicirali. Mail tada jest postojao, ali je veza bila dial-up i često je „pucala”, a u „Sobici” internet uopće nismo imali. Sjećam se da sam svu komunikaciju oko prve „ozbiljne” EGEA razmjene s Varšavom . godine obavljao iz internet ka ća u Gajevoj, jer tamo je veza bila stabilna (ali jako skupa). Internet stranica je bila više kao osnovna informacija (tada su „dinamične” internet stranice tipa blog ili portal bili gotovo nepoznanica ili apsolutno izvan nancijske domene Kluba). Članove smo obavještavali prvenstveno putem oglasne ploče Kluba, a kasnije smo imali mailing listu. U „Sobicu” je svatko mogao doći između i h te se informirati o čemu god je htio.

Na koji način ste nancirali projekte? Jeste li imali suradnju s nekim drugim organizacijama ili možda javnim ili privatnim sektorom?

- Transparentno su se prikupljala i trošila sredstva kojih ionako nije bilo previše. Od početka smo odlučili da nema pro ta. Pravilo „ako si organizator, nisi oslobođen plaćanja participacije” je bilo svetinja. Postojala je cijena aktivnosti za članove Kluba i za „ostale”, čime smo motivirali studente da se učlane. Pri učlanjenju, koje je iznosilo kn, član bi dobio majicu, a preostali novci od članarina uglavnom su bili korišteni za uredski mate„ rijal. Ali sve do lipe transparentno i objavljeno na oglasnoj ploči Kluba. Često smo morali smišljati različite modele ograničenja, ako su mjesta bila ograničena (zbog noćenja i sl., npr.).

Većinu troškova su pokrivali sami sudionici aktivnosti.

Za veće projekte tražili smo sponzore na sve moguće načine. Uspjevalo je to gotovo u slučajeva samo preko poznanstava, unatoč nekoliko stotina poslanih molbi za nanciranje ili donaciju različitim poduzećima. EGEA je na isti način funkcionirala – nije bilo

novaca, nego je sve bilo na organizatorima: da prikupe što je više moguće sami, a ostatak od kotizacija. Jedino tijelo koje je moglo nancirati studentske projekte u Hrvatskoj bio je Studentski zbor, koji nas je . iznervirao jer su nam odbacili nekoliko sjajnih projekata. Iz tog razloga smo . uspjeli jednog KSG-ovca „inltrirati” i onda smo dobili nancijsku podršku gdje nam je bila najneophodnija. Na žalost, to je bila jedina opcija. Za organizaciju EGEA kongresa u Fužinama . nancijski nam je pomogao čak i PMF te naš Odsjek.

I za kraj, koji je sada Vaš osobni doživljaj - koliko vam je KSG značio u tom razdoblju - te što smatrate da on znači za geogra ju i studente?

- Meni je Klub tada značio skoro sve. Vidio sam u Klubu realizaciju samog sebe, očito. Počeo sam kao Ivica Kičmanović s , da bih s nepunih sjedio na krovu Europe (smijeh). Rad u Klubu izoštrio je moje organizacijske sposobnosti. Naučio sam puno o međuljudskim odnosima, o upravljanju ljudima i projektima, o rješavanju kon ikata, o diplomaciji,.. S druge strane postao sam i bolji geograf – upravo Klub mi je donio više znanja: terenski izleti, međunarodni kontakti koji su urodili razmjenom literature, ideja... Mislim da te stvari može dobiti svaki aktivni član Kluba i danas. Ono što ne želim drugima je da izgube godinu studija zbog Kluba. Moj slučaj – moja glupost. Geogra ja, koju sam još i više zavolio zbog djelovanja u Klubu, rada s istinskim zaljubljenicima u nju, još uvijek rukovodi mojim životom. Trenutno radim kao asistent na Institutu za geogra ju i prostorno uređenje Poljske Akademije Znanosti u Varšavi.

Istovremeno, predajem na Višoj školi predmete povezane s turizmom i geogra jom, a vikendom vodim Hrvatsku školu za dijasporu (oboje također u Varšavi). A zašto u Varšavi? Prije gotovo godina na EGEA studentskoj razmjeni upoznao sam jednu Poljakinju... Živimo u sretnom braku i imamo dvoje djece.

Postoje li neke osobe koje biste istaknuli da

su bile aktivne u vrijeme Vašeg djelovanja u Klubu te da su također pridonijele velikim promjenama u radu KSG-a?

član – sram me bilo!). Eto, možda to. O aktivnostima Kluba, a posebno na sjednice Velikog vijeća trudili smo se informirati cjelokupno članstvo, uključuSvakako. Prije svega Lojući i počasne članove. Sivro Skračić. Njemu je srce S nama je i YUGO vozio gurno bi ljudima koji su prije lupalo tih godina za Klub, 140 km/h današnjih aktivista također bio je koordinator mnoštva ulagali puno truda, novca i aktivnosti te član organizacijvremena u Klub, bilo drago da skog odbora još većeg mnoštva. su u toku što se tamo događa.

Stotine sati razgovora o klupskim temama učvrstile su naše prijateljstvo do danas i mislim da se rijetko u kojoj organizaciji pojavi takav volonter koji je spreman odreći se toliko svog vremena, svojih noći, na dobrobit nečega takvog kao što je to klub studenata.

Drugi takav radnik bio je Filip Vujasinović koji me naslijedio na mjestu predsjednika, od mlađih pamtim Unu Kociper, bio je tu Zoran Glavočić, Tih nam je godina bilo s kojim smo jurili u njegoteško privući ljude u Klub. vom ‘’Yugiću’’ po autocesti Bilo je svega nas - aktivnih Zagreb – Karlovac km/h članova, što je mala brojka (ne vjerujući da Zastava ide ljudi za tako velik broj aktivtoliko), kako bi stigli u Zadar nosti. Osim što nam je nedoanimirati tamošnje studente stajalo ljudi za organizaciju, (a danas profesorice) da se priimali smo problema i s nanciraključe EGEA-i. Antonijo Šimunović njem. Natječaji Studentskog zboje bio moralni stup, od mene dvira nam baš nisu išli na ruku pa smo je-tri godine stariji dečko, koji je uvijek imao stav kojim bi nas spuštao na zemlju. Nadalje, treba spomenuti Ivu Turka, Vuka Čorka, Jeronima Cimperšak-Žigrovića, Sonju Juriško, Josipu Kolegu, Hrvoja Grujića, Branimira Mađera... Puno ljudi je davalo daha Klubu u tih nekoliko godina.

Koja je vaša poruka novim generacijama KSG-ovaca?

Mislim da današnji studenti odlično vode Klub.

Prije samog intevjua napravio sam svoju domaću zadaću i prosurfao web-stranicama KSG-a.

Tu se vidi širok spektar aktivnosti, dobra organizacija i očit kontinuitet. Mene je sve to vrlo pozitivno iznenadilo, obzirom da nemam kontakt s Klubom od neke . (iako sam počasni

stručni voditelji bili naši nastavnici s Odsjeka.

Za . godinu speci čna je bila organizacija EGEA Novogodišnjeg seminara za sudionika s sveučilišta u Europi. Centar zbivanja i susreta za članove i prijatelje Kluba bila je popularna „Sobica” u potkrovlju Odsjeka, gdje je bila smještena klupska arhiva, dokumentacija, računalo, pisač i dr. U „Sobici” se sve odvijalo i dogovaralo vezano uz aktivnosti Kluba, ali i ponavljalo, učilo, ili samo navratilo na čašicu razgovora i druženja. Sveukupno je klupski život pomogao da rastemo u stručnom smislu, naučimo se snalaziti u organizaciji i administrativnim poslovima, funkcionirati u međunarodnom okruženju…

Imali smo priliku proputovati Hrvatsku i dobar dio Europe i, što je najvažnije, ostvariti kontakte i razviti prijateljstva – za cijeli život.

ć uvijek nastojali dobiti nekakva sponzorstva, što smo zapravo zahvaljujući nekim poznanstvima, te podršci Odsjeka na čelu s prof. Pejnovićem, ipak uspijevali. Sjećam se da smo se uvijek trudili organizirati što više aktivnosti, privući što veći broj članova te sudjelovati u EGEA aktivnostima. No, nije bilo sve tako jednostavno. Više smo provodili aktivnosti na lokalnoj razini (u Hrvatskoj), nego što smo sudjelovali na EGEA aktivnostima. Članovi su imali veliku volju, ali problem su uvijek bile nancije, jer nismo tada imali ovako jeftine letove, buseve ili vlakove kakvi se danas mogu naći. Ipak, sudjelovali smo na kongresima u Poljskoj, Sloveniji i Estoniji.

Organizirali smo razmjene s Beogradom, Novim Sadom i Sarajevom te na taj način zapravo i potaknuli pokretanje entiteta Sarajevo. U to vrijeme meni, a i ostalim aktivnijim članovima, KSG je bio kao naša „beba” u koju si ulagao cijelog sebe. I raduje me što vidim da danas funkcionira jako dobro, jer teško bi mi palo da nešto, u što si nekad davao cijeloga sebe, krene krivim putem. Stoga, samo naprijed!

Uz uobičajene aktivnosti Kluba koje su prisutne i danas, treba spomenuti i ljetne terenske nastave koje smo prije organizirali, a gdje su

Rado se prisjećam svih onih lijepih trenutaka na kojima mogu zahvaliti KSG-u. A bilo je tu svega – od razmjena, kongresa, ekskurzija, terenskih istraživanja, Novogodišnjeg seminara, izleta, tradicionalnih brucošijada i motivacijskih vikenda… Klub je tada brojao nešto manje članova, ali smo bili entuzijastični i marljivo smo organizirali i vodili projekte. Dosta smo surađivali s profesorima s Geografskog odsjeka, bili su nam podrška u organizaciji i vođenju terenskih ekskurzija, pomagali sa savjetima u planiranju terenskih izleta, a nerijetko smo upravo zahvaljujući njihovim pismima podrške dobivali nancijsku potporu za svoje projekte. Posebno se rado sjećam terenske ekskurzije u Baranju pod vodstvom profesora Bognara i profesora Pejnovića (anegdote s te terenske još uvijek prepričavamo na geografskim kavama), terenskih istraživanja na Krapnju i Lastovu, zajedničkog izleta u Paklenicu s udrugom BIUS na koju nas je vodio profesor Perica sa zadarskog Odjela za geogra ju i nekih EGEA događaja. Drago mi je vidjeti da su nove generacije KSG-ovaca još aktivnije od nas i da se neprestano nešto organizira, a odaziv je velik.

Prije nego što sam postao predsjednik KSG-a u Klubu se događala smjena generacija, aktivnosti su počele stagnirati, a odaziv studenata na aktivnosti KSG-a je bio sve slabiji. Istovremeno je nas par kolega s godine osnovalo Društvo geografa Lik te smo organizirali izlete po Hrvatskoj, ali i puno slobodnija druženja što je postalo poplarno među geografskim krugovima. Obzirom na to, kolegica Matea Ivanov zamolila me da preuzmem vođenje Kluba i tako sam sljedeće dvije godine nastavio djelovanje KSG-a. Članovi KSG-a su se redovno družili „kod Marula“ gdje smo u pauzama od predavanja ili poslije faksa razmjenjivali sve važne i nevažne informacije u vezi KSG aktivnosti. Brucošijadu smo preselili u centar Zagreba, što je rezultiralo puno većim odazivom. Motivacijski vikend za brucoše smo nastavili tradicionalno organizirati u obliku dvodnevnog vikend izleta, ali smo smanjili broj stručnih, edukativnih izleta, što je jedna od stvari iz mog mandata za ko-

jima žalim. Sudjelovanje na EGEA aktivnostima se povećalo, ali isto tako i organizacija. Osobno sam bio najzaslužniji (uz pomoć nekoliko kolega) za realizaciju prve Balkanijade, te bio glavni koordinator Euromed kongresa na Lastovu . godine. Financirali smo se iz vlastitih članarina te natječaja Studentskog zbora, a za Euromed kongres su nas nancijski potpomogli PMF i Odsjek. U to vrijeme sam bio i studentski predstavnik na sjednicama Geografskog odsjeka, gdje sam, boreći se za prava studenata, izuzetno liberalnim ponašanjem stekao nepotpun (možda čak krivi) dojam o sebi, pa nas za mog mandata Odsjek nije toliko podržavao kao što je bilo prije, ali to se promjenilo mojim odlaskom. Sve u svemu, izuzetno sam sretan i ponosan što sam svojim djelovanjem u KSG-u nastavio tradiciju aktivnosti od . godine te prenio ljubav za KSG na mlađe kolege, koji su mi danas upravo zbog KSG-a izuzetno vrijedni i dragi prijatelji.

Iako je prošlo svega šest godina od mog predsjedavanja KSG-om, brojne stvari su se međuvremenu promijenile. Tek tih godina KSG je odlukom Vijeća Geografskog odsjeka dobio pravo na korištenje jedne od predavaonica u dogovorenom terminu i pravo na korištenje računala u „računalnom kutku“. U to vrijeme pokrenut je i facebook pro l GeoGlas, kako bismo obavještavali što veći broj studenata o informacijama sa sjednica Vijeća GO-a. Tada smo brojali oko članova i većina nas je imala iste preferencije. Zbog toga je pojačan broj lokalnih klupskih aktivnosti. Iskorištavali smo svaku priliku za zajednička druženja, međusobno, ali i s članovima drugih entiteta EGEA-e.

Najpopularije su bile studentske razmjene s entitetima iz sjeverne i istočne Europe, dok se za sudjelovanje na kongresima vodio pravi „rat“ među članovima KSG-a. Skupovi i druženja koje je Klub tada organizirao bili su većinom „regionalnog“ karaktera i sudionici su dolazili iz susjednih zemalja, dok je bio primjetan izostanak organizacije višednevnih stručnih skupova na europskoj razini. Znanstveni dio je također bio djelomično zanemaren. S druge strane, tada je

započeta intenzivnija suradnja s asistentima na Odsjeku i to u vidu sudjelovanja članova KSG-a na Festivalu znanosti i pokušaja suradnje na istraživačkom projektu. Članovi KSG-a odradili su i do tada najozbiljniji znanstveni projekt pod nazivom Geomorfološke karakteristike NP Mljet (izrađene su karte morfometrijske analize reljefa te sveobuhvatna geomorfološka karta NP-a) koji je bio nanciran od strane Parka, te koji je danas integralni dio Plana upravljanja NP Mljet, a u kojem jasno stoji da je izvršitelj ovog projekta KSG. S druge strane mi je žao što nije bilo dovoljno zainteresiranih studenata za pisanje članaka u časopisu Meridijan te isti dvije godine nismo niti izdavali, iako smo osigurali sredstva za tisak. U to vrijeme svi mi članovi smo bili izrazito složni, ali isto tako uvijek otvoreni za nova poznanstva i suradnje.

Već je prošla koja godina od mog formalnog rastanka s KSG-om pa s tim vremenskim odmakom zaista mogu zaključiti da je KSG danas odrastao. Odrastanje KSG-a dogodilo se na temelju kontinuiranog rada svake nove generacije. Dok sam ja bila na dirigentskom mjestu, “orkestar“ nije bio izuzetno brojan, bila je to

mala skupina ljudi, ali puna volje, zajedništva i ponajviše optimizma. Uz pregršt aktivnosti, intenzivno smo njegovali i naš EGEA identitet te sudjelovali na svim regionalnim kongresima te smo pozivali i prihvaćali pozive na razmjene.

Osim uobičajenih sjednica Malog Vijeća, imali smo skoro svakog dana i neslužbene sjednice: na „Marulu”, u „Obrtničkom”, ispred faksa, iza faksa, na putu, na EGEA kongresu ili razmjeni.

Uvijek smo razglabali o nekim idejama te načinima na koji ćemo ih realizirati. U svim tim pričama došli smo do generalnog zaključka da je potrebno modi cirati omjer stručnih i zabavnih aktivnosti (otprilike u korist stručnih, dakako uz prisutnost zabave). Zabava je uvijek bila horizontalni cilj rada KSG-a, jer to i znači KSG, ona iskustva i događaji koje svi mi pamtimo do kraja života i ona iskustva i događaji koji su nam studiranje učinili neizmjerno boljim nego što je to primjerice drugim studentima PMF-a koji nemaju takvu jedinstvenu udrugu. S tim smo ciljem priredili oko službenih događaja, kroz tu zabavu napunili smo svoje životopise, te ono još bitnije, napunili smo naše živote s novim ljudima te samim time smo i otvorili svoje umove prema drugačijem i još više potakli znatiželju.

Za kraj, umjesto zaključka, reći ću da bez sudjelovanja u bilo kojem aspektu rada KSG-a, iskustvo studiranja geogra je nije potpuno!

ć S obzirom da je došlo vrijeme za novu smjenu generacija, kolega Blaž Gorski i ja još smo se kao brucoši aktivirali u Klubu studenata geogra je u želji da unaprijedimo rad udruge koja se tada nalazila na svojoj prijelomnici. Baš smo u . broju ovog časopisa napisali članak u kojem smo naveli pet strateških ciljeva Kluba, među kojima je bilo i povećanje broja članova, jer se tada znalo dogoditi da na sjednicama prisustvuje svega sedmero ljudi. Unatoč manjoj brojnosti članova, organizirala su se dva stručna terena, očuvala tradicija tiskanja studentskog glasila, te su organizirana druga događanja zabavnog karaktera. Ta godina je bila ključna za de niranje smjera u kojem udruga treba ići sljedećih nekoliko generacija, a to je bilo postajanje stručne studentske udruge

koja može doprinijeti a rmaciji geogra je kao važne struke za suvremeno društvo. U međuvremenu se Klub značajnije povezao s Geografskim odsjekom, pomažući pri organizaciji Smotre Sveučilišta i Otvorenog dana geogra je, a već sljedeće godine samostalno održavamo prvi stručni međunarodni kongres! Iz zaborava se vraća ,,Geokviz’’ te se pokreće pjevački zbor ,,Geodeamus’’, uz redovito održavanje svih drugih događanja – stručnih terena, motivacijskog izleta, odaziva na EGEA ‘’evente’’ i dr. Osim toga, u potrebi za regrutacijom novih članova pokrećemo sustav mentorstava, te se organizira druženje pod nazivom ,,Dobrodošlica brucošima’’ s ciljem upoznavanja brucoša s načinom funkcioniranja Kluba. Nekoliko godina intenzivnog urodilo je plodom i Klub se u potpunosti transformirao. Danas okuplja oko članova, od čega gotovo polovicu redovito aktivnih, te pruža pojedincu veliki spektar mogućnosti, od putovanja i organizacije stručnih događanja do pjevanja u zboru. Iz osobnog iskustva mogu naglasiti da nas je angažman u Klubu poučio više nego pojedini kolegiji na

studiju, a da su stečena iskustva i prijateljstva nešto što će nam ostati nezaboravno i nakon završetka studiranja.

Č

U radu Kluba sudjelujem zbog veće aktivnosti na faksu i druženja, izleta, te svih ostalih aktivnosti koje se događaju u organizaciji KSG-a.

Posebno mi se sviđa angažiranost vodstva Kluba i svih članova, te predlaganje novih ideja i aktivnost na znanstvenim događajima. Povećala bih broj druženja i izleta vikendom .

(An ela)

Kao brucoša me privukla atmosfera koju kolege održavaju i njihov trud u KSG-u, a osobno bih volio potaknuti ostale kolege koji trenutno ne sudjeluju u radu Kluba da se uključe, kako za boljitak društva, tako i za svoj vlastiti.

(Dubravko)

Na sudjelovanje u Klubu potiče me puno toga, poput bolje upućenosti u zbivanja i novosti na faksu, sudjelovanja u svim aktivnostima koje me zanimaju, dobre zabave, druženja … Sviđa mi se napredak koji je ostvaren posljednjih godina, a koji je podigao klub na sasvim novu, respektabilnu razinu od one kada sam upisala faks. Velik broj događanja, bolja povezanost među studentima i suradnja s profesorima, sve veći naglasak na projektima i idejama stručne i istraživačke prirode.

Ono na čemu mislim da treba još više raditi je jačanje utjecaja i ugleda KSG-a van našeg odsjeka i fakulteta jer za to postoji veliki potencijal.

(Ivana)

Učlanila sam se u KSG kako bih češće putovala, učila i na taj način stjecala nova poznanstva. Posebno pohvaljujem velik broj događaja, a ono što nedostaje za bolji rad Kluba je vlastiti prostor na Geografskom odsjeku!

(Helena)

Zbog KSG-a vlada živost na hodnicima Odsjeka. Imam dojam da je svaki naš događaj pokrenula zezancija, a na kraju svaki od događaja prerasta u nešto ozbiljno i hvalevrijedno, pa i van naših okvira. Svaki od KSG-ovih događaja vidim kao još jednu priliku za druženjem, a to je moj glavni razlog sudjelovanja u radu KSG-a. Želio bih da Klub postane prepoznatljiv među studentskim udrugama. Jako puno radimo, a sve šta radimo, radimo samo za sebe. Recimo, svako toliko bi mogli organizirati kviz otvoren i za one koji nisu geogra , reklamirati brucošijadu kao što to rade ostale udruge, na Smotri ili Otvorenim danima imati ozbiljne radionice, po mogućnosti s više tehnologije, oglašavati Meridijan tako da dospije i u negeografske ruke itd.

(M.C.)

Posebno mi se sviđa entuzijazam mladih nada!

(Petra)

Autori: Bla Gorski i Paola Marinovi Budući da se često preapstraktno govori o razlogu postojanja studentskih udruženja, pokušat ćemo ispitati njihovu konkretnu važnost od razine pojedinca do institucionalne razine Sveučilišta. Uz pregled relevantne znanstvene i stručne literature u radu je korištena metoda ankete i intervjua. Okosnica rada su dva članka - Nadler ( ) te Zepke i Leach ( ).

Nekoliko je glavnih uloga studentskih udruženja u životu studenta. Kada govorimo o pojedincu, odnosno studentu, ključno je razlučiti dva tipa motivacije - intrizičnu i ekstrizičnu. Kod intrizične motivacije radimo nešto što nam je zanimljivo i uživamo radeći na tome, dok kod ekstrizične motivacije radimo nešto zbog postignuća tj. pod utjecajem pritiska izvana. Ryan i Deci ( ) pronalaze čvrstu vezu između motivacije, samostalnosti i sposobnosti te uz to navode da je osjećaj povezanosti (direktna povezanost s drugima, osjećaj sociokulturnog pripadanja ili identi kacija s idejama) važan posebice za intrizičnu motivaciju. Moran i Goneya ( ) dolaze do rezultata da je interakcija među kolegama najvažnija za angažman i postizanje rezultata. Uz to, Ahfeldt i dr. ( ) otkrivaju statistički značajnu korelaciju između razine zajedničkog studentskog učenja i razvoja osobnih vještina.

Nadalje, Zhao i Kuh ( ) otkrivaju da grupe za učenje studentima pomažu u osobnom i društvenom razvoju, razvoju praktičnih sposobnosti te da se njima postiže veći trud te dubinski angažman studenata. Dubinski angažman zahtjeva i promišljanje, propitivanje, pretpostavke, procjenu te stvaranje veza između ideja, iskustava i znanja (Hockings i dr., ).

Prilikom dolaska studenata na studij bitno je upoznavanje s fakultetom kako bi se razjasnila očekivanja studiranja. Stoga, Pittaway i Moss ( ) govore o značaju procesa orijentacije za pomoć studentima u prilagodbi akademskom životu i povezivanju s kolegama, mentorima i djelatnicima. Dewart i dr. ( ) potvrđuju značaj povezivanja neiskusnih i iskusnih studenata u mentorskoj shemi koja pomaže studentima angažirati se.

Jedna od ključnih snaga studentskih organizacija je zadržavanje studenata na fakultetu.

Mnoštvo je dokaza da vankurikularne aktivnosti, a posebice studentske organizacije, igraju važnu ulogu u smanjenju broja studenata koji bi odustali od fakulteta (Tinto, ; Austin, ; Christie i Dinham, ; Noel i dr., ; Abrahamowicz, ; Billson i Terry, ; Lenning i dr., ; Remist, ). Dokazano je i kako rad u studentskoj udruzi omogućuje pojedincu kvalitetniju komunikaciju s profesorima te bolje rezultate u učenju i znanstvenom radu (Abramowicz, ). Mnogi od navedenih radova tvrde da sudjelovanje u takvim aktivnostima uključuje studente direktno u akademski život i da socijalna integracija u tim aktivnostima povećava vjerojatnost privrženosti sveučilištu.

Istraživanja su pokazala i da je uključenost studenata glavni uvjet za poboljšanje preddiplomskog obrazovanja te se primjećuje da su studentske organizacije glavni faktor studentima da postanu više uključeni u obrazovanje. Također, istraživanja su ispitivala razlike između studenata koji su članovi studentske organizacije i onih koji to nisu, te se došlo do zaključaka koji potvrđuju vrijednost studentskih organizacija. Prednosti studenata u studentskim orga-

nizacijama su: razvoj socijalnih vještina, veće zadovoljstvo s fakultetskim iskustvom, poboljšano planiranje i donošenje odluka o karijeri i životu, veće samopouzdanje, uspjeh nakon fakulteta, samostalnost, liderstvo, slušanje predavanja i općenito bolje iskustvo u obrazovanju. Uključivanje u rad studentskih udruga te aktivno sudjelovanje u provođenju aktivnosti dokazano mogu utjecati na razvoj rukovoditeljskih vještina (Astin, ).

U nastavku ćemo dodatno konkretizirati navedenu problematiku orijentirajući se na primjer Kluba studenata geogra je Zagreb i anketi koja je provedena među članovima .i godinu kasnije . U međuvremenu je udruga narasla sa na studenata pa je za potrebe ankete ispitano , pa studenata (oko ukupnog članstva).

Na slici istaknuti su primjeri kod kojih je došlo do određenih promjena. Stupcima su prikazani rezultati ankete iz . godine, a plavim strelicama promjena, odnosno rezultati ankete iz . godine. Ispitanici su na skali od (uopće se ne slažem) do (u potpunosti se slažem) odgovarali na pitanja. Na slici ., također na skali od do , ispitanici su odgovarali na dva pitanja, a konačan rezultat je generaliziran u kvadrante (- , --, -, ). Minusi (-) predstavljaju ocjene i niže, a plusevi ( ) i više.

Usporedbom svih rezultata ankete može se zaključiti da nije došlo do značajnijih promjena u percepciji udruge među članovima. U prosjeku je blagi pad zabilježen u osjećaju povezanosti s udrugom dok je blagi rast zabilježen u iznošenju i provedbi ideja. Ovo bi se moglo objasniti povećanjem broja članova, budući da je teže povezati veći broj ljudi, no oni donose i kapacitet za više ideja i više provedenih aktivnosti.

Nastavku dobrih rezultata, unatoč dolasku novih članova, zaslužni su već uhodani događaji poput motivacijskog vikenda za brucoše, no i noviji poput dobrodošlice brucošima i već spomenuti mentorski sustav. Uz to, značajna je suradnja na stručnim terenima uz profesorsku pratnju.

Za potrebe ovog članka odlučili smo i strukturiranim intervjuom saznati razmišljanja Petre Radeljak Kaufmann te Mihovila Katića, koji su u svojim studentskim danima aktivno djelovali u studentskim udruženjima, točnije Klubu studenata geogra je Zagreb te Financijskom klubu.

Odgovori su nam dali dublji uvid i konkretne primjere o važnosti djelovanja pojedinca u studentskoj udruzi za njihov profesionalni i osobni razvoj kao i važnost same udruge za promicanje struke.

Oba ispitanika složila su se kako im je djelovanje u udruzi pružilo niz prilika za stjecanje nekih vještina koje su im danas od velike pomoći u poslu kojim se bave poput pisanja projekata, organizacije događaja, timskog rada, pronalaska nancijskih sredstava za realizaciju ideja te stjecanja komunikacijskih vještina. Ono što se ističe kao važan element u djelovanju unutar tih udruga jest jačanje motivacije za završetak studiranja i ostanak u Hrvatskoj, stjecanje novih znanja, kao i pronalazak područja unutar kojeg bi se pojedinac pro lirao u budućnosti.

Kao važnost udruge za društvo, ispitanici su naveli promociju struke te povezivanje s relevantnim institucijama u kojima bi studenti nakon završetka fakulteta mogli pronaći svoje zaposlenje. Mihovil Katić kaže: ,,Danas, prema podacima koje imam, nijedan angažirani član Financijskog kluba se ne mora bojati za kasnije zaposlenje u vrhunskim poduzećima ili institucijama nakon diplome’’, što dokazuje važnost te udruge za karijeru pojedinca. Ipak, ispitanici kao najveću vri-

jednost aktivnog djelovanja u studentskoj udruzi navode priliku za putovanja, upoznavanje velikog broja motiviranih ljudi te samim time i lakši pronalazak istomišljenika s kojima su i danas u kontaktu kako na osobnoj, tako i na poslovnoj razini. Kao argument tome, Petra Radeljak Kaufmann ističe: ,,raspon poslova u kojima se geogra zapošljavaju u različitim europskim zemljama često je sličan što otvara prostor za suradnju, posebno u okviru Europske unije. Tako sam npr. imala priliku surađivati na kasnijim istraživačkim projektima s kolegama iz Beča ili nastaviti suradnju kroz program Erasmus.’’

Pi e: Tomislav Lon ari Godina na izmaku, za zagrebačko geografsko žarište, puna je velikih jubileja. Jedan od njih je i . rođendan EGEA-e - Europske geografske asocijacije za studente i mlade geografe. Od njena osnutka do danas puno toga se promijenilo, no glavni cilj je ostao isti – a rmacija mladih geografa i njihov osobni razvoj kroz interkulturnu interakciju.

Sve je počelo daleke . godine, kada je nekoliko zanesenjaka, studenata geogra je iz Varšave, Utrechta i Barcelone, došlo na ideju o osnivanju organizacije koja bi okupljala mlade geografe koji bi međusobno izmjenjivali geografska znanja i vještine. Već . EGEA je i službeno počela s radom te je iste godine održan i prvi kongres. Od tada do danas održani su brojni kongresi, studentske razmjene, seminari i slični događaji, a mreža EGEA-inih entiteta proširila se s početna tri na današnjih entiteta u država. Administrativno je podijeljena u četiri regije (Zapadna, Istočna, Sjeverno-baltička i Euromediteranska), od kojih svaka ima zaseban regionalni tim, a asocijacijom u cjelini upravlja Glavni odbor (eng. Board of EGEA) na čelu s predsjednikom/icom.

EGEA Zagreb nastala je . u sklopu Kluba studenata geogra je i svo vrijeme postojanja promovira spomenutu multikulturnu interakciju. Administrativno je dio tzv. Euromediteranske regije. Od nastanka zagrebačkog entiteta, naši članovi redovito sudjeluju na raznim kongresima, razmjenama, seminarima, ekskurzijama i ostalim događajima Osim sudjelovanja, članovi EGEA-e Zagreb uspješno su i organizirali popriličan broj događaja od kojih vrijedi istaknuti dva Euromed kongresa, dva „Croatian Weekenda” (popularne Balkanijade) te nekoliko međunarodnih seminara. U posljednjih nekoliko godina, naš entitet bilježi strelovit porast broja članova čime smo de nitivno postali najveći entitet u re-

giji, s tendencijom daljnjeg rasta i postajanja najvećim entitetom u čitavoj EGEA-i. Osim ove, u prilog kvalitetnom radu ide i činjenica da već četiri godine zaredom dajemo članove u regionalni tim Euromeda, a neki naši članovi u prošlosti bili su i dio „Boarda”. No ipak, najveće priznanje našem radu je dobitak organizacije „Godišnjeg kongresa” . godine, koji će se idućeg rujna održati u Selcu s temom „Realize rural – understand and make it happen”. To će ujedno biti i jubilarni . Godišnji kongres EGEA-e. Osim znanstvenog dijela kongresa, u kojem ćemo se baviti važnošću ruralnih prostora i svih problema s kojima se oni susreću, preko studenata geogra je iz čitave Europe imat će priliku istražiti bogatstvo hrvatske kulturne baštine i osjetiti svu raskoš i speci čnost hrvatske eno i gastronomije. Ovaj događaj bit će najveći što ga je od svojeg osnutka EGEA Zagreb organizirala, te stoga predstavlja veliku čast, ali i iznimno veliku odgovornost da predstavimo naš entitet i našu zemlju u najboljem mogućem svjetlu.

Na kraju preostaje zahvaliti svima koji su na bilo koji način sudjelovali u radu našeg entiteta i EGEA-e općenito, te pozvati mlađe generacije da ne oklijevaju, da budu slobodoumni i čim prije osjete prednosti i čari EGEA-e.

Još jednom, svako dobro EGEA-o, želimo ti još puno znanstvenih događanja, razuzdanih zabava, novih prijateljstava i ljubavi! Živjela!

Č David Rabensteiner, predsjednik:

Kad na nekom putovanju sretnete ljude iz EGEA-e Zagreb, to je znak da vas čeka dobar provod. Osobno sam imao mnoštvo takvih zabavnih iskustava. Entitet sačinjavaju vrlo posvećeni geogra koji zasigurno imaju kapacitet organizirati kvalitetne događaje u sklopu EGEA-e.

Upravo zato jedva čekam Godišnji kongres ., uvjeren kako će to biti nezaboravno iskustvo.

Lea Rebernik, tajnica:

Kao članici ljubljanskog entiteta, prvo što mi padne na pamet kad netko spomene Zagreb su naše tradicionalne razmjene. Grupa je to sjajnih, zabavnih ljudi, uvijek spremnih na akciju. Zato su nezaboravni oni trenuci kad se na putu prema nekom EGEA-inom okupljanju sretnete u istom autobusu. To nikad nije dosadno. Jedva čekam da nas ugoste na idućem Godišnjem kongresu .

Vit Volny, blagajnik:

Svi članovi EGEA-e Zagreb koje sam upoznao bili su vrlo ugodno i zabavno društvo. Najbolji je primjer kako su nas lijepo dočekali na jednom proputovanju prema Mostaru, a da ne spominjem kasne noćne rasprave o češkim i hrvatskim nogometašima za vrijeme kongresa u Češkoj…

Bilo bi previše da idem dalje nabrajati, dovoljno da shvatite kako su iskustva s Hrvatima sjajna i kako se veselimo novim susretima!