Iza rasko{i
Kada se pomene sredwi vek, u mislima najpre iskrsavaju slike zamkova, rasko{nih haqina ili vite{kih turnira. Na selo gotovo niko i ne pomi{qa. To je velika gre{ka! Svima poznata re~enica o tome da je `ivot naroda u feudalizmu bio veoma te`ak govori upravo o selu – tamo je `ivela velika ve}ina qudi. U ~itavoj Evropi, pa tako i u Srbiji, dr`ava i dru{tvo bili su zasnovani na radu zavisnih qudi – kmetova – koji su generacijama `iveli na posedima (vlastelinstvima, feudima) vladaju}eg stale`a. Svakodnevni `ivot stanovnika sela u Engleskoj, Francuskoj, Italiji i Srbiji bio je veoma sli~an, jer su svi narodi na isti na~in obra|ivali zemqu i proizvodili hranu. Detaq freske iz Pe}ke patrijar{ije
ZAPISANO I NASLIKANO Slika o `ivotu na selu sklapa se kombinovawem podataka iz pisanih izvora (poveqa, zakona i raznih propisa, hronika, biografija, zapisa stranih putnika), s likovnih predstava (fresaka i prikaza kalendara u kwigama), kao i onih koje pru`aju arheolo{ki ostaci (naseqa i grobqa) i predmeti koji su u to doba kori{}eni.
Izgled sela zavisio je od podnebqa – klime i reqefa – a ne od politi~kih granica ili smene vlasti. Tipi~no selo u sredwovekovnoj Srbiji nije se mnogo mewalo vi{e stotina godina, od vladavine prvih Nemawi}a do vladavine despota Stefana Lazarevi}a. A ne{to od tog starog na~ina `ivota o~uvalo se i do na{ih dana.
Kalendar iz [vapske (Nema~ka), oko 1180