Čiperko šg 13 14 by Škola Podgora

OŠ DON T S I L , I K OVIĆA N ŠKOLS I L V ILA PA RA MIHOV PODGO

JUBILARNI 20. BROJ ŠG 2013./2014.

ČIPERKO

TEMA BROJA:Sigurnost djece na internetu PROJEKTI: Stoljeće šegrta Hlapića Od ploda do proizvoda POSTER OSMAŠA PODLISTAK: Pregled svih 20 brojeva Čiperka

U ovom broju donosimo: 3

ŠKOLSKI DNEVNIK Početak nove ŠK 2013./2014.

J A Ž R SAD

ČIPERKO ŠKOLSKI LIST OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgora GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vanja Selak, prof. i mag. bibl. UREDNIŠTVO: Lucija Bilas, Klara Borić, Martina Krželj GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Dario Šimić, prof. i Vanja Selak, prof. LIKOVNE RADOVE ODABRALI UČITELJI: Nevenka Vranješ, Edita Crljen, Renata Rako Jašaragić, Neli Španje, Silvana Lulić,

Međuopćinsko Lidrano 2014.

Međunarodni dan materinskoga jezika

Školski maskenbal

Gost škole pripovjedačica bajki Jasna Held

Dan škole

Haiku pjesme petoga razreda

PODLISTAK Pregled svih dvadeset brojeva našega Čiperka

POSTER - Osmaši 2013./2014.

ŠKOLSKI PROJEKTI 

Projekt knjižnice - Stoljeće šegrta Hlapića



Projekt UZ Kanata - Od ploda do proizvoda



Projekt - Zdrav za 5

41 45 46

Natjecanja i smotre

UZ Kanata: mladi planinari

KUTAK ZA RODITELJE: Sigurnost djece na internetu

Engleski jezik / Talijanski jezik

MALI / VELI STVARAOCI

PORTRETI NASTAVNIKA

SPORT

ZABAVNE STRANICE

HOROSKOP

Ivan Čuljak i Klement Šimić NASLOVNA I ZADNJA STRANICA Fotografija - Gabrijela Šulenta, učenica 8. razreda NAKLADA 150 primjeraka

Stranica 2

OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgora Prilaz Vida Mihotića 1 21327 Podgora 021/625 393, 603 940 os-podgora@os-mpavlinovica-podgora.skole.hr www.os-mpavlinovica-podgora.skole.hr

Č I P E R K O

ŠKOLSKI DNEVNIK - RUJAN Početak nove školske godine 2013./2014. Učiteljica: Renata Rako Jašaragić Učenici:

A GOR D O MŠ P

Matej Erceg Marijeta Ivanković Karla Leš Adam Mrkušić Leon Nola Luka Radojković Marko Švec Sisarić Lucija Tomašević

Učiteljica: Neli Španje

PŠ

E N IC Š A DR

Učenici: Josip Alač Marino Glučina Petra Urlić

Učiteljica:

RA N PŠ IG

Silvana Lulić Učenici: Roko Mihaljević Josip Okić Ana Ravlić David Šunjić

BROJ 20.

Stranica 3

I ove godine se naša Škola aktivno uključila u obilježavanje Svjetskog dana turizma 27. rujna. Ovogodišnje obilježavanje ovog datuma značajnog za gospodarstvo naše Općine uključivalo je ugošćivanje grupe turista iz Njemačke, točnije iz okolice Berlina. Njih 40 – ak, od kojih je dosta bivših prosvjetnih djelatnika, posjetilo je našu Školu. Kao pravi domaćini, proveli smo ih kroz Školu i školski okoliš, te ih upoznali s radom škole i kurikulumskim aktivnostima.

MA DAN TURIZ SVJETSKI 27. RUJNA

Naši vrijedni zadrugari su za tu priliku pokazali jedan dio aktivnosti. Ovaj put to je bilo filetiranje slanih inćuna. Naši gosti su mogli nazočiti toj aktvinosti, a kasnije su imali prigodu degustirati inćune i ostale slastice koje su pripremile školska kuharica Darka Grgurinović i spremačica Gordana Ćošković. Nakon degustacije, naši gosti su imali prigodu pogledati jedan video sažetak naših uobičajenih manifestacija kojima obilježavamo Dane kruha, a sve u suradnji s Turističkom zajednicom Podgore u trajanju od 15 – ak minuta. Nakon toga, gosti su ravnatelju postavljali pitanja vezana za obrazovanje u i općenito za život u RH. Ravnatelj je gostima odgovarao uz nesebičnu pomoć prevoditelja g. Jure Mrsića, djelatnika hotela Podgorka, na čemu mu i ovim putem iskreno zahvaljujemo. Zahvaljujući se u ime gostiju, g. Gisbert Graft je u ime udruge „Gesellschaft für Bürgerrecht und Menschenwürde“ našoj školi poklonio lijepu grafiku autora jednog od gostiju, g. Fidlera, na čemu mu je ravnatelj zahvalio. U večernjim satima učenici naše škole, članovi UZ Kanata i školskog zbora, za naše goste su u taverni hotela Minerva priredili kulturno-zabavni program uz prezentacijski štand proizvoda Zadruge. Naši gosti su uživali u programu, a svoje zadovoljstvo su iskazali i kupovinom naših proizvoda na čemu im zahvaljujemo! Stranica 4

Č I P E R K O

AŽIVAČA R T S I Ć NO A 2013. N J U R . 27 Nastavnica Nada Zorkić povela je svoje učenike na manifestaciju Noć istraživača u Split u petak 27. rujna. Nastavnica Nada Zorkić odvela je Mariju Rozić i Tea Babića, učenike osmoga razreda koji pohađaju dodatnu iz Fizike, na Noć istraživača u Split. Na ovaj način Split je ušao u odabrano društvo 300 europskih gradova iz 35 europskih Naši su učenici pratili pokuse na sedam štandova i odgovarali su na postavljena pitanja. Točan odgovor je potvrđen pečatom. Na kraju su dobili i diplomu Mladi istraživači pa im na tome i čestitamo.

država u kojima se ova manifestacija održava već godinama. Marmontova ulica, Peškarija i Prokurative bile su pune znatiželjnih posjetitelja, ponajviše djece koji su se htjeli

upoznati

radom

Cilj projekta je približiti istraživače javnosti i pokazati da oni nisu neki čudni ljudi zatvoreni u svojim laboratorijima, nego obični ljudi koji imaju različite interese poput svih ostalih, a uz to i zanimljiv i izazovan posao. Glavni cilj projekta je pružiti široj javnosti priliku za upoznavanje mladih istaknutih istraživača koji aktivno provode istraživanja koja uključuju znanje i tehnologije u službi života i zdravlja.

splitskih znanstvenika.

Glavne poruke projekta Noć istraživača stavit će naglasak Ova se manifestacija u Eurona važnost znanstvenog istražipi tradicionalno održava zadvanja u svakodnevnom životu i njeg petka u rujnu. Posjetina uzbudljivost i zanimljivost telji su mogli sudjelovati u različitim ekspeznanstvenog života i profesije. rimentima, razgovarati sa znanstvenicima.

BROJ 20.

Stranica 5

ŠKOLSKI DNEVNIK – LISTOPAD TELJA I Č U DAN PADA O T S I 5.L

Studijsko putovanje u Boku kotorsku povodom Svjetskoga dana učitelja

Škola je organizirala studijsko putovanje u Crnu Goru uz Svjetski dan učitelja. Polazak je bio 4. 10. odmah iza nastave u 14 sati, a povratak u nedjelju 6. 10. u večernjim satima. Smještaj je bio organiziran u samostanu u Perastu, na čemu možemo zahvaliti našemu voditelju i organizatoru don Milivoju Čali i domaćinu u Perastu don Srećku Majiću.

A IŽNIC J N K KA ŠKOLS ŽAVA E J L I OB

Školska knjižnica je radionicama, predavanjima i projektima obilježila Mjesec hrvatske knjige (15.10.-15.11.) i Međunarodni dan školskih knjižnica (22.10.).

Mjesec hrvatske knjige i Međunarodni dan školskih knjižnica Prvi razred je tako imao priliku po prvi put upoznati našu školsku knjižnicu i što se to sve može raditi u njoj. Najviše ih je oduševio rad na računalima. Mladi novinari su kroz kreativne radionice izradili panoe u hodnicima škole. Svi razredi su radili na zajedničkom projektu školske knjižnice - Stoljeće šegrta Hlapića.

Knjižničarka je odradila nastavu u svim razredima matične i područnih škola te je sve učenike po programu upoznala s radom školskih knjižnica. Stranica 6

Č I P E R K O

Našu je školu posjetio Jozo Bozo, poznati JOZ O BO P R mađioničar za djecu. EDS ZO I TAV A Predstavu Joze Boze TO J E TO TO JE TO imali su priliku pogledati i sudjelovati u njoj svi učenici razredne nastave naše škole.

Učenici UZ Kanata u školskoj kuhinji solili inćune. Naši su zadrugari bili jako vrijedni. Voditelj, prof. Miroslav Urlić, kupio je u ime zadruge jedan pajer svježih inćuna. Članovi UZ Kanata su ih očistili i pripremili za soljenje pod budnim okom naše spremačice Gordane i kuharice Darke.

N DA . I 0 K TS 16.1 E J SV NE A HR

UZ K ANA SOL TA JEN JE I NĆU NA

Naša je škola obilježila Svjetski dan hrane prodajnom izložbom Učeničke zadruge Kanata, pečenjem kruščića u razredima, likovnom izložbom te prodajnim izložbama u područnim školama.

BROJ 20.

Stranica 7

ŠKOLSKI DNEVNIK – STUDENI DA D O O L P OD VODA PROIZ

Nastavlja se projekt naše škole Od ploda do proizvoda. Za sve učenike matične škole je organizirano branje maslina, odlazak u Uljaru Igrane na preradu (turnjanje) maslina. Kasnije se planira pakiranje ulja u bočice i lijepljenje novih etiketa.

N I DA N D RO E UNA Đ E M NCIJ A R E TOL

Radionice povodom Međunarodnog dana tolerancije (16.11.) na temu tolerancije od 15. do 22. studenoga.

Tolerirati znači dopustiti ljudima da žive svoja uvjerenja, sve dok ne ugrožavaju tuđa prava. Tolerirati znači omogućiti svima da iskažu svoje mišljenje (da, čak i ono suprotno od našega). Tolerirati znači širiti svoje vidike prihvaćajući tuđe. Tolerancija je osnovni preduvjet demokracije. Tolerancija je sjeme kvalitetnog društva. Tolerancijom čovjek pokazuje svoju veličinu. Tolerancija je harmonija u različitostima. Tolerancija je vrlina koja omogućuje mir.

A JA N N A Ć SJE DAN VAR VUKO

Likovne radionice u knjižnici Toni Urlić, 8. razred

U studenom 1991. godine, prije 22 godine, nakon dugotrajne opsade i neviđenog uništenja grada, Vukovar je pao. Preživjeli Hrvati svjedočili su o etničkom čišćenju i jednom od najvećih zločina u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Hrvatska 18. studenog slavi Dan sjećanja na žrtvu Vukovara – na žrtvu koju je podnio ovaj herojski grad i time stvorio temelje za obranu Hrvatske od agresora. Stranica 8

Č I P E R K O

U našoj je školi 19. studenoga 2013. gostovala Znanstvena školica kojoj je cilj razbiti učenicima strah od kemije, odnosno znanosti uopće.

ZN AN S ŠKO TVEN A LIC A

Nastavnica iz Kemije Antonija Bezić Radman organizirala je dolazak Znanstvene školice u našu školu. Jedan školski sat sudjelovali su učenici 5. i 6. razreda u radionici s četiri različita pokusa. Grupe su se međusobno izmjenjivale. Učenici 7. i 8. razreda sudjelovali su u radionicama: proizvodnja svijeće i pokusi iz elektrokemije. Znanstvena školica relativno je mlad projekt. Svoju prvu radionicu imali su 26. veljače 2012. Ipak, već su priznati od Ministarstva obrazovanja, prosvjete i sporta kao jedan od 20 najboljih projekata popularizacije znanosti u Hrvatskoj za 2013. To je mlada grupa entuzijasta i zaljubljenika u kemiju. Skupina je sačinjena od izvrsnih studenata (bivših i sadašnjih) Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu. Cilj im je razbiti djeci strah od kemije, odnosno znanosti općenito. Želja im je pokazati da je kemija uglavnom prilično zabavna, uz neizostavna upozorenja da se s njom treba odnositi s poštovanjem jer se zna oteti kontroli, ako se ne pazi.

MJE SEC PRO BOR TIV BE OVI SNO STI - Predavanje dr. med. Branka Jurčević Zidar u okviru projekta Aktivnosti u našoj školi uz Mjesec borbe protiv ovisnosti (15.11.-15.12.):

Zdrav za 5 - Nula promila.

- Za učenike osmoga razreda u suradnji knjižničarke i pedagoginje organizirane su radionice uz lektirni naslov Debela autorice Silvije Šesto. - U sklopu planinarske sekcije organizirat će se planinarenje za peti i šesti razred – Stara Podgora – posjet rodnoj i župnoj kući don M. Pavlinovića, a za osmi razred - Vošac. - Razrednici će na svojim satovima razrednika kroz ovaj mjesec odraditi radionice na temu Borba protiv ovisnosti. - Razredna nastava organizira Božićnu kreativnu radionicu. BROJ 20.

Stranica 9

ŠKOLSKI DNEVNIK – PROSINAC ODNI R A N MEĐU NA PLANI

DAN Međunarodni dan planina proglasila

je opća skupština UN-a 2003. godine, 11. prosinca, nakon što je Međunarodna godina planina, koju je UN proglasio 2002. godine, ukazala na potrebu stalnog osvješćivanja golemog značenja planina i održivog razvoja njihova okoliša za očuvanje kvalitetnog života stanovništva kako bi se doprinijelo boljem shvaćanju globalne važnosti planina koje osiguravaju većinu pitke vode, utočište su brojnim biljnim i životinjskim vrstama te dom svakom desetom čovjeku. Ove godine, Međunarodni dan planina obilježava se na temu "Planine ključ za održivu budućnost". Naša je škola obilježila ovaj dan planinarenjem Drašnice—Kline za učenike sedmoga razreda. Uspon do vrha Kline je trajao sat vremena, a spust nešto kraće.

Ć BOŽI Z U NICE O I D A R

Razredna nastava organizirala božićne radionice u matičnoj i svim područnim školama

Roditelji i mještani su i ove godine imali priliku sudjelovati u svim božićnim radionicama i prodajnim izložbama božićnih ukrasa. Radionice i prodajne izložbe su organizirali učitelji razredne nastave. Stranica 10

Č I P E R K O

Božićna priredba u matičnoj školi se održala u petak 20. prosinca u Kinu Podgora s početkom u 11 sati.

BOŽI

ĆNE PRIR EDBE

Svakog dana zbog prijateljstva ljudima treba poželjeti nešto lijepo. Darovati osmijeh, cvijeće i blage riječi. Treba im pomoći da se približe sreći. (Mladen Kušec: Pozdrav)

BROJ 20.

Stranica 11

ŠKOLSKI DNEVNIK – SIJEČANJ MEĐUOPĆINSKO LIDRANO 2014. I ovogodišnje Lidrano se održalo u Glazbenoj školi u Makarskoj. Prosudbeno Povjerenstvo je donijelo odluku da na županijsku razinu Lidrana 2014. idu: Literarni radovi: Ana Okmažić, 8. razred: Dušo čovječja, kako si slična vodi; mentorica Gorana Babić, OŠ oca P.Perice, Makarska; Lirija Roso, 8. razred: Crvene cipelice; mentorica Marina Srhoj, OŠ oca P.Perice, Makarska; Martina Krželj, 7. razred: Moja Molitva; mentorica Zorica Cvitanović, OŠ don M. Pavlinovića, Podgora; Maja Čatlak, 8. razred: Heroj; mentor Ivo Selak, OŠ S.Ivičevića, Makarska; Ivo Vučko, 8. razred: Tajna; mentorica Marina Srhoj, OŠ oca P.Perice, Makarska; Petra Carević, 7. razred: Svjetlo u tami; mentorica Vanja Sokol, OŠ dr. F.Tuđmana, Brela; Sara Sofić, 7. razred: Vrtuljak osjećaja; mentorica Jagoda Jeleć, OŠ S.Ivičevića, Makarska; Ana Sinković, 4. razred: Ana, to sam ja; mentorica Vesna Antunović Marinović, OŠ Gradac, Gradac; Bartol Šošić, 8. razred: Draga susido Anka; mentorica Gorana Babić, OŠ dr. F.Tuđmana, Brela; Frane Brbić, 5. razred: Postanak Biokova; mentorica Grozdana Vodanović, OŠ Tučepi, Tučepi



Novinarski radovi: Lucija Bilas, 7. razred: Planinarenje učenika sedmoga razreda – Nas-



Stranica 12

tavnici su boljoj kondiciji od učenika; mentorica Vanja Selak, OŠ don M.Pavlinovića, Podgora; Sara Peko, 8. razred: Intervju s Ladom, glavnim junakom romana Debela; mentorica Vanja Selak, OŠ don M.Pavlinovića, Podgora; Marin Šošić, 8. razred: Put u Slavoniju; mentorica Gorana Babić, OŠ dr. F.Tuđmana, Brela Dramsko stvaralaštvo – pojedinačni nastupi: Lana Dujmović, 4. razred: Intonacija; mentorica Ružica Radalj, OŠ Bariše Granića Meštra, Baška Voda; Lucija Pirak, 4. razred: S biciklom nikad nisi sam; mentorica Biljana Selak, OŠ S.Ivičevića, Makarska; Jure Topić, 4. razred: Ocjene; mentorica Biljana Selak, OŠ S.Ivičevića, Makarska; Ivo Vučko, 8. razred: Tri moja brata; mentorica Marina Srhoj, OŠ oca P.Perice, Makarska



Dramsko stvaralaštvo – skupni nastupi: Šaljive narodne priče; mentorica Sandra Glavina, OŠ oca P.Perice, Makarska; Tko je ukrao zimu; mentorica Ranka Radoš, OŠ Gradac, Gradac; Luce Brekuja; mentorica Ana Pavlinović, OŠ S.Ivičevića, Makarska



Školske listove škole samostalno šalju na županijsku razinu. Županijsko Lidrano 2014. se održava u Splitu u Kongresnom centru Poljud 6. veljače 2014., a državna razina u Primoštenu od 25. do 27. travnja. Na državnu smotru su sa županijske razine predloženi iz naše škole literarni rad Martine Krželj Moja molitva, novinarski rad Lucije Bilas Nastavnici su u boljoj kondiciji od učenika i školski list Čiperko.

Č I P E R K O

ADOVI ZA PREDLOŽENI R RANO 2014. ID L O N V A Ž R D MOJA MOLITVA Tebi se molim jer mi ulijevaš nadu. Kad sunce kroz oblake se probije, kad se dijete prvi put nasmije, ja znam da si Ti tu. Tebi se molim kada mi je teško. kada mislim da bolje neće biti. Kada noćima ne mogu sniti, ja znam da Ti bdiješ nada mnom. Tebi se molim kad sam Ti zahvalna, kad sam tužna i radosna. Jedino što mogu Tebi dati, jest nikada ne prestati vjerovati. Martina Krželj, 7. razred

Planinarenje učenika sedmoga razreda NASTAVNICI SU U BOLJOJ KONDICIJI OD UČENIKA U utorak 10. prosinca 2013. naša je škola organizirala planinarenje učenika sedmoga razreda uz Mjesec borbe protiv ovisnosti i Međunarodni dan planina koji se obilježava svake godine 11. prosinca. Skupština UN ju je proglasila od 2003. kako bi se svima ukazalo na važnosti planina koje osiguravaju većinu pitke vode, utočište su brojnim biljnim i životinjskim vrstama. U školi smo u utorak imali redovnu nastavu prva tri sata. Nakon trećeg školskog sata, odmah nakon što smo pojeli marendu, krenuli smo osobnim automobilima nastavnika i kombijem člana HPD Biokovo do Drašnica. Planirali smo planinariti do Klina. Nakon iscrpnih uputa stručnih vodiča i laganog zagrijavanja, avantura je započela. Čim smo stigli do kapelice sv. Nikole, vodiči su nam objasnili kako bi davno prije pomorci dolazili ovdje pomoliti se prije odlaska na more. Krenuli smo odmah dalje prema vrhu, a nastavnica Vanja je bilježila fotoaparatom svaki naš korak. Učenici su se natjecali tko će doći prije BROJ 20.

do vrha, a učenice uopće nisu marile za to jer su već dovoljno bile umorne od opreznog hodanja i visinske razlike. Jure, razredni šaljivdžija, zeznuo je nastavnika Mira da je član Hrvatske gorske službe spašavanja. Inače, tko ne zna, HGSS je nacionalna, dobrovoljna, stručna, humanitarna i nestranačka udruga čiji su glavni ciljevi sprečavanje nesreća, spašavanje i pružanje pomoći na nepristupačnim terenima. Poznavajući Juru i njegovu fizičku spremnost, možda jednom to i postane. Mislim da su neki nastavnici nasjeli na Jurinu šalu, mi nismo. Kad smo stigli do vrha, bili smo sretni sve dok se nismo sjetili da to nije kraj. Trebali smo se još i spustiti tim istim putem. Vodič Edo je zainteresirane naučio raditi razne vezove pomoću konopa koji su potrebni za planinarenje, penjanje i sigurnost svakog planinara. Mi ostali, nezainteresirani, samo smo sjedili, uživali u pogledu s klupe na Brač i Hvar i odmarali se. To mi je ujedno bio i najdraži dio planinarenja. Još da su nas gore dočekali ćevapi. Nakon petnaestak minuta odmora krenuli smo nazad. Pri spustu bilo je i malih padova zbog strmih dijelova puta, ali i zbog loše obuće i nepažljivosti pojedinaca. Većina učenika bila je umorna – to im se vidjelo po hodu i izrazu lica, a nastavnici su neumorno hodali i hodali. Očito je da su u boljoj kondiciji od nas učenika. Kad smo čuli lavež pasa, pao nam je kamen sa srca, onaj teški i umorni kamen. Znali smo da smo blizu automobilima i da se bliži kraj ove fizičke aktivnosti. Napokon smo stigli. Slijedi istezanje kako ne bismo dobili upalu mišića. Pozdravili smo se s dragim vodičima i zahvalili im se na njihovom trudu i što su nas trpjeli. Sada i oni znaju da našim nastavnicima i nije lako s nama. Mislim da mi se svidjelo planinariti, iako sam putem stalno prigovarala i zastajkivala. Svidjelo se i ostalim mojim prijateljima. Voljela bih da češće izlazimo u prirodu, a ne da svaki dan boravimo u učionicama pred velikim zelenim pločama i bijelim kredama. Lucija Bilas, 7. razred

Stranica 13

ŠKOLSKI DNEVNIK – VELJAČA MEĐUNARODNI DAN MATERINSKOGA JEZIKA - 21. VELJAČE Materinji ili materinski jezik je termin kojim označavamo prvi jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji. Stručnjaci tvrde da je znanje materinjeg jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja, a istraživanja pokazuju da osoba koja nije svladala svoj materinji jezik ima problema s učenjem ne samo drugih jezika već i s učenjem uopće. Nestanak bilo kojeg jezika predstavlja gubitak i osiromašenje za cjelokupni ljudski um i znanje. Međunarodni dan materinjeg jezika ima svrhu podsjećati čovječanstvo na niz moralnih i praktičnih obaveza kojima može očuvati lingvističku raznovrsnost kao jedno od najvećih bogatstava koje nam je prošlost ostavila. Školska knjižnica je kroz radionice u svim razredima naše škole obilježila Međunarodni dan materinskoga jezika. Osim što su uočili važnost zavičajnog govora za baštinu svakoga naroda, iz ovih radionica proizašli su i literarni radovi na zavičajnom govoru.

Stranica 14

Č I P E R K O

ŠKOLSKI DNEVNIK – OŽUJAK ŠKOLSKI MASKENBAL

MASKENBAL Opet su pred nama dani maškaranja.

I ove se školske godine u našoj školi organizirao maskenbal. Krivac za sve loše što nam se dogodilo protekle školske godine jest ŠKRTOST. Komisiju za odabir najbolje grupne maske čine: Majda Rudan - predsjednica, Dario Šimić - zamjenik Predsjednice, Angelo Njavro - tajnik Predsjednice, Ivana Lulić - tajnica

To su dani zezanja, igranja i smijanja. U stvaranju nam pomažu očevi i majke, šiju nam kostime i kupuju maske.

še

Zahvaljujući rukama nabake, naše majke,

Likovi iz bajki

postajemo likovi iz bajke, anđeli, vragovi, plesači, vilenjaci, ribari, luđaci, vještice, trubači, vježbači. I kauboji tu su, patuljci i vuci, Vitezovi silni s mačem u ruci.

Ribari

Svatko može biti ono o čem sniva: zamjenika Predsjednice, Katarina Ćošković - dopredsjednica tajništva Ureda zamjenika predsjedničkog Kabineta. Kriteriji za odabir najbolje maškarane grupe su originalnost ideje, uloženi trud u izradi maske i predstavljanje. Glavni organizator, pjevač, zabavljač i meštar od krnjevala je Jakov Batinović. Suorganizatori i voditelji ovoga maskenbala su Vanja Selak - prof. emmeritus krnjinih ostavština i ostalih bezvezarija, trenutno u zvanju STRUČNA, Marijana Dragobratović - predsjednica Komisije za suradnju naše škole i Sveučilišta u Sorboni, izdvojenog odjela za psihologiju, trenutno u zvanju SLUŽBA i Majda Rudan - predsjednica Komisije za izbor najbolje maškarane grupe.

BROJ 20.

Kraljica, princeza ili možda vila - glavno da su tu kruna ili krila. Prinčevi, kraljevi, veliki vladari

Leprikoni

- samo da se vlada i svima gospodari. Lijepo je biti ono što želiš i uvijek je važno da se veseliš. Karneval nam tako ispunjava sve želje,

Aerobik vježbači

i svuda nas prati pjesma i veselje. Odjenite se, stavite masku, šal jer upravo započinje školski maskenbal! V.S.

Luđaci Stranica 15

ŠKOLSKI DNEVNIK – OŽUJAK Zahvaljujući angažmanu prof. Anite Lasić i školskog Comenius tima škola je postavila prvu pametnu ploču u učionici Engleskoga jezika. Potrebna sredstva škola je osigurala iz sredstava koja su joj ostala odobrenjem završnog izvješća o provedbi Comenius projekta Space ship Santa Maria. Radi se o suvremenom nastavnom sredstvu koje će uvelike pridonijeti podizanju razine kvalitete nastave, što je našoj školi uvijek na prvom mjestu. Iako u svim učionicama imamo računala, projektore i pristup internetu, iskreno se nadamo da ćemo uskoro moći i ostale učionice opremiti ovim modernim nastavnim pomagalom.

MEĐUNARODNI DAN SREĆE 20. ožujka

I naša škola postaje dio globalne akcije obilježavanja Međunarodnoga dana sreće.

Na inicijativu knjižničarke, a uz suradnju svih učitelja i djelatnika škole, na sam Međunarodni dan sreće (20. ožujka 2014.) u 10 i 30 na Trgu don Mihovila Pavlinovića u Podgori naši su učenici i djelatnici plesom pozdravili i obilježili taj dan. Profesor Miroslav Urlić je sa svojim učenicama pripremio cijelu koreografiju plesa. Uspjeli smo izraziti svoju sreću plesom i osmijehom. Plesni performanse odvija uz pjesmu Happy koju pjeva Pharrell Williams. Cilj obilježavanja Međunarodnoga dana sreće jest osvijestiti ljude kako je sreća jedan od osnovnih ljudskih ciljeva i potreba. Dan sreće proglasila je jednoglasno Generalna skupština UN-a. Svi su mještani bili pozvani kako bismo plesno, veselo i sretno obilježili ovaj dan. VIDEO URL: http://youtu.be/JvN2qYOwTYY Stranica 16

Č I P E R K O

MEĐUNARODNI DAN OSOBA S DOWNOVIM SINDROMOM Na prvi dan proljeća, 21. ožujka, obilježava se Međunarodni dan osoba s Downovim sindromom (World Down Syndrome Day). Taj datum predstavlja 3 kopije kromosoma 21, koji je jedinstven za osobe s Down sindromom. Simbol Dana sindroma Down su šarene čarape. Čarape moraju biti šareno sretne, baš kao junaci toga dana. U znak potpore učenici i djelatnici naše škole su taj dan imali šarene ili različite čarape, Šarenim čarapama smo pokazali da podržavamo borbu osoba s Down sindromom da se integriraju u naše društvo, da im osiguramo mjesto u vrtiću i školi, da im osiguramo posao.

GOST ŠKOLE PRIPOVJEDAČICA BAJKI U našoj je školi 25. ožujka organiziran susret s jedinom hrvatskom profesionalnom pripovjedačicom bajki Jasnom Held. Susret je bio zakazan za učenike od 1. do 5. razreda. Bilo im je zanimljivo i reagirali su na priče. Jasna Held rođena je i živi u Dubrovniku. Jedina je hrvatska profesionalna pripovjedačica bajki. Pripovijedati je započela još za vrijeme Domovinskog rata. I danas ju je lijepo bilo slušati. Cijela se uživjela u priču. I sama kaže da mnogi mogu prepričati bajku, ali pripovijedanje podrazumijeva interpretaciju, kazivanje, unošenje svoje osobnosti. Ona uvijek iznova proživljava svaku bajku i uvijek unosi u pripovijedanje nešto novo. BROJ 20.

Stranica 17

V TER N I

Intervju s Jasnom Held, profesionalnom pripovjedačicom bajki

Jasna Held rođena je i živi u Dubrovniku. Jedina je hrvatska profesionalna pripovjedačica bajki. Od 1994. nastupa kao pripovjedačica bajki i priča te lutkarica. Od strane renomiranog pripovjedačkog teatra iz Velike Britanije uvrštena je među 10 odličnih europskih pripovjedača izvan Velike Britanije. Nastupala je s lutkarskim predstavama (njene autorske priče) i predstavama pripovijedanja narodnih bajki i priča. Od 2009. nastupa samo s predstavama pripovijedanja. Članica je HCDO-a (Hrvatskog centra za dramski odgoj) te je u Zagrebu održala više radionica/seminara odgajateljima, nastavnicima i članovima HCDO-a te Agencije za odgoj i obrazovanje, a na temu «Pripovijedanje bajki i priča».

Oni koji slušaju, najviše o tome mogu reći. To ste mogli vidjeti i sama kada sam djeci pričala. Koje bajke najčešće pripovijedate? Situacija odabire. Reagiraju li djeca spontano dok pripovijedate bajke? Vidjeli ste i sad kako reagiraju. Djeca su uvijek spontana i reagiraju na svaku situaciju. Pričate li bajke i za odrasle i imali interesa za to? Naravno. Interesa uvijek ima. Kako odrasli reagiraju na to? Ima li i kod njih interakcije? Odrasli vam reagiraju isto kao i djeca. Pišete li vi svoje priče/bajke? Nisam. Nema potrebe. Samo pripovijedanje je jako zahtjevno.

Samo za Čiperko otkriva sve tajne svojeg neobičnog zanimanja. Za sebe kaže da je putnik namjernik, gdje god da je cesta odvede ona uvijek radi isto – priča bajke i živi u bajci! Kako ste došli na ideju da se bavite ovim poslom?

Ima li svaka vaša bajka sretan završetak?

KARLA CVITANOVIĆ RADIĆ, 4. raz.

To je posao koji je pronašao mene.

Narodne su to bajke i nema svaka sretan završetak, ali takve bajke pričam odraslima. Djeci uvijek pričam bajke sa sretnim završetkom. Kome uvijek rado pričate priče?

Kad ste shvatili da je to vaš životni poziv?

Djeci. Djeca su budućnost svijeta.

Vezano je za rat i doživljaje u ratu.

Dosadi li vam ikada ovaj vaš posao i biste li ga mijenjali?

Što podrazumijeva vaše zanimanje? Putovanje krajolikom i svijetom bajki. Što znači profesionalna pripovjedačica bajki?

Nikada. Taj me je posao pronašao. Imate li kakvu poruku za nas, naše učitelje, roditelje?

To znači da pripovijedam i da od toga mogu živČitajte bajke. Bajke su i meni uvijek pomagale. jeti, da primam plaću. Bajke služe kao terapija. Recite nam nešto o svojim prvim iskustvima Viktorija, Sara, Stefani pripovijedanja bajki. Stranica 18

Č I P E R K O

ŠKOLSKI DNEVNIK – TRAVANJ Ekskurzija sedmoga i osmoga razreda (5. do 9. travnja) Istra—Gardaland Ekskurziju su vodili Miroslav Urlić, Dario Šimić i Toni Urlić uz organizaciju Turističke agencije Perla svjetska putovanja d.o.o. Program ekskurzije: 1.

dan: Podgora-Smiljan-Rabac

dan: Poreč- Rovinj

dan: Gardaland

dan: NP Brijuni - Pula (karting, paintball)

dan: Opatija- Zadar- Podgora U PŠ Živogošće u suradnju s roditeljima organizirana je radionica uz Uskrs. Radionicu su vodile gospođa Snježana Klaričić i Josipa Bulić. U PŠ Igrane upriličena je prava izložba radova uz Uskrs i pro-

ljeće.

Mali Drašničani izrađivali su ukrase uz Uskrs. U Podgori su učenici izrađivali ukrase uz Uskrs i izlagali svoje likovne radove na temu Uskrs.

UZ USKRS

BROJ 20.

Stranica 19

ŠKOLSKI DNEVNIK – SVIBANJ TERENSKA NASTAVA Izlet u prirodu oduševio je male Igrance. Upoznali su biljke koje rastu u našem zavičaju. Usmeno su prepričavali o svemu što ih okružuje: cvrkut ptica, šareni leptirići, šum mora. Stvarali su pjesmice, slikali čestitke za Majčin dan. Igrali su razne igre. Jeli su ono što su sami i spremili- ukusne kobasice.

IZLETI

Jednodnevni izlet Ston – Trsteno – Dubrovnik orga-

niziran je za peti i šesti razred 9. svibnja 2014. pod vodstvom razrednica Anite Lasić i Teje Markotić. Posjetili su Ston (gdje su učenici saznali nešto više o branju soli), arboretum Trsteno u kojem su, osim raznovrsnog bilja iz svih krajeva svijeta, vidjeli i gdje se nekad proizvodilo maslinovo ulje ogromnim kamenim mlinovima pokretanim ljudskom snagom. Nakon ručka u hotelu razgledali su Dubrovnik unutar gradskih zidina.

WINGS FOR LIFE WORLD RUN I naš je učitelj Miroslav Urlić sudjelovao na WINGS FOR LIFE WORLD RUN. Wings for Life World Run je 4. svibnja ujedinio cijeli svijet, a tisuće trkača imali su zajednički cilj - trčati za one koji ne mogu! Prvi put u povijesti trkači imaju cilj, ali ne i ciljnu liniju, barem ne onakvu na kakvu su navikli. Pola sata nakon starta utrke za trkačima u isto vrijeme na svim stazama u svijetu istim tempom kreću presretačka vozila. Kad te vozilo prestigne, utrka je za tebe završena! Točno u podne, dvije i pol tisuće trkača startalo je s "Pozdrava suncu" na zadarskoj rivi u hrvatskoj utrci koja je dio velike svjetske utrke Wings for Life World Run.Utrka je humanitarnog karaktera, a sve prikupljene startnine usmjerit će se u Zakladu Wings for Life koja se bavi naprednim istraživanjima ozljeda leđne moždine. Trči se na 34 lokacije u svijetu, na pet kontinenata i 13 različitih vremenskih zona, a izravno se televizijski prenosi u 32 zemlje svijeta. Stranica 20

Č I P E R K O

ŠKOLSKI DNEVNIK – SVIBANJ DAN ŠKOLE OBILJEŽAVAMO 16. SVIBNJA 2014.

PROGRAM JUTRO 8.00 h - niži razredi: sportska natjecanja/ ples 8.00 h - viši razredi: predstavljanje održanih aktivnosti kroz ŠG 2013./2014. i prezentacija ankete učenika viših razreda 9.00 - postavljanje cvijeća na spomenik i grob don Mihovila Pavlinovića 9.30 - 11.30 sportska natjecanja: učenici vs učitelji (stolni tenis, badminton, mali nogomet ženska ekipa, pikado) POPODNE 17.00 - Prodajna izložba UZ Kanata (šetnica) 17.00 - Izložba likovnih radova (atrij kina) 17.00 - Svečana sjednica Učiteljskog vijeća (škola) 18.00 - Školska priredba (kino)

BROJ 20.

Stranica 21

ŠKOLSKI DNEVNIK – SVIBANJ KAZALIŠTE HIT-TEATAR I PREDSTAVA SMIJEH IZ ŠKOLSKIHLUPA U utorak 20. svibnja 2014. je u našoj školi gostovalo Kazalište HIT-TEATAR iz Zagreba. Komedija je namijenjena učenicima viših razreda. Donijeli su nam likove razrednice koja ocjenjuje ponašanje; profesoricu glazbenoga koja se čudi što svi učenici poznaju sve nogometaše, a nisu čuli za Bacha i Mozarta; učenika koji stalno svoje neznanje opravdava kroničnim bolestima;čistačicu koja je u školi i ravnatelj i vlast s famoznom krilaticom RED, RAD I DISCIPLINA (RRD) te stalno uspoređuje strogost nekada i danas. INTERVJU S MATEOM ELEZOVIĆ 1.

Recite nam nešto o vašem kazalištu?

Moje kazalište radi predstave za vrtiće, osnovne i srednje škole. 2.

Kako je raditi s obitelji?

4. Odakle nam dolazite? Iz Zagreba, a otac je rodom Šibenčanin. 5.

Biste li i drugima poželjeli vaše zanimanje?

Samo onima koji vole umjetnost i tko se nalazi u glumi. 6.

Kako se postaje glumcem?

Trebaš završiti Akademiju... 7.

Može li se od toga živjeti?

Može, ali ne kao u Hollywoodu! 8.

Na koju ste ulogu posebno ponosni?

Na ulogu gospođe u predstavi Sluškinja. 9.

Volite li više film ili kazalište? Zašto? Volim oboje, ali film je bolje plaćen.

Što vas čini posebnim?

Kazalište HIT-TEATAR čini moja obitelj - otac, mama, braća i ja...

Odlično! Uvijek svakome možeš reći ono što stvarno misliš.

10. Što mislite o hrvatskim serijama?

Novinarke Lucija i Klara

Dobre su za popodnevnu razbribrigu. Dobro je podržavati hrvatski film, seriju, glumce... 11. Što biste nam na kraju poručili? Uvijek budite ono što jeste!!! I uživajte u životu ...

Naša je škola uz suradnju s Općinom Podgora provela akciju prikupljanja pomoći za stradale u poplavama 22. svibnja 2014. od 8.00 do 13.00 sati ispred Studenca na podgorskoj šetnici. TIMOVI ŠKOLSKE MEDICINE PROVODE TEME ZDRAVSTVENOG ODGOJA U prvome, trećemu i petome razredu organizirana su predavanja timova školske medicine s temama zdravstvenog odgoja iz Nastavnog plana i programa zdravstvenog odgoja za osnovne škole. Za prvi razred tema predavanja je Pravilno pranje zubi i njega usne šupljine, a za treći razred tema je zdrava i nezdrava prehrana - Namirnice bogate skrivenim kalorijama. Te je teme obradila viša medicinska sestra Božana Jurko. Za peti razred teme Pravilno održavanje higijene tijela; fiziološke promjene i pojave koje prate pubertet je obradila dr. med. Luce Ivanda. Stranica 22

Č I P E R K O

ŠKOLSKI DNEVNIK – SVIBANJ IZLET NIŽIH RAZREDA: RUDA - SINJ - MUSTANG Dana 27. 5. 2014. učenici nižih razreda išli su na izlet u Sinj. Posjetili su izvor rijeke Rude, ribnjake, svetište Gospe Sinjske, Muzej Cetinske krajine i na kraju imanje Mustang. Učenici su uživali u lijepom krajoliku, jahanju konja i sportskim igrama.

Projekt Europske unije E-CLASSROOM / E-UČIONICA Naša se škola uključila u još jedan projekt Europske unije. Pod okriljem eTwinning portala pozvani smo da se priključimo projektu pod nazivom E-učionica. Ostali partneri dolaze iz Turske, Italije, Poljske, Njemačke i Grčke. Trajat će 4 mjeseca, a po završetku će iza nas ostati web stranica koju možete pronaći na linku www.e-classroomproject.com. Pod vodstvom nastavnice Anite Lasić u aktivnosti su uključeni učenici četvrtog i šestog razreda matične škole te učenici iz područnih škola.

ŠKOLSKI DNEVNIK – LIPANJ UZ DAN DRŽAVNOSTI – 25.6.2014.

MOJA DOMOVINA

Moja domovina se zove Hrvatska. Za mene je ona najljepša zemlja na svijetu. Bogata je jezerima i rijekama, brežuljcima i nizinama. Najljepše od svega je njeno Jadransko more. Kroz prošlost hrvatski se narod Mia Šulenta, 6.r. Karmela Kurtić, 6.r. borio za svoju slobodu. Hrvatsku su svi Lucija Urlić, 6.r. željeli pokoriti i opljačkati: Mađari, Mlečani, Turci i Austrija. Mi smo pokazali da nikakva sila ne može biti jača od naše ljubavi prema domovini. I zato se s pravom kaže: “Možeš istjerati Hrvate iz njegove domovine, ali ne možeš istjerati Hrvatsku iz Hrvata. Marino Grbić, 4.r; Živogošće Stranica 23

Č I P E R K O

HAIKU PJESME PETOGA RAZREDA

Angela Urlić, 6.r. Dalen Kordić, 8.r.

Ante Cvitanović, 6.r.

David Vela, 6.r.

Ante Trumbić, 7.r.

Ivona Iličić, 8.r.

Franka Bakalić, 5.r.

Ena Marinović, 7.r.

Vedran Alerić, 5.r.

Kate Papić, 6.r. Martina Krželj, 7.r.

Margareta Letica, 6.r.

Ivan Lulić, 7.r.

BROJ 20.

Duje Petričević, 7.r.

Gabriela Šulenta, 8.r.

Zeleni se trava. Na njoj bubamara. Prelijepa je. Frane Ban Morsko plavetnilo. Zaronim u njega i sretan sam. Marino Jakić U našem starom portu drvena barka spava. Na njoj bila idra. Leonarda Antičić Divlja more, udara u stijene. Odjednom—bonaca. Franka Bakalić Bijeli oblak plovi plavim nebom. Smješka se. Silvija Mrkušić Na zelenoj travki spokojno spava mala crvena bubamara. Marko Cvitanović Radić Neizmjerno more. U daljini galeb sletio na oštar greben. Grgo Šulenta Na stablu se igra narančasti leptir mali. Djeca se vesele. Ivan Prug Crvene ribice iskaču iz modrog mora. Igraju se. Kristijan Urlić Stojim na siki i gledam maloga raka. Kako je sretan i zaigran! Bariša Cvitanović

Duje Trumbić, 8.r.

Sara Urlić, 8.r.

Gina Marinović, 8.r.

Marija Rozić, 8.r.

Martina Krželj, 7.r.

Roberta Vela, 6.r.

Josipa Antičić Lović, 8.r.

Toni Urlić, 8.r.

Valentino Urlić, 7.r.

Grgo Šulenta, 5.r.

Šime Glamuzina, 7.r. Stranica 24

ČIPERKO PODLISTAK: PREGLED SVIH BROJEVA NAŠEGA čIPERKA

z rko i e p i Č i uvan č a s i odine g Prv . 9 198

BROJ 20.

Stranica 25

AK T S I L POD

TR POD A V GO AN R A , J 19 89 .

Stranica 26

Č I P E R K O

Ä&#x152; I P E R K O

Stranica 27

Stranica 28

Ä&#x152; I P E R K O

BROJ 20.

Stranica 29

Stranica 30

Ä&#x152; I P E R K O

BROJ 20.

Stranica 31

OSMAŠI 2013./2014. SARA PEKO

STEFANI BORIĆ MIHAJLA GAŠI ANĐELA RASTE

GABRIELA ŠULENTA

MARKO RAVLIĆ MARIJA ROZIĆ DOMAGOJ VRANJEŠ

JOSIPA ANTIČIĆ LOVIĆ

TEO BABIĆ

Stranica 32

Č I P E R K O

OSMAŠI 2013./2014.

GINA MARINOVIĆ

SARA URLIĆ

IVONA ILIČIĆ

DUJE TRUMBIĆ

MATE TALIJANČIĆ

MARIO TOLJ FRANE URLIĆ

VIKTORIJA URLIĆ DALEN KORDIĆ

GENERACIJA OSMAŠA 2013./2014. Razrednik: Miroslav Urlić, prof. TZK Josipa Antičić-Lović, Teo Babić, Stefani Borić, Mihajla Gaši. Ivona Iličić, Dalen Kordić, Vicenco Kržanić, Gina Marinović, Sara Peko, Andrej Petričević, Anđela Raste, Marko Ravlić, Marija Rozić, Antonio Šulenta, Gabriela Šulenta, Mate Talijančić, Mario Tolj, Duje Trumbić, Frane Urlić, Sara Urlić, Toni Urlić, Viktorija Urlić, Domagoj Vranješ

BROJ 20.

Stranica 33

Stranica 34

Ä&#x152; I P E R K O

BROJ 20.

Stranica 35

Stranica 36

Ä&#x152; I P E R K O

BROJ 20.

Stranica 37

Stranica 38

Ä&#x152; I P E R K O

MALI / VELI UMJETNICI

Noa Zloić, 4.r; Živogošće

Sara Vuinac 3.r; Živogošće

Marin Grbić, 4.r; Živogošće

Leon Perić, 4.r; Živogošće

ŠARENI SNJEGOVIĆ Bok, ja se zovem Snješko Šarenko. Stanujem na snježnoj livadi. Imam jednu priču za vas. Vrlo je snježna i šarena. Prošli tjedan pao je snijeg, vrlo neobičan snijeg. Pomiješali su se oblaci i jedan je oblak postao šaren. Smjestio se baš poviše mene. A onda, kad je bilo jako hladno počeo je padati snijeg. Šareni snijeg. I to baš na mene. Eto , zato sam ovako šaren. Dok su se ostali bijeli snjegovići igrali, rugali su mi se. Ali, ja se ipak nisam ljutio. Zato što sam poseban, jedini snjegović koji je šaren. Zato se ni vi nemojte ljutiti ako vam se rugaju zato što ste nešto poKlara Bulić, 3.r; Paola Petričević, 2.r; Roko Biličić, Živogošće sebniji od drugih. To je dobro Živogošće 3.r; Živogošće i ne trebaju vam prijatelji koji se rugaju, jer to nisu pravi prijatelji. Sara Vuinac, 3. razred PŠ Živogošće

BROJ 20.

Marija Franičević, 3.r; Živogošće Stranica 39

ČIPERKO PODLISTAK: PREGLED SVIH BROJEVA NAŠEGA čIPERKA Stranica 40

Č I P E R K O

ŠKOLSKI PROJEKTI PROJEKT KNJIŽNICE: STOLJEĆE ŠEGRTA HLAPIĆA U lipnju 2013. godine navršilo se stotinu godina od prvoga objavljivanja dječjeg romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića hrvatske književnice Ivane Brlić Mažuranić. Taj roman je uvršten za obveznu lektiru trećega razreda.

RADIONICE

Školska knjižnica je pokrenula projekt Stoljeće šegrta Hlapića koji se je proveo kroz rujan i listopad uz obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige.

ce: sedam skupina ilustrira po jedan od sedam dana Hlapićeva putovanja, a osma skupina ilustrira naslovnicu romana; slikanje: najdraži lik, nadraži dođaj.

RKA MA ĆA K G U LI R A M

Za više razrede je organizirano: gledanje filma, posjet JE Gradskoj knjižnici AN D E GL MA Marka Marulića u FIL Splitu, izrada PP prezentacije, literarne radionice; novinarske radionice: izvješće s terenske nastave; prikaz knjige; o starim zanatima (istražiti što više starih zanata i reći nešto o njima). likovne radionice: izrada plakata.

Izložba likovnih radova učenika naše škole postavljena je na školskim panoima 22. listopada, kada se ujedno i obilježava Međunarodni

K SLI

dan školskih knjižnica.

E NIC V O

Za niže razrede je organizirano: gledanje animiranog i dječjeg filma;čitanje, prepričavanje; sve o starim zanatima; izrada slikovni-

OŽB IZL

BROJ 20.

Stranica 41

Izvješća s terenske nastave u Splitu povodom obilježavanja Stoljeća šegrta Hlapića Dugo najavljivani izlet u Split s nestrpljenjem sam iščekivao . U jutro u 7:20 tri su autobusa krenula je iz Gradca prema Podgori. Kada smo došli u Gradsku knjižnicu Marka Marulića, knjižničarka nas je provela kroz knjižnicu. Objašnjavala nam je kako se treba ponašati u knjižnici, koliko su knjige važne i što je uopće knjižnica. Bili smo podijeljeni u dvije grupe jer nas je bilo mnogo. Kad smo završili s obilaskom, otišli smo u dvoranu pogledati prezentaciju koju su nam pripremili. Čitali smo i rješavali zagonetke u stihovima. Poslušali smo i himnu Odjela za djecu. Pjesma je to splitske grupe TBF Rižoto s plodovima knjiga. Nakon knjižnice autobusima smo otišli u SC Joker. Sat vremena prije filma nastavnici su nas pustili da se slobodno krećemo po Jokeru. U 11:45 smo trebali svi doći ispred kina. Gledali smo film Šegrt Hlapić koji je nastao prema dječjem romanu Čudnovate zgode šegrta Hlapić Ivane BrlićMažuranić. Film je bio po meni zanimljiv i nije bio puno izmijenjen. Svi smo kući otišli oduševljeni, ali i pomalo umorni. Grgo Šulenta, 5. razred

Kad smo došli u Split, prvo smo pojeli marendu. Onda smo posjetili Gradsku knjižnicu Marka Marulića. Knjižničarke su nas podijelile u dvije grupe. Naša je grupa odmah krenula u obilazak knjižnice. Prvo smo vidjeli Čitaonicu dnevnoga tiska pa Odjel za odrasle u kojemu smo se upoznali s oznakama koje se nalaze na knjigama (Č – čitaonica, O – omladina, D djeca). Posjetili smo i Odjel multimedije (crtići, stripovi, DVD-i, CD-i). Poslije smo otišli u Odjel za djecu i mlade gdje se korisnici mogu igrati društvenim igrama, igračkama, raditi na računalima, čitati, učiti, … Kad smo završili s obilaskom, vratili smo se u dvoranu. Čitali smo, rješavali zagonetke i slušali pjesmu koja je himna Dječjeg odjela. Kad smo to završili, otišli smo u TC Joker u kino. Kupili smo kokice i piće i ušli u kino. U filmu se radilo o šegrtu Hlapiću koji nije imao ni oca ni majke, samo majstoricu i majstora tvrda srca. Takav je bio jer je na sajmu izgubio svoju kćer Maricu. HlaStranica 42

pić je trebao napraviti lijepe čizmice za gradonačelnikova sina, ali su mu bile tijesne. Majstor se naljutio na Hlapića. Hlapić odluči otići u svijet razgaziti čizmice. Na početku sretne staroga mljekara i pomogne mu raznijeti mlijeko. Otišao je dalje i susreo crnoga čovjeka koji je po selu krao stvari, pa je ukrao i njegove crvene čizmice. Hlapić susreće i maloga Marka koji je izgubio svoje guske. Hlapić i pas Bundaš mu pronađu guske. Prenoćili su kod njega. Upoznali su razne ljude, a među njima i cirkusku djevojčicu Gitu. Ona s njima nastavlja putovanje. Hlapić se u nju zaljubljuje. U selu u kojem su prenoćili dogodio se požar. Hlapić je ugasio požar i našao sve ukradene stvari. Gitu je poveo kući sa sobom gdje se otkrilo da je Gita majstorova izgubljena kćer Marica. Čim je završio film, vratili smo se kući sretni i zadovoljni. Silvija Mrkušić, 5. razred U petak 15. 11. 2013. u 7 i 30 krenuli smo do Podgore i pokupili ostale učenike 5. i 6. razreda. Krenuli smo prema Splitu. Kad smo došli do Gradske knjižnice Marka Marulića, prvo smo sjeli u dvoranu i podijelili u dvije grupe. Moja grupa je krenula u obilazak knjižnice. Razgledavali smo knjige. Prešli smo u Odjel multimedije i vidjeli računala, crtiće, DVD-e, CD-e, stripove. Onda smo prešli u Odjel za djecu od 3 do 4 godine, pa na starije od 5. do 8. razreda. Nakon što smo sve pogledali, vratili smo se u dvoranu. Tu smo igrali igricu pogađanja. Na kraju smo se svi sastali u Odjelu za mlade. Knjižnica nije samo za čitanje knjiga. Tamo djeca dolaze igrati se, čitati časopise. Knjižnica je mjesto za sve. Meni se jako svidjela. Kad smo razgledali knjižnicu, otišli smo u TC Joker. Bili smo slobodni do 11 i 40. Kad je došlo vrijeme za gledati film, kupili smo kokice i piće. Svi smo zajedno ušli u kino i smjestili se. Gledanje filma Šegrt Hlapić je bilo super. Jako mi se svidio, samo što Gita nije imala ožiljak na kažiprstu, već na palcu. Kad smo pogledali film, krenuli smo kući. Odlično sam se provela. Ela Šulenta, 6. razred Č I P E R K O

PROJEKT KNJIŽNICE: STOLJEĆE ŠEGRTA HLAPIĆA ŠESTI RAZRED U Split smo krenuli 15. 11. 2013. u 7 i 30 15. Vozili smo se do Splita oko sat vremena. Kad smo stigli u Gradsku knjižnicu Marka Marulića, dočekala nas je djelatnica knjižnice s kojom smo prvo otišli u dvoranu u kojoj su bili svi razredi. Krenuli smo u razgledavanje knjižnice. Prvo čega se sjećam jest da nam je knjižničarka rekla da slovo Č na knjigama znači čitaonica i tu se nalaze knjige koje su rijetke i s njima se može raditi samo u knjižnici. Prošli smo dosta odjela. Knjižničarka nam je rekla da imaju jako puno knjiga na francuskom, njemačkom, engleskom jeziku. Romi su im donirali svoju zbirku knjiga. Otišli smo u kutak filmova i stripova. Svi su tražili sebi omiljeni. Prošli smo kroz dio gdje se čita tisak (dnevni listovi, tjednici, mjesečnici). Knjižničarka nas je odvela i do kutka gdje se igraju djeca do 4 godine, a preko puta su izložene knjige za roditelje – pedagoška literatura. Do njega se nalazi kutak za igru starije djece. Išli smo i u kutak horora. Meni je zapeo za oko horor Luna. Kad smo se vraćali na radionicu, knjižničarka nam je pokazala knjige na kojima je oznaka D (za djecu od 7 do 10 godina). Na radionici nam je knjižničarka prvo rekla da je ova knjižnica sagrađena prije šest godina. Onda smo čitali i rješavali zagonetke. Pustila nam je i himnu Dječjeg odjela – pjesmu TBF-a. Napokon smo stigli u TC Joker. Dali su nam oko sat vremena slobodno. Zatim smo gledali film Šegrt Hlapić koji je bio OK. Vratili smo se kući u 16 i 15 sati. Margareta Letica, 6. razred

BROJ 20.

Stranica 43

PETI RAZRED

PROJEKT KNJIŽNICE: STOLJEĆE ŠEGRTA HLAPIĆA

Dugo najavljivani izlet u Split s nestrpljenjem sam iščekivao. U jutro u 7:20 tri su autobusa krenula je iz Gradca prema Podgori. Kada smo došli u Gradsku knjižnicu Marka Marulića, knjižničarka nas je provela kroz knjižnicu. Objašnjavala nam je kako se treba ponašati u knjižnici, koliko su knjige važne i što je uopće knjižnica. Bili smo podijeljeni u dvije grupe jer nas je bilo mnogo. Kad smo završili s obilaskom, otišli smo u dvoranu pogledati prezentaciju koju su nam pripremili. Čitali smo i rješavali zagonetke u stihovima. Poslušali smo i himnu Odjela za djecu. Pjesma je to splitske grupe TBF Rižoto s plodovima knjiga. Nakon knjižnice autobusima smo otišli u SC Joker. Sat vremena prije filma nastavnici su nas pustili da se slobodno krećemo po Jokeru. U 11:45 smo trebali svi doći ispred kina. Gledali smo film Šegrt Hlapić koji je nastao prema dječjem romanu Čudnovate zgode šegrta Hlapić Ivane Brlić-Mažuranić. Film je bio po meni zanimljiv i nije bio puno izmijenjen. Svi smo kući otišli oduševljeni, ali i pomalo umorni.

Grgo Šulenta, 5. razred Kad smo došli u Split, prvo smo pojeli marendu. Onda smo posjetili Gradsku knjižnicu Marka Marulića. Knjižničarke su nas podijelile u dvije grupe. Naša je grupa odmah krenula u obilazak knjižnice. Prvo smo vidjeli Čitaonicu dnevnoga tiska pa Odjel za odrasle u kojemu smo se upoznali s oznakama koje se nalaze na knjigama (Č – čitaonica, O – omladina, D - djeca). Posjetili smo i Odjel multimedije (crtići, stripovi, DVD-i, CD-i). Poslije smo otišli u Odjel za djecu i mlade gdje se korisnici mogu igrati društvenim igrama, igračkama, raditi na računalima, čitati, učiti, … Kad smo završili s obilaskom, vratili smo se u dvoranu. Čitali smo i rješavali zagonetke i slušali pjesmu koja je himna Dječjeg odjela. Kad smo to završili, otišli smo u TC Joker u kino. Kupili smo kokice i piće i ušli u kino. U filmu se radilo o šegrtu Hlapiću koji nije imao ni oca ni majke, samo majstoricu i majstora tvrda srca. Takav je bio jer je na sajmu izgubio svoju kćer Maricu. Hlapić je trebao napraviti lijepe čizmice za gradonačelnikova sina, ali su mu bile tijesne. Majstor se naljutio na Hlapića. Hlapić odluči otići u svijet razgaziti čizmice. Na početku sretne staroga mljekara i pomogne mu raznijeti mlijeko. Otišao je dalje i susreo crnoga čovjeka koji je po selu krao stvari, pa je ukrao i njegove crvene čizmice. Hlapić susreće i maloga Marka koji je izgubio svoje guske. Hlapić i pas Bundaš mu pronađu guske. Prenoćili su kod njega. Upoznali su razne ljude, a među njima i cirkusku djevojčicu Gitu. Ona s njima nastavlja putovanje. Hlapić se u nju zaljubljuje. U selu u kojem su prenoćili dogodio se požar. Hlapić je ugasio požar i našao sve ukradene stvari. Gitu je poveo kući sa sobom gdje se otkrilo da je Gita majstorova izgubljena kćer Marica. Čim je završio film, vratili smo se kući.

Silvija Mrkušić, 5. razred

Stranica 44

Č I P E R K O

Projekt OD PLODA DO PROIZVODA

Naša škola već godinama u sklopu UZ Kanata radi na projektu Od ploda do proizvoda. Sam naziv projekta uključuje sve ono čime se naša zadruga bavi. Kroz projekt učenici rade u masliniku tijekom cijele školske godine stječući neposredno znanja o samom procesu - od ploda do proizvoda. Nakon branja masline se obrađuju i kasnije pakiraju u boce i pripremaju za prodaju.

NJ A R B

Ove godine je bilo puno manje posla jer masline nisu rodile kao do sada. Cijela škola je sudjelovala u branju maslina. Ta se aktivnost održala u četvrtak 7. 11. 2014. Ubrano je 308 kilograma maslina. Sutradan smo obradom (turnjanje) u Uljari Igrane dobili 45 litara ulja. Nakon što ulje malo odstoji, slijedi pakiranje i pripremanje za prodaju.

NJE A J N TUR

BROJ 20.

Stranica 45

PROJEKT - ZDRAV ZA 5 U okviru Školskog preventivnog programa i Nacionalnog projekta Zdrav za 5, te uz Mjesec borbe protiv ovisnosti u našoj školi je gostovala dr. med. Branka Jurčević Zidar, epidemiologinja u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije i predsjednica Županijskog povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droga. Doktorica je učenicima osmog razreda održala predavanje Nula promila, u svrhu prevencije ispijanja alkohola kod mladih i alkoholizma. Osmaši su bili jako zainteresirani i puni pitanja. O projektu Zdrav za 5 Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske u želji da zajednički djeluju na području prevencije ovisnosti te podizanja razine javnozdravstvene svijesti kod djece osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta, započeli su sa provedbom zajedničkog projekta po nazivom Zdrav za 5. Projekt obuhvaća područja Stranica 46

zlouporabe i ovisnosti o alkoholu i opojnim drogama, kocki/igrama na sreću te zaštitu okoliša. Svrha Projekta: prevencija ovisnosti te promocija prosocijalnog, preventivnog i zaštitnog djelovanja uz razvijanje socioemocionalnih vještina kod djece i mladeži; podizanje razine svijesti o vlastitoj ulozi u očuvanju životne, školske i radne okoline; podizanje razine samosvijesti o odgovornosti u očuvanju vlastitog i tuđeg zdravlja i sigurnosti. U našoj školi je gostovao Dino Nemčić, policijski službenik za prevenciju u Policijskoj postaji Makarska koji je održao predavanje i radionicu za učenike osmog razreda. Cilj je bio upoznati učenike s ulogom koju alkohol ima kod kažnjivih ponašanja te sa zakonskim propisima vezanim uz konzumiranje alkohola, a sve to u svrhu pomoći učenicima da sami donesu pravu odluku. Predavanja su interaktivna, a mladima se ističe koliko je važno kvalitetno provođenje slobodnog vremena. Č I P E R K O

NATJECANJA / SMOTRE

Ove ŠG naša je škola provela školska natjecanja iz: Lidrana, HJ, EJ, M, F, B, GEO, LIK.

Plasirani na županijska natjecanja: Toni Kržanić - geografija, Šimun Urlić - veslanje i Lidrano: Martina Krželj, Lucija Bilas, Sara Peko i ŠL Čiperko. Na Državnu smotru Lidrano predloženi su Martina Krželj, Lucija Bilas i ŠL Čiperko. MOJA MOLITVA

Planinarenje učenika sedmoga razreda

Tebi se molim jer mi ulijevaš nadu.

NASTAVNICI SU U BOLJOJ KONDICIJI OD UČENIKA

U utorak 10. prosinca 2013. naša je škola organizirala planinarenje učenika Kad sunce kroz oblake se probije, sedmoga razreda uz Mjesec borbe protiv ovisnosti i Međunarodni dan plakad se dijete prvi put nasmije, nina koji se obilježava svake godine 11. prosinca. Skupština UN ju je proglasila od 2003. kako bi se svima ukazalo na važnosti planina koje osiguravaju ja znam da si Ti tu. većinu pitke vode, utočište su brojnim biljnim i životinjskim vrstama. U Tebi se molim kada mi je teško. školi smo u utorak imali redovnu nastavu prva tri sata. Nakon trećeg školkada mislim da bolje neće biti. skog sata, odmah nakon što smo pojeli marendu, krenuli smo osobnim automobilima nastavnika i kombijem člana HPD Biokovo do Drašnica. Planirali Kada noćima ne mogu sniti, smo planinariti do Klina. Nakon iscrpnih uputa stručnih vodiča i laganog zaja znam da Ti bdiješ nada mnom. grijavanja, avantura je započela. Čim smo stigli do kapelice sv. Nikole, vodiTebi se molim či su nam objasnili kako bi davno prije pomorci dolazili ovdje pomoliti se prije odlaska na more. Krenuli smo odmah dalje prema vrhu, a nastavnica kad sam Ti zahvalna, Vanja je bilježila fotoaparatom svaki naš korak. Učenici su se natjecali tko kad sam tužna i radosna. će doći prije do vrha, a učenice uopće nisu marile za to jer su već dovoljno Jedino što mogu Tebi dati, bile umorne od opreznog hodanja i visinske razlike. Jure, razredni šaljivjest nikada ne prestati vjerovati. džija, zeznuo je nastavnika Mira da je član Hrvatske gorske službe spašavanja. Inače, tko ne zna, HGSS je nacionalna, dobrovoljna, stručna, humaMartina Krželj, 7. razred nitarna i nestranačka udruga čiji su glavni ciljevi sprečavanje nesreća, spašavanje i pružanje pomoći na nepristupačnim terenima. Poznavajući Juru i njegovu fizičku spremnost, možda jednom to i postane. Mislim da su neki nastavnici nasjeli na Jurinu šalu, mi nismo. Kad smo stigli do vrha, bili smo sretni sve dok se nismo sjetili da to nije kraj. Trebali smo se još i spustiti tim istim putem. Vodič Edo je zainteresirane naučio raditi razne vezove pomoću konopa koji su potrebni za planinarenje, penjanje i sigurnost svakog planinara. Mi ostali, nezainteresirani, samo smo sjedili, uživali u pogledu s klupe na Brač i Hvar i odmarali se. To mi je ujedno bio i najdraži dio planinarenja. Još da su nas gore dočekali ćevapi … Nakon petnaestak minuta odmora krenuli smo nazad. Pri spustu bilo je i malih padova zbog strmih dijelova puta, ali i zbog loše obuće i nepažljivosti pojedinaca. Većina učenika bila je umorna – to im se vidjelo po hodu i izrazu lica, a nastavnici su neumorno hodali i hodali. Očito je da su u boljoj kondiciji od nas učenika. Kad smo čuli lavež pasa, pao nam je kamen sa srca, onaj teški i umorni kamen. Znali smo da smo blizu automobilima i da se bliži kraj ove fizičke aktivnosti. Napokon smo stigli. Slijedi istezanje kako ne bismo dobili upalu mišića. Pozdravili smo se s dragim vodičima i zahvalili im se na njihovom trudu i što su nas trpjeli. Sada i oni znaju da našim nastavnicima i nije lako s nama. Mislim da mi se svidjelo planinariti, iako sam putem stalno prigovarala i zastajkivala. Svidjelo se i ostalim mojim prijateljima. Voljela bih da češće izlazimo u prirodu, a ne da svaki dan boravimo u učionicama pred velikim zelenim pločama i bijelim kredama. Lucija Bilas, 7. razred BROJ 20.

Stranica 47

UZ KANATA

MLADI PLANINARI

Planinarenje učenika sedmoga razreda Drašnice - Kline uz stručno vodstvo vodiča HPD Biokovo i voditelja/učitelja škole uz Mjesec borbe protiv ovisnosti i Međunarodni dan planina.

Ovaj put su s nama i novi članovi/ vodiči HPD Biokovo Slavenka i Edo Urlić koji su istaknuli važnost pripreme i opreme za svako planinarenje. Odmah na početku su rekli pravila planinarenja i poštivanja i slušanja vodiča. Ritam planinarenja se određuje prema najslabijem. Poželjne su stanke svako 15 - 20 minuta. Kolona se mora pridržavati reda. Vodiči su na početku i na kraju kolone. Putem su nam ispričane priče o Drašnicama, o ovom planinarskom putu, o flori i fauni. Školu su predstavljali učitelji Josip Vranjković, Majda Rudan, Miroslav Urlić i Vanja Selak, a s nama je bio i naš stari član naše planinarske sekcije Bruno Šarić, član HPD Biokovo. Novinarska sekcija je fotografirala i bilježila podatke za izvješće. Uz obilježavanje Mjeseca borbe protiv ovisnosti i Međunarodnoga dana planina osmaši su sa svojim voditeljima odradili turu na Biokovu - POUČNA STAZA: TOPNIČKI PUT. Za sve više razrede naše škole kroz protekli tjedan je organizirano planinarenje. Na taj smo način obilježili Mjesec borbe protiv ovisnosti i Međunarodni dan planina. Ovom se prilikom još jednom zahvaljujemo Brunu Šariću, Slavenki i Edu Urliću, članovima HPD Biokovo, na pomoći pri organizaciji ovih planinarskih tura. Od voditelja iz škole ovoj posljednjoj turi nazočili su razrednik Miroslav Urlić, Vanja Selak i Marijana Dragobratović. Nakon održana prva dva sata po rasporedu u školi, učenici su odvezeni automobilima i kombijem do Velikih vrata Biokova. Popeli smo se do kapele Sv. Ilije gdje su nam vodiči rekli sve o kapelici, a onda smo krenuli prema Podglogoviku i Poučnoj stazi: Topnički put. Učenici su imali priliku i nazočiti vježbi spašavanja koju im je pokazao vodič Edo. Stranica 48

Č I P E R K O

KUT A RO D K Z A ITE LJE

SIGURNOST DJECE NA INTERNETU Internet i njegovi brojni servisi poput e-maila za milijune su ljudi danas postali svakodnevica. Upotreba interneta proširila se na škole i kućanstva, tako da je među korisnicima sve više osnovnoškolske djece.

radi. Ohrabrujte dijete da vas pita o onome što ne zna te potičite razgovore o sadržajima na internetu. 



Iako je internet sjajan izum koji je u mnogočemu poboljšao kvalitetu života ljudi i neizmjerno pomogao u širenju mnogih znanja,  njegovo korištenje ne dolazi bez problema i opasnosti. Internet može pomoći djeci u edukaciji te  daje mogućnost pristupa informacijama o kakvoj su ljudi prije dvadesetak godina mogli samo sanjati. Međutim, velika sloboda i mnoštvo informacija nose sa sobom i veliku odgo vornost. Ta odgovornost je na roditeljima! Roditelji moraju naučiti dijete kako se koristiti internetom i objasniti mu što on zapravo jest. Djeci nisu jasne opasnosti -stoga rodi telji moraju voditi računa o slijedećem: 



Držite računalo u dnevnoj, a ne u dječjoj sobi. Na taj ćete način imati puno bolju kontrolu nad aktivnostima svoga djeteta na računalu. Naučite dovoljno o računalima, tako da djeci možete dati savjet te kako biste znali procijeniti što djeca na računalu rade. Povremeno zajednički posjećujte internetske stranice kako biste se upoznali sa sklonostima i navikama vašeg djeteta na Internetu te provjerili što vaše dijete na internetu zapravo

Stranica 49

Mlađa djeca ne bi trebala posjećivati chat sobe, forume, Facebook i slična mjesta bez nadzora roditelja. Uspostavite pravila vezana za ponašanje na internetu, zapišite ih i napravite dogovor sa svojim djetetom. Savjetujte dijete da se nikad i ni pod kojim uvjetima ne sastaje s osobama koje upozna putem interneta, osim u vašoj pratnji. Saznajte lozinke korisničkih računa kojima se služi vaše dijete (e-mail, chat, blog). Savjetujte djecu da na internetu ne smiju ostavljati osobne informacije poput adrese, broja mobitela, punog imena i prezimena, te sličnih osobnih informacija.



Povremeno utipkajte ime svoga djeteta u Google da vidite pojavljuje li se i na kakvim stranicama.



Upoznajte se s online prijateljima vašeg djeteta i pričajte s drugim roditeljima kako biste saznali koje stranice posjećuju njihova djeca.

Č I P E R K O

“prijateljstva” nije rješenje. “Iznađite način za kontroliranje svojih strahova, umjesto da pokušavate kontrolirati opasnosti s kojima se suočavaju vaši tinejdžeri”. (Gael Lindenfiled) PREPORUKE ZA DJECU Internet je uzbudljiv, omogućava ti putovanje u nepoznato, stjecanje novih znanja, pomaže u učenju, možeš steći nove prijatelje, dopisivati se s mnogima, pri tome SAVJETI ZA RODITELJE nemaš straha da ti se nešto može dogoditi, Naučite dijete što je internet i kako ga koosjećaš se slobodnim, možeš se igrati, slušati ristiti, koje su korisne, a koje rizične straglazbu, nije važno koliko imaš godina, mnošnice i dajte mu do znanja da vas uvijek može tvo je izazova kojima se teško možeš oduprisve pitati. jeti. Djetetu odredite i ograničite vrijeme za koIMAJ NA UMU: rištenje interneta – prioritet su zadaća, učenje, sudjelovanje u kućnim aktivnostima i Najopasnije područje interneta za djecu jest chat- room. sl. Potičite dijete da razmišlja vlastitom glavom Jednom dijelu korisnika internet služi za neprimjerene poruke, budi oprezan – ne odgou virtualnom svijetu - onako kako to čini u varaj na poruke nepoznatih. stvarnom životu. Ozbiljno upozorite dijete na moguće opasnosti na koje može naići u chatu i poučite ga kako će se ponašati i komunicirati s neznancima. Povremeno provjerite koje stranice dijete posjećuje, upoznajte njegove on-line “prijatelje” i pogledajte o čemu raspravljaju. Ako ste primijetili da se dijete povlači u sebe, izbjegava vas, mijenja svoje ponašanje, postaje tajnovito, razgovarajte s djetetom, imajte strpljenja i vremena, recite što vas muči, čega se plašite i potaknite ga da vam se povjeri. Zabrana služenja internetom, vikanje i tjelesno kažnjavanje djeteta koje odluta na loše stranice ili sklapa loša internet

BROJ 20.

Neke od poruka će te uznemiriti, a u nekim će se tražiti tvoj odgovor, slika, adresa – ne čini to bez dopuštenja roditelja. Ne odgovaraj na neprimjerene poruke i izbriši ih. Ako su učestale, potraži savjet roditelja, starijeg brata, sestre ili neke odrasle osobe u obitelji. Ne odlazi na ponuđene web stranice, znaju skrivati brojne zamke. “Čišćenje” računala može biti vrlo skupo. Roditelj uvijek može saznati koje si stranice posjetio. Ne zaboravi – kao što ti pomažu u svemu ostalome, mogu ti pomoći i u služenju internetom. Pripremila pedagoginja Marijana Dragobratović, prof. Stranica 50

SUMMER Sumer’s almost here, I can feel it, it’s so near, it is so much fun, laying on the beach, enjoying the sun. Drinking ice-tea sitting, sitting in the shade, so many games to play,

DRAŠNICE

ENGLESKI JEZIK

I live in Drašnice. It is a small place on the coast of the Adriatic Sea. 328 people live there. In front of the Drašnice there are islands Hvar and Brač and behind there is mountain Biokovo and old village with old stone houses. It has many beautiful beaches and clean blue sea. Many tourists visit Drašnice in summer. It is a great place for families and kids.There are few cafes, restaurants, church, supermarket, postoffice, school and kindergarten. In Drašnice people can go hiking, swimming, cycling or just relax. Marko Cvitanović- Radić, 5. raz.

oh, dear summer, please, stay. Summer mornings, so clear, so fine, in memories they will always be mine. Martina Krželj, 7. raz.

PODGORA Podgora is a nice little tourist village. It has two parts: Porat and Čaklje. In summer, a lot of tourists come here on holidays and it is always very cheerful, lively and exciting. However, in winterr seems that nobody lives here. I like Podgora very much Marino Jakić, 5. raz. because that’s the place in wich I live.

TALIJANSKI JEZIK

BROJ 20.

Stranica 51

POZDRAV PROLJEĆU S učiteljicom smo organizirali izlet u prirodu. Željeli smo pozdraviti dolazak proljeća. Bio je lijep i sunčan dan. Krenuli smo na dug i zamoran put u Gornju Podgoru. Stigli smo pred crkvu na veliku livadu. Tu smo se igrali i zabavljali. Ručali smo, a nakon ručka smo se još kratko poigrali. Umorni, ali zadovoljni, vratili smo se kućama. Bio je to najljepši prvi dan proljeća u mom životu.

Tina Vladimir, 3. raz. USKRS Uskrs je meni nova nada. Uskrs je meni radost bojanja jaja. Uskrs mi je sve najnajljepše. Ipak, Uskrs osjećam u srcu kao poseban blagdan proljeća, radosti, sreće i mira.

Nenka Vela, 3. raz.

tang, a poslije smo uži- MALI / VELI STVARAOCI vali u jahanju na konjiIma 30 godina. Li- Roko Mihama. Uskoro je zaprijetila ljević, 1.r; jepa je i visoka. kiša. Tada smo krenuli kući Ima dugu crnu ko- Igrane Ivona Kelava, 3. raz. u našu Podogru. su. Po zanimanju je Marina Lovreta, 3. raz. turistički tehničar. BILA SAM KOD ZUBARA Uvijek mi pravi Prvi sam put bila kod zuba- ukusne kolače. Katarina Ravlić, ra s mojih pet godina. Zu- Njena ljubav meni 3.r; Igrane bar mi je oprezno pregle- puno znači. dao zube. Nisam se više David Šunjić , 1. r; bojala zubara, Dao mi je Igrane jednu škrinjicu u kojoj ću MOJA OBITELJ držati zube koji mi ispadMarina Lovreta, 3.r. Moju obitelj čine: nu. Jedva sam čekala ponovni posjet zubaru. Emili- mama, tata, seka Katja Urlić, 4.r. Ana i ja. Tata je ja Matija Vulinović, 3.r. dobar i sve radi što BLAGDANI SU POPUT sestra i ja poželiKarla Grgić, 3.r. Emilia Matija VuliZVIJEZDA mo dok je mama nović,3. r. Mjesec je prosinac. To je malo strožija. Ana najljepši mjesec u godini. je najbolja seka na Njegova je ljepota u tom svijetu. Volimo se jer smo svi u obitelji na zajedno igrati razokupu. Tada kitimo jelku, Duje Talijančić, nih igara. S nama 3.r; Igrane slušamo blagdanske pjesme. još žive baka i Mama priprema razna jela. djed. Djed nas vodi Matej Erceg, 1.r. Na Božić sve zasja. U mom u šetnju, a baka domu tada osjećam puno pravi najukusnije ljubavi. I zato znam da palačinke. Svih vospravom kažu da su blagda- lim najviše na svijeni poput zvijezda. Ivona tu! Katarina

Kelava 3. r.

IZLET U SINJ

SUNCE NA PROZORU Ramona Kržanić, 3.r.

U utorak smo krenuli na izlet u grad Sinj. Dan je bio lijep. Najprije smo posjetili iz- Tonka Okić, 3.r; Igrane vor rijeke Rude. Posjetili smo crkvu Gospe Sinjske, gdje smo se pomolili i upalili svijeće. Posjetili smo i Mu- Monika Beus, 3. r. zej cetinjske krajine. U muzeju smo vidjeli mnoštvo dragocjenih starih predmeta sinjske krajine. Ručali Lucija Tomašević, smo u restoranu Mus1.r. Stranica 52

Ravlić, 3. r; Igrane KAKO JE

Tina Vladimir, 3.r.

Svibanj je. Svako jutro iz NASTALA NAŠA kuta mog prozora proviri ZEMLJA sunce. Mala me sunčeva O zemljo moja mila, zraka probudi svakog jutkako si lijepa bila. ra. Ona mi šapuće nježne riječi o proljeću. Na putu Sve ove tvoje plani- Mia Mihaljević, ne uvijek su bile i 3.r; Igrane do škole sunce me prati. ostale mile. Nakon nastave igram se sa suncem. Poslije odlazi na Zemljo moja mila. spavanje. Željno ga očeku- Lijepa si kao planijem da ponovno dođe na na. prozor male sobice. Sve tvoje rijeke, Monika Beus 3. r. gore lijepe su kao MOJA MAMA more. Moja mama se zove Meri.

Ivan Lulić, 4.r.

Leon Nola. 1.r. Č I P E R K O

MALI / VELI STVARAOCI MOJE PUTOVANJE Probudila sam se vrlo rano. Bila sam jako uzbuđena. Mama je otišla u MaAntonija Jakić, 4.r. karsku kupiti karte za autobus. IdeIvan Lulić, 4.r. mo u Zagreb. Spakirala sam svoje stvari, a moj brat svoje. Nakon par sati ukrcali smo se i putovanje je počelo. Dok smo se vozili, promatrala sam krajolike kroz koje smo prolazili. Upoznala sam puno novih stvari. Kad smo napokon došli u ZaMarijeta Ivanko- greb, dočekala nas vić, 1.r. je teta. Vodila nas je na razna mjesta. Vozili smo se tramvajem. U zoološkom vrtu Maksimir bilo je uzbudljivo. Vidjeli smo puno životinja. Kupili smo Leonarda Batsuvenire za prijanožić, 4.r. telje i prijateljice. Kad smo se vratili u Igrane, obitelji smo ispričali gdje smo sve bili i što smo vidjeli. Adam Mrkušić, 1.r.

David Šunjić, 1.r; Igrane

BROJ 20.

Tonka Okić 3. r ; Igrane KRALJESTVO PUNO LJUBAVI Negdje preko sedam mora i sedam gora nalazilo se jedno kraljevstvo. To nije bilo obično kraljevstvo. U nje-

DJEDOVO DJETINJSTVO mu su živjeli kralj i kraljica koji su se silno voljeli. Između njih Moj djed je iz Orahovice. Često mi je bila toliko snažna ljubav da su priča o svom djetinjstvorili Moć ljubavi. stvu. On se igrao s priBili su najmoćniji od jateljima raznih igara. ostalih deset kraljevOni nisu imali igračaka, stava. Mnogi su ih poveć su sami pravili igAna Talijančić,. kušavali poraziti, ali im račke od drva. Vrijeme 2.r; Igrane to nije pošlo za rukom. su provodili u prekrasJednog dana pojavio noj prirodi. Nisu imali se jedan kralj koji je mobitele ni računala oteo kraljicu. Za kao mi danas, ali su bili uzvrat je tražio Moć puno sretniji od nas. ljubavi koju je mogao Ponekad poželim živjeti dobiti od njenog supAna Ravlić, 1.r; Igkao što je i on živio. ruga. On je svoju krarane Ana Talijančić 2. r; ljicu toliko volio da mu Igrane ništa nije bilo važnije MOJA MAJKA od nje. Za nju bi sve Moja je majka najljepdao, pa i čak i svoje ša. Ljepša od bilo koje prijestolje. Ovaj je bio Josip Okić, 1.r; Igrane princeze. Moja je majsretan što je on došao ka najpametnija, pamena prvo mjesto pa mu tnija od bilo kojeg fiziLeo Kurtović, 4.r. je vratio kraljicu. Dobčara. Moja majka je ri kralj je dobio svoju najbrižnija, brižnija od dragu kraljicu s kojom bilo koga na svijetu. su otišli u neku malu Moja majka je najbogakućicu u šumi gdje su tija, bogatija od bilo sretno živjeli do kraja kojeg bogataša jer ima života. Mia MiLuka Radojković, 1.r. mene, moga brata i nahaljević 3.r Igrane šeg tatu. Antonio ŠuPROLJEĆE U MOM lenta, 4.r. MJESTU MOJ TATA Došlo je proljeće. PtiMoj je tata krupan ce pjevaju, cvijeće čovjek. Ima plavu, kratcvjeta, vjetar njiše ku kosu koja je gusta i borove grane, more oštra. Oči su mu plave, šumi… Na igralištu se Karla Cvitanoivć, 4.r. male i vedre. Lice mu je čuju dječji povici. Sve okruglo i tamnoputno, a je oživjelo. Proljeće je čelo široko. Nos mu je kao slikar. Svojim bokratak. Uši su mu priljujama zazelenio je parbljene i male, a na jedkove i livade, žutom Marko Sisarić, 1.r. nom uhu nosi naušnice. bojom obojio nebo, Usta su mu tanka i ruplavom bojom obojio mena, a isoid njih je je more… Proljeće svi obla brada. Moj tata vole, a posebno djeca ima snažne ruk jer uvijek voli nešto jer se mogu igrati do mile volje. raditi u svojoj konobi. Puno volim Duje Talijančić, 3. r; Igrane svog tatu. Katja Urlić, 4.r. Stranica 53

U VRIME MOJE TETKE

LIJEPO JE ŽIVJETI U MIRU

/ VELI STVARAOCI MALI / MALI VELI STVARAOCI

Živilo se u kući sa puno čeljadi. Nije Rođena sam u miru. Mnoga djeca MOJA MAJKA bilo vaki izumina ko prije mene rodila su se Mojoj je majci lice okruglo. Čelo joj danas. Kad zora cikne, u ratu. Nije im bilo laje usko. Nos joj je kratak i tanak. morala bi poć zajitit ko, nisu imali struje, Oči su joj modre, pametne i vode iz čatrnje pa se vode i hrane. umit ladnon vodon. U skloništima Roko Puljević, 2.r. umiljate. Uši su joj velike i crvene. Brada joj je obla. Nisam imala strava da Lorenco Borić, 2. r. gdje su se skriUsta su joj tanka, mala, izću ozepst. mater bi mi vali odzvanjali ražajna i rumena. Kosa joj dala ručnik od bumbaka da se otabi zvukovi rata. I moj tata je kratka i smećkasto crren. Mater mi je imala još tri ćeri. je branio Hrvatsku, ali i mi. venkasta. Volim svoju majku! Išle smo zajedno po intradu. Mazgu O ratu nije puno pričao i Karla Cvitanović, 4.r. bi osamarila i ja bi sila u intrešelj. govorio bi mi da sam još Radilo se teško i bremenito. Uvečer mala. Ponekad se sretne sa IZLET NA HVAR bi se sidilo i pričalo. Nad komašsvojim starim prijateljima iz rata. Jednog sunčanog dana tata i ja smo trom iznad vatre visiPeku roštilj i pričaju o odlučili ići na Hvar. More je bilo ja je bronzin. Peka se Marina Marinović, 2.r. svojim događajima koji malo valovito. Brzo smo se spremili i kruv ispod saća. Baba su bili i ružni, ali i smi- ušli u brod. Pomogao sam tati da bi držala za traversu ješni. Kad boljerazmis- isplovimo. Podigao sam blokobrane zadivenu kudilju s lim lijepo je živjeti u da ne prska more po brodu. Nije vunon i prela. Dide bi miru. Daj Bože da više bilo puno brodova, samo je trajekt izdilja po dva tri dršne bude nikada rata na bio na punti Sućurja. Pitao sam tatu ka za motiku ili mašovoj kugli zemaljskoj. smijem li ja voziti. Tata je rekao da klin. Ćaća bi nasađiva srpove za žet- Leonarda Batnožić, 4.r. mogu. Kada sam sjeo na kapetanovo vu. Ja bi se uvečer uresila. Metila mjesto, osjećao sam se super. NaMOJA MAMA bi kordun oko vrata pa bi izgledala kon pola sata tata je predložio da ko prava prinčipesa. Obukla bi okra- Moja majka je vrlo lijestanemo u jednu uvapa i jako dobra. Brine ćanu sestrinu suknju. Lipo bi bilo lu loviti lignje. Nisam tako sidit. I kad se zvizde na nebu se o meni. Vrlo je draga ništa ulovio, ali tata i sve mi da. Za mene bi nanižu ko đerdan, pošla bi prostrit je ulovio jednu. Nasspustila sve zvijezde s krevet i umorna bi odma zaspala. tavili smo put do naneba. Ljepša je od najStjepan Iličić, 7. raz. še uvale. Tamo me ljepše žene na svijetu. dočekao djed. Njemu Toni Urlić, 8.r. TATINA PRIČA Ona je najsretnija kada sam ispričao kako U staroj konobi drago mi je sist na nas vidi sve skupa. sam vozio brod. Ostao sam tamo tri banak i gledat gajbe s Leo Kurtović, 4.r. dana, a onda sam se vratio u Živogogrdelinima. Tata mi je šće. Bilo mi je jako zabavno voziti VALENTINOVO priča kako je dide njega brod. Volio bih ga opet voziti. Valentinovo nam pred učija da bude judski, da Roko Biličić , 3.r; Živogošće vrata stiže, mislim da je radi i poštiva. Nije bija sve bliže. Kad na vrata berekin, nije beštima, ali ŠALJIVA ZIMA Mateo Jakić, 2.r. dođe, nikako da prođe. je volija vatat grdeline Jednog zimskog dana šetala sam po na baketinu. Navečer bi se moj otac Vrijeme je za ljubav sad, ni sutra, ulici. Odjednom sam čula čudnu bupripremija za zoru kako bi prvi doša ni tad. Kupi ružu crvenu za djevojku ispred naše kuće. Bila sam znatis feralom na najboje misto da uvati čicu rumenu. Napravi srce meko i željna i približila sam se. I što se nemoj se sramiti da ga daš nekom. grdelina. Sidija bi i čeka bidan, ali dogodilo? Ha, ha! Pao je na mene Ljubav je svijet mali, ne dopusti da bi gušta kad bi ga uvatija. Grdelini snijeg s krova. Za mene je to bio su pivali, a sunce bi izlazilo. Doša bi stane cvjetati. Ljubav će letjeti i jako smiješan događaj. letjeti, kao ptica dok do neba dođe. doma gladan, žedan i sritan.

Šimun Grgić, 6. raz. Stranica 54

Antonija Jakić, 4.

Paola Petričević, 2.r; Živogošće

Č I P E R K O

MALI / VELI STVARAOCI MALI / VELI STVARAOCI

Ujutro bi na stolu bilo malo orasa, koja naranča, jabuka i ona BOŽIĆNI OBIČAJI ZA posijana šenica sa svićan.“ Prekinen VRIME MOJE BABE je i upitan: „Pa čekaj baba, šta van mater nije izvadila kolača na stol i Bija je Božić. Ošla san u babe na šta ste dobili ispod bora?“ Baba se selo. Sve je bilo lipo okićeno i buno samo slatko nasmije i nastavi svoju božićnoga duha. Svitlucava jelka, puno stol 'rane. Na prozoru šenica s priču. „Ma kakvi kolači, bilo bi malo uštipaka i fritula i to ti je sve. Rutri sviće u njoj. Sve san mogla svačak bi bija lip, najlipši u ciloj godini. tit, ali nikako onu slamu šta je razbacana po podu. Odma san ošla pitat Posli bi se mi dica igrala na snigu sve babu objašnjenje. Ona, onako stara, dok se ne bi smrklo. Dico moja, vi sidi kraj kamina i gleda u vatru koja danas i8mate sve, ali meni je Božić je gorila ka moja znatiželja. „Sinko iz mog ditinjstva osta u najlipšem moj, to su ti običaj moga ditinjstva. sićanju. Nismo imali puno na trpezi, ali srce nan je ispunjavala jubav, Slama nan označava Isusovo rođeradost i toplina.“ Ivona Iličić, 8. r. nje u štalici. Kad san ja bila dite, vako ti je to bilo. Prid Božić bi se KENJA NA TERACI kuća čistila i krečila. Obavezno bi Zbilo se to 1962. godine za vrime išli na ispovid kod popa kako bi svoju velikoga potresa ovdi u Živogošću i dušu pripremili za dolazak maloga Makarskon primorju. A svitu moj, Isusa. Na Badnjak se cili dan postivele ti smo muke podnili. Biokovo se lo. Ilo bi se kruva i vode, di koja dimilo, popucale kuće, razbižala se jabuka ili naranča. Tada bi ćaća moj stoka: magarad, koze, ovce,… Kokoši iša po jelku pa bi mi dica kitili. E, su se prije toga raskokodakale. Stanije u moje vrime bilo ovi lipi kugliro, mlado, dica u jauku došla u Živoca. Mi bi uzeli kartona pa od njega gošće na porat da bi bile u kućama pravili ukrase. Svi bi lipo pivali božiod tvrđeg kamena. A naš svit uvik ćne pisme i veselili se Isusovom dopun škeraca i štrepeta. Tako u Grilasku. Uvečer bi did i ćaća ošli po žama u susida Vlade osvanula kenja badnjak, komad lipog drveta, koji bi na vr vrca terace. Cilu noć i jutro stavili na ognjište. Slama bi se razreve li ga reve. Skupilo se nešto mabacala po kući pa bi se mi dica igrali lo svita. Čudom se čude oklen je na njoj, pričali priče, pivali i čekali mogla doć kenja na teracu. Pusta do kasni sati kad bi bilo vrime za pripovidanja – ovako i onako, a kenja poć u crkvu na ponoćku.“ „A, ko bi i dalje reve. Niko susid reče da se vas vozija u crkvu?“ pitan je ja. „E, kenja popela na od susida solar, mamoje dite. Nije tada svak ima auto. lo je pošpalangala desnon nogon pa Išli bi na noge po snigu. Nako mokri će unda drito priko susidnoga krova i promrzli slušali bi misu. Koliko bi i drito na Vladinu teracu. Nastala puta zaspali pa bi nas mater probucika i vika. Vlade kuka: „Ajme, majdila kad bi bilo misa gotova. Unda bi ko, propast će moja kenja. Neman se svima čestitalo Božić i na noge druge, nego zovi miliciju da dođe iz opet nazad kući. Odma bi se sjatili Igrana!“ Dođe ti komandir Đuro iz oko ognjišta da se ugrijemo. Prije Igrana pravo u Griže. Doša, čudi se, mise bi mater navisila malo suvoga a najviše se smije. Kaže on da nema mesa da se kuva pa da pojidemo madruge – mora naredit da uzmu konolo prije spavanja. Ne bi bilo ništa pe i skidaju ga naruke s terace. Talipše, nego pojist štogod lipa, ugrijat ko njih četvoro: Malko, Đani, Zore i se i odtić leć dok vanka pada snig. Tušina skidat će kenju. Vezali je BROJ 20.

oni užima i konopima. Dva se popela na teracu, a dva ostala doli. Pomalo je počeli spuštat. Za po ure je skinuli. A unda će Zore: „Ej, moj Đani, lakše je bilo kenju dignut, nego je spušćat!”

Martina Krželj, 7. r. MOJ DIDE Moj dide nema bijelu bradu i brkove, ali ima puno priča iz svoje mladosti. On nije puno star čovijek. U školu nije išao busom. Trčao je bos niz kameni put iz Griža prema brodu s kojim je morao u školu. Sada ne može hodati bez štapa, a nekad je bio pravi trkač. Pretrčao bi bos 2 kilometra za par minuta.Njegov je kućni ljubimac bio magarac Stipe. On je bio njegov mezimac, ali i velika pomoć u kući. Prenosio je stvari, a ponekad i moga didu. Bio je jako tvrdoglav. Ponekad bi samo stao i nije htio ni naprijed, ni nazad., Ponekad bi mu i utekao, istrgnuo mu konop iz ruku i trka doma. Kad je moj dida bio mali, nije bilo slatkiša kao danas. Umjesto slatkiša jeo je suhe smokve, bademe. Pravi slatkiši su bili rijetkost. Vrijedili su mnohgo mnogo u to doba i mogao si ih mijenjati za nešto. Glorija Urlić, 3. r; Drašnice IZLET NA VIDIKOVAC Zimski praznici su završili. Najbolje čega se sjećam je izlet na Vidikovac. Sjećam se da sam s rodicom Anom pošla u grad u jedanaest sati. Prvo smo šetali Zrinjevcem, a tada je tata predložio da odemo vidjeti Zagreb s Vidikovca. Svi smo se složili. Malo sam se bojala visine, ali sam znala da su tu mama i tata. S Vidikovca smo vidjeli mnoge trgove i spomenike. Vidjeli smo i tržnicu Dolac. Kada je zahladnjelo, ušli smo u kavanu i popili sok. Bilo mi je jako lijepo. Voljela bih tamo opet otići i opet vidjeti Zagreb.

Marija Franičević, 3.r; Živogošće Stranica 55

BOŽJI PIVAC Znate li vi šta je božji pivac? E pa ne znan ni ja. Znan samo da mi je moja prababa Danka rekla da je to tica, malo veća, šarena perja, onako ko fazan. „Ajde brzo, pođite vidit! Uvatila san božjeg pivca, eno ga u kokošaru!“cila sritna zapovidila nan je baba. Nismo mi došli ni za misec dana dok nas nije fermala šibon i natrala da pođemo vidit to čudo. I imali smo šta vidit! U kantunu kokošara, izgubjena u babinu prijevodu, jadna išempjana stala je velika papiga ara. Pobigla je iz gajbe tete Vesele. Bija je to kus papige koju je teti Vesni donija njezin muž pomorac iz Afrike. Nakon kokošjega pržuna bidna nikad nije bila ona ista papiga koja je govorila više od 150 riči. Sad je samo blido gledala i ponekad zakokodakala. E, moja baba…

Grgo Šulenta, 5. r. TIĆI Kad mi je ćaća bija mali, živija je za tiće i s tićiman. U ranu jesen kada predikudije lete, on bi čeka subotu i nediju ko ozeba sunce. Suboton večer nazva bi ga stari Nino Čikara da usiče granu od drače i ubere bušinjca. Svaki bi mora bit duži od lakta da ih može lipo utvrdit. Ujutro rano triba uvatit misto na gomili na Ratcu di je bila pošta za lovit tiće. U cik zore našli bi se na pošti, namistili bi granu, namazali višćon baketine i rasporedili po drači. Oko grane bi se tada stavjale kajbice s grdelinima, verdunima i faganelima da svojon pismon privuku druge tiće koji bi sletili na grane i lovili se na baketine. Ćaća bi čuča iza gomile i kad bi se tić uvatija, srići nije bilo kraja. Trča bi po tića. Pada bi priko gomile, ali ga ne bi pustija. Cilo bi jutro Stranica 56

MALI / VELI STVARAOCI čistili tiće maslinovin ujen od višća i probirali između njizi učit jer smo cili dan igrali na balun. najboje buduće pivače. Iša bi doma Odlučili smo da nećemo doć prvu cili sritan, cili šporak od lipila s dva uru, a učitelju ćemo kazat da smo tri grdelina. Nema više ni starog barslučajno zakasnili. Stigli smo u razba Nina, nema više ni takvih grdelina. red cili uspuvani i učitelju kazali da Šime Glamuzina, 7. r. nas je jedna stara baba zamolila da LIPA VRIMENA joj od njene suside donesemo spiMoj dide bi se diga prije nego bi ze. Učitelj se nasmija i reka: “E, sunce izašlo. Upalija bi leut ivesla do dico, dico! Sad ću van svakon od vas škoja. Lako bi bilo za vrime bonace. postaviti jedno pitanje. Ako budete Za vrime bure i oluje bilo je jako znali, dat ću van pet, a ako ne, onda teško. Triba mrižu bacit i ribu ulovit ćete sljedeću uru pisat ispit. za priranit obitelj. Nekad bi se mri- “Svakoga od nas trojice posla je u ža isparala pa bi je tribalo krpat i to kantun. Izvadija je tri papira iz na ruke. Ulov bi nekad bija bogat, a njegova škafeta i na svakom napisa više puta loš. Nije bilo mobitela pa za Što ste sve od spize odnili toj bavrime oluje nisu imali kontakta, a bi? Nažalost, nas je učitelj ton finmore krije opasnosti. Kad bi se u ton privarija pa smo sljedeću uru selu štagod dogodilo, že- tribali pisat taj ispit. ne bi mavale bilin lancuni- Gina Marinović, 8. r. ma s vrh sela ili bi zapaliDOŠLO JE PROLJEĆE le vatru kao neki znak za Došlo je proljeće s bijelom, žutom opasnost. Tada bi se ljudi plavom i ljubičastom bojom. Sunce kaićin vraćali iz škoja se smije i lagano pecka svojim zranazad ponovo na vesla. kama. U proljeće je toplo tako da Baba bi čistila ribu dici se neki ljudi počinju kupati. Tada i za večeru jer je to bila lastavice plešu svoj prvi proljetni većinom dalmatinska spiples. Ručnici i ležaljke već prekriza. Ako bi bija koji rak, zavladalo bi vaju kamenčiće i pijesak. Ljudi i opće veselje. „To su bila lipa vrimeptice najavljuju da nam je stiglo na“, rekla bi meni moja baba, „Bez proljeće. David Begović, 3.r; Dratehnologije, mobitela, struje. Samo šnice voda iz gustirne i svića uljenača. LjuMOJA MAMA di su se više družili i pomagali, za razliku od Moja mama kad ide u spizu ponese danas.“ boršu. Dok je čekan, virin s ponisJosipa Antičić Lović, 8. r.

tre. Jedva čekan kad će provirit iz kantuna, Uvik mi donese friške krafne. Tomo Šulenta, 2.r;

Drašnice VALENTINOVO

FINTA Bija san sedmi razred. U razred san iša s dva susida koji su mi tada bili najboji prijatelji. Taj dan, prvu uru u školi, tribali smo pisat ispit. Nas trojica nismo stigli

Valentinovo je kad se ljudi vole i kad zajedno izlaze i druže. Lijepo je kada se odrasli vole i zaljubljeni daruju poklone. Mojoj mami je tata za Valentinovo dao poklone. Meni je to tako lijepo. Lora Jerković, 2.r;

Drašnice Č I P E R K O

MALI / VELI STVARAOCI ZBOGOM, STARA ŠKOLO Godine prolaze … Sve smo stariji i zreliji. Osam godina sreće, tuge, radosti, tučnjava, petica, jedinica, opaski… Sve je to iza nas, sve će biti gotovo kad za tridesetak dana zauvijek napustimo ovu školu, naš drugi dom.

vjetrom šibane i morem isklesane.

samo bura.

Prašina se diže u uskovitlano mnoštvo lišća, grančica, borovih iglica i kamenčića

Slušam njezine korake dok se po stijenama penje.

da bi se iznenada opet spustila i opustila;

plesne,

Vidim njene pokrete,

zapetljane kao u balerine.

da bi izgledalo kao da se maločas ništa nije dogodilo.

Prve četiri godine zaboravio sam Sjedim pod stablom što skriči, brupotpuno, a ove nakon njih, samo ji i urliče. djelomično. Uvijek sam imao odličU daljini ugledah kovitlac pjene što ne ocjene, ali moje ponašanje bi ih se izdiže nad podivljalim morem. poništilo baš kao tamni oblak što se Silovitost i brzina sve je veća. s planina spusti na suncem obasjanu dolinu. Istina, u školi sam naučio Sve mi je bliža. osnove našeg jezika, mnogo iz svih Hladan mi zrak probija kroz kosti predmeta, kući dolazio s radosnim kao kakav pritajeni zloduh. vijestima. Ali, bilo je i loših trenuČempres, na samo pet metara od taka, bilo je i raznih tučnjava, zabmene, škripi od vrha do korijena. rana, kazni, tvrdoglavosti, opaski… To je jedan od razloga zašto i nisam Prasak se razlijeva kroz onaj silovibaš zaljubljen u ovu školu. S druge ti vjetar. strane, ovo je moj dom, moj drugi Čempres je na podu, a čestice njedom, u kojem smo nas dvadeset gove stare kore zakratko ispunjatroje zajedno već osam godina. Ovvaju zrak. dje sam upoznao i družio se s dobrim kolegama, ali i s izdajicama koji Vjetar oko mene hladno fijuče dok grlim hladni bor. su mi, navodno, bili bliski. Divnih, najboljih prijatelja nije bilo puno, Sjetih se. ali su mi obilježili život i uvijek ću To je snaga bure. ih se sjećati. U ovoj sam školi proBura popraćena pijavicom. našao prvu ljubav koja će uvijek imati posebno mjesto u mom srcu. Uvijek mi taj zloduh uskomeša misli, osjećaje i pokrete. Ipak, kad malo bolje promislim, ova škola mi je pomogla i izgradila me Naša prava dalmatinska razorna kao osobu s karakterom i stavovima bura čovjeka i prirodu bez kojih u životu ne bih daleko spaja u jedno, dogurao. Kada je 13. lipnja 2014. napustim, prisjetit ću se svega što dajući mu snagu preko svoje surovosti. mi je dala i poželjeti joj svu sreću u nastavku odgoja i obrazovanja svih Augustin Perković, 6. raz. naših nasljednika. Dalen Korić, 8. r. BURA BURA I JA SAMI NA OTOKU Na otoku pustom Zrak je nemiran, ispremiješani i ni masline zbunjeni oblaci u daljini. ni smokve. Srditi prohladni valovi razbijaju se Na obzoru more. o vlažne sive stijene, BROJ 20.

Ni žive duše ma vidiku,

Osjetim njen dah na koži, leden i topao. Samo bura i ja.

Nikolina Rozić, 6. raz. UGOR Kad je moj ćaća bija mali, mater i ćaća su ga odveli u Gornje Igrane di je rođen moj pradid. Isprid kuće je resla stara murva koja je bila šupja. Moj ćaća je isprid nje plaka. Materi je reka da mu je u murvu pobiga ugor s kojin se tija igrat. Moji baba i dida su mu potli jedva uspili objasnit da to nije bija ugor, nego zmija.

Antonio Alač, 3.r; Drašnice VALENTINOVO Valentinovo je dan zaljubljenih. Tada tati i mami pokazujem koliko ih volim. Mami uvijek uberem kiticu cvijeća, a tati nacrtam lijepu sliku.

Petra Urlić, 1.r; Drašnice MOJ DOČEK NOVE GODINE Ja volim blagdane, ali najdraži mi je dan kad se čeka Nova godina. Kad sam čekala 2014. godinu, slavila sam sa svojim rodicama. Bila sam vesela, pjevala sam i plesala. Kada je bilo točno ponoć i kad je napokon došla 2014. godina, počele smo vrištati, skakati i veseliti se. Otišle smo svima čestitati Novu godinu. Pošle smo u sobu i odjednom smo vidjele dva vatrometa. Bila sam jako sretna. Do jedan sat navečer sam slavila, a onda sam morala ići spavati. Do tada mi je ovo bilo moje najbolje slavlje ikada. Voljela bih vratiti taj

dan.

Klara Bulić, 3.r; Živogošće Stranica 57

Donosimo portrete naši nastavnika koji su i ne tako davno pohađali našu školu, a danas rade u njoj.

UČITELJ TK i INF Dario Šimić, prof. Kao učenik, na školu sam gledao kao na mjesto gdje moram samo doći,odraditi ono što mi drugi kažu i ponašati se prema određenim pravilima. Sada, kao nastavnik, ja sam taj koji mora odrediti učenicima što da rade, a opet, osjećaj je da postoji više pravila kojih se moram ja pridržavati - nego učenici.

Stranica 58

Č I P E R K O

Donosimo portrete naši nastavnika koji su i ne tako davno pohađali našu školu, a danas rade u njoj.

UČITELJ MATEMATIKE Angelo Njavro, mag.ing. Kao učenik nisam volio ići u školu i najdraži dani su mi bili oni s najmanje sati (kao i danas), a najdraži nastavnici su mi bili oni koji nisu zadavali domaći (a ja danas zadajem i to puno) i vječito mi je bilo pitanje: “Al’ ovo nije za 2?” Sada znam da nastavnicima nije lako i da imaju mnogo obaveza i veliku odgovornost. Znam i da im je posao zanimljiviji, nego što sam ja mislio. Sada mi je i jasno da su i oni obični ljudiuvijek pristupačni i nasmijani.

BROJ 20.

Stranica 59

S P O R T PRVENSTVO OSNOVNIH ŠKOLA PRVENSTVO OSNOVNIH ŠKOLA MAKARSKE RIVIJERE U MAKARSKE RIVIJERE U STUDENI ODBOJCI - UČENICE NOGOMETU U ovom su natjecanju sudjelovale osnovne škole iz Makarske: OŠ Stjepana Ivičević i OŠ oca Petra Perice. Nažalost, naša se ekipa nije uspjela plasirati u finale. Izgubile su prvu utakmicu od OŠ oca Petra Perice 2:0. Naša ekipa: Ivona Iličić, Sara Peko, Stefani Borić, Viktorija Urlić, Gina Marinović, Josipa Antičić-Lović, Marija Bilić, Vanja Lampić, Ena Marinović

U srijedu 20.11.2013. u Gradskoj sportskoj dvorani u Makarskoj održano je Prvenstvo osnovnih škola Makarske rivijere u nogometu. Za našu ekipu igrali su Teo Babić, Dalen KOrdić, Mario Tolj, Duje Trumbić, Frane Urlić, Toni Urlić, Jure Ćošković, Ante Trumbić, Nedo Urlić, Šime Glamuzina i Ivan Lulić kao najmlađi igrač naše ekipe (4. razred). Naša je ekipa osvojila pehar za treće mjesto. Čestitamo ima na uspjehu!

MEĐUŠKOLSKO NATJECANJE U STOLNOM TENISU Na natjecanju su sudjelovale tri osnovne škole: OŠ Bariše Granića Meštra, OŠ Gradac i naša škola OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgora. Naše su učenice ( Sara, Stefani i Marija) pobijedile OŠ Gradac (3:1) uz dvije pobjede Sare i izgubile su od učenica iz OŠ Bariše Granića Meštra (3:0). Nisu imale prevelikih izgleda protiv učenica iz Baške Vode. One su lani ostvarile plasman na Državno natjecanje u stolnom tenisu. PROSINAC MEĐUŠKOLSKO NATJECANJE U NOGOMETU ZA UČENICE

U četvrtak 5.12.2013. je u OŠ Stjepana Ivičevića u Makarskoj organizirano Međuškolsko natjecanje u nogometu za učenice. Na ovom je natjecanju sudjelovalo pet ekipa: OŠ Stjepana Ivičevića Makarska, OŠ oca Petra Perice - Makarska, OŠ Tučepi, OŠ dr. Franje Tuđmana - Brela i naša škola OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgora. Naša je ekipa učenica izgubila od OŠ S.Ivičevića i pobijedile ekipu iz Brela te su osvojile 3. mjesto. Naša ekipa učenica: Ivona Iličić, Leonarda Antičić, Gabriela Šulenta, Josipa Antičić Lović, Sara Peko, Viktorija Urlić, Anđela Raste, Gina Marinović, Stefani Borić, Marija Rozić

PRVENSTVO ŠKOLE U NOGOMETU U utorak 17. prosinca je odigrana završna utakmica Prvenstva škole u nogometu. Ekipa škole je izgubila od učenika 8. razreda 0:5. Ante Trumbić je proglašen strijelcem Prvenstva.

Stranica 60

Č I P E R K O

S P O R T VELJAČA

ŠKOLSKO PRVENSTVO U HOKEJU

U petak 7. veljače je odigrano finale Školskoga prvenstva u hokeju. U finalu su igrali Daltoni (Ante Trumbić, Nedo Urlić, Šime Glamuzina, Josip Iličić) protiv Kantona (David Vela, Stjepan Iličić, Jure Ćošković, Šime Urlić). Prvenstvo su osvojili Kantoni. Pehar im je dodijelio prof. Miroslav Urlić. OŽUJAK

PRVENSTVO ŠKOLE U RUKOMETU

Ove godine je u našoj školi održano 1. prvenstvo škole u rukometu. U Prvenstvu škole u rukometu sudjelovale su četiri školske ekipe. Kao najbolja ekipa pokazala se ekipa PRVENSTVO NAŠE koju su uglavnom činili učenici 7. razreda. Na ovom turniru sudjelovala je i ekipa učenica koja se ravnopravno natjecala s ostalim ekipama. Najboljim igračem i strijelcem turnira proglašen je Bariša Cvitanović iz ekipe KINGTRADE. Najbolji golman turnira je Jure Ćošković iz pobjedničke ekipe.

SPORTSKA NATJECANJA UZ DAN ŠKOLE UČENICI VS UČITELJI 1(mali nogomet) : 2(stolni tenis i badminton) Povodom Dana škole organizirana su sportska natjecanja u stolnom tenisu, badmintonu i malom nogometu. Učitelj iz PŠ Živogošće pobijedio je u turniru stolnoga tenisa. Učitelj TZK Miroslav Urlić pobijedio je Stefani Borić u turniru iz badmintona. Ženska ekipa učenica pobijedili su žensku ekipu učitelja i to 7 : 0. SVIBANJ

MALI NOGOMET - ŽENSKA EKIPA Sudac: Dalen Kordić Ekipa učenica: Viktorija Urlić, Sara Peko, Gabrijela Šulenta, Marija Rozić, Stefani borić, Anđela Raste Ekipa učitelja: Renata Jašarago - Rako, Tea Markotić, Anita Lasić, Marijana Dragobratović, Vanja Selak, Silvana Lulić

BROJ 20.

Stranica 61

ZA BAV N E ST RA N I C E OSMOSMJERKA Pronađi riječi, a od preostalih slova dobit ćeš naš savjet! FACEBOOK, GOGGLE, IGRICE, INTERNET, SURFANJE, KOMPJUTOR, CHAT, EMAIL, OPASNOST, ZABAVA, FORUM, WEB

Rješenje: _ _ _ _ _ _ _ _

Rješenje: _ _ _ _

Stranica 62

Č I P E R K O

Od ranog djetinjstva Ponosni, osjetljivi i Strijelci imaju odličan pomalo tašti, Lavovi smisao za humor, nedrugima izgledaju mirni su i šarmantni. snažno, ali to prikriva Zbog urođene znatinjihovu ranjivost. Oni želje, učenje im odlično ide, no lako imaju snažnu potrebu za pažnjom i gube motivaciju pa su im potrebni odobravanjem, bilo da je riječ o stalni poticaji. prijateljima, obitelji ili učiteljima. Često nastupaju dramatično, a osjeJarci su uporna, tvrtljivi su na kritike. doglava i vrlo zrela djeca koja vole unapriBikovi su jako oprezjed planirati i postavna, uporna i praktično Djevice su mali perljati ciljeve. Inteligenpristupaju stvarima. fekcionisti, odlični u tni su, neovisni i beskrajno strpljivi, Teže dobro organiziorganizaciji i od vrlo a u školi obično nemaju problema. ranom rasporedu u rane dobi savjesni i Vrlo lako postaju vođe u zajednici svim dijelovima svog života, pa tako odgovorni učenici. U i u školi. Vole materijalne stvari i tom ponašanju ponekad i pretjeruju, jer se nameću svojim pametnim rješenjima. Ipak, oni vrlo ranjivi i imaju igračke, kao i sve što mogu skupljati pa im je potrebno više opuštanja ili posjedovati. Iako su često spori u nego drugima. Vole brinuti i pomaga- veliku potrebu za ljubavi i pažnjom obavljanju svojih školskih zadataka, ti drugima, jer se tako osjećaju ko- iz okoline. pouzdani su i uvijek se maksimalno Vodenjaci su originalrisno. trude. ni, buntovni i vrlo saOvnovi jako su uzbuđeni oko odlaska u školu i početka svake nove školske godine. Vole riskirati, vrlo su živahni i snažno iskazuju svoje osjećaje. Kako bi bili uspješni u školi potrebno im je puno novih izazova, ali i osjećaj da su u nečemu uspješni.

Blizanci od rane dobi su najveći zabavljači u društvu, pa tako i u školi. Inteligentni su i vole učiti, a najviše se vole pismeno izražavati. Ostavite im dovoljno vremena za igru. Od rane dobi upoznajte ih s knjigama, jer ova djeca obožavaju čitati. Tako ćete smiriti njihovu nemirnu narav i omogućiti da sanjare. Rakovi se najbolje osjećaju u udobnosti svoga doma, okruženi obitelji i ljubimcima. Često osjećaju strah uoči upisa u školu, a on ih ne napušta ni na početku bilo koje školske godine. Vole se držati ustaljenog reda i to će im olakšati prilagodbu na školu. Također, omogućite im njihovu privatnost i poseban dio u domu u kojemu će na miru obavljati školske zadatke.

BROJ 20.

Vage svoj identitet pronalaze u mišljenju okoline. Važno im je da se svi oko njih dobro slažu, a ako to nije tako, naći će se u ulozi pregovarača. Osjećaj za ravnotežu i red njihov je pokretač, a takav stav primjenjuju i u školi. Ponekad su neodlučni i potrebno im je dulje od drugih kako bi se pokrenuli, no u svemu što započnu se ističu. U školi lako pronalaze prijatelje.

mostalni. U školi ih više veseli druženje s prijateljima nego samo učenje, a to je sve zbog njihove usmjerenosti na praktičnu stranu života. Ako ih nešto zanima, Vodenjaci to iznimno brzo uče, dok su im predmeti koji ih ne zanimaju odbojni i nerijetko imaju problema s njima. Mogu djelovati odsutno ako im je dosadno u školi i na učenje ih uvijek treba poticati novim izazovima.

Osjetljive i intuitivne Ribe žive u svijetu Škorpioni su emociomašte i teško se prilanalni i vole dominirati gođavaju na školu. Nii u obitelji i u školi. su ljubitelji dnevne Snažni su i puni enerrutine i školske su im gije, bistri su i obično izuzetno usobaveze naporne. U poticanju Riba pješni u školi. U njihovom odgoju na uspješno izvršavanje zadataka vrlo je bitna disciplina, a ako se po- potrebna je dosljednost u odgoju i kažu bezobzirni prema drugima tre- imunost na njihove suze. Ne treba ba ih kazniti da se u mladoj dobi ih kritizirati jer će to narušiti njinauče pravednosti. hovo samopouzdanje. Stranica 63

ŠKOLSKI LIST ČIPERKO OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgora ŠG 2013./2014.