Čiperko 2011./2012. by Škola Podgora

BROJ 18.

RUJAN 2012.

SADRŽAJ ŠKOLSKI DNEVNIK

22. DRŽAVNA SMOTRA UČENIČKOG ZADRUGARSTVA MJESEC BORBE PROTIV OVISNOSTI BOŽIĆNA PRIREDBA

10 12 15

MEĐUOPĆINSKO LIDRANO

ŠKOLSKI MASKENBAL

MEĐUNARODNI DAN MATERINJEG JEZIKA

NATJECANJA / SMOTRE

POZDRAV PROLJEĆU

PROJEKT: ŽIVOT I RAD—DON MIHOVIL PAVLINOVIĆ

POSTER –GENERACIJA OSMAŠA 2011./2012.

EKSKURZIJA 2012.

Evo nas na kraju još jedne nastavne godine. DAN ŠKOLE Pregledom ovoga lista dobit ćete sliku svega KUTAK ZA RODITELJE: KAMPANJA 1 OD 5 onoga što se dogodilo tijekom školske godine COMENIUS—MULTILATERALNO PARTNERSTVO 2011./ 2012.

32 34 36

MALI LITERATI

O životu i radu don Mihovila Pavlinovića saznajte više na web stranicama naše škole, a VELI LITERATI DO YOU SPEAK ENGLISH? i na 26. stranici Čiperka.

46 50

Tema broja jest Cjeloživotno učenje Comeni- PARLI L’ITALIANO? SPORT us: multilateralno partnerstvo.

Podlistak donosi fotografije projekta Foto STRIPOVI fizika. HOROSKOP

U Kutku za roditelje ovaj put govorimo o temi Kampanja za zaustavljanje seksualnog nasilja nad djecom - 1 od 5. I ovaj su put na posteru učenici osmoga razreda s kojima se opraštamo. Želimo im od sveg srca da se izgrade u dobre, vrijedne i poštene ljude. Sretno vam i ostvarite svoje želje... Da su naši učenici pravi književni i likovni stvaraoci, dokazat će stranice posvećene Malim i Velim učenicima. Uživajte i zabavite se čitajući naš Čiperko... Uredništvo

ČIPERKO UČENIČKI LIST OŠ DON MIHOVILA PAVLINOVIĆA, PODGORA TISAK PROFIL GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vanja Selak, prof. UREDNIŠTVO: Mia Glamuzina, Tea Cvitanović, Marinela Ravlić, Josipa Bojić GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Vanja Selak, prof.

OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgora, Prilaz Vida Mihotića 1, 21327 Podgora 021/625-393, 603-940; 098/316-991 os-podgora-001@skole.t-com.hr www.os-mpavlinovicapodgora.skole.hr

LIKOVNE RADOVE ODABRAO: Klement Šimić, prof. NASLOVNA STRANICA: FOTO FIZIKA NAKLADA: 200 primjeraka 2

Školski dnevnik

RUJAN

POČETAK NOVE ŠKOLSKE GODINE 12. rujna 2011. Svim učenicima i djelatnicima Škole želimo sretnu i uspješnu novu školsku godinu. Ove se godine upisalo u prvi razred dvadeset i dvoje učenika. PODGORA - učiteljica Nevenka Vranješ Karla Grgić, Ivona Kelava, Nino Florian Kržanić, Ramona Kržanić, Marina Lovreta, Mara Ševelj, Nenka Vela, Tina Vladimir, Emilia Matija Vulinović

DRAŠNICE - učiteljica Neli Španje Antonio Alač, David Begović, Antonio Glučina, Glorija Urlić

IGRANE - učiteljica Silvana Lulić Mia Mihaljević, Tonka Okić, Katarina Ravlić, Duje Talijančić

ŽIVOGOŠĆE - učitelj Ivan Čuljak Roko Biličić, Klara Bulić, Marija Franičević,Sara Vuinac

NASTAVNICA SENKA NENADIĆ ODLAZI U SVOJU ZASLUŽENU MIROVINU Nastavnica biologije i kemije Senka Nenadić u rujnu se oprostila od svog kolektiva i učenika. Učila je generacije i generacije učenika te ih je s ljubavlju usmjeravala u život. Od kolektiva se oprostila organiziranim ručkom u Vidu kod Đuđe i Mate.

RUJAN

Školski dnevnik POŠTUJTE NAŠE ZNAKOVE Svake nas godine posjete službenici MUP-a . Obilaze sve prve razrede i upozoravaju na ponašanje pješaka. Tom prilikom provode akciju Poštujte naše znakove. Kao i svake godine, tako su im se i ove radovali ovogodišnji prvašići.

ŠKOLSKI PANOI / RUJAN

Školski dnevnik

LISTOPAD

DANI KRUHA Obilježili smo Dane kruha 6. listopada 2011. ispred hotela Podgorka s početkom u 18 sati. Sve je započelo priredbom u kojoj su naši učenici pjevali i recitirali. Izmjenjivali su se Mia, Ivan, Lucija, Matija, Doris, Pamela, Domagoj, a sve to pod palicom prof. Marina. Učenici iz UZ Kanata pripremili su i izložili svoje proizvode: biljke, jesensko voće iz našega kraja (šipci, rogači, mandarine, orasi, bademi, žižule, ...), radove od keramike, slike na platnu, ulje, ... Sve su to budno pratili voditelji sekcija nastavnici Miro, Klement, Josip. Naši učenici i roditelji su donijeli za degustaciju kruhove, razne kolače. Stolovi su bili prepuni slastica. Bilo je za svakoga. Tome najviše možemo zahvaliti roditeljima, a i učiteljicama Editi i Nevenki koje su sve to držale pod kontrolom. Pedagoginja Nedita i knjižničarka Vanja pomagali su svima kome je to bilo potrebno kako bi sve prošlo u najboljem redu. Iako turista i nije bilo, sezona je gotova, dokazali su se mještani općine Podgore i napunili kasicu UZ Kanata. Svima nam je drago bilo ponovno vidjeti našu bivšu nastavnicu Senku koja nas je s radošću posjetila, ali ovaj put kao gošća. Lijepo ju je bilo ponovno vidjeti... Ovom se prilikom zahvaljujemo još jednom svim roditeljima koji su nam pripomogli u organizaciji ove manifestacije, a i djelatnicima hotela Podgorka koji su nam uvijek bili pri ruci. Novinarke: Gina i Stefani, učenice 6. razreda

LISTOPAD

Školski dnevnik Dani kruha obilježeni i u područnim školama Učitelj Ivan Čuljak je sa svojim učenicima obilježio Dane kruha 5. listopada. Ujedno se zahvaljuje roditeljima i mještanima na suradnji i odazivu.

IGRANE

ŽIVOGOŠĆE

Učiteljica Silvana Lulić je sa svojim učenicima iz PŠ Igrana Dane kruha obilježila 17. listopada. Učiteljice Neli Španje i Renata Rako Jašaragiću su Dane kruha u Drašnicama obilježili sa svojim učenicima 17. listopada.

DRAŠNICE

UZ MEĐUNARODNI DAN ŠKOLSKIH KNJIŽNICA 24. listopada 2011. Međunarodni dan školskih knjižnica proglasila je 1999. godine predsjednica knjižničara dr. Blanche Woolls, a potvrdio 2005. godine novi predsjednik Peter Genco. Ovaj dan se održava svake godine četvrtog ponedjeljka u listopadu s određenom temom vezanom uz rad školskih knjižnica. U Hrvatskoj ga obilježavamo od 2002. godine, a broj aktivnosti iz godine u godinu raste. Kroz cijeli listopad učenici nižih razreda prisustvovali su radu u knjižnici. Nakon upoznavanja što se sve radi u knjižnici, što mogu i kako mogu u njoj pronaći ono što žele ili što im treba za rad, krenuli su na svoj kreativni rad. Slikali su knjižnicu, igrali se na računalima, gledali filmove za djecu, listali slikovnice, knjige, časopise....

Školski dnevnik

LISTOPAD

VELIKI POŽAR U PODGORI Naša Škola je bila u velikoj opasnosti tijekom požara u noći 14. na 15. listopada 2011.g. Požar koji je izbio u Gornjoj Podgori oko 22.30h 14. listopada se vrlo brzo, nošen vjetrom, spustio do samog mjesta Podgore opasno zaprijetivši kućama, benzinskoj crpki i zgradi naše škole. Zahvaljujući velikom zalaganju g. Nenada Glučine, domara Danijela Mihaljevića i uz pomoć ravnatelja Jakova Batinovića, zgrada škole je obranjena. Manja šteta je zabilježena na krovištu škole gdje su plamteće šišarice s okolnih borova zapalile nekoliko kvadratnih metara krovne izolacije, no veća šteta je spriječena brzom intervencijom g. Mihaljevića. Obrana maslinika je uvelike olakšana prošlotjednim radom našeg domara i učenika članova Učeničke zadruge KANATA. Naime, oni su u potpunosti očistili maslinik od trave i korova, te je silovito napredovanje požara nošenog jakom burom zaustavljeno upravo na zapadnoj granici naše školske parcele sa samo jednom djelomično nagorjelom školskom maslinom. Borba s požarom je trajala velikim intenzitetom od 23.30 – 2.45h. Nakon toga je snaga vatre oslabjela, a vjetar je plamen usmjerio na drugu stranu od škole. Veliki posao na osiguravanju požarišta do jutra su obavili profesori Miroslav Urlić i Klement Šimić. Ovim putem se svima skupa zahvaljujemo uz nadu da se ovakav događaj nikad više neće ponoviti.

AKCIJA ČIŠĆENJA OKOLIŠA U PŠ ŽIVOGOŠĆE Učitelj Ivan Čuljak je organizirao akciju čišćenja okoliša PŠ Živogošće u četvrtak 13. listopada od 14 do 17 sati. Uz odličan odaziv roditelja, pozivu su se odazvali i bivši i sadašnji učenici. Akcija je uspjela i zahvaljujemo se svima koji su to i omogućili...

LISTOPAD

Školski dnevnik IZLOŽBA SLIKA KLEMENTA ŠIMIĆA ZA UZ KANATA U četvrtak 6. listopada profesor likovne kulture Klement Šimić je organizirao u školskoj zbornici izložbu za UZ KANATA djelatnicima Škole, ali za UZ KANATA. Sav novac ide za UZ Kanata. Izložba je uspješno provedena i prodane su gotovo sve slike... Zahvaljujemo se prof. Klementu i nadamo se još sličnim akcijama…

DAN UČITELJA Učitelji obilježili svoj dan otvorenjem novouređene školske dvorane i prigodnim ručkom. Nakon odrađene nastave rezanjem vrpce otvorena je školska dvorana. Zatim je uslijedila školska odbojkaška utakmica između ženske i muške ekipe Škole. Pobijedila je muška ekipa 2:1. Čestitamo im! Ovom su prilikom i promijenjeni školski panoi u hodnicima. Na tome zahvaljujemo likovnoj sekciji…

KREATIVNE RADIONICE ŠKOLSKI PANOI RUJAN 8

Školski dnevnik

STUDENI

Područne škole iz Drašnica, Igrana i Živogošća upoznale rad u školskoj knjižnici. U četvrtak 3. studenoga PŠ su imale nastavu u knjižnici po grupama. Neki su po prvi puta ušli u knjižnicu. Upoznali su što se to radi u knjižnici; od čega se sastoji knjižnica; tko radi u knjižnici; program rada u knjižnici; način na koji se posuđuju knjige; fond knjižnice; istraživački rad u knjižnici; radionice u knjižnici; gledanje filmova; čitanje i slušanje u knjižnici… Učenicima je vrijeme brzo proteklo, a svi su dobili isti domaći rad da nacrtaju ono što ih se najviše dojmilo u knjižnici.

LICEM U LICE: JEŽEVA KUĆICA U četvrtak 3. studenoga u našoj dvorani održana je lutkarska predstava Ježeva kućica. Ana Pirić i Antonela Vladislavić uprizorili su nam tu bajku-basnu koju je napisao Branko Ćopić, a osvojila je generacije i generacije djece… Ova poučna priča poručuje svima da je u životu najvažnije biti marljiv, skroman, ali slobodan u svom domu i da nema od toga veće vrijednosti.

Intervju s glumicama Anom i Antonelom Odakle nam dolazite? Dolazimo iz Splita, točnije iz kazališta Licem u lice. Volite li raditi s djecom? Naravno! Uživamo u tome. Sviđa li vam se ova škola i publika? Da, publika je bila odlična. Izrađujete li sami svoje kostime i lutke? Kostime naručuje kazalište, a scenu i lutke izrađujemo u radionici kazališta Licem u lice. Od kada glumite? Počele smo glumiti s dvadeset godina. Kamo sada žurite? Žurimo u Omiš na sljedeću predstavu. Hoćete li nas opet posjetiti? Naravno, mi smo tu često! Zahvaljujemo im na predivnoj predstavi i radujemo se sljedećoj! Tonka Batnožić i Josipa Bojić, 8. razred 9

STUDENI

Školski dnevnik XXIII. SMOTRA UČENIČKIH ZADRUGA REPUBLIKE HRVATSKE Najbolje učeničke zadruge Hrvatske, a tu spada i naša UZ Kanata, predstavile su se od 6. do 8. studenoga u Opatiji na XXIII. Smotri učeničkih zadruga Republike Hrvatske.

U Kristalnoj dvorani hotela Kvarner svoj rad, kreativnost, inovativnost i poduzetništvo predstavilo je 66 učeničkih zadruga koje su postigle najbolje rezultate na županijskim i međužupanijskim smotrama, tri učeničke zadruge gostiju iz inozemstva te deset zadruga koje su se na državnu razinu smotre kvalificirali temeljem istraživačkog rada. Otvaranju izložbe prethodilo je svečano otvorenje na kojem su domaćini, učenici i djelatnici Osnovne škola Sveti Matej iz Viškova, kulturno-zabavnim programom predstavili svoju školu te zadrugarima i njihovim voditeljima zaželjeli dobrodošlicu u Opatiju. Našu su Školu predstavljali učenici Iva Ramljak, Iva Vela, Antonina Španje, Matija Jakić s voditeljima Miroslavom Urlićem i Klementom Šimićem. Opet smo dobili velike pohvale za rad UZ Kanata i za izgled štanda. Učenicima i njihovim voditeljima čestitke na uspjehu i podršku u daljnjem radu.

TERENSKA NASTAVA UČENIKA PETOGA RAZREDA U srijedu 9. studenoga peti razred posjetio Malakološki muzej u Makarskoj. Razrednik petoga razreda Josip Vranjković, prof. povijesti i geografije, nastavnica hrvatskoga jezika Zorica Cvitanović i prof. likovne kulture Klement Šimić organizirali su terensku nastavu u Malakološkom muzeju u Makarskoj. Učenici su sa svojim nastavnicima krenuli u Makarsku nakon održana tri sata u školi kako bi posjetili Malakološki muzej. Časna sestra Edita provela ih je muzejom i otkrila sve tajne školjaka iz svih mora svijeta. 10

Školski dnevnik

STUDENI

BRANJE MASLINA

TA UZ KANA

U četvrtak 10. studenoga započela berba maslina u školskom masliniku. Odmah iza drugoga sata, učenici su po grupama brali masline i to uz nazočnost televizijske kamere novinara Damira Ravlića iz HRT-a. Učenica sedmoga razreda Iva Ramljak i voditelj zadruge prof. Miroslav Urlić odgovarali su na njegova pitanja kako bi što bolje upoznao rad naše UZ Kanata.

OBRADA / TURNJANJE MASLINA Članovi UZ Kanate odnijeli su masline na turnjanje u uljaru odmah nakon završenog branja u petak. Bilo je 670 kg maslina i od toga smo dobili 110 litara ulja. Kao i svake godine, tako i ove, Uljara Igrane nam je izašla u susret te nam svoje usluge nije naplatila. Ovom joj se prilikom i toplo zahvaljujemo. Dobivenim uljem raspolaže UZ Kanata. Djelatnici Škole će moći otkupiti pola ulja, a druga polovica će biti korištena za potrebe UZ Kanate. Turnjanjem u petak je završeno ovosezonsko branje, a sada se svi pripremamo da obilježimo taj kraj kanatom.

OBILJEŽENA KANATA

U ponedjeljak 28. studenoga u našoj je školi obilježena kanata. Za one koji to ne znaju, kanata je završni "čin" branja i obrade maslina. To vam je svojevrsna "fešta" u obitelji. Učenici su dobili, uz redovnu školsku marendu, po čokoladu, a učitelji su organizirali ručak u zbornici. 11

Školski dnevnik

STUDENI

DAN SJEĆANJA NA VUKOVAR U petak 18. studenoga u našoj je školi obilježen Dan sjećanja na Vukovar. Svi su razredi prvi sat posvetili tom danu. Viši su razredi gledali dokumentarni film Vukovar 1991., a niži su razredi o Domovinskom ratu i o Vukovaru razgovarali sa svojim učiteljicama.

PROMOCIJA U ZVANJE MENTORA U Kongresnoj dvorani na Zagrebačkom velesajmu 25. studenoga 2011. u zvanje mentora i savjetnika unaprijeđeno je 894 odgojitelja, učitelja, nastavnika i stručnih suradnika koji su svojim radom stručnošću, pedagoškim i metodičkim odlikama postigli uzorne rezultate u odgojnoobrazovnom radu. Ovaj put su promovirane i dvije naše djelatnice Anita Lasić, prof. engleskoga jezika i Vanja Selak, prof. hrvatskoga jezika i mag.bibl. Promoviranim mentorima i savjetnicima čestitke su uputili ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović i ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Ivan Šutalo. Ravnatelj Jakov Batinović je u ime škole čestitao mentoricama na unaprjeđenju.

MJESEC BORBE PROTIV OVISNOSTI 15. studenoga - 15. prosinca Mjesec borbe protiv ovisnosti u Republici Hrvatskoj obilježava se u razdoblju od 15. studenog do 15. prosinca. Svake godine u navedenom razdoblju obilježavanje se provodi s ciljem upozoravanja cjelokupne javnosti na problem zlouporabe svih oblika sredstava ovisnosti a osobito droga, te se time nastoji potaknuti sve subjekte u društvu na aktivnu borbu protiv ovisnosti i zlouporabe droga poduzimanjem zajedničkih aktivnosti za uspješno suprotstavljanje ovom ozbiljnom problemu današnjice. Pedagoginja Nedita Nuić i profesorica biologije Rozana Alfirević organizirali su radionicu za učenike osmoga razreda na temu Borba protiv ovisnosti. U petak 16. prosinca Udruga Mentor održat će predavanje u našoj školi za roditelje sedmoga i osmoga razreda na temu Uloga obitelji u prevenciji ovisnosti. Knjižničarka Vanja Selak održat će u knjižnici različite radionice na temu Mjesec borbe protiv ovisnosti. Kroz ovaj će mjesec svi razrednici na svojim satovima razrednika razgovarati sa svojim učenicima o različitim ovisnostima, njihovim posljedicama kako za obitelj, tako i za okolinu. 12

Školski dnevnik

STUDENI

MJESEC BORBE PROTIV OVISNOSTI RADIONICE U srijedu 30. studenoga učenici petoga razreda su sudjelovali u radionici Ne toni u ovisnost. Radionicu je organizirala pedagoginja Nedita Nuić u prostorijama knjižnice.Nakon što ih je pedagoginja upoznala s pojmom ovisnosti, vrstama ovisnosti i štetnosti ovisnosti, učenici su izradili prigodne letke s porukama o štetnosti ovisnosti. Radionica će biti odrađena sa svim učenicima viših razreda.

ŠKOLSKI PANOI - STUDENI (Likovna sekcija)

PROSINAC

Školski dnevnik

PŠ IGRANE

BOŽIĆNE RADIONICE

ŽIVOGOŠĆE

Tijekom prosinca u svim su nižim razredima organizirane kreativne radionice na kojima su se izrađivali božićni nakiti, čestitke, ukrasi… Nakon radionica svi su imali i prodajne izložbe.

PODGORA

DRAŠNICE

LIKOVNA SEKCIJA

Školski dnevnik

PROSINAC

BOŽIĆNA PRIREDBA Božićna je priredba održana u petak 23. prosinca u Kinu Podgora. Nastupili su učenici iz dramske i ritmičke družine te školski zbor i školski orkestar. Dječji vrtić iz Podgore organizirao je i izložbu svojih radova koju su izložili na samom ulazu u dvoranu.

KAZALIŠTE LICEM U LICE I PREDSTAVA USUSRET BLAGDANIMA U četvrtak 8.12.2011. u Kino dvorani Podgora gostovalo je splitsko kazalište Licem u lice s predstavom Ususret blagdanima. Predstavu su gledali učenici nižih razreda i vrtićevci.

SIJEČANJ

Školski dnevnik U PŠ ŽIVOGOŠĆE IZ KNJIŽNICE DOŠETAO GRGA ČVARAK U srijedu 18. siječnja knjižničarka Vanja Selak u suradnji s učiteljem Ivanom Čuljkom održala je sat lektire na temu Grga Čvarak. Nakon uvodnoga dijela sata, učenici su čitali pjeseme, pjevali ih i crtali Grgu Čvarka. U parovima su i izradili strip pjesme Darko Indijanac. Mnogi su pronašli i sebe u stihovima poznatih pjesama za djecu koje je napisao Ratko Zvrko.

Ove se godine Međuopćinska smotra Lidrano 2012. održala u Koncertnoj dvorani Glazbene škole 31. siječnja 2012. u 9 sati. Organizator je Željko Vlaho, ravnatelj Glazbene škole. Na Smotri su sudjelovale sve osnovne škole Makarske rivijere. Povjerenstvo, a i sudionici Lidrana, istakli su da je ovogodišnja Smotra kvalitetnija s radovima i izvedbama, a od sljedećeg Lidrana žele još više. Poruka je svim školama da pokrenu i svoje školske listove te da bude još više radova iz kategorije novinarskih radova. Nakon natjecateljskoga dijela organiziran je i Okrugli stol na kojemu su sudjelovali učenici, mentori i Povjerenstvo: Vanja Selak – predsjednica Povjerenstva (OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgora); Ivna Talaja – član (RMR-novinar); Ozren Franić – član (Makarska kronika – novinar); Davor Šegota – član (Lutkatsko društvo Zlatousti-predsjednik); Marina Srhoj– član (OŠ oca Petra Perice, Makarska); Gordana Slaviček Zovko – član (OŠ Stjepena Ivičevića, Makarska); Tamara Buvinić – član ( OŠ Bariše G. Meštra, B. Voda – OŠ dr Franje Tuđmana, Brela); Brigita Mravičić – član (OŠ “Tučepi”, Tučepi); Svjetlana Mottl – član (OŠ “Gradac”, Gradac). Rezultati Smotre: Literarni radovi 1. Nas šest - Ana Okmažić, 6. razred, OŠ oca Petra Perice, Makarska; mentorica Marija Šalinović 2. Stipe - Silvija Mrkušić, 3. razred, OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgora – mentorica Edita Crljen 3. Pjesma majci - Dora Jurišić, 8. razred, OŠ Bariše Granića Meštra, Baška Voda; mentorica Vanja Sokol 4. Priča petrolejske lampe – Mia Glamuzina, 8. razred, OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgora; mentroica Zorica Cvitanović 5. Što ću biti kad odrastem – Marela Mastelić, 8. razred, OŠ Stjepana Ivičevića, Makarska; mentorica Dragica Ivanda Novinarski radovi 1. Dnevnik putovanja: Švedska – Katarina Grbić, 7. razred, OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgora; mentorica Vanja Selak 2. Zamišljeni intervju s Dorom, glavnim likom romana Kad pobijedi ljubav – Pamela Cvitanović, 8. razred, OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgora; mentorica Zorica Cvitanović 16

Školski dnevnik

SIJEČANJ

Dramsko-scenski izrazi – kategorija pojedinačni nastupi 1. Ivan Raos: Moje pučkoškolske zadaće - Ivan Krešić, 6. razred, OŠ oca Petra Perice, Makarska; mentorica Marija Šalinović 2. Stjepo Mijović Kočan: Na cvjetnicu - Ivo Vučko. 6. razred, OŠ oca Petra Perice, Makarska; mentorica Marija Šalinović 3. Židovska narodna pjesma: Divno čudo - Ante Selak, 2. razred, OŠ Stjepana Ivičevića, Makarska; mentorica Biljana Selak Dramsko-scenski izrazi – kategorija skupni nastupi 1. Šuma Striborova – OŠ Stjepana Ivičevića, Makarska – mentorica Marijana Bušelić 2. Šegrt Hlapić – OŠ oca Petra Perice, Makarska – mentorica Sandra Glavina 3. Jubav je bol – OŠ dr. Franjo Tuđman, Brela – mentorica Gorana Babić (zamjena Gorana Bolić) Županijska razina LiDraNa održala se 24. veljače u KongreStipe ide lovit ribu. snom centru Poljud Uzeja je mrižu staru ( Dom HV) u Splitu s i sija na vruće stine. početkom u 9 sati. Čeka i čeka ribe. Školski list Čiperko i Mater ga zove. literarni rad Silvije Stipe sidi, Mrkušić Stipe predne čuje. loženi su za Državnu Zajubija se. smotru LiDraNa koji Silvija Mrkušić, 3. raz. će se održati od 15. do 19. travnja 2012. u Šibeniku. STIPE

PRIČA PETROLEJSKE LAMPE Ja sam vam stara petrolejska lampa. Više od pola stoljeća ukrašavam pročelje kamene kuće smještene u blizini mora. Život mi je vezan uz prolaznike, strance i one domaće. Stranci me s čuđenjem promatraju, dive mi se, snimaju i slikaju. Meni je tada neugodno. Zacrvenim se. To se obično ljeti događa, u predvečerje, kada naše malo mjesto oživi u svakom smislu riječi. Zimski su mjeseci pusti, hladni, ali su meni posebno dragi. Tada se družim s domaćim svijetom, uglavnom starijima, kao što sam i sama. To su moji dragi prijatelji s kojima dijelim dobro i zlo. Poznajemo se dugi niz godina i jako smo bliski. Po izrazima njihovih lica prepoznajem kako se tko osjeća. Najteže mi je kad primijetim njihovu zabrinutost, tugu i bol. Oni su često usamljeni jer su se njihovi odselili u daleke zemlje. S nestrpljenjem dočekuju poštara koji im uvijek izmami osmijeh na licu. - Oprostite! – ugledala sam ribara koji vesla prema kaju. - Dobra večer, petrolejska lampo! – odgovorio mi je. - Jesu li mreže danas pune ili prazne? – upitala sam ga znatiželjno. - Vidjet ćemo. Ti mi svijetli, kao i dosada, dok ih ja budem prebirao. – tiho mi odgovori. I tako, dok stari ribar prebire svoje mreže, ja ga obasjavam svojom svjetlošću i nadzirem budnim okom. Mia Glamuzina, 8. razred 17

Školski dnevnik

VELJAČA

DAN SIGURNOG INTERNETA

MEĐUNARODNI DAN ŽIVOTA

7. VELJAČE Dan sigurnijeg Interneta u svijetu se i u Hrvatskoj obilježava se svake godine, drugog dana drugog tjedna u veljači. Dan sigurnijeg interneta (SID – Safer Internet Day) je međunarodna manifestacija na kojoj se već tradicionalno upozorava na opasnosti na internetu te podsjeća na načine na koje je te opasnosti moguće uspješno ukloniti, naročito vezano uz djecu. Ovogodišnja tema Dana sigurnijeg interneta je “Povezivanje generacija i međusobno učenje” te slogan “Zajedno otkrijte digitalni svijet …sigurno!”.

KAMPANJA VIJEĆA EUROPE ZA ZAUSTAVLJANJE SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM Program "Izgradnja Europe za djecu i s djecom" uključuje borbu protiv seksualnog nasilja nad djecom specifičnim pravnim instrumentima i sveobuhvatnim aktivnostima za podizanje razine svijesti. Republika Hrvatska je potpisala Konvenciju Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog nasilja 25. listopada 2007. godine, a Konvencija je stupila na snagu 1. srpnja 2010. godine

Međunarodni dan života obilježavamo svake godine prve nedjelje u veljači. Svako je dijete za roditelje osoba i dar. Od prvog trena svog postojanja, to biće zahtijeva u svojoj cjelokupnosti bezuvjetno poštovanje i ljubav koje dugujemo ljudskom biću – čovjeku. Ljudima su darovane velike mogućnosti. Ipak, nije dopušteno sve ono što je moguće! Molitva Blažene Majke Terezije Život je prilika, iskusi je. Život je ljepota, divi joj se. Život je san, učini ga stvarnim. Život je izazov, suoči se s njim. Život je zadatak, izvršavaj ga. Život je igra, igraj je. Život je dragocjen, njeguj ga. Život je bogatstvo, čuvaj ga. Živoj je ljubav, uživaj je. Život je tajna, pronikni je. Život je obećanje, ispuni ga. Život je tuga, nadiđi je. Život je himna, pjevaj je. Život je borba, prihvati je. Život je tragedija, uhvati se s njom u koštac. Život je avantura, usudi se. Život je sreća, zasluži je. Život je život, brani ga.

SRETNO VALENTINOVO!

Dostupni podaci govore kako je 1 od 5 djece u Europi žrtva neke vrste seksualnog nasilja. Procijenjeno je da je u 70% do 85% slučajeva zlostavljač netko koga dijete poznaje ili komu vjeruje. Seksualno nasilje nad djecom može imati različite oblike: seksualno zlostavljanje u obitelji, dječja pornografija i prostitucija, namjerno dovođenje djeteta u situaciju da gleda seksualno zlostavljanje ili seksualne aktivnosti, vrbovanje djeteta za seksualne svrhe preko interneta te seksualno napastovanje od strane vršnjaka. 18

Školski dnevnik

VELJAČA

ŠKOLSKI MASKENBAL 2012. U utorak u 10 i 30 započeo je Školski maskenbal u našoj školi. Došli su nam LIKOVI IZ BAJKE (1. i 2. razred), RADNICI U ŠKVERU (3. i 4. razred), MEKSIKANCI iz Igrana, ČAROBNJACI I VILE iz Drašnica, KARTE iz Živogošća, SVATOVI (5. razred), KAMPANJA PROTIV PUŠENJA (6. razred), SPROVOD PETICE (7. razred), DUHOVI (8. razred). Komisija za najbolju grupnu masku je odabrala MEKSIKANCE iz Igrana. Oni će uskoro uživati u zarađenim pizzama. Krnjo je RUGALICA koji je na kraju bio spaljen zbog svog ruganja. rugaju se i što je onaj ormar stari.

Na kraju je važno samo to:

Rugala se sova sjenici.

Rugaju se nečijem znanju,

da rugalice svoje grozne postupke shvate

Rugao se lonac poklopcu.

ali i velikom neznanju;

i da povrijeđeni ipak njihovu ispriku prih-

Rugala se ruga pa postala druga.

susjedovom imovinskom stanju

KRNJO RUGALICA

vate. Uvijek treba međusobno poštovanje vla-

Dosjetile se rugalice

i očevom imanju.

pa smislile razne smicali-

Rugalice se rugaju svakome i

ce.

svemu

i tuđe mišljenje i različitosti uvažavati.

Osnovali i grupu za ruga-

i misle da sve dobro znaju

Pošto se to nije dogodilo,

lice.

i misle da za svakoga pravu riječ

a Školu je to jako pogodilo,

Sjatili se svi u nju

imaju.

uzimamo slučaj u svoje ruke

ne mareći ni za kog.

Rugalice se rugaju i rugalicama

i riješit ćemo se svih rugalica bez imalo

Pokazujući u tog i tog.

i misle da je sve to skupa zabav-

Pozivaju rugalice:

no i kul

Dragi moji, danas dolazi kraj ruganju,

Tko se hoće rugati, neka dođe tu!

dok ih ruganje ne obuzme ful.

i bezobraznom međusobnom ismijavanju.

dati,

muke.

Tu se samo ruga – rug rug rug rug rug!

Rugalice se uvijek rugaju glasno

Izvršiteljima ćemo narediti:

I tu se ne može drugu biti drug.

i dok dođu pameti, za ispriku može biti

- Rugalicu treba odmah zapaliti!

Rugalicama sve smeta –

kasno.

odavde pa do kraja svijeta.

Onda se učinjeno ne može lako ispraviti.

Rugaju se tuđoj frizuri,

Učinjeno se ne može baš dogovorom

ali i nečijoj povećoj figuri.

dogovoriti.

A onda ćete nam na tome, djeco, zahvaliti. Upamtite - ruganje nije fer! Rugalice, promijenite svoj karakter.

Rugaju se neobičnoj odjeći

Povrijeđeni ruganjem povuku se i pate.

Stop ruganju i rugalicama!

i staroj krpenoj obući.

Roditelji i Škola u ispravljanju provode

Stop uvredama i svađalicama!

Rugaju se velikoj glavi,

sate.

V. S.

VELJAČA

Međunarodni dan materinjeg jezika I ove je godine knjižničarka Vanja Selak u suradnji s učiteljima razredne i predmetne nastave pokrenula literarno-likovne radionice povodom obilježavanja Međunarodnoga dana materinjeg jezika. Prva od niza radionica održala se u PŠ Drašnice s prvim i četvrtim razredom učiteljice Neli Španje 26. siječnja Radionice povodom Međunarodnoga dana materinjeg jezika održane su 29. siječnja u trećem i četvrtom razredu u Podgori i u PŠ Živogošće uz suradnju učitelja Ivana Čuljka i učitlejice Edite Crljen. Knjižničarka Vanja Selak uz suradnju učiteljice Renate Rako Jašaragiić organizirala je 1. veljače likovno-literarnu radionicu za drugi i treći razred PŠ Drašnice. 3. veljače 2012. radionica je organizirana uz suradnju učiteljice prvoga i drugoga razreda iz Podgore Nevenke Vranješ. RADIONICE IZ KNJIŽNICE Knjižničarka Vanja Selak je uz suradnju učiteljice Silvane Lulić održala i posljednju u nizu radionica povodom obilježavanja Međunarodnoga dana materinjeg jezika koji se obilježava 21. veljače. 20

Međunarodni dan materinjeg jezika

VELJAČA

IZLOŽBA LIKOVNIH RADOVA POVODOM MEĐUNARODNOGA DANA RADIONICE IZ KNJIŽNICE 8. veljače postavljena je izložba likovnih radova povodom Međunarodnoga dana materinjeg jezika. Radovi su nastali iz radionica koje je tijekom siječnja organizirala knjižničarka Vanja Selak uz suradnju s učiteljima razredne nastave. Učenici su oslikavali motive iz svoga zavičaja.

OŽUJAK

Školski dnevnik UZ KANATA—RADOVI U ŠKOLSKOM VRTU I MASLINIKU Učenici osmoga, sedmoga i petoga razreda, koji su članovi UZ Kanata, izašli su sa svojim nastavnicima Miroslavom Urlićem, Josipom Vranjkovićem i Klementom Šimićem u školski vrt i maslinik kako bi ga nasuli humusom. Ljepšim danima započinju i veći radovi u našem vrtu i masliniku.

FOTO FIZIKA-ŠKOLSKI PROJEKT U ožujku je započeo školski projekt Foto fizika. Voditeljica projekta je nastavnica fizike Nada Zorkić. Ciljevi ovog projekta: razvijanje mišljenja , logičkog zakljućivanja i povezivanja; razvijanje pozitivnog odnosa prema fizici te razvijati svijest o osobnom fizikalnom umijeću; razvijati interes za predmet i zanimanje za istraživanje i poduzetničke aktivnosti. Namjena projekta: razvijanje i unaprjeđivanje učeničkih znanja i sposobnosti na području fizike te sudjelovanje na različitim natjecanjima; spoznaja fizike kroz fotografiju. Učenici dodatne nastave iz fizike su sa svojom nastavnicom fotografirali interesantne spoznaje iz fizike iz svoje okoline.

MEĐUNARODNI DAN ŽENA 8. OŽUJAK Svim ženama želimo sretan Dan žena! Djelatnici naše škole obilježili su ovaj dan prigodnim domjenkom u školskoj zbornici. 22

NATJECANJA/SMOTRE 2012. Škola je provela 6 školskih natjecanja (EJ, HJ, K, G, M, B) i sudjelovala na 3 međuopćinska natjecanja (sportska natjecanja – nogomet, rukomet; Lidrano, Fizika). Ukupno je sudjelovao 41 učenik.

Sudionici / učenici: 8. razred: Šimun Antičić-Lović, Doris Jakić, Nikola Barić, Marko Babić, Adrijan Mišić, Pamela Cvitanović, Mia Glamuzina, Tea Cvitanović, Carla Lamić, Tea Vela, Ivan Ivandić, Ivon Sumić, Kleme Urlić, Phillip Pudelko 7. razred: Iva Ramljak, Iva Vela, Antonina Španje, Lucija Radelić, Katarina Gabriela Grbić, Renata Perić, Filip Vela, Juraj Glučina, Nikola Vela Na županijsku razinu su se plasirali uče6. razred: Marija Rozić, Dalen Kordić, Ivona Iličić, Gina Manici koji su sudjelovali na LiDraNu i to rinović, Teo Babić, Gabrijela Šulenta, Duje Trumbić, Frane Silvija Mrkušić s pjesmom Stipe, Mia Urlić Glamuzina s proznim tekstom Priča pet5. razred: Lucija Bilas, Toni Kržanić, Roberta Vela, Stjepan rolejske lampe, dva novinarska rada: Iličić, Ena Marinović, Klara Borić, Ante Trumbić Katarine Gabriele Grbić: Put u Švedsku 4. razred: David Vela, Augustin Perković i Pamele Cvitanović: Zamišljeni intervju 3. razred: Silvija Mrkušić s Dorom, glavnim likom romana Kad Mentori: pobijedi ljubav, te školski list Čiperko. HJ – nastavnica Zorica Cvitanović UZ Kanata će nas predstavljati na MeLIDRANO – nastavnica Zorica Cvitanović, Vanja Selak, đužupanijskoj smotri UZ u Trogiru 24. prof., učiteljica Edita Crljen svibnja. EJ – Anita Lasić, prof. Predloženi na državnu razinu: Silvija F – nastavnica Nada Zorkić Mrkušić: Stipe; Čiperko - školski list K – Vesna Šarić, prof. Na Državnu je smotru pozvana Silvija G – Josip Vranjković, prof. Mrkušić s pjesmom Stipe. M – Renata Petrović, prof., učiteljica Edita Crljen Državna smotra LIDRANO 2012. će se B – Rozana Alfirević, prof. održati u Šibeniku od 15. do 19. travnja TZK – Miroslav Urlić, prof. 2012. u Šibeniku.

MEĐUNARODNO MATEMATIČKO NATJECANJE KLOKAN BEZ GRANICA 2012. Udruga Klokani bez granica međunarodnoga je karaktera i okuplja predstavnike velikog broja europskih zemalja. Njezin je cilj popularizirati matematiku i omogućiti širenje osnovne matematičke kulture. Natjecanje se organizira svake godine u ožujku istoga dana, u isto vrijeme u svim zemljama sudionicama. Ovo je najveće školsko natjecanje svijeta. U našoj je školi sudjelovalo 35 učenika i to po grupama: PČELICE (2. razred) - 6 učenika; LEPTIRIĆI (3. razred) - 5 učenika; ECOLIER ( 4. i 5. razred) - 4 učenika; BENJAMIN (6. i 7. razred) - 12 učenika i CADET (8. razred) - 8 učenika. U našoj je školi natjecanje provela prof. Renata Petrović uz suradnju učitelja razredne nastave Nevenke Vranješ, Renate Rako Jašaragić i Ivana Čuljka. 23

OŽUJAK

Školski dnevnik

POTPISAN UGOVOR O INSTALACIJI FOTONAPONSKIH POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ SUNČEVE ENERGIJE Naš doprinos zaštiti okoliša kroz poduzetnički pristup Dana 14. ožujka 2012.g. između naše Škole i tvrtke KBP – Pammenos d.o.o. potpisan je ugovor o instalaciji fotonaponskih postrojenja za proizvodnju električne energije iz sunčeve energije. Ugovor su u Splitu potpisali ravnatelj naše škole prof. Jakov Batinović i direktor tvrtke Pammenos d.o.o. g. Norbert Kalischko, uz nazočnost g. Darka Petričevića, stručnog suradnika iste tvrtke, te predsjednice Školskog odbora prof. Vanje Selak i tajnice škole dipl. iur. Marije Šimić. Ovim potpisom završena je prva i najvažnija faza za instalaciju navedenih postrojenja. Obzirom da je naša škola često puta pionir u uvođenju novih sadržaja u odgojnoobrazovni život, tako je bilo i ovog puta – željeli smo osigurati dodatne izvore financiranja školskih potreba iz svojih potencijala. U tom razmišljanju i traženju osvrnuli smo se oko sebe i analizirali čime raspolažemo da bi takav cilj ostvarili. Prateći trendove u zaštiti okoliša i proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, uvidjeli smo da je krovište naše škole vrlo podesno za ovu namjenu – kaže ravnatelj Batinović i dodaje: Nakon ove spoznaje, krenuo je proces realizacije navedene ideje. Tijekom tog procesa nailazili smo na poprilične probleme, no velikim razumijevanjem pročelnika Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i šport u ŽSD prof. Zdravka Omrčena i stučnih službi, te su poteškoće riješene. Investitora sad očekuje poprilično zahtjevan proces prikupljanja oko 60 različitih dozvola i suglasnosti prije samog instaliranja. Sa zadovoljstvom mogu dodati da ovaj projekt, koji pokazuje našu osviještenost glede brige za okoliš kroz korištenje obnovljivih izvora energije i naš školski poduzetnički duh, predstavlja najveći projekt ovog tipa u Republici Hrvatskoj: prema našim saznanjima, planirana instalirana površina od 1300 m2 i oko 100kWp snage će biti prvi put instalirana upravo kod nas na školskom krovištu! Nadam se da će ovaj naš put prepoznati sve zainteresirane škole i ostali subjekti. Svima njima ćemo se rado odazvati na poziv za savjet da se ovaj početni, ali najvažniji korak što brže i jednostavnije prijeđe. Stoga nam se slobodono obratite upitom na naš školski mail os-podgora-001@skole.tcom.hr – zaključuje ravnatelj Batinović.

SEDMI I OSMI RAZRED U AKCIJI ZA SVOJU EKSKURZIJU Sedmi i osmi razred sa svojim razrednicama organiziraju i provode različite akcije kako bi prikupili novac za svoju ekskurziju. Prva od akcija jest prodaja kolača po lokalnim kafićima. Ovom se prilikom zahvaljujemo svim roditeljima i vlasnicima kafića, kao i njihovim djelatnicima, za uspješnost ove akcije. Druga akcija jest kreativna radionica u kojoj se radi na izradi platnenih vrećica. Vrećice su se kupovale po cijeni od 30 kuna. 24

Školski dnevnik

OŽUJAK

POZDRAV PROLJEĆU Naša je škola organizirala pozdrav proljeću. Nakon drugoga sata svi razredni i predmetni učitelji sa svojim razredima pješačili su do stare škole u Gornjoj Podgori. UZ Kanta osniva sekciju Mladi planinari. Ovo je prigoda da se potaknu učenici da postanu članovi ove sekcije te da uočavaju važnost prirode i rekreacije za čovjekov život. Pješačenjem uočavali su ljepote krajolika i bogatstvo biljnoga svijeta (proljetnice), a i posljedice velikoga požara. Učenici su se zaustavili ispred stare škole gdje su i pojeli školsku marendu. Nakon toga su se rekreirali u badmintonu, odbojci, hokeju na travi, nogometu. Održana je i nogometna utakmica učenici protiv učitelja. Pobijedili su učitelji 4:3. Svi pozdravljaju ovakav oblik nastave i nadaju se uskoro sličnome.

POZDRAV PROLJEĆU PIKNIK U IGRANMA U srijedu 28. ožujka učenici PŠ Igrane sa svojom učiteljicom pozdravili dolazak proljeća izvan učionice. Nakon šetnje, promatranja prirode u proljeće, životinja i biljaka na travnjaku uslijedila je neobična marenda koju su sami pripremili. Odmah iza marende učenici su se igrali graničara. U 12 sati krenuli su svojim kućama - umorni, ali sretni.

DANI HRVATSKOGA JEZIKA 11.-17.OŽUJKA Manifestacija je utemeljena u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika po nadnevcima deklaracijskih zbivanja: 13. ožujka Deklaracija je prihvaćena; do 15. ožujka potpisale su je sve relevantne udruge i ustanove; 17. ožujka 1967. objavljena je u Telegramu.

PROJEKT

Školski dnevnik PROJEKT - ŽIVOT I RAD: DON MIHOVIL PAVLINOVIĆ

U travnju je započeo školski projekt Život i rad: don Mihovil Pavlinović. Voditelji projekta su Vanja Selak, prof. i Josip Vranjković, prof. Cilj ovoga projekta jest uočiti važnost don Mihovila Pavlinovića, kako u Hrvatskoj tako i u našoj Podgori. Bio je vođa hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji, svećenik, prosvjetitelj i književnik. Tajnica škole Marija Šimić je pripremila dokumente o promjeni naziva škole iz OŠ Srećko Borić u OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgora. Projekt je započeo predavanjem don Vjeke Pavlinovića. Osim podataka koji su poznati svima, don Vjeko nam je iznio i neke dogodovštine iz života don Mihovila. Don Mihovil Pavlinović rođen je u Podgori 28. siječnja 1831. U obitelji je imao četiri svećenika i završio je Teološki fakultet u Makarskoj. Osnovao je društvo "Ne boj se". Jedan od najboljih prijatelja bio mu je Luka Botić, hrvatski književnik. Prva župa u kojoj je župnikovao je bila u Drašnicama. Misu je propovijedao na staroslavenskom jeziku, a ne na latinskome. Drašničani su se pobunili pa su ga Podgorani pozvali u Podgoru gdje je osnovao i školu. Zaslužan je za kulturu i politiku onoga vremena, a najveći mu je cilj u životu bio da hrvatski jezik postane službenim. Na kraju je svoj cilj i ostvario. Od bolesti umire u 56. godini 18. svibnja 1887. u Podgori. Učenici su sa svojim voditeljima posjetili spomenik i grob don Mihovila, te rodnu kuću i župnu kuću u Podgori Selu. Tom se prilikom osnovala i još jedna sekcija unutar UZ Kanata—mladi planinari. Učenici su dobili zadatke da istraže sve o don Mihovilu Pavlinoviću. Svoje rezultate iznijet će kroz seminarske radove, novinarske radove, fotografije i likovne radove. Na kraju projekta se izradila PP prezentacija koja se prezentirala na sam Dan škole. Više na URL: http://os-mpavlinovica-podgora.skole.hr/?news_id=428#mod_news

Školski dnevnik

TRAVANJ

U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. godine. U knjižnici su novinari i odlični likovnjaci izradili plakat za Dan planeta Zemlje. Plakat predstavlja pravo umjetničko djelo, a na tome trebamo zahvaliti Teji Cvitanović i Šimunu Antičić Loviću - učenicima 8. razreda.

DAN PLANETA ZEMLJE – RADIONICE 1. I 2. RAZREDA

21. DRŽAVNA SMOTRA LIDRANO OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA Silvija Mrkušić, učenica 3. razreda, i učiteljica Edita Crljen nazočili su Državnom Lidranu u Šibeniku od 15. do 19. travnja. Bila je to i prilika da naše "ambasadorice" predstave našu školu i naše mjesto na Državnom Lidranu. Dojmovi iz Šibenika su više nego dobri. Zadovoljna je i Silvija, a i njezina mentorica učiteljica Edita Crljen.

TERENSKA NASTAVA - HE PERUĆA Dana 25. travnja 2012. godine učitelji Nada Zorkić, Renata Peterović, Josko Grabner i Josip Vranjković organizirali su terensku nastavu za učenike sedmoga i osmoga razreda. Prezentacijski centar PP Biokovo bio je u prvom dijelu terenske nastave. Učenici su imali priliku upoznati biljni i životinjski svijet PP Biokovo, te njegovim geološkim oblicima. Drugi dio nastave jest posjet HE Peruća. Uz stručno vodstvo učenici su upoznali rad HE. Na terenu su imali priliku uočiti razliku između potencijalne i kinetičke energije, rad generatora i turbina te važnost voda za život. Po povratku posjetili su i alkarski grad - Sinj.

RAZREDNICA ANITA

ŠIMUN ADRIJAN

ANAMARIA

JOSIPA

KLEME PHILLIP

MARINELA

PETRA

TONY

PAMELA ANTE IVAN

MIA TONKA

MARINA JOSIPA

CARLA

MARKO JURE

NIKOLA DARIO ANA DORIS IVON

TEA MARIN

TEA

MARINA 29

TRAVANJ

Školski dnevnik EKSKURZIJA 2012. - HRVATSKO ZAGORJE - 7. I 8. RAZRED Ovogodišnja školska ekskurzija organizirana je za sedmi i osmi razred. Voditelji ekskurzije su razrednici Anita Lasić i Renata Petrović te Josko Grabner.

DNEVNIK PETODNEVNE EKSKURZIJE U HRVATSKOM ZAGORJU 1.dan Dana 30.3. smo se probudili i ponijeli svoje stvari na stanicu odakle smo čekali autobus. Jedva smo dočekali njegov dolazak i konačno ukrcavanje. Svi smo bili uzbuđeni jer smo znali da je ovo početak našeg putovanja i novih događanja. Upoznali smo se i s vodičkom Julijom koja nas je trebala pratiti svih dana naše ekskurzije i ispričati nam ponešto o povijesti i znamenitostima naše zemlje. Krenuli smo na željeni cilj - Hrvatsko zagorje, a prvo nam je stajalište bilo odmorište Krka. Našoj sreći uistinu nije bilo kraja i svi smo pričali samo o tih slobodnih pet dana kada ćemo se odmoriti od svih obveza i skupa se družiti do kasno u noć. Nakon nekog vremena ponovno se vraćamo u autobus i vozimo se do malog sela - Smiljana. Tamo smo razgledali Memorijalni centar Nikole Tesle, pogledali film o njegovom životu te poslušali različite zanimljivosti i razmišljanja koja su ga dovela do znanstvenika. Osim toga, pokazali su nam i pokuse vezane uz njegove izume te nam je svima bilo jasno što sve imamo zahvaljujući njemu. Nakon što smo nešto i naučili, otišli smo na ručak. Iako nam se hrana nije nimalo sviđala, ponešto smo pojeli i zahvalili se. Nedugo zatim smo se uputili dalje. Vozili smo se još dugo do našeg hotela, a razgovorom smo si pokušavali skratiti put. Također, jednom je učeniku bio rođendan što je samo još više pojačalo našu radost, jer smo ipak imali razlog više proslaviti taj dan. Kako je vrijeme prolazilo, bližilo se i mjesto našeg hotela Toplice. Već smo za nekoliko minuta pokupili svoje kovčege i zajedno pošli na recepciju. Tamo smo dobili ključeve i odgovarajuće upute. Kad smo napokon donijeli svoje stvari u sobe, počeli smo birati prikladnu odjeću za večeru. Nakon kupanja u bazenu smo otišli na večeru i kasnije u disko. Zaspali smo kad se i inače zaspe na ekskurzijama, kasno navečer, pa mogli bismo reći i u jutarnjim satima. 2.dan Nakon ranojutarnjeg buđenja, brzo se oblačimo i odlazimo na doručak. Već pomalo umorni i nenaspavani krećemo na razgledavanje metropole - našeg glavnog grada Zagreba. Prvo posjećujemo Tehnički muzej gdje smo u jednoj sobi vidjeli iluziju zvjezdanog neba, a nakon toga i odjel Nikole Tesle. Ponovno su nam prikazani neki njegovi pokusi, ali i pobliže objašnjene teorije njegovih umijeća i saznanja. Vidjeli smo i stare automobile, prvu željeznicu, hrvatskog izumitelja padobrana, ali i simulaciju starog rudnika ugljena. Iznenađeni smo fotografirali sve ono zanimljivo. Poslije toga smo se uputili dalje prema Zagrebu. Posjetili smo i kulu Lotrščak, Kamenita vrata, a zatim i Trg bana Josipa Jelačića. Tamo smo dobili slobodno vrijeme koje su jedni iskoristili za šetnju i pričanje, dok drugi za kupnju. Dalje smo pješice išli do restorana gdje smo i ručali. U pratnji vodiča vidjeli smo i crkvu sv. Marka i Banske dvore. Pripremili smo se za sljedeće odredište - groblje hrvatskih velikana Mirogoj. Prošli smo pokraj grobova Dražena Petrovića i Ene Begović, a zatim je sljedeći na redu bio park šume Maksimir i ZOO- vrt. Vrijeme nam je prošlo iznimno brzo, a mogli smo si kupiti ponešto i u shopping centru (Areni Centar). Ponovni povratak u hotel, kupanje u bazenu i večera. Odlazak u disko i zabava do kasnih večernjih sati.. 3. dan Sada već teže buđenje… Još brže spremanje, oblačenje i silazak na doručak. Nekako smo uspjeli ustati i odlučili ispuniti sljedeću točku dnevnog reda. Danas nam je u planu bila Krapina i brdo Hušnjakovo gdje su pronađena nalazišta pračovjeka. Odgledali smo još jedan film koji nam je trebao prikazati život čovjeka prije nas, a na samom je kraju došla voditeljica Muzeja krapinskih neandertalaca te nam podijelila karte. Povela nas je u daleku prošlost nas ljudi i pokazala nam brojne stvari vrijedne spomena. Primjerice, vidjeli smo jednu obitelj toga vremena, oružje i oruđe koje su koristili, njihovo preživljavanje, umiranje i samo pokopavanje. Nakon boljeg upoznavanja naših predaka, vozimo se do dvorca Trakošćana. Tamo smo ponovno vidjeli vrijedne stvari, no mi smo jedva čekali doći do autobusa. Opet vožnja, ovog puta do Varaždina gdje smo dobili slobodno vrijeme. Kupili smo poneki suvenir te razgledali Varaždinsko groblje za koje se govori da je jedno od najljepših u Europi. I napokon, vratili smo se u hotel, okupali u bazenu i večerali. Nakon diska druženje i spavanje. 30

Školski dnevnik

TRAVANJ

4. dan Doručkovali smo na brzinu i u žurbi se spremili za polazak. Autobusom smo krenuli do Marije Bistrice, gdje smo ponovno dobili slobodno vrijeme. Sjetili smo se i svojih najmilijih, pomolili se u obližnjoj crkvi te kupili neku sitnicu koja bi nas mogla podsjetiti na taj dan. Posjetili smo i Gornju Stubicu, Gupčevu lipu i spomenik Matiji Gubcu gdje smo se i slikali. Otišli smo i u dvorac Oršić i Muzej seljačke bune. Imali smo priliku čuti neke povijesne podatke, usavršiti naučeno gradivo i sjetiti se važnosti Seljačke bune. Vratili smo se u hotel i ručali. Kasnije smo krenuli prema Westgatu. Tamo smo ponešto kupili svojim ukućanima i sebi. Ponovnim povratkom u hotel mogli smo otići na fitness, voziti bicikl ili se kupati u bazenu. Pričom i smijehom se približilo i vrijeme večere. Gledali smo televiziju, skupili u disku i uživali u svakoj preostaloj sekundi. Iako smo bili nenaspavani, znali smo da smo se svi skupa zabavili i samim time nismo uzalud potrošili vrijeme. 5.dan I posljednje buđenje ove ekskurzije. Pospremili smo sve svoje stvari u kovčege i odnijeli ih u autobus, a zatim pojeli doručak. Nestrpljivo iščekujući dolazak kući, krenuli smo prema Krašiću. Svećenik i časna sestra su nas bolje upoznali s tim rodnim mjestom Alojzija Stepinca, te smo razgledali crkvu i njegovu župnu kuću. I tu nam je bilo lijepo i u autobus smo se vratili s novim iskustvima koja smo stekli tijekom svih ovih pet dana. Počeli smo i prebirati po sjećanjima i izdvajati ono najbolje prepričavajući događaje jedni drugima. Poslije toga smo krenuli i do stajališta Macola gdje smo imali ručak. Također smo stali i u Zadru gdje smo vidjelu crkvu sv. Donata, Kalelargu i gradski forum. Nakon još nešto slobodnih minuta, uputili smo se prema kući. Nitko od nas nije mogao vjerovati da je došao kraj ove ekskurzije. Uz najljepše želje smo se pozdravili s vodičkom u šali da su se tijekom ovih dana rodile i neke nove ljubavi. Nećemo ovo nikad zaboraviti i naše ćemo druženje nastaviti još dugo. Doris Jakić, 8. razred

SVIBANJ

Školski dnevnik DAN ŠKOLE U petak 25. svibnja OŠ don Mihovila Pavlinovića obilježila je svoj dan – Dan škole. Ove se godine obilježava 125. godišnjica smrti don Mihovila Pavlinovića. Hrvatski je to političar, prosvjetitelj, svećenik i književnik. Svojim likom i djelom stekao je važno mjesto u hrvatskom političkom i kulturnom životu 19. stoljeća. Njegove pjesme budnice, političke studije, poučne priče imale su isti cilj: podizati narod duhovno i kulturno. Stoga smo ponosni što upravo naša škola nosi njegovo ime. I on je sam učio od naroda, bilježio riječi i narodne običaje. U književnom se radu posebno isticao kao sakupljač narodnih pjesama. Njemu smo u čast ove školske godine odradili projekt pod nazivom Život i rad – don Mihovil Pavlinović s ciljem da se uoči važnost i uloga don Mihovila Pavlinovića kroz povijest u Hrvatskoj te da učenike upoznamo sa životom i radom ovoga hrvatskoga svećenika, prosvjetitelja i književnika. Naša škola je slavila Dan škole u petak. Gosti su nam se vrlo rado pridružili. Ujutro su sva tri tima prezentirala svoje zemlje putem Power Point prezentacija, filmova, kvizova, plesa i pjesme. Nakon toga su se održale sportske aktivnosti u kojima su sudjelovali i naši gosti iz Švedske i Poljske koji su od 19.5. do 26.5. 2012. boravili kod nas na drugom projektnom sastanku u sklopu programa Cjeloživotno učenje, potprograma Comenius. Poslije podne su na podgorskoj rivi sve tri škole predstavile svoju zemlju i svoj rad: E-day. Školska priredba se održala u našem kinu s početkom u 18 sati. Priredba je bila vesela, a nastupili su i gosti iz Švedske i Poljske. Bila je to i prilika da se Škola oprosti od ovogodišnjih osmaša te da im zaželi da u budućnosti budu još vrjedniji, pristojniji i bolji u svakom smislu. 32

Školski dnevnik

LIPANJ

MEĐUŽUPANIJSKA SMOTRA UČENIČKIH ZADRUGA Trogir, 24. svibnja 2012. U četvrtak 24. svibnja voditelji zadruge Miroslav Urlić i Klement Šimić poveli su svoje zadrugare Antoninu Španje, Katarinu Grbić, Ivu Vela i Ivu Ramljak u Trogir na međužupanijsku smotru. Iako ovaj put nisu postigli plasman za državnu smotru, vratili su se kući puni dojmova i novih saznanja.

IZLET: DUBROVNIK—TRSTENO Jednodnevni izlet u Dubrovnik / Trsteno organiziran je za peti i šesti razred 8. lipnja 2012. pod vodstvom razrednika Josipa Vranjkovića i Miroslava Urlića

IZLET: NP KRKA –ŠIBENIK-KAŠTELA-SOLIN Jednodnevni izlet Svi niži razredi su 13. lipnja imali organizirani izlet u NP Krka-ŠibenikKaštela-Solin. U NP Krki su razgledali Skradinski buk, najljepši dio NP. Posjetili su i stare mlinice, kuće starih zanata. Nakon NP Krke otišli su prema Šibeniku, u samu jezgru grada. Nakon Šibenika posjetili su zračnu luku, a onda su posjetili i Solin. Kući su se vratili sretno puni doživljaja. Voditelji ovoga izleta su učitelji: Silvana Lulić, Edita Crljen, Renata Rako Jašaragić, Nevenka Vranješ i Ivan Čuljak.

KAMPANJA ZA ZAUSTAVLJANJE SEKSUALNOG KUTAK ZA R ODITELJE

U školi je, kroz pedagoške radionice, pedagoginja Nedita Nuić provela Kampanju za zaustavljanje seksualnog nasilja nad djecom: 1 OD 5 Program "Izgradnja Europe za djecu i s djecom" uključuje borbu protiv seksualnog nasilja nad djecom specifičnim pravnim instrumentima i sveobuhvatnim aktivnostima za podizanje razine svijesti. U okviru Programa, Vijeće Europe je u Rimu (Italija), 29. studenog 2010. pokrenulo Kampanju za zaustavljanje seksualnog nasilja nad djecom. Glavni ciljevi kampanje su: - promicanje potpisivanja, ratifikacije i provedbe Konvencije o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja - pružanje znanja i praktičnih rješenja za sprječavanje i prijavljivanje seksualnog nasilja nad djecom i to djeci, njihovim obiteljima/skrbnicima i društvu, a time i podizanje razine svijesti o stvarnim razmjerima seksualnog nasilja nad djecom. Dostupni podaci govore da je oko 1 od 5 djece u Europi žrtva nekog oblika spolnog nasilja. Procjenjuje se da je u 70 do 85% slučajeva počinitelj netko koga žrtva pozna. Spolno nasilje može imati mnoge oblike: incest i seksualno zlostavljanje, pornografija, prostitucija, trgovina ljudima, podmićivanje, spolno zlostavljanje od strane vršnjaka. Djeca žrtve spolnog nasilja pate ne samo zbog nedopustive povrede svog fizičkog integriteta. Ugroženo je njihovo mentalno zdravlje i razoreno povjerenje u odrasle. Žrtve često traže utočište u tišini jer osjećaju sram, krivnju i strah. Neka djeca žrtve su tako mala da nemaju pojma što im se događa, djeca vrlo često ne znaju kako i gdje potražiti pomoć. Posljedice spolnog nasilja mogu ih pratiti i kao odrasle osobe – u osobnim iskazima često svoj život opisuju kao živjeti izvan sebe u skrivenoj tuzi i boli. Većina zlostavljane djeca poznaje svoje zlostavljače. Počinitelji su u iz obiteljskog ili društvenog kruga: rođaci, obiteljski prijatelji ili oni koji se brinu o djeci. Iako je teško dobiti točne podatke koji pokazuju opseg problema, broj sudskih slučajeva koji se odnose na spolno zlostavljanje djece počinjeno institucijama za brigu o djeci stalno raste. Podučite svoje dijete Pravilu donjeg rublja. Otprilike jedno od petero djece postaje žrtvom seksualnog nasilja, uključujući seksualno zlostavljanje. Vi možete pomoći da se to ne dogodi Vašem djetetu. Podučite svoje dijete Pravilu donjeg rublja. Pravilo donjeg rublja je jednostavan vodič koji pomaže roditeljima objasniti svojoj djeci gdje ih drugi ne smiju dodirivati, na koji način se ponašati i gdje potražiti pomoć. Kako glasi Pravilo donjeg rublja? Jednostavno: netko drugi ne bi smio dodirivati dijete po dijelovima tijela koji su obično pokriveni donjim rubljem, niti ono smije dirati druge u tim područjima. Pravilo također pomaže objasniti djeci da njihovo tijelo pripada njima, da postoje dobre i loše tajne kao i dobri i loši dodiri. Pravilo donjeg rublja sadrži pet glavnih vidova. 1. Tvoje tijelo je tvoje vlastito Djecu treba podučiti da njihovo tijelo pripada njima te da ih nitko ne smije dodirivati bez njihovog dopuštenja. Otvorena i izravna komunikacija o seksualnosti i "intimnim dijelovima tijela" već u ranoj dobi, uz korištenje ispravnih naziva za genitalije i druge dijelove tijela pomoći će djeci razumjeti što nije dopušteno. Djeca imaju pravo odbiti poljubac ili dodir, čak i od osobe koju vole. Djecu bi trebalo podučiti kako bez odlaganja i odlučno reći "ne" neprimjerenom tjelesnom kontaktu, kako izići iz nesigurnih situacija i prijaviti događaj odrasloj osobi u koju imaju povjerenja. Važno je naglasiti da bi trebali ustrajati dok ih netko ozbiljno ne shvati. 2. Dobar dodir - loš dodir Djeca ne razlikuju uvijek primjereno i neprimjereno dodirivanje. Recite djeci da nije u redu ako netko gleda ili dodiruje njihove intimne dijelove tijela ili od njih traži da gledaju ili dodiruju intimne dijelove tijela nekog drugog. Pravilo donjeg rublja im pomaže prepoznati očitu granicu koju je lako zapamtiti: donje rublje. Ono također pomaže odraslima započeti razgovor s djecom. Ako djeca nisu sigurna je li ponašanje neke osobe prihvatljivo, uvjerite se da će znati zatražiti pomoć od odrasle osobe u koju imaju povjerenja. 34

NASILJA NAD DJECOM - 1 OD 5 3. Dobre tajne - loše tajne Tajnovitost je glavna taktika seksualnih zlostavljača. Zato je važno podučiti djecu razlici između dobrih i loših tajni te stvoriti ozračje povjerenja. Svaka tajna zbog koje se osjećaju tjeskobno, nelagodno, uplašeno ili tužno nije dobra i ne smije se čuvati - treba je povjeriti odrasloj osobi od povjerenja (roditelju, učitelju, policajcu, liječniku). 4. Prevencija i zaštita odgovornost su odrasle osobe Kada su djeca zlostavljana, ona osjećaju sram, krivnju i strah. Odrasle osobe trebale bi spriječiti stvaranje tabua vezanih uz seksualnost i pobrinuti se da njihova djeca znaju kome se obratiti ako su zabrinuta, tjeskobna ili tužna. Djeca mogu osjetiti da nešto nije u redu. Odrasli trebaju biti pozorni i prijemljivi za njihove osjećaje i ponašanje. Postoje mnogi razlozi zbog kojih dijete odbija kontakt s drugom odraslom osobom ili drugim djetetom i to treba poštivati. Djeca trebaju uvijek osjećati da mogu razgovarati sa svojim roditeljima o ovom pitanju. 5. Drugi korisni savjeti uz Pravilo donjeg rublja Prijavljivanje i otkrivanje Djecu treba uputiti da postoje odrasle osobe koje mogu biti dio njihove zaštitne mreže. Treba ih poticati da odaberu odrasle osobe kojima vjeruju, koje su im na raspolaganju i koje su ih spremne saslušati i pomoći im. Samo jedan član te mreže zaštite trebao bi živjeti s djetetom, ostali bi trebali živjeti izvan neposrednog kruga obitelji. Djeca trebaju znati kako potražiti pomoć unutar mreže povjerenja. Poznati počinitelji U većini slučajeva počinitelj je netko koga dijete poznaje. Malenoj djeci je osobito teško shvatiti da ih može zlostavljati netko koga oni poznaju. Imajte na umu proces pripreme koji zlostavljači koriste kako bi pridobili povjerenje djece. Redovito informiranje roditelja o osobi koja im daruje poklone, traži da čuvaju tajnu i pokušava provesti vrijeme nasamo s djetetom mora se postaviti kao kućno pravilo. Nepoznati počinitelji U nekim slučajevima počinitelj je stranac. Podučite svoje dijete jednostavnim pravilima o kontaktima sa strancima: nikad ne ulazite u automobil sa strancem, nikada ne prihvaćajte darove ili pozive od stranca. Pomoć Djeca trebaju znati da postoje stručnjaci koji mogu biti od osobite pomoći (nastavnici, socijalni radnici, pravobranitelji, liječnici, školski psiholog, policija) te da postoje telefonske linije za pomoć koje djeca mogu nazvati i potražiti savjet. Što učiniti ako sumnjate na zlostavljanje? Ako sumnjate da je Vaše dijete zlostavljano, vrlo je važno da se ne naljutite na dijete. Ne dopustite da se Vaše dijete osjeća kao da je ono učinilo nešto pogrešno. Ne ispitujte dijete. Možete pitati što se dogodilo, kada i s kim, ali nemojte pitati zašto se to dogodilo. Ne pokazujte uzrujanost pred djetetom. Djeca se vrlo lako mogu početi osjećati krivima i zadržati informacije za sebe. Pokušajte ne donositi preuranjene zaključke na temelju nedovoljnih ili nejasnih informacija. Uvjerite dijete da ćete učiniti nešto po tom pitanju i kontaktirajte nekog tko može pomoći - psihologa, stručnjaka za odgoj djece, liječnika, socijalnog radnika ili policiju. Na kraju neke od glavnih poruka kampanje: • Dobre tajne čine te sretnim, loše tajne ne. • Razgovarajte sa svojom djecom i uvjerite se da ona mogu razgovarati s vama. Ako osjećaju da dodirivanje nije u redu, tada ono nije u redu. Korišten materijal: www.mobms.hr Priredila i prilagodila pedagoginja Nedita Nuić, prof. 35

CJELOŽIVOTNO UČENJE – COMENIUS MULTILATERALNO PARTNERSTVO Nakon višegodišnje suradnje s partnerskim školama Kungsgardskolan iz grada Angelholma u Švedskoj i Zespół Szkół Gimnazjum iz Toruna u Poljskoj, od Agencije za mobilnost i programe EU dobili smo zvaničnu obavijest da nam je odobreno mulilateralno partnerstvo. Naša škola je jedna od 29 škola kojima je ove godine Europska komisija putem Agencije za mobilnost i programe EU dodijelila financijsku potporu za zajednički projekt s partnerskim školama u sklopu programa Cjeloživotno učenje, potprograma Comenius. Naša suradnja je započela prije više godina. S poljskim partnerom smo sudjelovali na međunarodnom internetskom natječaju EU Dialogue Award gdje smo 2009. godine bili pobjednici. Švedski partner nas je iste godine posjetio u Podgori čime smo otvorili vrata široj suradnji. Čim je Hrvatska postala punopravna članica programa Cjeloživotno učenje, aplicirali smo za multilateralno partnerstvo. U sklopu ovog projekta planirana su ukupno tri posjeta. Domaćini prvog posjeta će biti Šveđani koji će nas i Poljake ugostiti u svom gradu Angelholmu od 25.9. do 30.9. ove godine. Drugi susret će biti u svibnju 2012. u Podgori, a treći tijekom 2013. godine u Poljskoj. Ideja projekta je održiva budućnost, a tema je metaforički svemirski brod na kojem treba organizirati život. Odgovarajući na niz egzistencijalnih, etičkih i moralnih pitanja, naši učenici trebaju postići dogovor s partnerima kroz kritičko razmišljanje, razgovor i debatu, te time postići prihvatljivu razinu tolerancije i empatije prema drugim kulturama.

INTERVJU S FRANCOIS TRICOIRE

U sklopu Comeniusa na devetomjesečni boravak u našu je školu stigao kolega iz Francuske François Tricoire koji će s našom školom surađivati u projektima i nastavi kao Comenius asistent.

Reci nam nešto o sebi, svojoj obitelji, školi, hobijima. Ja se zovem François. Imam dvadeset tri godine. Studirao sam u Angers, Firenze i Rennes francusku književnost, latinski jezik i stari francuski jezik. Volim hodati, umjetnost, putovati, … Odakle dolaziš? Ja sam iz Francuske. Živim u Beaupréau, malo selo blizu Nantes s lijepim dvorcem. Ukratko nam predstavi svoju zemlju. Francuska je zemlja popularna zbog svojih zakona o revolucijama i Napoleona : liberté, égalité, fraternité, ali ja želim vidjeti i upoznati druge zemlje i kulture. Zašto si došao u Podgoru? Došao sam u Podgoru zato što sam htio otkriti ovu zemlju koja mi je nepoznata, a i tvoja je škola htjela imati asistenta u nastavi iz neke druge zemlje. Kako ti se sviđa naša zemlja? Hrvatsku se proteže na više regija: jug i sjever su vrlo različiti. Zagreb je grad tipičan za Istočnu Europu, a Dubrovnik je skoro talijanski. Hrvatska je lijepa zemlja i za mene je vrlo zanimljiva dolina Neretve. Kako ti se sviđa Podgora i kakvi su ovdje ljudi prema tebi? Podgora predstavlja za mene nov način života zbog svog geografskog položaja, a i zbog toga što je Podgora malo mjesto. Ljudi su dobri domaćini, gostoljubljivi su i nesebični. Sviđa li ti se naša škola i rad u njoj? Vaš škola je mala, ali dobro opremljena. Ipak, ovdje su učenici za mene preglasni… Nedostaje li što u našoj školi po tvom mišljenju? Nedostaje mi mir! Razlikuju li se druge škole od naših? Ako jesu, po čemu? U Francuskoj učenici ne uče strani jezik od prvog razreda. Mislim da strane jezike uče tek od 4. ili 5. razreda. Škole su velike i u učionicama ima od dvadeset do dvadeset pet učenika. Što te najviše ovdje oduševljava? Volim Staru Podgoru i pješačiti brdom ili ići od jednog do drugog mjesta. Putujem autostopom, a to mi je i prilika da razgovaram s ljudima na hrvatskome jeziku te da ga na taj način i učim. Misliš li da ćeš ovdje steći dobra iskustva koja će ti kasnije pomoći u svom radu? Nova iskustva su uvijek dobra. Zanimljivo je biti ispred učenika, a do sada sam bio ispred učitelja. Sada se ne mogu sakriti pod klupu. Dobro je vidjeti i jednu i drugu stranu nastave. Što bi nam poručio za kraj? Stop shouting during the lesson ! I budite ono što želite biti! Josipa Bojić, 8. razred 36

COMENIUS PUT U ŠVEDSKU : This project has been funded with support from the European Commission.

This publication reflects the views only of author, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information contained therein.

Cjeloživotno učenje Comenius Multilateralno partnerstvo Santa Maria Spaceship

Pripreme za odlazak u Švedsku trajale su cijelo ljeto. Odlazak je organiziran 23. rujna 2011., a dolazak 29. rujna. Našu su školu predstavljali učenici: Šimun Antičić-Lović, Marko Babić, Nikola Barić, Ivan Ivandić, Adrian Mišić, Philip Pudelko, Ivon Sumić, Matija Jakić, Mia Glamuzina, Doris Jakić, Carla Lampić, Marina Toplak, Katarina Grbić, Iva Ramljak, Iva Vela i njihovi voditelji: Anita Lasić, Tea Markotić, Vanja Selak i Miroslav Urlić.

Pripremila: Anita Lasić, prof. Voditeljica projekta OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgora anitalasic@yahoo.com

IZVJEŠTAJ S PUTA Od 23. rujna do 29. rujna 2011. održan je projektni sastanak u švedskom gradu Angelholmu. Domaćin je bila Kungsgardsskolan, naš švedski partner. Putovanje je proteklo mirno i bez poteškoća. Vrijeme je bilo pogodno za putovanje. Koristili smo autobus, avion i vlak za doći do odredišta. Većini djece je ovo bio prvi put da putuju avionom. Svi su dobro podnijeli i taj dio putovanja. Prvu večer smo stigli u Angelholm u 22:13. Dočekao nas je nastavnik Elvin Smajić te nas poveo u hostel. Smještaj je bio pristojan. U hostelu je vladalo domaćinsko ozračje. U subotu su nam se pridružili učenici iz Poljske i Švedske. Učenici su podijeljeni u male miješane skupine. Predvođeni švedskim učenicima, krenuli su u razgledavanje grada. Poslijepodne smo autobusom krenuli u obilazak poluotoka Bjare. Tamo smo obišli nekoliko malih gradića koji su poznati kao ljetovališta u kojima se okupljaju bogati Šveđani i ljubitelji ATP turnira. Imali smo priliku pogledati i tipičnu švedsku pješčanu plažu. Nedjelja, kao dan odmora, je bila rezervirana za slobodne aktivnosti. Upriličen je i susret s protestanskom svećenicom koja nam je u kratkim crtama objasnila razlike između katoličanstva i protestantizma. Obišli smo IKEA robnu kuću i Vala shopping centar. Poslijepodne su naši učenici otišli u posjet švedskim učenicima. Poslužen im je poslijepodnevni kolač te večera. Nakon toga su igrali razne igre s domaćinima. Za to vrijeme nastavnici su išli na večeru u Tassjo kamp s ostalim nastavnicima. Voditeljica projekta: Anita Lasić, prof.

PROGRAM ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE ŠKOLA JE ORGANIZIRALA TISKOVNU KONFERENCIJU ODMAH NAKON POVRATKA IZ ŠVEDSKE Na poziv Škole posjetili su nas novinari Makarske kronike, Makarskoga Primorja, RMR-a i Slobodne Dalmacije. O tome gdje smo bili, što smo radili i vidjeli prenijele su sve lokalne novine, kao i naš RMR. Dan prije dogovorene konferencije u našu je školu stigao i volonter Fransoa iz Francuske. Tom se prilikom i on predstavio te rekao kako je i zašto došao baš u našu školu.

COMENIUS - STRUČNO USAVRŠAVANJE U PRAGU Profesor geografije i povijesti Josip Vranjković sudjelovao je, u okviru programa Comenius, na stručnom usavršavanju u Pragu od 17. listopada do 23. listopada 2011. Program usavršavanja pod nazivom „Poticanje kreativnog razmišljanja“ odvijao se cijeli tjedan kroz trinaest modula. Glavni ciljevi seminara bili su bazirani na primjeni točne metodologije i principa u postupku otkrivanja interesa učenika kroz kreativno razmišljanje i motivaciji učenika za rad. Kroz više modula uvježbavana je ispravna Project Based Learning metodologija i usavršavanje kreativnih PBL aplikacija. Tijekom seminara korišteni su razni postupci bazirani na poticanju učenikove znatiželje za rad i aktivno sudjelovanje u nastavi, od kojih valja izdvojiti vrlo zanimljivu metodu uključivanja modernih igara i glazbe kao poticaj istraži-

vanju i analiziranju. Cilj seminara bio je potaknuti učenika na usvajanja viših razina kognitivnog znanja određenih prema revidiranoj Bloomovoj taksonomiji. Aktivnosti su bile financirane u okviru Programa za cjeloživotno učenje od strane Europske unije preko Agencije za mobilnost i programe EU. Josip Vranjković, prof.

COMENIUS DNEVNIK PUTOVANJA 1. dan – 23. rujna 2011. Napokon je došao taj dan, petak 23. 9., kada polazimo u Švedsku. Autobus je krenuo u 11 sati iz Gradca. Sve nas je pokupio u našim mjestima i krenuli smo prema Splitu na aerodrom. Tamo smo se „ukrcali“ na avion prema Budimpešti. Većini nam je to bio prvi let avionom. Bilo je uzbudljivo. U Budimpešti smo presjeli na avion za Kopenhagen. Karte za avion smo jedva stigli „čekirati“ jer nas je dočekala gužva. Preko reda smo stigli u avion i udobno se smjestili. Dobili smo i „avionski ručak“ i piće. Let je bio ugodan i brzo je prošao. Pogled iz avion nas je sve oduševio. Kad smo sletjeli, s nestrpljenjem smo dočekali svoju prtljagu. Putem smo upoznali dvojicu Kaštelana koji su nam pomogli da što brže kupimo karte za vlak prema Angelholmu. Na stanici nas je dočekao učitelj Elvin Smajić koji nas je odveo u naš simpatičan hostel. Ugodno smo se smjestili i zaspali tek u ranim jutarnjim satima… 2. dan – 24. rujna 2011. Čim smo se probudili, dobili smo opaske za nemirnu noć. Žalili su se ostali gosti u hostelu na buku. Sve smo primili na znanje i rekli smo da će više ne će ponoviti… Doručak su nam spremili i servirali naši nastavnici. Bilo je ukusno. Odmah nakon doručka spremili smo se za šetnju gradom. Šetali smo centrom i okolicom i razgledavali. Poneko je i kupio nešto. Nakon šetnje vratili smo se u hostel gdje su nas dočekali Šveđani i Poljaci. Bio je to prvi susret s njima. Rukovali smo se, predstavili, upoznali, fotografirali… Švedski učitelji su formirali od nas mješovite grupe i zadužili svoje učenike da nam pokažu svoj grad. Posjetili smo i park u prirodi te autobusom otišli do njihove pješčane plaže. Vidjeli smo puno zanimljivih stvari. Autobusom smo otišli do poluotoka Bjare. Posjetili smo to turističko mjesto. U njihovoj protestantskoj crkvi smo od svećenice dobili odgovore o razlikama između njihove i naše crkve. Umorni od šetnje i razgledavanja, vratili smo se u hostel. Ovu noć i nismo baš dugo ostali budni. Bili smo umorni i zaspali smo nešto nakon ponoći. Nadali smo se da ćemo skupiti dovoljno snage za sljedeći dan. 3. dan – 25. rujna 2011. Odmah nakon doručka krenuli smo u njihov shopping centar Vala i Ikea-u. Imali smo dovoljno vremena i za kupovinu, a i za ručak i zabavu. Nakon shoppinga vratili smo se u hostel kako bismo se pripremili na večeru kod švedskih obitelji. Bilo nas je pomalo strah tog odlaska, ali poslije smo se svi opustili. Našli smo dosta zajedničkih tema. Upoznali smo njihov način života, kulturu. Igrali smo s njima neke njihove igre. Večerali smo njihova tradicionalna jela. Bilo nam je jako ugodno. Razmijenili smo adrese (mail-ove). Divili smo se njihovim kućama i vrtovima. U hostel smo se vratili puni dojmova. Dočekali su nas naši nastavnici i s njima smo razmijenili svoja iskustva. Brzo nam je prošao ovaj naš treći dan u Angelholmu.

PROGRAM ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE 4. dan – 26. rujna 2011. Današnji dan je rezerviran za upoznavanje njihove škole – Kungsgardsskolan. Krenuli smo pješke do odredišta. Stigli smo nakon tridesetak minuta. Ispred škole dočekali su nas švedski učitelji i učenici. Zajedno s Poljacima obašli smo školu. Sve nas je oduševilo, a najviše njihova kantina, dnevni boravak, školska dvorana i prostrana knjižnica. Prisustvovali smo i predavanju o programu za pravljenje filmova i crtića. Nakon ručka u školskoj kantini uslijedio je E-day. Tu smo se predstavili mi i poljska škola. Izložili smo svoje radove iz UZ Kanata, propagandne materijale, domaće kolače, voće, povrće, bilje… Ostali su nas učenici iz škole dolazili posjećivati po grupama. Smatramo da smo dosta saznali o Poljskoj, a i oni o Hrvatskoj. Nakon toga svi smo zajedno krenuli u njihov ljetni kamp Tassjo gdje smo se družili i večerali. Igrali smo odbojku, vozili bicikl, veslali, šetali, igrali stolni tenis. U 20 sati je po nas došao autobus i vratio nas u hostel. Ovaj je dan bio jako dug, ali i jako uzbudljiv. 5. dan – 27. rujna 2011. Osjeća se već od samoga jutra da se bliži kraj našega boravka u Angelholmu. Ovo je jutro počelo jako rano. Odmah nakon doručka požurili smo u njihovu školu. Dočekali su nas u školskoj dvorani. Tu smo u izmiješanim grupama igrali floorball i odbojku. Nije važno tko je pobijedio. Pobijedili smo svi jer smo se opušteno družili, bez problema komunicirali na engleskom jeziku. Nakon igre ručali smo i odmah smo se počeli pripremati za dogovorene pregovore o posadi, jeziku, vladi i ekologiji na Santa Maria Spaceship-u. U svima se vidjela nervoza, ali i to je brzo prošlo. Zadovoljni smo načinom pregovaranja. Uspješno su završila. Nakon toga otišli smo u obližnji veći grad Helsingborg. Imali smo slobodno vrijeme za obilazak i večeru. Vratili smo se u hostel i spremili svoje torbe za put prema Kopenhagenu. 6. dan – 28. rujna 2011. Osvanuo je i posljednji dan u Angelholmu. U rano jutro požurili smo u njihovu školu gdje su nas opet srdačno dočekali. Prisustvovali smo njihovim raznim nastavnim satima i to iz predmeta likovni odgoj, ručni rad, tehnički i domaćinstvo. Te su učionice vrhunski opremljene. Tu smo kuhali, slikali, obrađivali, izrađivali … Nakon ručka upriličili su nam svečani oproštaj i svima su darovali mali znak pažnje. Oprostili smo se od njih, požurili u hostel po torbe i odmah krenuli na vlak. U Kopenhagen smo stigli u popodnevnim satima. Dočekao nas je gospodin Christian i odveo nas u hostel. Imali smo slobodno poslijepodne. Kopenhagen je prekrasan veliki grad koji leži na moru. Posjetili smo i Muzej Guennessovih rekorda. Umorni i puni novih dojmova krenuli smo u hostel na počinak. 7. dan – 29. rujna 2011. Već su nas nastavnici počeli buditi u 6 sati. Morali smo požuriti kako ne bismo zakasnili na vlak za aerodrom. Polako smo se i u tišini spustili i krenuli prema željezničkoj stanici. Uslijedilo je „čekiranje“, pregled na carini i ukrcaj u već poznati avion zrakoplovne kompanije Malev. Put do Budimpešte je prošao kroz san. Razbudili smo se tek kada smo presjeli u avion za Split. Tamo nas je dočekao autobus. Puni dojmova vratili smo se svojim kućama i zahvaljujemo svima koji su nam ovaj put omogućili, a najviše našoj voditeljici ovoga cijeloga projekta profesorici Aniti Lasić. Iva Vela, Iva Ramljak, Katarina Grbić, Mia Glamuzina

COMENIUS SANTA MARIA SPACESHIP Europska komisija je našoj školi putem Agencije za mobilnost i programe EU dodijelila financijsku potporu za multilateralno partnerstvo s partnerskim školama u sklopu programa Cjeloživotno učenje, potprograma Comenius. Time je okrunjena naša višegodišnja suradnja s Kungsgard školom iz grada Angelholma u Švedskoj i Zespół Szkół Gimnazjum iz Toruna u Poljsko. Nastavnici koji sudjeluju u ovom projektu su Anita Lasić, voditeljica, Vanja Selak, Miroslav Urlić, Tea Markotić, Josip Vranjković i Renata Petrović. Punu i bezrezervnu podršku daje i ravnatelj škole, Jakov Batinović.

O TEMI NAŠEG PROJEKTA Ideju za projekt je dao nastavnik Christian Rydberg. Tema projekta je održiva budućnost, odnosno metaforički svemirski brod Santa Maria, koji kreće na put u svemirska bespuća u potrazi za novim svjetovima gdje se možemo naseliti u slučaju potrebe. Zadatak za naše učenike je organizirati život na brodu. Odgovarajući na niz egzistencijalnih, etičkih i moralnih pitanja, naši učenici trebaju postići dogovor s partnerima kroz kritičko razmišljanje, razgovor, debatu i pregovore te time postići prihvatljivu razinu tolerancije i empatije prema drugim kulturama. Pitanja su zamišljena kao niz problema koje naši učenici trebaju riješiti. Neki od problema koji se pred njih postavljaju su kako sastaviti posadu broda, kako organizirati društvo, kako osigurati energiju, vodu, kisik, hranu, koji jezik korisititi, koju religiju i vrijednosti poštivat, kako provoditi slobodno vrijeme i slično. Nakon što učenici unutar svog time postignu zajednički stav o gore navedenim pitanjima, za vrijeme projektnih sastanaka moraju svoje stavove izložiti ispred druga dva tima. Cilj je kroz argumentiranu i kritičku diskusija i pregovore, postići dogovor o zajedničkom stavu. Uz to što ove teme zadiru u više predmeta iz školskog plana i programa, osigurali smo transkurikularni karakter našeg projekta. Više o projektu na linku https://sites.google.com/site/spaceshipsantamaria/ Cilj projekta je omogućiti našim učenicima da upoznaju druge kulture, da usavrše engleski jezik te nauče ponešto od švedskog i poljskog jezika, da razviju socijalne vještine, sposobnost kritičkog razmišljanja, formuliranja stavova, argumentiranja istih te rješavanja problema. Sve ključne kompetencije su kroz ovaj projekt uključene. U sklopu ovog projekta, planirana su ukupno tri projektna sastanka. Prvi je proveden u rujnu 2011. u Švedskoj. Drugi projektni sastanak je upravo održan u Podgori, a treći je planiran tijekom svibnja 2013. godine u Poljskoj. Osim toga, planiramo i studijski posjet nastavnika koji će se održati u Podgori u rujnu 2012.

PROGRAM ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE DRUGI PROJEKTNI SASTANAK PODGORA (19.5.-26.5.) Drugi projektni sastanak je trajao od 19.5.2012. do 26.5.2012. Naši gosti su stigli u Split 19. svibnja 2012. godine. Dočekali smo ih u zračnoj luci i zajedno smo proveli nekoliko sati u razgledavanju splitskih znamenitosti. Navečer su učenici iz partnerskih škola bili gosti na večerama koje su pripremile obitelji naših učenika. Nastavnici su zajedno proveli ugodno vrijeme uz radnu večeru u poznatom makarskom restoranu. Nedjelja je bila rezervirana za rafting na Cetini koji je oduševio i goste i domaćine. Gosti iz Poljske su taj dan proveli u razgledavanju Međugorja. U ponedjeljak ujutro gosti su došli u školu, gdje smo ih proveli i pokazali čime škola raspolaže. Tijekom jutra organiziran je sastanak na kojem su sva tri tima prezentirala svoja rješenja za teme koje su bile zadane. To su bile teme: religija i vrijednosti, ekonomija, zakon i red te slobodno vrijeme. Nakon toga naši učenici su preuzeli ulogu vodiča te pokazali gostima podgorske ljepote. Poslijepodne smo poveli naše goste u Makarsku. Utorak je bio dan za upoznavanje hrvatske povijesti i znamenitosti, te smo zajedno s gostima otišli na jednodnevni izlet u Dubrovnik. Grad je oduševio naše goste. U srijedu smo imali najvažniji dio našeg projekta – pregovore. Učenici su u timovima pregovarali o zadanim temama i pokušavali postići dogovor o istima. O većini pitanja su se složili i postigli dogovor, ali bilo je i pitanja koja se previše oslanjaju na naše različite kulture pa nije postignut potpun dogovor. Ali i to je ocijenjeno kao prihvatljivo jer smo, naravno, spremni prihvatiti činjenicu da možemo imati različite stavove čime pokazujemo svoju toleranciju koja je jedan od ciljeva ovakvih projekata. Nakon pregovora, učenici su nazočili raznim kreativnim radionicama koje je organizirala naša zadruga Kanata. Poslijepodne smo poveli goste i naše učenike u Makarsku gdje im je nastavnik Miroslav Urlić osigurao razne aktivnosti na moru – vožnju padobranom, bananom i slično. U četvrtak smo svi zajedno, Comenius učenici i nastavnici, održali sastanak s ciljem da porazgovaramo o dojmovima s ovog sastanka. Učenici su u internacionalnim skupinama odgovarali na pitanja i time davali povratnu informaciju svojim nastavnicima. Nakon toga je održana radionica s ciljem da se potakne team building. Poslijepodne smo svi zajedno prošetali do Podgore Sela gdje nas je čekao ručak. Djelatnici Parka prirode Biokovo su u kratkim crtama predstavili važne podatke o parku. Naša škola je slavila Dan škole u petak. Gosti su nam se vrlo rado pridružili. Ujutro su sva tri tima prezentirala svoje zemlje putem Power Point prezentacija, filmova, kvizova, plesa i pjesme. Nakon toga su se održale sportske aktivnosti. Poslijepodne su sva tri tima prezentirala svoje zemlje na štandovima ispred hotela Podgorka, a gosti su se aktivno pjesmom i plesom uključili u školsku priredbu. U subotu su naši gosti otputovali puni prelijepih dojmova. Iako u cik zore, ispratili su ih naši učenici. Pala su obećanja da ćemo se vrlo skoro sastati. Naši učenici planiraju odlazak u švedsku, a Šveđani i Poljaci su obećali da će doći na ljetovanje u Podgoru. Prvi sljedeći sastanak će se ipak održati samo putem Skype-a, ali i to je za nastavak suradnje dovoljno. Facebook grupa, koju su učenici osnovali, svakim danom ima sve više članova. Naše partnerstvo ima svijetlu budućnost. 42

MALI LITERATI PROLJEĆE U travnju trava raste. Sunce sja. Ptice cvrkuću. Lastavice se vraćaju. Vedran Alerić, 3. raz. Proljeće ostavlja tragove sreće, sreća se širi svijetom svim, ljubav i prijateljstvo u nama bdi. Sunce i mjesec sjaje se lijepo od ljubavi i sreće vesele se slijepo. Silvija Mrkušić, 3. raz. Proljeće livadu gleda, sunce i oblake reda. Naše se proljeće boji leda, svoje toplo sunce ne da. Ptice su se vratile i svoja gnijezda pravile. Proljeće budi sve svoje cvjetove i uči lastavice na prve letove. Josip Iličić, 4. raz. Proljeće je došlo, to se zna. Sve je hladno prošlo, zimi tu je kraj. Cvijeće raste, vratile se laste. Sve se čudno ponaša, a cvijeće proljetnu školu pohađa. To su tajne proljeća, to se zna više od jednog stoljeća. Matija Barić, 4. razred Proljeće je, miriše trava. Ptice cvrkutaju, bumbari bumbaraju. Proljeće je, prvi dan, sunčan dan. Ante Cvitanović, 4. raz. Svako proljeće jedan dan slavi, taj dan skakavci ne oru u travi. Taj dan i bubamara slavi, ona toga dana točkice popravlja u tami. I toga dana se medo budi iz sna duboka! Taj je dan znak da proljeće počinje. Karmela Kurtić, 4. raz. Kad stigne proljeće, vraćaju se i ptice selice. Želim da proljeće bude sunčano i nasmijano. Šimun Grgić, 4. raz. Proljeće je tu, ptice se vraćaju s juga. Volim proljeće jer je smiješno i zabavno. Uvijek se osjeti miris cvijeća i cvrkut ptica. Frane Ban, 3. raz.

Proljeće je stiglo. Raste cvijeće. Ljudi love ribu. Svi gosti dolaze. Hoteli se pune. Mi smo jako sretni. Marino Jakić, 3. raz. Proljeće latice širi i kroz njih škilji. Augustin Perković, 4. raz. Proljeće je lijepo, slatko i meko. Proljeće se mije, samo se smije. Ljudi od sreće skaču u vreće. Proljeće je prvi san i lijep dan. Nika Ivandić, 4. raz. Ptice se vratile, laste i rode. Cvijeće prolistalo, sunce zablistalo. Proljeće je smiješno - tako grješno. David Vela, 4. raz. Proljeće je tu, rano i šareno. Svaki proljetni dan za mene je san. Ljubav se širi, sunce iza oblaka viri. Tko zna koliko proljeće traje… Svaki cvjetić ustraje da se iz meke zemljice diže. Margareta Letica, 4. raz. Proljeće je stiglo, već je tu! Životinje se sunčaju, vesele se svi. Proljeće je tu, znaj to i ti! Nikolina Rozić, 4. raz.

pod zemlje. Jako sam nestrpljiva. Želim napokon izaći iz ove zemlje i vidjeti svoje prijatelje. Tako mi je dosadno. Želim vidjeti sunčev sjaj, tmurnu kišu kako lije. Upoznati stanovnike livade. Mome nestrpljenju došao je kraj. Napokon sam izašla iz zemlje. Oduševljenju nije bilo kraja. Povikala sam: „Kako je ovdje sve lijepo!“ leptirići lete, pčelice zuje, sunce sjaji i grije malene, nježne glavice koje su tek izvirile iz tame. Sve je isto kao i u mojim mislima. Eno i mojih prijatelja i prijateljica: šafrana, visibaba, jaglaca… Kako mi je drago što ih vidim. Ah, jedva čekam da vidim i ostalu braću i sestre koji su još ispod zemlje. Nadam se da će se i oni obradovati kad ugledaju ovaj predivni svijet. Franka Bakalić, 3. raz; Igrane

Aiona Troha, 7.raz. Ante Cvitanović, 4.raz.

JUŽNA PRIČA Jedna lasta duga pjeva pjesmu s juga. Jedna roda s krova po anteninoj žici hoda, ali dođe lasta do rode i s rode nešto perja ode pa roda sad u gnijezdu stoji, Ante Miočević, 8.raz. a lasta svoje veselje kroji. Antonio Šulenta, 2. raz. JA SAM PRVI PROLJETNI CVIJET Zovem se Ljubičica. Jedva čekam da procvjetam, ali me nešto pritišće pa ne mogu nikako proviriti iz zemlje. Tako mi je teško i jako sam nestrpljiva. Kad će više doći taj trenutak? Danas je 1. ožujak. Izgleda da je ovo moj sretan dan, moj rođendan. Napokon sam procvjetala. Cijela livada se divila mojoj lijepoj ljubičastoj haljinici. Kukci su me rado posjećivali. Presretna sam jer sam napokon okružena brojnim prijateljima. Bariša Cvitanović, 3. raz; Igrane Zovem se Ljubičica. Nalazim se još is-

Antonio Šulenta, 2.raz. 43

MALI LITERATI

Bariša Cvitanović. 3.raz; Igrane

SVAKA KAP JE VAŽNA Jednom sam šetala livadom prepunom cvijeća. Svaki cvijet gledao je prema nebu. Nije mi bilo jasno što to cvijeće očekuje. Pokušala sam shvatiti, ali uzalud. Pogledala sam prema zemlji. Zaprepastila sam se kad sam ugledala raspucano tlo pod nogama. Sada mi je sve postalo jasnije. Shvatila sam onaj zabrinuti pogled prema nebu. Naravno, cvijeće je iščekivalo kišu. Smišljala sam kako im pomoći. Napokon sam se dosjetila. Otišla sam do obližnjeg potočića i u ruke uzela malo vode. Trčala sam što sam brže mogla. Ostalo mi je samo malo vode u rukama, ali sasvim dovoljno za pružanje pomoći jadnom cvjetiću. Ponovila sam više puta kako bih napojila svoje cvjetove. Otišla sam kući sretna i zadovoljna jer sam učinila dobro djelo. Leonarda Antičić, 3. raz; Igrane Zavladala je velika suša. Na jednoj livadi cvijeće je tužno iščekivalo svoj kraj. Zemlja ispucala. Životinje su žedne. Izgubile su i zadnju nadu. No, iznenada nebo je poprimilo nekakvu čudnu boju. Iz crnih oblaka počele su padati sitne, ali tako dragocjene kapljice kiše. Zemlja se počela oporavljati. Cvijeće je podiglo svoje glavice, a životinje su veselo skakutale od sreće. Ptičice su zacvrkutale i svi su opet bili veseli i sretni. Bariša Cvitanović, 3. raz; Igrane

MOJA MAMA Moja je mama kao cvijet na kojem je jutarnja rosa. Ona ima kosu poput maslačka s komadićima zemlje. Njezino lice je kao lađa koja plovi po mirnom moru. Kad se nasmije, oblaci nestanu, sunce počne obasjavati njezine rumene obraze. Ona je dobra i mirna poput tratinčice, vesela i pustolovna poput maka. Mama je meni najdraža riječ. Nikolina Rozić, 4. raz. Moja mama ima dobro i veliko srce za sve. Kad sam se rodila, dobila sam mjes-

ta u njezinom srcu. Njezino srce je kao rascvala ruža. Kad mi treba mir, ona je moje rame za plakanje. Ako me svi napuste, ona je uvijek tu. Ona briše moje suze kad plačem. Ona je ta koja bi dala svoj život za mene. I velikodušno mogu reći da je ona moja najbolja prijateljica. Margareta Letica, 4. raz.

dobra i lijepa. Peče mi kolače. Ja volim svoju mamu. Ona mene voli do Mjeseca. Duje Talijančić, 1. razred, Igrane Moja se mama zove Alison. Ona je rastom srednje visine. Njezina je kosa duga i smeđa. Ona je uvijek sretna. Najviše je raduje kad složim igrače. Brine o meni i Vigu. Najviše volim kad kuha. To je moja mama. Antonija Jakić, 2. raz.

Kad se probudim, vidim njeno zlatno lice, dugu Moja mama ima smezlatnu kosu i njene prekđu kovrčavu kosu i smeđe oči. Mlađahan rasne plave oči boje oceana, Ja svoju mamu je tip.Uvijek se rano neizmjerno volim. Ona digne da bi mi spremije ta koja me tješi kad la doručak.Svaki dan me dočeka iz škole, padnem. Ona leži sa mnom noćima kada ne posprema svaki dan za mogu spavati. Kad sam mnom.Uvijek mi oprašta za sve što loše naps njom, osjećam se da Ivan Lulić, ravim.Obožavamo se mogu sve. Ona je šalji- 2. raz; Igrane šetati, ali više volimo va. Kad sam tužna, štiti planinariti.Ona je cool, me. Uz nju se ne bojim nikoga. Ne bih je ni za što mijenjala na razumije me. Nema puno mana, kod nje ovome cijelome svijetu. Istina, možda se prevladavaju vrline. Jako je volim, i ona nekada posvađam s njom, ali se brzo mene isto. Za mene je ona najbolja. Iva Rajić, 3.razred PŠ Živogošće pomirimo. Ona je moja majka. Matija Barić, 4. raz. Moja majka se zove Josipa. Moja majka Moja mama je noćno nebo iznad zvijez- je lijepa. Oči su joj smeđe, kosa joj je da. Sunce u njezinim očima je poput crna, usta su joj nasmiješena. Ona je mora u snovima. Njena kosa je kao pal- kućanica.Ona čisti kuću, brine se o meni i Dragi, pere posuđe i ma na povjetarcu. Kad pravi ručak. Volim svostanem uz nju, osjećam ju mamu zato što je se veselo. Njeno ime lijepo je i meko. Ona je draga. ljuta kada treba biti, ali Klara Bulić, 1.razred PŠ Živogošće je i tad dobra. Uvijek se brine o meni i mom braMoja majka se zove tu. Suzana. Moja mama je Nika Ivandić, 4. raz. vitka i visoka. Usta su joj nasmiješena, a kosa Moja je mama kao svajoj je crna. Moja mama ka mama. Ona je dobra radi kao arhitekt u Zakao kruh. Daje mi poneFranka Bakalić, vodu za urbanizam. kad sve što želim i ja je Njezin posao je zahtijejako volim. 3. raz; Igrane van i odgovoran. Volim Mia Mihaljević, 1. razsvoju mamu jer se igra red, Igrane sa mnom i što se brine o meni. Moja mama se zove Kristina. Ona je Marija Franičević, 2.raz., PŠ Živogošće dobra i pomaže kad sam u nesreći ili kad sam tužna. Ona mi kuha marendu, ručak Moja mama je dobra i večeru. Najdraža mi je kad mi kaže da prema meni. Moja mama me voli. me voli. Katarina Ravlić, 1. razred, Igrane Pomaže mi. Moja mama ima smeđe oči. Antonio Alač, 1. raz; Drašnice Moja mama se zove Vesna. Visoka je, 44

MALI LITERATI MOJE MJESTO DRAŠNICE Moje mjesto Drašnice je stvarno lijepo mjesto. U njemu se uvijek osjećam ugodno. Volim svoje Drašnice. Tu je moj dom. Volim se šetati i igrati s prijateljicama. U svom se mjestu osjećam najbolje. U njemu sam uvijek sretna i vesela. Meni su Drašnice najdraže. U njemu imam puno ljubavi i veselja. Ela Šulenta, 4. raz; Drašnice Moje mjesto Drašnice je malo, ali vrlo lijepo mjesto. U Drašnice dolazi puno turista radi ljepote velikoga Jadranskoga mora. Drašnice su najljepše u proljeće kada sve procvate i sve se zazeleni. Drašnice jako volim. U njima živim od rođenja i želim zauvijek ostati u njima. Voljela bih da svi zavole moje najljepše mjesto Drašnice. Kate Papić, 4. raz; Drašnice

Filip Vela, 8. raz.

Antonija Jakić, 1. raz.

MORE Sunce izlazi. Svi se kupaju, a ja ne znan šta da radin. Ne smin se kupat.

Valovi plavi po moru plove. Valovi razznorazni pustolovine love. Bijeli galeb na more stiže. Na dnu mora biser sja i more ukrašava. No, kad puhne vjetar, sol s plavog mora se diže i po moru pleše kao balerine. More je dom svim morskim bićima. U moru se svi kupamo. U moru se svi veselimo. Anđela Urlić, 4. raz; Drašnice More je najljepše vidjeti kad njegov val udara u bijeli žal. Ljudi dođu na more da ribe love. Dupinima, ribama, ostalim bićima u moru more je njihov dom jer ih čuva u naručju svom. Lucija Urlić, 4. raz; Drašnice

Dupini skaču. Judi ih slikavaju. A ja … na bicikli, tužan… Ne smin se kupat… u mom lipon Jadranskon moru. Šimun Urlić. 4. raz; Drašnice Na moru su brodovi. More je duboko. U moru su ribe. More mora biti čisto! U moru plivamo. David Begović, 1. raz; Drašnice

nego kad se kupaš u njemu, srce ti je veliko… ma hajde, prijeđimo na temu. More je toplo kao sunce, hladno kao zima. Puno ga ima. Turisti dolaze, kupaju se u njemu, plove po njemu. Skaču i s mula… Eno, … došao je i Jura!!! Mia Šulenta, 4. raz; Drašnice

Emilija Matija Vulinović, 1. raz.

Kad idem na plažu, tu je more, svakog dana valovi mu zbore. Nema ništa ljepše

RADUJEM SE PROSINCU

Ja se prosincu radujem zbog više stvari. Radujem se svetom Nikoli jer dobijem slatkiše. U prosincu je rođendan mom tati i sestrični. I tada dolazi ono najbolje! Zimski praznici, pa ne

moram učiti. Radujem se i poklonima i odlasku na snijeg s mamom i tatom. Noa Zloić, 2.razred, PŠ Živogošće

David Vela, 4. raz.

Frane Ban, 3. raz.

OPIS MOG PRIJATELJA Ime mog prijatelja je Mikula. On ima sedam godina. Visok je. Lice mu je nasmiješeno. Oči su mu smeđe. Njegova kosa je crna. Ima dugačak vrat. Ramena su mu podignuta.Ruke i noge su mu dugačke.Često nosi žutu odjeću. Vrlo je zabavan i voli igrati nogomet. Noa Zloić, 2.razred, PŠ Živogošće

JA KOD ZUBARA Bio sam u školi. Na velikom odmoru smo se igrali lovice. Zapeo sam i pao pa mi je pukao zub. Dok su me prijatelji tješili, učitelj je zvao mamu. Mama je brzo došla pa me odvela kod zubara. Ispričao sam mu sve i dao mu polovicu mog zuba pa mi ga je zalijepio. Leon Perić, 2.razred PŠ Živogošće

ULICA KOJA MIRIŠI U jednom gradu postojala je jedna ulica. Na njoj se odvijao gust promet. To je bilo opasno za pješake, sve dok se stanari ulice nisu potužili gradskoj upravi. Odlučili su u toj ulici posaditi lipe. Za nekoliko godina zamirisala je cijela ulica. Lipe su sve popravile. Ulica nije više bila prometna. Postala je to ulica za igru i šetnju. Bila je najmirisnija ulica na svijetu. Leo Kurtović, 2. raz

VELI LITERATI ZIMA U MOME KRAJU U mjestu gdje živim nema klasične zime. Nema ni snijega, ni mraza, samo nekada kiša i tmurni oblaci. Ali, svejedno, zima je lijepo godišnje doba. Probudila je uspavane dimnjake iz kojih se visoko prema nebu diže gusti i sivi dim. Ljudi se griju u svojim kućama, a životinje se zavukle u svoja skloništa. Jedino nama djeci nije hladno jer smo uvijek razigrani. Odjeveni u toplu odjeću, uživamo u igri. Ono što je u mom kraju najljepše i zimi i ljeti, i ujutro i navečer, i kad kiša pada i kad vjetar puše, su djeca koja se raduju novome danu. Vanja Lampić, 5. raz. ČUVAJMO NAŠ PLANET Uništavamo zrak smogom, možemo mu reći zbogom. Posjećene su zelene šume, sve je puno plastike i gume. Nafte u moru puno pluta, riba ošamućena morem luta. Ozon je pun velikih rupa, zbog čovjeka - nepromišljena, glupa. Svi stalno bacaju smeće, a ono postaje sve veće i veće. Cvijeće nema gdje rasti, čista kiša ne će pasti. Moramo planetu paziti, a prirodu čuvati i maziti. Martina Krželj, 5. raz. BROD Volim obradovati svoju majku. Jednom sam prijatelja molio da se malo vozim u njegovu brodu. On mi je dopustio i nitko sretniji od mene. Bio sam odličan kapetan te me je prijatelj pohvalio pred majkom. Ona se oduševila. A na licu joj je zablistao istinski osmijeh. I ja sam bio sretan zbog nje. Čvrsto me zagrlila i poljubila. Moja majka se veseli svakom mom uspjehu i podržava me u svemu što je dobro i vrijedno. Domagoj Vranješ, 6. raz. MOJ DJED Moj djed je dobar, dobar baš u svakom smislu. Ne ljuti se puno, pomaže mi, ako je potrebno, i uvijek, stvarno uvijek, najprije će pomoći nama, svojoj obitelji, a tek onda učiniti nešto za sebe. Zna sa mnom zaigrati nogomet i uraditi sve da me zabavi. Tako me je jednom vodio u zoološki vrt koji me oduševio. Još više me iznenadio i obradovao posjet Postojni. Ta špilja je čudesno lijepa. Bili smo u njoj usred ljeta pa nas je prevarila velika promjena temperature. Ipak nam je bilo super. Puno me djed voli, puno mi ugađa

pa nije čudo da mi je uvijek drago vidjeti njegovo blago lice koje krasi kratka crna kosa, mala brada i brkovi. A tek oči, smeđe su i sjajne. Moj djed uživa u životu i ja pokušavam uživati s njim. Teo Babić, 6. raz. MOJ DIDE Moj je dide onakav kakav je. On se brine za nas sve. Moj dide je dobar i nije grub, ali i on pretjera koji put. Viruje on u Boga, a mene voli više od ikoga. Za sve nas on je spas. Ne možemo bez njega, kao ni on bez nas. S njim se uvik družim i sve njegove zagonetke skužim. Stalno se na babu idi pa se čudi kad posidi. To je moj did, nosa špicasta i potpuno sid. Dalen Kordić, 6. raz.

MOJA MOLITVA Misli su moje svakoga dana upućene Tebi. Molim Te da me čuvaš i pokazuješ mi pravi put. Molim Te da mi pomogneš vratiti se ako ikada budem na pogrešnoj strani. Molim Te da čuvaš moju obitelj, da dugo budemo zajedno, molim Te da budemo Tvoji. Molim Te da pomogneš svima, izgubljenima, povrijeđenima, ostavljenima, samima. Iva Ramljak, 7. raz.

PRVA SIMPATIJA Svoju prvu simpatiju upoznao sam već u vrtiću. Zvala se Lara. Bila je draga i simpatična. Imala je plave oči poput mora i lijepu kosu boje kestena. Privlačile su me njene duge vitke noge i lijep stas. Svaki dan sam je gledao sve više i više jer sam se zaljubio preko ušiju i svijet oko sebe gledao ružičastim naočalima. Srce mi je ludo udaralo čim bih je ugledao. Larini roditelji morali su odseliti iz Podgore jer su dobili novi posao. Tako je moja simpatija otišla, ali i danas pustim suzu zbog nje. Uvijek će jedan djelić mog srca kucati za nju, moju slatku malu Laru. Ante Trumbić, 5. raz.

ISKRENO O SEBI Zovem se Ivana. Rođena sam u Makarskoj jedne hladne veljače pri kraju 20. stoljeća. Imam trinaest godina, živim u Podgori i idem u sedmi razred. Imam brata i sestru koje puno volim, iako se često posvađamo. Volim plivanje, veslanje, jedrenje na dasci, dakle sve što je vezano uz more. Odbojka, nogomet i biciklizam također su mi u krvi. Bicikl vozim skoro svaki dan. Često se družim s prijateljicama iz razreda, a najčešće s Martom, Jagodom i Lorenom. Osim pustih sportova, volim i glazbu. Najdraža mi je pjevačica Shakira. Ne volim baš ići u školu jer ponekad zna biti dosadno i zamorno. Nemam najbolje i najgore predmete, ali draga mi je biologija, a ne volim fiziku. Moja najveća mana je da sam često uporna govoreći o stvarima koje su samo meni zanimljive, a to sam, izgleda, naslijedila od svoga starijega brata. Pitate me što su moje vrline. Uvijek ispunjavam obećanja, eto to je to. To sam ja, sedmašica Ivana. Ivana Bilas, 7. raz. HAIKU Ptičja pjesma plavim nebom se širi i pozdravlja nas. Roberta Vela, 5. raz. Ptice lete nebom, upoznaju novi svijet , idu na toplo. Toni Kržanić, 5. raz. Ptice guguću– sretne su, zaljubile su se. Klara Borić, 5. raz. Visibaba bijela pognula je glavu pa plače. Ena Marinović, 5. raz. Posljednje zrake sunca probijaju se kroz listove loze. Šime Glamuzina, 5. raz. Plavi dupini skakuću u more i vesele se. Vanja Lampić, 5. raz. Jedna mala ruža leptire jako voli i ljubav im pruža. Martina Krželj, 5. raz. 46

VELI LITERATI

Gina Marinović, 6. raz. Sve tvoje suze i mene bole, mene-tvoje prijateljice nove. Marija Bilić, 5. raz.

PRIČA ŽUTOG LISTA Jednog sam dana išla šetati parkom. U parku je bilo puno listova koji su bili suhi, smeđi, smežurani, samo je jedan bio jarko narančaste boje. Bio je najljepši pa sam ga podigla sa zemlje, stavila na dlan i lagano ga dodirivala. Kad ono, on progovori: „Hej, to me boli!“ Isprva nisam ništa rekla, a onda mu začuđeno odgovorim: „O, pa ti govoriš!“ „Kako ne bih, svaki list govori, samo treba znati slušati“, odgovori mi on. Pitala sam ga kako se našao ovdje među ružnim i suhim listovima. „Lijepo“, počne mi pričati. „Imao sam puno braće i sestara, ali svi su, nažalost, otpali s obližnjeg drveta. Ja sam ostao zadnji i potpuno sam i tužan. Vjetar me otpuhao i igrao se sa mnom i eto, sad sam ovdje.“ Nasmiješila sam se i otrčala kući da ga spremim u neku knjigu. I tako je moj narančasti list ostao dugo sa mnom. Ne znam je li od tuge ili od starosti, ali nije više ni riječ progovorio. Klara Borić, 5. razred

Ivona Iličić, 6. raz.

nova nadanja. Od nje sam se naučila penjati stepenicama uspjeha. Još mi u glavi odjekuju riječi kad je rekla kako pad ne znači neuspjeh, već da je to samo poziv da pokušam ponovno. Kao da me Ptičice male svakog jutra sa smiješkom na licu uvodi na rascvjetanu granu stale u novi dan. Pokazuje mi ljepotu ovog i radosno zapjevale. svijeta, uči me pravim životnim vrijedLucija Bilas, 5. raz. nostima. I ako se zapitam što je ustvari smisao života i cilj svega, pojavi se ona da me zagrli i utješi. Tad mi sve postane kristalno jasno. Daje mi snage za svaku neostvarenu želju i nedaću koju trebam riješiti. Vjeruje u mene. I kad pogriješim, kaže mi da nitko nije savršen. Ne sudi mi po grješkama i manama, i uvijek posluša ono što joj želim reći. Znam da ću jednoMOJ DJED To naborano lice s prodornim očima, stavno na dan kad napokon postanem taj malo uvučenom bradom, širokim nosom netko i budem svjesna onoga tko sam ja i toplim osmijehom, lice je moga djeda. uopće, zaplakati od sreće i zahvaliti joj Grgo Šulenta, 3. raz; Drašnice Ispod sijede kose ističu se guste obrve na što je moj anđeo, topli kutak i sigurna čelu s tri-četiri duboke bore. Njegov štap luka. Njeni mi savjeti ispune srce i pouvijek je uz njega i najbolji mu je pomo- mognu ići dalje. Podsjeća me da se trud DRAGI ćnik. Moj djed je vrijedan, dobar i duho- isplati, da nas Bog prati, podržava i daje Uvijek za tebe ja bit ću tu, vit. Često mi postavlja matematičke za- nam sve ono za što smo se tolike godine po suncu i kiši, u dobru i zlu… gonetke i priča zanimljive borili. Ako ikad poželim ili shvatim da je Tek malen pogled na tebe Ivan Prug, 3.raz; Igrane priče. Gotovo uvijek je nasmi- nešto čemu sam predala i pružila puno jan, iako zna da će mu smrt za rada i požrtvovnosti samo iluzija i obmauljepša mi dan. koju godinu pokucati na vrata. na, skupa sa mnom će prebroditi sve Često mi se puta zavučeš i u san. Stanuje u maloj seljačkoj ku- moje trenutke slabosti i tihe patnje. ćici. Kad dođem k njemu, Znam da će mi uvijek otvoriti vrata i biti Većinu vremena idemo šetati livadama i voć- jedro kad ne bude vjetra. Al' ne će tražiti provodim njacima. S njim se uvijek os- nagradu niti kakvo priznanje za sve što zamišljena u oblajećam dobro i opušteno. On imam zahvaljujući njoj, jer zna da se cima. ima puno životnog iskustva pa radost ljubavi nalazi u davanju, a ne u O tvom poljupcu, zagrljaju tvom, mi daje pametne savjete. Ja ga primanju. Bit će zadovoljna svime, ako pozorno slušam i gledam nje- budem i ja. I sve ovo, što sam napisala, sanjarim već mjesecima… gove oči koje kao možda ne vrijedi kao da mi žele reći da Tvoje lice, kosa, kakav dijamant ni draoči, tijelo, je mladost već gi kamen, ali moja sve me privlači, a odavno prošla. majka je meni nešto Ivona Iličić, 6. razred ne bi smjelo. posebno. Neki spokoj, Ne znam zašto te volim sigurno utočište. Mai ne znam zašto te želim, gični spoj u duši koji MOJA MAJKA Kad mi naviru sjećanja, ali kad o tebi mislim, ne mogu riječima opipodsjete me na sve dobro Ivona Kelava, 1. raz. baš uvijek se veselim… sati. Iza svake kiše i koje mi je majka poklonila. Ne razumijem oluje dolazi sunce. Papir je pun njenih riječi što je to posebno u tebi. Pojavi se duga na neohrabrenja i podrške. Kad Što me privlači poput magneta, bu, jer ona postoji – god umorna od traženja ali ipak jedno znaj, moja majka. istine zastanem, majka je tu. ti centar si moga svijeta… Doris Jakić, 8. razred Carla Lampić, 8. raz. Da me pozove na vjeru, 47

crtati i razgovarati o poznatim slikarima. Tada zaboravimo sve probleme i prepustimo se mašti. Pamela: Kad te je Iva pozvala da odete zajedno u disko, koji je bio razZovem se Pamela i učenica log da se previše opustiš i upadsam 8.razreda. Za lektiru smo neš u loše društvo? dobili zadatak da napišemo Dora: Isprva nisam željela ići intervju jer sam htjela biti sama kod s Dorom, glavnim likom rokuće. Bila sam ljuta jer su mamana Kad pobijedi ljubav. ma i tata sve skrivali od mene i Evo o čemu smo razgovarale: nisam znala što se događa među Pamela: Bog Dora, ja sam njima. Ništa mi nisu govorili, a Pamela. Smijem li ti postaviti nije mi bilo jasno zašto tata već nekoliko pitanja o tvome jednom ne dođe i kaže mi kako životu? stvari stoje. Bila sam zbunjena i Dora: Naravno, drago mi je zato sam otišla s Ivom u disko što sam te upoznala. Josipa Bojić, 8. raz. da popravim raspoloženje i da Pamela: Možeš li mi objasse opustim jer to zaslužujem. niti svoj odnos s roditeljima Ipak, previše sam se prepustila i te kako on utječe na tvoj žizavršila u društvu nepoznatih vot? tipova i Dinka s kojim sam se Dora: S majkom provodim ubrzo sprijateljila. malo vremena jer je uvijek na Pamela: Zašto si dopustila Dinposlu, a kad nije često se posku i njegovim prijateljima da vađamo. Zna biti živčana uđu u tvoj stan i upropaste cijezbog tate i onda je dovoljna lu zabavu? sitnica da se naljuti. Mi se Dora: Dinko mi se svidio od brzo i pomirimo, ali smeta mi onog dana kad smo se upoznali. što je tako malo sa mnom. Bio je prema meni tako drag, Tatu i ne viđam. U Veneciji Marina Toplak, zabavan i drugačiji od drugih. je i tamo vodi jedan restoran 8. raz. Kad je nenajavljeno upao u moj te ima toliko posla da uvijek stan sa svojim čudnim prijateljiodgađa povratak. Svaki dan ma, nisam ih mogla istjerati, iako sam za mi sve više nedostaje i smeta mi što sam to kasnije požalila. Dinko mi je objasnio jedinica pa iz očaja jedem. Zato i jesam da se oni drogiraju i da zato izgledaju debela. onako mršavo i ispijeno te da im je on Pamela: Darko i ti ste stari prijatelji. nabavljač droge. Nisam mogla vjerovati, Zašto nisi htjela s njim pokušati nešto ali nakon pola sata prepiranja oprostila više iako si znala da mu se potajice svi- sam mu što mi je lagao i dopustila im da đaš? prespavaju kod mene jer su izgledali Dora: Darko i ja se znamo već dugo iscrpljeno. Sažalila sam se nad njima, a vremena i volim ga kao prijatelja. Znam Dinko mi je obećao da će prestati biti da mu se sviđam, ali ne shvaćam to oz- njihov nabavljač te da će im pomoći da biljno. Ipak, on ima 55 kg, a ja 80 i ta se odviknu. Ujutro sam se šokirala kad veza ne bi dolazila u ozbiljno razmatra- sam vidjela da su Dinko i njegovi prijanje. Smatram ga osobom s kojom mogu telji kasno noću nestali iz mog stana bez razgovarati, raspravljati, prepirati se, ikakve poruke ili ispričnice. šaliti i smijati. On je taj koji mi može Pamela: Što te potaklo na to da učiniš dati savjet i pomoći kad mi je to potreb- sve što je u tvojoj moći da pomogneš no, ali to nije dovoljno da bih osjećala Lennonu i Reedu? nešto više prema njemu. Dora: Potaknuo me osjećaj da im pomoPamela: Kako to da ste ti i mala Sanja gnem vratiti stare živote, njihovu obitelj, uvijek bile bliske? Što vam je bilo zajed- prijatelje, ljubav i osmijeh na lice. Nisam ničko? mogla samo stajati i gledati kako se unišDora: Mala Sanja i ja volimo zajedno tavaju, htjela sam im promijeniti put. provoditi vrijeme i ja joj pomažem da Pamela: Kako si se osjećala kad si sazprebrodi sve nesreće koje su je snašle u nala da je mala Sanjica preminula? životu. Dajem joj savjete jer često zna Dora: Ludjela sam od boli, bijesa i nebiti tužna i utučena. Zajedničko nam je moći. Sve mi je izgubilo smisao i zamrto jer nemamo tatu pokraj sebe. Sanjica zila sam cijeli svijet. Nisam mogla podne zna je li njen tata živ jer ga je zadnji nijeti činjenicu da je nikad više neću put vidjela u Vukovaru dok ja znam gdje vidjeti, da se ne ćemo više nikad zajedno je moj, ali to mi ne znači ništa kad nije smijati. Bila sam slomljena. sa mnom. Imam ga, ali opet ga nemam. Pamela: Otkad si se suočila s LennonoSanjica i ja volimo otići u potkrovlje

ZAMIŠLJENI INTERVJU S DOROM, GLAVNIM LIKOM ROMANA KAD POBIJEDI LJUBAV

vim i Reedovim problemima, počela si izbjegavati Ivu, Darka i svoje stare prijatelje. Zašto si promijenila sebe i svoje navike? Dora: Zato što sam se polako počela uklapati i njihovo društvo. Tamo sam bila prihvaćena i nitko me nije gnjavio i ispitivao kao prošla ekipa. Još uvijek sam imala namjeru pomoći Lennonu i Reedu pa sam im nabavljala hranu, lijekove i novac. Obećavali su mi da će se odviknuti i da me trebaju. Ivi nisam ništa govorila jer ne bi razumjela, a ionako je od samog početka bila protiv njih jer je smatrala da im ona ne može pomoći. Darko se ponašao kao dijete i postao mi je dosadan te sam ga počela izbjegavati. Pamela: Bowieva te smrt promijenila. Što si nakon toga odlučila sa svojim životom? Dora: Odjednom mi se smučilo to društvo i njihova pusta obećanja. Shvatila sam da Dinku, Gitaristu i Bowieju manjka smisao života, da su zarobljeni u vlastitom tijelu. Željela sam ponovno biti stara Dora. Živjeti, boriti se, slikati i čitati. Htjela sam vratiti svoje prijatelje, a pogotovo Darka koji me je uvijek nasmijavao. Bila sam tada čvrsta u svojim odlukama. Pamela: Tvoj i Darkov odnos se promijenio. Što si otkrila o njemu i sebi? Dora: Otkrila sam da mi se pri pomisli na Darka vratio onaj osjećaj koji širi toplinu i vraća snagu. Ustvrdila sam da mi se on ipak oduvijek sviđao, a sada kad sam smršavjela, upravo pristajemo jedno drugome. Bila sam mu zahvalna na svemu jer se dokazao kao pravi prijatelj. Pamela: Za kraj, imaš li neku poruku ili savjet svojim vršnjacima i čitateljima? Dora: Za kraj bih željela reći svim mladima, koji dođu u slično iskušenje s drogom, da ne podlegnu tome jer će ih to uništiti. Bacit će ih u svijet koji nema smisao, oduzet će im ono voljeno i gurnuti daleko od obitelji i prijatelja. Droga nije rješenje za probleme, ma koliko god oni veliki bili jer će ih upravo ona napraviti još većima. Živite zdravo i ne dajte da vas nagovore na nešto što ne želite jer samo je jedan život i jednom se živi. Pamela Cvitanović, 8. razred

Josip Iličić, 4. raz. 48

Karla C.Radić, 2; Drašnice

Juraj Glučina, 7. raz.

Tonka Batnožić,8. raz.

Karmela Kurtić, 4. raz. Nenka Vela, 1. raz.

Tina Vladimir, 1. raz.

Katarina Ravlić, 1; Igrane

Tea Cvitanović, 8. raz.

Jure Ćošković, 6. raz.

Petra Morović, 8. raz Karla Grgić, 1. raz.

Marija Rozić, 6. raz.

Katarina Grbić, 7. raz.

Kristina Urlić, 3; Drašnice

Katja Urlić, 2; Drašnice

Mara Ševelj, 1. raz.

Nika Ivandić, 4. raz.

Toni Urlić, 6. raz.

Tonka Okić, 1; Igrane

Ramona Kržanić, 1. raz. Matija Barić, 4. raz.

Nino Kržanić, 1. raz. Mia Mihaljević, 1; Igrane

Šimun Antičić Lović, 8: raz.

Mia Glamuzina, 8. raz. Marina Lovreta, 1. raz.

Leonarda Antičić, 2.; Igrane

Leonarda Batnožić, 2; Igrane

Leo Kurtović, 1. raz.

Josipa Boojić, 8.

Marinela Ravlić, 8. r. 49

DO YOU SPEAK ENGLISH? Happy Easter

This is my friend Veronica. She lives in Prerov. She is pretty and clever. Her birthday is in January. She has got blond hair and blue eyes. She likes music. She can play tennis.

Easter is the biggest Christian holiday. We celebrate it in spring. According to the Catholic calendar, it is not every year on the same day. We look forward to Easter! Our family ih happy and we are all in good mood! The day before Easter we carry the food to be blessed. It is a memorable experience for us kids.

Iva Raić, 3. raz; Živogošće

Ante Trumbić, 5. razred

By M arij a Ro zić

My school is Primary school don Mihovil Pavlinović. It is situated in Podgora, a small village near Makarska. This educational institution is surrounded by a playground on one side, a garden and yard on the other. There are about 150 pupils and although there aren't many children, we all make great atmosphere. In this school there are many people employed, for instance the headmaster, an education counsellor, 20 teachers, a librarian and other staff. They are very important because they teach us the values of life, encouraged us to learn new things and improve our knowledge. Besides, if we speak about facilities in this building, I have to mention that we have a playground, a gym, thirtheen classrooms and a library where everyone can borrow a book. We have our school magazine called Čiperko and the journalistic group as well. I've got a lot of friends and we spend half of our day in this location. All of us love to be together and to help other students. As well as being an important place for education, school is our site for fun and friendship. I like it very much, because I can learn something and have a great time. Doris Jakić, 8. raz. 50

PARLI L’ITALIANO? Vivere in campagna o in citta Io vivo in una campagna piccola,Živogošće Blato. Secondo me, la vita in campagna e divertente e bella.In estate e molto divertente perche posso andare al mare con tutti i miei amici. In estate ci sono due bar,due ristorante ed un supermercato.In inverno e noioso. Nel mio posto non ce scuola,devo andare a Podgora in autobus. La mia campagna e piccola ma mi piace vivere qui. In citta ci sono cinema,teatri,negozi,superm ercati e tante altre cose interessanti. Qualche volta mi piace andare a citta,ma preferisco vivere in campagna. Anđela Raste, 6. razred

SPORT ŠKOLSKO PRVENSTVO U NOGOMETU Osmi razred je u finalu Školskog prvenstva u nogometu pobijedio šesti razred rezultatom 4:0. Frane Urlić proglašen je najboljim strijelcem prvenstva.

MEĐUOPĆINSKA SPORTSKA NATJECANJA 2012. U OŠ Stjepana Ivičevića 19. siječnja 2012. održana su sportska natjecanja (međuopćinska razina) iz nogometa, košarke i odbojke. Naši su učenici sudjelovali u natjecanjima iz nogometa i odbojke. Odbojkašice (Tea Cvitanović, Carla Lampić,Tea Vela, Jagoda Antunović, Katarina Grbić, Antonina Španje, Iva Vela, Aiona Troha, Stefani Borić, Gina Marinović, Lorena Vela) su osvojile 2. mjesto . Nogometaši (Ivan Ivandić, Ivon Sumić, Kleme Urlić, Juraj Glučina, Nikola Vela, Duje Trumbić, Frane Urlić, Ante Trumbić, Phillip Pudelko) su osvojili 3. i 4. mjesto.

DAVID VELA OSVAJA MEDALJE U JUDU U Dubrovniku je 29. siječnja održano Međunarodno natjecanje u judu.David Vela, učenik četvrtoga razreda, osvojio je drugo mjesto u kategoriji do 11 godina. Davide, čestitamo!

PIKADO TURNIR “DON MIHOVILOVI STRIJELCI “ U školskoj dvorani održan je tradicionalni pikado turnir “Don Mihovilovi strijelci”. Važno nam je naglasiti da je turnir po prvi puta imao i međunarodni karakter jer su nastupili i naši dragi gosti iz Poljske i Švedske. Za pobjednike turnira su osigurane i medalje. U ženskoj konkurenciji pobijedila je švedska učenica Sofie Malberg, a u muškoj naš Jure Ćošković. 52

SPORT PRVENSTVO ŠKOLE U ODBOJCI Tijekom 2. obrazovnog razdoblja održano je PŠ u odbojci uz sudjelovanje osam školskih ekipa. Kao najspremnija i najkvalitetnija ekipa pokazali su se osmaši koji su u finalu pobijedili osmašice s 2:0. u borbi za treće mjesto sedmaši su pobijedili šestašice..

PRVENSTVO ŠKOLE U BADMINTONU Prvi put u našoj školi je održano PŠ u badmintonu u mješovitim parovima. Prijavljeno je 18 parova, a izuzetno uzbudljiv i dinamičan turnir su osvojile Antonina Španje i Iva Vela u finalu pobijedivši Phillipa Pudelka i Ivona Sumića. Pobjednice su odigrale i meč s predstavnicima učitelja—Vanjom Selak i Miroslavom Urlićem. Ovdje su imale malo manje uspjeha...

Strip izradio ŠIMUN ANTIČIĆ LOVIĆ, učenik osmoga razreda, za natječaj koji provodi MAFEST. 54

Strip izradila TEA CVITANOVIĆ, učenica osmoga razreda, za natječaj koji provodi MAFEST. 55

H O R O S K O P - karakteristike znakova OVAN

RAK

veselost, nasmiješenost, pos- - osjećajnost, hirovitost, darežljivost, odanost, vjernost esivnost, teatralnost, vole izazove Poslovna godina bit će uspješna RaGodinu ćete provesti oslanjajući se kovima hladne glave koji ne povlače na druge više nego što ste navikli, i ishitrene poteze. vrijeme je da dragim osobama dopustite da utječu na vaš život.

BIK

- zavodljivost, srdačnost, ljubaznost, pristupačnost, pouzdanost, vjernost, materijalisti, gurmani Kako će vam vaša kreativnost pomagati u svim aspektima života, tako ćete i ovdje uspješno izbjegavati sve zamke i otići na zasluženi odmor .

BLIZANCI

- duhovitost, radoznalost, prilagodljivost, inteligentnost, komunikativnost, zabavljači, hvalisavci Otvorit će se nove mogućnosti, koje će vas približiti ciljevima koje ste si zacrtali. Unatoč svim preprekama, okolina će vam pomoći u dostizanju željenih postignuća.

JARAC

- pouzdanost, discipliniranost, ambicioznost, vjernost, štedljivost Uspjeh vam kuca na vrata, budite pozorni i ne propuštajte prilike koje vam se ukazuju.

VAGA

- zavodljivost, pravednost, suosjećajnost, profinjenost, ima visoke kriterije za sve Vrijeme je da prestanete raditi posliće sa strane koji vam oduzimaju previše vremena i posvetite se ozbiljno svojoj karijeri.

LAV

- samouvjerenost, odvažnost, hrabrost, voli izazove i stalna dokazivanja, inicijator Nemojte se prepustite maštanju, nego se vratite na zemlju i suočite sa svojim strahovima, rezultat će biti čudesan.

ŠKORPION

- inteligentnost, intuitivnost, maštovitost, uzbudljivost, posesivnost, ljubomornost Kako će na svim područjima života događaji biti jednako intenzivni, morate pokazati velik stupanj samokontrole.

STRIJELAC

DJEVICA

- profinjenost, pedantnost, radoznalost, inteligentnost, odgovornost, strpljivost, temeljitost Možete očekivati da će vaši talenti napokon zasjati u pravom svjetlu, donoseći dugo očekivana priznanja i nagrade.

- zanimljivost, optimističnost, tolerantnost, poštenost, tvrdoglavost Hrabro ćete se uhvatiti u koštac sa svakodnevnim problemima i skidati jedan po jedan s dnevnog reda, ali pritom ipak budite oprezni i razmislite o prioritetima.

VODENJAK

- originalnost, inovativnost, posebnost, druželjubivost, inteligentnost Iskoristite ovaj kreativan i intenzivan period za nove stvari koje će vas lansirati u orbitu.

RIBE

- senzitivnost, neracionalnost, tajanstvenost, romantičnost Prijatelji i poznanici bit će vam velika podrška u svemu što radite, a od kolega ćete izvući najviše što možete ukoliko im pristupite otvorena srca

H O R O S K O P– karakteristike znakova 56

A M A L REK

PŠ DRAŠNICE 1. i 4. razred

Roko Biličić, 1. raz; Živogošće

Marino Grbić, 2. raz; Živogošće Marija Franičević, 1. raz; Živogošće

Klara Bulić, 1. raz;

Iva Raić, 3. raz; Živogošće

Sara Vuinac, 1. raz; Živogošće 58