Čiperko 2014 2015 by Škola Podgora

ČIPERKO O Š D ON M IHOV ILA PAV L IN OV IĆA , P OD GO RA ŠG 2014./2015. BROJ 21.

TEMA BROJA: ERASMUS+

PODLISTAK: SOVIN ZADATAK DUPLERICA GENERACIJA OSMAŠA 2014./2015. STRIP MAKARSKA 2115. - MARTINA KRŽELJ

J SADRŽA Što mi znači Čiperko ……………………………………....…. 3

ČIPERKO

Školski dnevnik ……………………………………………….….....4

ŠKOLSKI LIST OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgora GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vanja Selak, prof. i mag.bibl. UREDNIŠTVO: Tanja Kržanić, prof; Margareta Letica, Augustin Perković, Nika Ivandić GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Vanja Selak, prof. i mag. bibl. LIKOVNE RADOVE ODABRALI UČITELJI: Nevenka Vranješ, Edita Crlejn Renata Rako Jašaragić, Katarina Ćošković, Silvana Lulić, Ivana Lulić, Ivan Čuljak i Klement Šimić NASLOVNA I ZADNJA STRANICA: Fotografije Martine Krželj, 8. razred NAKLADA: 150 primjeraka

Projekt: eTwining …………………………………………....…..9

Mjesec borbe protiv ovisnosti ……………………..…...8 Međuopćinsko Lidrano 2015. …………………….…... 13 Na koja pitanja naši učenici nemaju odgovor.. 15 Školski maskenbal ………………………………………………...16 Mafest 2015: strip Makarska 2115……………....21 Projekt: Erasmus + Life on Prometheus……….. 22 Natjecanja/smotre ……………………………………………..28 Samovrednovanje: Zadovoljstvo učenika našom školom ……………………………………………………………….…...30 Poster generacije osmaša ………………………….……...32 Rasprava: Istina oslobađa ……………………….….…...34 Engleski jezik………………………………………………….……...35 Mali/veliki umjetnici ……………………………….…….……..36 Sport …………………………………………………………….….……..58 Zabavne stranice ……………………………………….….…...60 Horoskop …………………………………………………..…………...62

OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgora Prilaz Vida Mihovitća 1

M IMPRESU

21327 Podgora 021/625 393, 603 940

os-podgora@osmpavlinovica-podgora.skole.hr www.os-mpavlinovica-podgora.skole.hr

Stranica 2

ČIPERKO

IZDVAJAMO U OVOM BROJU

ERAS

MUS +

str. 22.

MAF

EST

str. 2

KNJIGA MOJA PRVA KRŽELJ: MARTINA ATAK SOVIN ZAD str. 27.

Osmaši su iznijeli svoja razmišljanja i prijedloge za naš školski list

ŠTO

MI Z NAČ ČIPE I RKO ?

Svaki novi broj za mene predstavlja uzbuvraća u prošlost. đenje i sreću. Volim ga čitati jer ima jako Nadam se da ću jednoga dana moći svojoj zanimljivih članaka. Lijepo je prisjetiti se djeci čitati Čiperko. Čiperko vraća uspomedogađaja koja su se zbivala u proteklom ne iz školskih klupa. razdoblju, a pogotovo kada Ništa ne bih mijenjao u Čiperku. ostarim. U sljedećem Čiperku Čiperko je dio ove škole od 1988. predlažem jedan intervju s godine, a nije samo škole, već i učeučenicom ili učenikom. nika, nastavnika i svih onih koji su Klara u njoj radili. Ovaj će list sve sačuvaČiperko je zabavan školski list ti i zapamtiti. Čiperko nas je pratio koji nam na neki način vrati kroz svaki dan našega obrazovanja. sjećanja od prošle godine. SviMartina đaju mi se zabavne i sportske stranice, a posebno portreti naČiperko je za mene moja uspomena stavnika. Ovaj je list primjeren na školovanje i sve ono što sam postigla i baš za nas učenike osnovne škole. Predložigdje sam sve bila sa svojim razredom. o bih još portreta nastavnika. Poželio bih Roberta sreću i uspjeh svim ostalim učenicima i buČiperko nam slikama i riječima pokazuje dućim naraštajima ove škole. sve ono što smo napravili s nastavnicima Toni tijekom školovanja. Čiperko je kao mali vremeplov koji nas Vanja BROJ 21.

Stranica 3

ŠKOLSKI DNEVNIK—RUJAN POPIS PRVAŠA ŠG 2014./2015.

MŠ PODGORA PRIJE Učenici: Nikola Sumić, Krunoslav Beus, Dea Radomiljac, Sara Tomaš, Lana Vela, Ivan Kelava, Ana Šipka, Ante Karol Ravlić, Luka Galić, Roko Kurtović, Enzo Letica Sisarić, Marta Sumić, Eldina Vikić, Dario Vela, Roza Topić, Tonka Sisarić, Stjepan Beus, Cvita Vranješ, Janko Vela Učenici prvoga razreda u Podgori

Učiteljica: Katarina Ćošković POSLIJE

PŠ DRAŠNICE

Učenik: Ante Jerković Učiteljica: Neli Španje

Učenik prvoga razreda Ante Jerković

PŠ IGRANE

Učenice prvog razreda : Monika Lulić, Leona Lulić Učiteljica: Silvana Lulić

PŠ ŽIVOGOŠĆE

Učenici: Natali Marjanović, David Jurlina, Anna Ella Klaričić, Lovre Raste Učitelj: Ivan Čuljak Stranica 4

ČIPERKO

ŠKOLSKI DNEVNIK—RUJAN OBNOVLJENE UČIONICE U NAŠOJ ŠKOLI Tijekom ljetnih praznika za učenike na zgradi matične škole u Podgori obavljeni su značajni radovi. Prvi put nakon izgradnje škole 1969. godine izmijenjeni su prozori na 6 učionica, zatim dvoja ulazna vrata te 6 unutarnjih učioničkih drvenih vrata. Ne treba posebno isticati u kakvom su stanju bili izmijenjeni otvori. Pored ovih poslova, u dvije učionice je postavljen izravnavajući sloj estriha, u šest učionica su izmijenjeni umivaonici i prateća keramička podloga, a u pet učionica je postavljen laminat. Rado- OBNOVLJENE UČIONICE ve su financirali Osnivač Županija Splitsko – dalmatinska i Općina Podgora, a izvođač radova je bila tvrtka „Kamen i keramika Perić“ d.o.o. iz Imotskog. Ovim putem se zahvaljujemo svima koji su omogućili da se ovi radovi obave kvalitetno i na vrijeme. Ovom prilikom se zahvaljujemo i svim djelatnicima škole koji su pripomogli u obnavljanju učionica. Ovim smo uređenjem podigli kvalitetu uvjeta za izvođenje nastave u našoj Školi. Nadamo se kako ćemo u bliskoj budućnosti na isti način dovršiti izmjenu ostatka otvora koji su u jako lošem stanju.

NAŠA DUGOGODIŠNJA DJELATNICA OTIŠLA U ZASLUŽENU MIROVINU Zorica Cvitanović, učiteljica Hrvatskoga jezika, je 31. kolovoza 2014. otišla u zasluženu mirovinu. Nakon 37 godina radnog staža, predanog i stručnog rada s mnogobrojnim generacijama koje je poučavala od svog zaposlenja u našoj školi 5. prosinca 1984., naša kolegica i nastavnica je zaslužila da se odmori. Na sjednici Učiteljskog vijeća ravnatelj škole Jakov Batinović, prof. i Vanja Selak, prof., prigodnim govorom su se u ime cijelog kolektiva zahvalili kolegici Zorici na svemu što je učinila za učenike i suradnike OPROŠTAJ OD tijekom svog radnog vijeka. U ime djelatnika kolegici Zorici je KOLEGICE uručen mali poklon kao uspomena na dane provedene u učionici. Kolegica Zorica se zahvalila na suradnji i lijepim trenutcima provedenim u zajedničkim događanjima. U svom govoru je na kraju podsjetila sve kolegice i kolege da „ne idu maleni ispod zvijezda“…

TERENSKA NASTAVA Vožnja polupodmornicom U srijedu 10. rujna učenici petog i šestog razreda zajedno s razrednicima, učiteljima i pedagoginjom bili su na terenskoj nastavi - vožnja polupodmornicom obalom Podgore. Ovom prilikom se zahvaljujemo vlasnicima polupodmornice koji su nas počastili prekrasnim obilaskom podmorja. BROJ 21.

SPREMNI ZA PLOVIDBU Stranica 5

ŠKOLSKI DNEVNIK—LISTOPAD Svjetski dan hrane - 16. listopada Povodom Svjetskog dana hrane, koji se obilježava 16. listopada, učenici viših razreda zajedno s voditeljima UZ Kanata organizirali su prodajnu izložbu na šetnici u Podgori, dok su učenici nižih razreda izrađivali slastice u svojim učionicama.

Prodajna izložba UZ Kanata

Zahvaljujemo se roditeljima učenika na pomoći u pripremi prekrasnih slastica i mještanima Podgore koji su doprinijeli pozitivnom ishodu prodajne izložbe.

I mi znamo i umijemo ručicama tijesto mijesiti ...

Prodajna izložba u Igranima

Projekt Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske i Ministarstva zaštite okoliša i prirode Zdrav za 5 i MAH-1nastavlja se s provedbom u našoj školi. U našoj školi je gostovao Dino Nemčić, policijski službenik za prevenciju u Policijskoj postaji Makarska koji je održao predavanje i radionicu za učenike osmog razreda. Cilj je bio upoznati učenike s ulogom koju alkohol ima kod kažnjivih ponašanja te sa zakonskim propisima vezanim uz konzumiranje alkohola, a sve to u svrhu pomoći učenicima da sami donesu pravu odluku. Predavanja su interaktivna, a mladima se ističe koliko je važno kvalitetno provođenje slobodnog vremena. U sklopu projekta MAH-1 službenik za prevenciju je održao i predavanje učenicima 4. razreda s ciljem prevencije neželjenih oblika ponašanja. PROJEKTI: ZDRAV ZA 5 I MAH-1 Stranica 6

ČIPERKO

ŠKOLSKI DNEVNIK—LISTOPAD Radionica u knjižnici

Povodom Međunarodnoga dana školskih knjižnica, koji se obilježava 22. listopada, mali knjižničari izradili su pano na temu Značenje i uloga školske knjižnice.

IZVANNASTAVNA AKTIVNOST: Posjet Malakološkom muzeju u Makarskoj Učenici petog i šestog razreda, u pratnji učitelja Klementa Šimića i Antonije Bezić Radman, 22.listopada 2014., posjetili su Malakološki muzej u Makarskoj. Prva i najpoznatija zbirka školjaka u ovom dijelu Europe, smještena je u Franjevačkom samostanu, zaštićenom spomeniku kulture. Zahvaljujući velikoj ljubavi prema prirodi i sakupljačkom zanosu, fra Jure Radić (1920.1990.) započeo je proučavanje školjaka našeg, a zatim i stranih mora. Danas izložena zbirka ima preko 3000 školjaka i drugih Posjet Malakološkom muzeju morskih stanovnika. Od 1963. zbirka je dostupna i posjetiteljima . Uz bogatu malakološku kolekciju, u muzeju se čuva vrijedan herbar bilja planine Biokovo i manja paRazgledavanje leontološka kolekcija. U apsidi franjevacke školjaka crkve Marijina Uznesenja, ovog samostana, smješten je veličanstveni mozaik, najveći u Hrvatskoj. Remek-djelo je profesora Josipa Biffela. Mozaik u brojkama: površine 104 m2. Na njega je utrošeno oko 7,5 milijuna raznobojnih staklenih pločica, uglavnom veličine 1 x 2 cm. Staklo je nabavljeno je u radionici unuka jednoga starog majstora iz Murana. Prof. Biffel je na mozaiku radio 7 godina.

Life on PromethEUs - novi projekt naše škole u suradnji sa školama u Italiji, Turskoj, Poljskoj i Švedskoj Prvi sastanak je trajao od 20. listopada do 24. listopada 2014. Nazočili su mu ravnatelj Jakov Batinović, školska koordinatorica projekta Anita Lasić te nastavnici Miroslav Urlić i Vanja Selak. Domaćini, nastavnici Christian Rydberg, Elvin Smajić i Stefan PRIPREMNI POSJET Nilsson te njihova ravnateljica Teresa Torle, su se potrudili učiniti ovaj sastanak nezaboravnim iskustvom. Ovo je bila prigoda i da upoznamo nastavnike iz poljske i talijanske škole. Nažalost, nastavnici iz Turske nisu zbog objektivnih razloga mogli doći. Tijekom sastanka intenzivno smo pripremali i dogovarali projektne teme i aktivnosti. S veseljem čekamo nastavak ove odlične suradnje. BROJ 21.

Stranica 7

ŠKOLSKI DNEVNIK—STUDENI MJESEC BORBE PROTIV OVISNOSTI KAD POBIJEDI LJUBAV Radionica iz Hrvatskoga jezika uz Mjesec borbe protiv ovisnosti

Budući novinari

Roman Kad pobijedi ljubav Maje Brajko-Livaković govori o problemima mladih, stoga je i pogodna kao lektira za osme razrede, ali i kao tema za razgovor na satu razrednika i s roditeljima i ukućanima. Učenici su dobili različite O ROMANU KAD POBIJEDI LJUBAV zadatke, naravno svi su kao prvo morali knjigu Knjiga me je oduševila načinom na koji se mladima pročitati. To nisu svi uradili, ali se nadamo da objašnjava jedan od najvećih problema današnjice – su o problemima koji se spominju u romanu svi ovisnosti/droga. Iz ove knjige mladi ljudi mogu bili upoznati i da su o tome razgovarali sa svo- uvidjeti da droga nikada nije rješenje. Autorica je po meni napisala odlično djelo s kojem se mladi mogu jim ukućanima - što i jest bio cilj. Trebali su napoistovjetiti. Ona doista objašnjava kroz kakve se pisati vijest o djelu, intervju s glavnim likom iz probleme i situacije ljudi moraju prolaziti. Knjiga romana i kritički se osvrnuti na djelo. Po reakci- vrlo otvoreno i s puno detalja govori o životu ljudi jama učenika znamo da im je bilo jako zanimljikoji se susretnu s drogama. vo. Martina

Uz Mjesec borbe protiv ovisnosti učenicima petoga i šestoga razreda škola je organizirala planinarenje Evo nas na vrhu!

Planinarenje - kvalitetno provođenje slobodnoga vremena kao najbolja prevencija ovisnosti.

U petak 31. listopada, odmah iza trećega sata, učenici petoga i šestoga razreda organizirano su otišli do Kotišine. Voditelji su učitelji Tea Markotić (razrednica šestoga razreda), Miroslav Urlić (razrednik petoga razreda), Vanja Selak, Angelo Njavro i vodiči/planinari HPD Biokovo - Eduard Urlić i Rajko Parduzi. Učenici su se i ovom prilikom mogli upoznati s pravilima planinarenja, ponašanjem u Još samo malooo ... Parku prirode Biokovo te Planinari u Biokovskom botaničspremni za kom vrtu Kotišina. Naučili uspon su koliko je važna oprema svakoga planinara za uspješno planinarenje. Ovakve i slične aktivnosti važne su za kvalitetno provođenje slobodnoga vremena, stjecanje kondicije i navika. Zahvaljujemo se vodičima na pomoći pri organizaciji ove aktivnosti. Stranica 8

ČIPERKO

ŠKOLSKI DNEVNIK—STUDENI Naša škola je, pod vodstvom prof. Anite Lasić, sudjelovaPROJEKT - eTwinning la u još jednom projektu pod okriljem eTwinning portala. Zajedno sa školama iz Turske, Italije, Njemačke, Poljske i Grčke, stvorili smo projekt E-Classroom koji možete pronaći na web stranici www.e-classroomproject.com. Naš zajednički projekt je ocijenjen kao hvale vrijedan te nam je dodijeljena Europska oznaka kvalitete (European Quality Label) za izvrsnost u radu na eTwinning projektu EClassroom. Ovo znači da je naš rad, rad naših učenika i naše škole prepoznat na najvišoj europskoj razini i da će ovaj projekt biti istaknut na posebnom mjestu na eTwinning portalu. Učenicima i voditeljici projekta su dodijeljeni odgovarajući certifikati. Rad na projektu nam je prepoznat.

Čestitamo!

MJESEC HRVATSKE KNJIGE OD 15. 10. DO 15. 11. 2014. GODINE Središnja tema Mjeseca hrvatske knjige ove je godine posvećena LJUBAVI. Knjižničarka je s učenicima nižih razreda organizirala radionice izrade straničnika na tu temu.

Učenici 1. razreda

Učenici iz PŠ Živogošća

Radno je bilo i u Podgori

Tijekom Mjeseca hrvatske knjige koji se obilježava od 15. listopada do 15. studenoga knjižničarka Tanja Kuran održala je nastavu u svim razredima matične i područnih škola. Teme predavanja bile su prilagođene uzrastu učenika. Učenici nižih razreda upoznali su se sa školskom knjižnicom, različitim izvorima znanja i čemu oni služe. Učenici viših razreda upoznali su se s organizacijom i poslovanjem školske knjižnice, pravilnim citiranjem literatuMali knjižničari su odigrali igrokaz Crvenkapica učenicima re, samostalnim pronalaženjem informacija, on-line kataloprvoga razreda. zima , sustavom i ulogama pojedinih vrsta knjižnica. BROJ 21.

Stranica 9

ŠKOLSKI DNEVNIK—STUDENI

TERENSKA NASTAVA

Povodom Mjeseca hrvatske knjige učenici sedmoga i osmoga razreda posjetili su samostan Sv. Marije u Zaostrogu. Povodom Mjeseca hrvatske knjige učenici sedmoga i osmoga razreda, zajedno sa knjižničarkom Tanjom Kuran Kržanić i nastavnicima Josipom Vranjkovićem, DariNa samom ulazu jom Šimićem, Vanjom Selak i Antonijom Bezić Radman, 14. studenoga 2014. god., odmah iza Knjižnica samostana trećega sata, posjetili su samostan Sv. Marije u Zaostrogu. Franjevački samostan nalazi se u centru mjesta Zaostroga. Samostan su, nepoznate godine, vjerojatno najkasnije početkom 15. st. osnovali redovnici "pustinjaci sv. Augustina", zvani augustinci, koji su ga poslije pada Bosne 1463. g. napustili povukavši se na otoke. U napušteni samostan naselili su se franjevci i u njemu se održali do danas. Konzervatorski zavod 1953. g. za DalmaciRazgovor ugodni iz 1760. ju iz Splita proglasio je Franjevački samostan u Zaostrogu spomenikom kulture, dok je isti zavod 1962. g. zaostroški samostan unio u registar nepokretnih spomenika kulture općine Makarska.

Rad Mladena Veže

U samostanu pod muzejskom zbirkom nalazi se etnografska zbirka (narodne nošnje, nakit, oruđe, nekadašnje pokućstvo.), sakralna zbirka (slike, skulpture, misno ruho, crkveni namještaj) knjižnica (25 000 knjiga iz svih znanstvenih područja, od toga 24 inkunabule) i galerija Mladena Veže (memorijalna zbirka slika „Otisci djetinjstva“). Na ulazu u crkvu grob je fra Andrije Kačića Miošića (1704. – 1764.g.), narodnog pjesnika, književnika i filozofa, rođenog u Bristu. Najvažnija djela su mu: filozofski traktat Elementa peripatheticae, kronika naslovljena “Korabljica”(1760.) i “Razgovor ugodni naroda slovinskoga” (1756.).

DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA - 18. STUDENOGA Dan sjećanja na veliku žrtvu Vukovara 1991. godine obilježava se diljem Lijepe naše dana 18. studenoga kada se građani Hrvatske prisjećaju najvećega herojskoga grada i žrtava koje su podnijete za slobodnu i neovisnu Hrvatsku.

Stranica 10

ČIPERKO

ŠKOLSKI DNEVNIK—PROSINAC SVJETSKI DAN BORBE PROTIV AIDS-A ZNANJE POBJEĐUJE

Učenici su izrađivali crvene vrpce koje nosimo 1. prosinca u znak podrške oboljelima, te kako bismo naglasili važnost edukacije djece i mladih kao naj-

Svi učenici naše škole (26. 11. niži razredi, a 28. 11. viši razredi) zajedno s razrednicima posjetili su Klis, Vranjic i IZVANNASTAVNA AKTIVNOST Solin. Solin

Kliška tvrđava

Vranjic—akvarij

Pred tvrđavom

Predstavljanje projekta ''Life on PromethEUs'' Profesorica Anita Lasić, zajedno sa svojim učenicima, je orUčenici sa zadovoljstvom predstavlja- ganizirala prezentaciju projekta ''Life on PromethEUs'' koju svoj projekt jom su se predstavili lokalnoj zajednici i javnosti. Prezentaciji su nazočili predstavnici općine Podgora načelnik g. Ante Miličić, g. Branimir Mrkušić, roditelj učenice uključene u projekt, zatim predstavnici "Hotela Podgora d.d." g. Zoran Radonić i gđa. Gordana Vladimir, ravnatelj Glazbene škole u Makarskoj Željko Vlaho, prof., te voditeljica LAG "Adrion" Dragica Roščić sa suradnicima.

MLADI I AKTIVNO GRAĐANSTVO Održan sastanak Mreže Vijeća učenika Makarskog primorja i GONG-ova radionica u OŠ Stjepana Ivičevića u Makarskoj. U prostorijama OŠ Stjepana Ivičevića održan je sastanak predstavnika Vijeća učenika iz sedam osnovnih i dvije srednje škole s Makarskog primorja, kao i radionica pod nazivom Mladi i aktivno građanstvo, koju je vodila Martina Horvat, voditeljica Edukacijskog centra GONG-a. Našu su školu predstavljali učenici Antonio Šulenta , Ivan Prug, Nedo Urlić, Klara Borić - predstavnici Vijeća učenika i pedagoginja Marijana Dragobratović. Dok je prvi dio radionice bio posvećen osvještavanju važnosti neformalnog i informalnog učenja, u drugom dijelu učenici su se kroz interaktivne aktivnosti imali priliku upoznati s mogućnostima aktivnog djelovanja na događanja u okolini, kao i osmisliti vlastite aktivnosti te se udružiti na rješavanju onog što se prepoznaje kao problem u zajednici. BROJ 21.

Stranica 11

ŠKOLSKI DNEVNIK—PROSINAC ''Novogodišnji šušur'' u izvedbi lutkarskog kazališta Produkcije Z

Predstava Novogodišnji šušur

Igrano-lutkarska predstava Novogodišnji šušur u izvedbi lutkarskog kazališta Produkcije Z

Predstava Novogodišnji šušur govori o malom krampusu koji je ove godine odlučio postati dobar. Predstava je popraćena pjesmom, plesom i smijehom. Publiku su činili učenici nižih razreda iz matične i područnih škola zajedno s razrednicima. Djecu je ipak najviše razveselio Djed Božićnjak kojeg su željno iščekivali.

BOŽIĆNE RADIONICE / PRIREDBE Radionica u PŠ Živogošće

Prodajna izložba UZ Kanata

Tijekom prosinca naši su učenici sa svojim učiteljima pokazali što su nam sve to pripremili na svojim božićnim radionicama. Svi su učenici naše škole priredili božićne priredbe u svojim mjestima. Tako se pjevalo i plesalo u Podgori, Drašnicama, Igranima i Živogošću.

Radovi učenika iz PŠ Drašnica

PŠ Igrane Božićna priredba

Božićna priredba u Podgori

Nastup učenika u Podgori

Ritmička skupina

Publika zadovoljno plješće ... Stranica 12

ČIPERKO

ŠKOLSKI DNEVNIK—SIJEČANJ Međuopćinska razina Lidrana 2015. je održana 21. siječnja 2015. godine u Glazbenoj školi u Makarskoj. Na županijsku razinu Lidrana našu će školu predstavljati: ŠL Čiperko i literarni radovi: Martina Krželj, 8. razred: Kenja na teraci, Lucija Bilas, 8. razred: Darovi za moje najdraže, Augustin Perković, 7. razred: Marš do Harona; Šime Glamuzina, 8. razred: Tići; mentorica Vanja Selak, prof.

Pobjednici iz kategorije literarnih i samostalnih novinarskih radova Povjerenstvo Lidrana 2015.

Uvod u radionice

PROJEKT OPĆINE PODGORA I ČISTOĆE D.O.O. Tea Kuzmičić Rosandić, mag.biol.et oecol.mar., stručni Općina Podgora u suradnji s komusuradnik za ekologiju u komunalnom poduzeću nalnim poduzećem Podgora čistoća Podgora Čistoća d.o.o. održala d.o.o. i udrugom za prirodu, okoliš je radionicu razvrstavanja i održivi razvoj Sunce, planira kroz otpada učenicima nižih razreda.

Najzanimljiviji dio

sljedeću godinu 2014./2015. provesti edukaciju o pravilnom gospodarenju otpadom. Općina je podnijela sve potrebne radnje da bi se omogućilo pravilno odvajanje otpada i planira i dalje raditi na tome. Problem koji se javlja je izrazito slaba educiranost na širokoj društvenoj razini, te se problem otpada se ne rješava na tome prikladan način. Od iznimne je važnosti da se provede edukacija svih stanovnika Općine od predškolske dobi pa sve do umirovljenika zbog što boljeg provođenja zakona. Ovim projektom želimo obuhvatiti aktivnosti koje su usmjerene na edukaciju mještana, djece predškolske i osnovnoškolske dobi i njihovih učitelja i nastavnika. Voditelj projekta je Tea Kuzmičić Rosandić, mag.biol.et oecol.mar., stručni suradnik za ekologiju u komunalnom poduzeću Podgora Čistoća d.o.o.. Voditeljica tribina je Gabrijela Medunić-Orlić, dipl.ing.kemije, B.Sc. znanosti okoliša, izvršna direktorica udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce. Opći cilj ovoga projekta je unaprjeđenje kvalitete života na području Općine Podgora, te smanjenje količine otpada na ovome području. Specifični cilj kojemu težimo su senzibilizirati javnost o pravilnom postupanju s otpadom i postizanje aktivnijeg uključivanja javnosti u održivi razvoj. Ove ciljeve želimo ostvariti kroz niz aktivnosti, kao što su predavanja, radionice, predstave i igre. OBLJETNICA ROĐENJA DON MIHOVILA PAVLINOVIĆA Predstavnici naše škole postavili su cvijeće na sam dan rođenja don Mihovila. Don Mihovil se rodio 28. siječnja 1831. u Podgori, gdje je i umro 18. svibnja 1887. godine. Bio je svećenik i političar, najveći preporoditelj dalmatinskih Hrvata druge polovice 19. stoljeća, apostol hrvatske misli, veliki borac protiv talijanizacije Dalmacije. Naša škola s ponosom nosi njegovo ime. BROJ 21.

Stranica 13

ŠKOLSKI DNEVNIK—VELJAČA Edukacija djece o oživljavanju (kardiopulmonalna reanimacija) Odrasle osobe i djeca dožive zastoj srca na raznim mjestima izvan zdravstvene ustanove. Svjetski prosjek potrebnog vremena do dolaska djelatnika Hitne medicinske pomoći i početka oživljavanja je oko 4 minute. Ponekad je i to dug period. Započnu li oživljavanje očevici na mjestu događaja, 2-3 puta je bolje preživljavanje. Nažalost, rijetko se UČENJE OŽIVLJAVANJA U započinje kod odraslih osoba, a još rjeđe kod djece. Kada bi OSNOVNOJ ŠKOLI 20% stanovnika bilo obučeno odgovarajuće reagirati u hitnoj situaciji, značajno bi se smanjila smrtnost. Zastoj srca jedan je od najčešćih uzroka smrtnosti u Hrvatskoj i u svijetu pa je uočena potreba za sustavnom edukacijom o osnovnim postupcima oživljavanja. Zbog spomenutih razloga, pridružili smo se projektu Edukacija djece o oživljavanju (kardiopulmonalnoj reanimaciji) u osnovnoj školi. Nakon kratkog predavanja, pogledane prezentacije i videa, učenici su imali praktični dio edukacije. Autori programa Učenje Reanimiranje oživljavanja u osnovnoj školi su prof.dr. sc. Julije Meštrović i dr. med. Jasna Petrić, iz Jedinice intenzivnog liječenja djece KBC-a Split. Školsku edukaciju provela je mr.sc. Antonija Bezić Radman, učiteljica prirode i kemije u našoj školi.

RASPRAVA—RADIONICA UZ GRAĐANSKI ODGOJ HRVATSKOGA JEZIKA Na satu Hrvatskoga jezika osmoga razreda organizirana je radioniMREŽE CENZURIRATI? ca na kojoj se raspravljalo o cenzuri društvenih mreža. Učenici su se podijelili na one koji smatraju da društvene mreže treba cenzurirati i na one koji smatraju da ne treba. Svaka je RASPRAVA grupa po pravilima raspravljanja iznijela svoja razmišljanja i stavove (uvod - rasprava - zaključak). Moderator rasprave je bila prof. Vanja Selak, a suci su bili učenici Šime Glamuzina, Jure Ćošković i pedagoginja Marijana Dragobratović. Svaka je skupina odabrala svoga predstavnika koji je u uvodnom izlaganju i u završnoj riječi iznio zajedničko stajalište svoje skupine, a to su bili za skupinu koja je smatrala da ne treba cenzurirati društvene mreže Martina Krželj i za skupinu koja je smatrala da treba cenzurirati društvene mreže Roberta Vela. Vodilo se računa kroz raspravu o sljedećim načelima: rasprava treba protjecati u demokratskom ozračju međusobnog poštovanja; treba slušati sugovornika i ne upadati mu u riječ; svoje misli/stavove smisleno uobličiti u jasne rečenice; poštovati zadano vrijeme. Sudci su nakon rasprave odvagali argumente te su odredili pobjednike. Pobijedila je ona skupina koja je dala bolje argumente za svoje stavove, a to je bila skupina koja je bila za to da se društvene mreže ne trebaju cenzurirati. Nakon radionice učenici su dobili zadatak da napišu problemski članak na istu temu. TREBA LI DRUŠTVENE

Stranica 14

ČIPERKO

ŠKOLSKI DNEVNIK—VELJAČA LITERARNA RADIONICA UZ VALENTINOVO Na satu Hrvatskoga jezika održane su literarne radionice povodom Valentinova. Učenici su trebali završiti rečenicu Ljubav je ... i evo što su napisali! Ljubav je : - kad nekoga voliš, kad nekoga pustiš u svoje srce, dobrota, pažnja, vjernost. (Leonarda Antičić); - osjećaj koji odrasli, a katkad i RADIONICA HRVATSKOGA JEZIKA djeca, osjećaju kad nekoga vole i s kim žele dijeliti svoje srce. (Grgo Šulenta); - misao o zaljubljenosti. (Marino Jakić); - kad voliš nekoga i daruješ mu svoje srce. (Kristijan Urlić); - iskrenost između dvije osobe. (Frane Ban); - je za mene najveće blago. (Marko Cvitanović Radić); - poseban i sretan osjećaj. (Sivlija Mrkušić); - način da se pokaže da nekoga voliš, da misliš na njega i želiš da on bude dio tvoga života. (Franka Bakalić); - sreća koju možda možeš osjećati samo jedan put u životu. (Ivan Prug); - sve što dugo traje. (Bariša Cvitanović); - čaroban osjećaj. (Karmela Kurtić); - kad nekoga voliš. (Kate Papić); - osjećaj koji se ne može opisati na listu papira. (Margareta Letica); - kad dođeš kući i vidiš pun frižider hrane. (Matija Barić); - kad nekoga voliš i kad imaš osjećaje prema nekome. (Ante Cvitanović); - kad si zaljubljen. (Ela Šulenta); kada se osjećaš poput leptira, sretan si i ne može te ništa rastužiti. (Nika Ivandić); - bogatstvo koje treba iskoristiti. (Karla Cvitanović); - osjećaj topline. (Leon Perić); - kad kupiš dva sladoleda - jedan meni, a drugi sebi. (Antonija Jakić); - kad nekoga voliš svim srcem. (Katja Urlić); pomućenje pameti. (Leo Kurtović); - čudna i lijepa. (Antonio Šulenta); - nešto najljepše u životu. (Leonarda Batnožić); - je osjećaj za koji je Bog NA KOJA PITANJA NAŠI UČENICI NEMAJU odlučio da ga svi moramo imati. (Marino Grbić) ODGOVOR?

HRVATSKI JEZIK - ZNATIŽELJAN SAT

Koliko je zvijez- Zašto ljudi nemaju krila? Učenici su postavljali pitanja na koja da u svemiru? nikada nisu dobili odgovor. Možda netko Zašto ne vidimo i ne čujemo dok i zna odgovoriti na njih ... spavamo? Postoji li netko, osim nas? Kako nastaje livada? Postoji li život nakon nas? Postoji li život u središtu zemlje? Koliki je svemir? Tko je stvorio prve ljude? Kada će doći smak svijeta? Postoje li mitska bića? Gdje ljudi nestanu kad upadnu u Zašto ljudi umiru? Bermudski trokut? Zašto je Zemlja okrugla? Ima li svemir dno? Zašto ljudi ne žive vječno? Zašto u Aziji padaju avioni? Postoji li Bog? Ako postoji, zašto Postoje li duhovi? neka djeca pate od rođenja? Zašto ptice imaju krila, a ljudi ne? Zašto ja postojim? Zašto životinje ne mogu pričati? Je li povijest istinita? Zašto neke životinje ne vole ljude? Zašto se zaljubljujemo? Zašto je lišće zeleno? Zašto se ljudi razbole? Zašto je more slano? Zašto pada kiša? Zašto stabla rastu? BROJ 21.

Zašto postoje zločesti ljudi? Zašto samo mrtve zvijezde svijetle? Postoje li Svemirci? Hoće li neki čudni ljudi biti iza nas? Zašto ljudi varaju u braku? Što žene žele? Zašto su svi ljudi drugačiji? Koji je čovjekov zadatak na zemlji? Zašto ljudi znaju više o površini Mjeseca, nego o dubini mora? Postoji li put do neba? Naši će učenici zasigurno tijekom svojeg školovanja doznati odgovore na većinu ovih pitanja. Na neka pitanja će odgovore dobiti tijekom života, a na neka možda nikad. Ako netko zna odgovore na sva pitanja, slobodno neka nam se javi. Odgovore ćemo možda i objaviti! Stranica 15

ŠKOLSKI DNEVNIK—VELJAČA Dan sigurnijeg interneta obilježili smo sudjelovanjem u natjecanju u poznavanju osnova ponašanja na internetu

DAN SIGURNIJEG INTERNETA 2015.

Sa svrhom podizanja svijesti javnosti o problematici sigurnosti djece na internetu, već niz godina se u Hrvatskoj i diljem svijeta obilježava Dan sigurnijeg interneta. Ova inicijativa, pokrenuta u okviru Programa za sigurniji internet Europske komisije, jednom godišnje poziva na uključivanje u aktivnosti za stvaranje sigurnijeg i boljeg interneta za djecu i mlade. Ove se godine taj dan obilježava 10. veljače. Naši osmaši su zajedno s pedagoginjom Marijanom Dragobratović sudjelovali u natjecanju u poznavanju osnova ponašanja na internetu. Gotovo su svi postigli više od 80 % riješenosti testa i ušli u bubanj za izvlačenje nagrada te učinili nternet malo sigurnijim mjestom. Tijekom godine provodimo pedagoške radionice gdje naši učenici uče o sigurnosti na internetu.

ŠKOLSKI MASKENBAL

KRNJO

U ponedjeljak 16. veljače s početkom u 10 sati u našoj je školi organiziran školski maskenbal. Zabavili smo se, nasmijali, plesali ... ŠKOLSKI MASKENBAL Danas je taj dan u kojem postaješ ono što želiš,

PROLJEĆE, ŽIVOTINJE, PLESAČI, HAVAJIĆANI ...

a da se uz to još, gle čuda, i smiješ i veseliš. hip-hop plesači, rascvjetano proljeće, stanovnici Havaja,

POBJEDNICI ŠKOLSKIH MAŠKARA 7. RAZ.

zastrašujuća aždaja,

Pripazite na svoje zdravlje, i smanjite slavlje! bili bismo sretniji i zadovoljniji.

strogi žandari, razbojnici bez kazne,

Umjereno jesti, i još umjerenije piti. Lagano utaži svoju glad, a vodom svoju žeđ.

Kada bismo bili u svemu umjereniji,

opasni gusari, životinje razne,

Pojedi sve. Popij sve. Uzmi još. Spremi za poslije. Kilogrami se samo slažu, a doktori nam nalažu:

Postajemo kauboji,

zdravo voće i povrće,

NEUMJERENOST U JELU I PIĆU

Jedna jabuka na dan, doktora van!

ARAPI

Veseli plesači,

Od danas ćemo svi pripaziti na ono što unosimo u svoje tijelo, a tako ćemo i s lakoćom

Arapi, političari,

opet ući u neko staro odijelo.

Zajedljivi kritičari…

Jest ćemo žitarice i voće,

Torcida - navijači,

Lijepo je biti ono što želiš i uvijek je važno da se veseliš.

RAZBOJNICI ...

a zasigurno najviše svima puno vježbe i zdravlja

Odjenite se, stavite masku, šal

Stranica 16

Krnjo će nam brzo sada reći u oporuci svojoj kome što ostavlja,

Karneval nam tako ispunjava sve želje, i svuda nas prati pjesma i veselje. jer upravo započinje školski maskenbal!!!!

izbaciti slatkiše i masnoće.

jer u zdravom tijelu, TORCIDA

zdrav je duh! V.S. ČIPERKO

ŠKOLSKI DNEVNIK—OŽUJAK OBILJEŽAVANJE SVJETSKOGA DANA PRIPOVIJEDANJA NA PRVI DAN PROLJEĆA Riječ je o globalnoj proslavi umijeća usmenoga pripovijedanja, a slavi se svake godine na proljetni ekvinocij.

stvarajući međusobne kontakte. Na isti dan, diljem planete Zemlja pripovjedači se povezuju u proslavi, pripovijedajući priče i bajke s istom temom. Ovogodišnja tema pripovijedanja su - ŽELJE.

Toga dana ljudi diljem svijeta pripovijedaju i slušaju priče na brojnim jezicima i na brojnim mjestima, tijekom dana i noći. Sudionici dijele svoje priče i nadahnuća, učeći jedni od drugih i

Nastavnica Vanja Selak je u našoj školi na satu Hrvatskoga jezika u svim višim razredima održala radionice pripovijedanja te će Radionice Hrvatskoga jezika uz obilježavanje Svjetskoga dana svi učenici na taj način biti dio i ove priče. pripovijedanja

LIKOVNA RADIONICA U PODRUČNOJ ŠKOLI ŽIVOGOŠĆE Nastavnik likovne kulture Klement Šimić posjetio je PŠ u Živogošću. Učenicima je pokazao nekoliko načina rada temperama. Prezentacija je bila iznimno zanimljiva te su ga pozvali da ih posjeti ponovno.

14. TJEDAN MOZGA (16.- 22. OŽUJKA 2015.) I ove godine u našoj školi pedagoginja Marijana Dragobratović nastavlja s provođenjem projekta Tjedan mozga. Cilj je popularizacija neuroznanosti te bolje razumijevanje funkcija mozga i očuvanje njegovog zdravlja. Kroz radionice i niz aktivnosti učit ćemo o mozgu, spavanju, perceptivnim varkama, te o načinima na koje čuvamo naš mozak. Pedagoginja je pripremila i sadržaje za roditelje, te u suradnji s razrednicima i učiteljem Likovne kulture sudjelujemo u LIKOVNOM I LITERARNOM NATJEČAJU ŠTO MI TO MOZAK GOVORI?

MAFEST 2015. - Radionica izrade stripa Strip autor Renato Vladimir Renky održao je radionicu izrade stripa. Svi učenici sedmog i osmog razreda prisustvovali su radionici zajedno s nastavnikom likovne kulture Klementom Šimićem. Cilj radionice je bio što bolja priprema osnovnoškolaca za ovogodišnji natječaj na kojemu će glavna nagrada biti prijenosno računalo.

Radionica s našim učenicima

PREDSTAVA - JOZO BOZO: ČAROLIJA JE MEĐU NAMA Predstava pod nazivom Čarolija je među nama održana je 24. travnja učenicima nižih razreda. Svi su se zabavili i nasmijali, a i naučili mnogo toga, osobito važnost prijateljstva i tolerancije. Pojedini učenici su također pomagali Jozi Bozi. BROJ 21.

Stranica 17

ŠKOLSKI DNEVNIK—OŽUJAK A UZ K

PROLJETNI RADOVI UZ KANATE U ŠKOLSKOM VRTU

NATA

UZ Kanata zasukala je rukave i krenula u proljetne radove. Osim čišćenja školskoga vrta, rezidbe maslina, naši su zadrugari sudjelovali i u radionici soljenje inćuna, a sve to pod okom voditelja zadruge i kuharice.

RADIONICA UZ KANATA: SOLJENJE INĆUNA

MEĐUNARODNI DAN DJEČJE KNJIGE Dani Andersena – radionice povodom Međunarodnog dana dječje knjige Međunarodni dan dječje knjige (ICBD – International Children's Book Day) obilježava se svake godine kako bi se ukazalo na važnost dječje knjige te potaknula i razvila ljubav prema čitanju. Kao datum obilježavanja izabran je rođendan Hansa Christiana Andersena – 2. travnja. U sjećanje na Andersena, najvećeg dječjeg pisca knjižničarka Tanja Kuran Kržanić održala je učenicima nižih razreda predavanje o važnosti čitanja bajki. Bajka je jedinstven izvor znanja za djecu i izuzetno djelotvoran materijal u njihovu odgoju. Bajka je namijenjena onima koji tek počinju učiti razumijevati tajne svijeta, osmišljavati, razgraničavati i procjenjivati neizbježne suputnike ljudskog života – dobro i zlo. Učenicima je na kraju predavanja pušten animirani film, prema bajci H. C. Andersena Palčica i Mala sirena. Učenici su tijekom gledanja animiranog filma imali zadatak da ilustriraju sebi najdraži lik. Radove su izložili na školskim panoima.

Zanimljive radionice školske knjižnice Stranica 18

ČIPERKO

ŠKOLSKI DNEVNIK—TRAVANJ US +

M ERAS

Deseta međunarodna konferencija Inovativnost za razvoj učenja i održivost

Od 16. do 18. travnja 2015 u Zagrebu je održana deseta međunarodna konferencija na temu Inovativnost za razvoj učenja i održivost. Organizator i inicijator je bila organizacija Learning Teacher Network, neovisno, međunarodno mrežno udruženje koje okuplja profesionalce iz područja obrazovanja. KonferenNastavnica Anita prezentira naš projekt cija je održana pod okriljem Erasmus+ programa i UNESCOvog programa Global Action Programme on Education for Sustainable Development. Ovom prigodom i naš projekt Life on PromethEUs je prezentiran pred međunarodnom publikom. Nastavnici Christian Rydberg, Elvin Smajić, Stefan Nilson i Anita Lasić su predstavili sve aspekte našeg projekta zainteresiranima te odgovarali na pitanja istih. Temu konferencije su svojim govorima obradili mnogi međunarodno priznati stručnjaci, a mnogi praktičari i istraživači su prezentirali svoja predavanja i radionice.

Gledanje predstave

POSJET KAZALIŠTU U petak 17. travnja učenici viših razreda posjetili su GKM Split i gledali predstavu Važno je zvati se Ernešto

Nakon predstave učenici su zajedno s nastavnicima posjetili Smotru učeničkih zadruga Splitsko-dalmatinske županije u Splitu.

Podrška našim zadrugarima

ŽUPANIJSKA SMOTRA UČENIČKIH ZADRUGA U SPLITU

U City Center One Split 17. travnja 2015. g. održala se 27. Smotra učeničkih zadruga Splitsko-dalmatinske županije. Tema naše UZ KANATE bila je ''MIRISI DALMACIJE'', a štand je postavljen u stilu poštanskog ureda. Učenici su poštanske kuverte ispunili s raznim mirisnim biljem s područja Dalmacije. Osim mirisnog bilja u ponudi su se našli maslinovo ulje i slane srdele. Predstavljali su nas: David Vela, Augustin Perković, Silvija Mrkušić i Leonarda Antičić sa svojim voditeljima Darijom Šimićem, Josipom Vranjkovićem i Klementom Šimićem. BROJ 21.

Stranica 19

ŠKOLSKI DNEVNIK—TRAVANJ Dan planeta Zemlje obilježava se 22. travnja na svim kontinentima

DAN PLANETA ZEMLJE

Obilježavanje Dana planeta Zemlje usmjereno je prema zaštiti prirodnih resursa i ima za cilj skrenuti pozornost na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog porasta globalnog onečišćenja. Na ovaj dan bilo bi dobro promisliti o posljedicama ekološki neosviještenog djelovanja na svijet oko sebe i što možemo učiniti da te posljedice ublažimo. Nekoliko savjeta za svakodnevnu primjenu: reciklirajte i odvajajte kućni otpada, zamijenite obične žarulje štednim, kupujte proizvode u većim pakiranjima - tako će otpada od ambalaže biti manje, posadite jedno stablo godišnje - biljke konzumiraju štetne atmosferske plinove i proizvode kisik potreban za disanje, smanjite upotrebu klima uređaja i koristite javni prijevoz i bicikle kad god je to moguće. IZRADA PANOA

U Hrvatskoj je 22. trav- Učenici naše škole zajedno s nastavnicima dočekali su biciklističke nja započela svjetska natjecatelje međunarodne biciklističke utrk profesionalna biciklise Tour of Croatia. tička utrka Tour of Croatia: 5 etapa – 5 dana – 840 km. Čak 20 profesionalnih ekipa će od 22. do 26. 4. 2015. voziti 5 županija i 10 gradova. Pregled etapa: 1. Makarska – Split (160 km) 2. Šibenik – Zadar (180 km) 3. NP Plitvice – Učka (228 km) 4. Pula – Umag (152 km) 5. Varaždin – Zagreb (118 km)

Igranci u akciji čišćenja okliša

Drašničani u izradi plakata uz Dan planeta Zemlje

TOUR OF CROATIA

U iščekivanju biciklista ...

ZELENA ČISTKA 30. TRAVNJA Svi učenici škole u Podgori sudjelovali u čišćenju plaža 2015.

Dana 30. travnja (četvrtak) u 10 sati učenici, nastavnici i stručni suradnici naše škole sudjelovali su u projektu ZELENA ČISTKA (čišćenje plaža u Podgori) u organizaciji TZ Podgore, a pod pokroviteljstvom Općine Podgore i komunalnog poduzeća Podgora čistoća d.o.o. Akcija se provodila u dvije grupe. Jedna se sastala u lučici na Čakljama, a druga na plaži Plišivac. Ovom akcijom smo pokazali koliko nam je važno naše mjesto, okoliš i priroda te što sve možemo i što smo sve u mogućnosti učiniti u samo jednom danu. Akcija čišćenja duž cijele plaže naše Podgore

Zaslužena marenda Stranica 20

ČIPERKO

ŠKOLSKI DNEVNIK—SVIBANJ Međunarodni dan obitelji proglasili su Ujedinjeni narodi 1989. godine, a u svijetu je prvi put obilježen 15.05.1994. godine pod sloganom Da obiteljski dan ne čine stvari, nego srdačni odnosi roditelja i djece kao odraz značaja što ga međunarodna zajednica pridaje obitelji kao temeljnoj jedinici društva.

Međunarodni dan obitelji—15. svibnja

Učenici PŠ Drašnice zajedno s učiteljicom Ivanom Lulić izradili su pano povodom Međunarodnog dana obitelji.

MAFEST 2015.

Martina Krželj osvojila prvo mjesto na MAFEST natječaju Martina Krželj, učenica osmoga razreda, osvojila je prvo mjesto na MaFestovom natječaju za osnovnoškolce s područja Makarske rivijere. Proglašenje se održalo u Makarskoj 23. svibnja u 20.30 h. Učenici su za natječaj stripom trebali prikazati kako oni zamišljaju Makarsku 2115. godine. Martina Krželj je za nagradu dobila osobno računalo i trideset tvrdo ukoričenih stripova. Čestitamo!

MAKARSKA 2115.

BROJ 21.

Stranica 21

ŠKOLSKI DNEVNIK—SVIBANJ U našoj školi započeo je projekt Life on PromethEUs

DOBRODOŠLICA

SPORTSKE AKTIVNOSTI

PREZENTACIJA SVOJIH ŠKOLA

PREGOVORI

DRUGI DAN

LIFE

E RA

US +

PRO

E TH U našoj je školi 18. svibnja EUS 2015. godine započeo projekt Life on Promet- PRVI DAN hEUs na kojem sudjeluju učenici i nastavnici iz Poljske, Švedske, Turske i Italije. Ravnatelj Jakov Batinović srdačno je pozdravio sve nazočne, a učiteljica Anita Lasić, koja je ujedno voditeljica projekta, obratila se s par uvodnih riječi vezanih uz program projekta. Nakon toga učenici su zajedno s nastavnicima, podijeljeni u grupe, krenuli u obilazak naše škole. Nakon sportskih aktivnosti učenici su se, prema području interesa, preselili u učionice na razne radionice. U jednoj učionici učenici su prezentirali svoje škole, gradove, a u drugoj su započeli pregovori. Nakon nastave, u večernjim satima, pojedini naši učenici, zajedno sa svojim roditeljima, organizirali su večeru za učenike iz Turske, Švedske, Poljske i Italije, učitelji su imali i svoj prvi radni sastanak uz večeru na podgorskoj rivi.

UPOZNAVANJA

PRVI SASTANAK

Današnji dan je započeo sa Creazom. U učionicama su se organizirale radionice učenja hrvatskoga, poljskoga, engleskoga, talijanskoga i turskoga jezika.

CREASA

RADIONICE UČENJA JEZIKA Stranica 22

Sportske aktivnosti odvijale su se u školskoj dvorani i na školskom igralištu iza održanih radionica. Kreativne i likovne radionice su se održavale usporedno, a iz informatike se održala radionica 3D modeliranje.

KREATIVNE RADIONICE

SPORTSKE AKTIVNOSTI ČIPERKO

ERASMUS+ LIFE ON PROMETHEUS U popodnevnim satima učenici su, zajedno s nastavnicima, posjePOGLED S VRHA tili biokovski Botanički vrt - Kotišina i planinarili označenim planinarskim putem oko dva sata. Na licu mjesta održano je i predavanje o Botaničkom vrtu Kotišina. Bilo je naporno, ali pogled s vrha sve je nadomjestio.

BOTANIČKI VRH KOTIŠINA

Treći dan je započeo Creazom, dok su se u drugim učionicama odvijali pregovori. U školskoj dvorani odvijala se prezentacija književnosti.

TREĆI DAN—DAN ŠKOLE

CREAZA

PREGOVORI

PREZENTACIJA KNJIŽEVNOSTI

E day se odvijao popodne ispred Hotela Podgorka. Svi su predstavili na svojim štandovima. Obilježili smo Dan škole tako što su učenice zajedno s nastavnicima položili vijenac na spomenik, a u prostorijama Polaganje cvijeća na kina Podgore održala se svečana proslava na kojoj su nastupali, osim učenika na- grob don Mihovila še škole, i škole partneri koje su uključene u projekt Life on PromethEUs. Na samom početku ove školske priredbe ravnatelj škole Jakov Batinović se zahvalio svima koji su nam pomogli u organizaciji ovoga velikoga projekta, a onda je podijelio zahvalnice svim učenicima i mentorima koji su sudjelovali na županijskim natjecanjima.

DAN ŠKOLE

E DAY BROJ 21.

Stranica 23

ERASMUS+ LIFE ON PROMETHEUS

ČETVRTI DAN

U učionici Informatike održala se Creaza za učenike. Gosti iz Turske održali su prezentaciju o toleranciji u školskoj dvorani.

CREAZA

PREZENTACIJA O TOLERANCIJI

POLJSKI JEZIK

ŠVEDSKI JEZIK

Po učionicama su se održavali satovi na stranim jezicima (poljski, švedski). Nastavnici su imali sastanak s Christianom Rydbergom na kojem se raspravljalo o projektu i sljedećem susretu u Turskoj. Nakon učenja škola je organizirala roštilj za naše goste, dok se u sportskoj dvorani održavao Pikado turnir.

ROŠTILJ

DON MIHOVILILOVI STRIJELCI

VOŽNJA BRODOM

U sklopu sportskih aktivnosti održan je šesti pikado turnir Don Mihovilovi strijelci koji ove godine ima međunarodni karakter. Pobjednici turnira u ženskoj kategoriji su: 1. Marija Bilić, 2. Ylenia Solinas (Italija), 3. Leonarda Antičić, 4. Tamara Solinas (Italija). Pobjednici u muškoj kategoriji su: 1. Grgo Šulenta, 2. Frane Ban, 3. Jure Ćošković, 4. Nedo Urlić. Čestitamo pobjednicima i svim sudionicima turnira, a posebne zahvale Pikado klubu ''Podgora'' i gospodinu Stipi Veli koji su osigurali lijepe nagrade. U poslijepodnevnim satima učenici zajedno s nastavnicima krenuli su s brodom posjetiti Makarsku.

PRIPREMNI SASTANAK ZA TURSKU Stranica 24

FOTOGRAFIJA U MAKARSKOJ NA KAČIĆEVOM TRGU ČIPERKO

I T E P

N DA

ERASMUS+ LIFE ON PROMETHEUS U petak u školskoj dvorani održala se evaluacija sastanka nakon kojeg smo se pozdravili s gostima.

DOVIĐENJA DO SLJEDEĆEGA SUSRETA U TURSKOJ

IZVJEŠĆE VODITELJICE PROJEKTA PROF. ANITE LASIĆ Naša škola već niz godina sudjeluje u međunarodnim programima pod pokroviteljstvom Europske unije. Uključili smo se u program Cjeloživotno učenje, Comenius a sad smo dijelom Erasmus+ programa, najvećeg programa s područja obrazovanja i sporta. Naša škola je partner u projektu Life on PromethEUs.Tijekom svibnja, bili smo domaćini projektnog sastanka kojem su nazočili naši partneri iz Švedske, Poljske, Italije i Turske. Ukupno smo ugostili 50 učenika i 18 nastavnika. Bio je to veliki pothvat koji smo položili s visokom ocjenom. Sastanak je počeo u prostorima naše škole u ponedjeljak, 18. svibnja 2015. Nakon pozdravnih govora, inicijalnih uputa i razgledavanja školskih prostora, kao što i priliči, nastavili smo sportskim i team building aktivnostima. Na taj način smo probili led i započeli velika i mala prijateljstva. Slijedile su prezentacije škola, gradova te konačno prezentacije naših pregovaračkih stavova o pitanjima održiva vlada i zdravi život. Navečer su učenici iz partnerskih škola u skupinama ugošćeni u domovima naših učenika te su kušali dalmatinske specijalitete. Za to vrijeme, nastavnici su se družili na radnoj večeri i uživali u pogledu na BROJ 21.

podgorsku plažu, šetnicu, zalazak sunca i prelijepo Jadransko more i otoke. Dio projekta Life on PromethEUs su bile radionice Creaze, jednog od vodećih svjetskih obrazovnih resursa. Učenici i nastavnici su imali priliku naučiti kako kreirati Creaza prezentacije, stripove i filmove. Gostujući nastavnici i učenici su održali sate poljskog, švedskog, talijanskog i turskog jezika. Organizirane su kreativne radionice, sportska događanja te radionica 3D kompjuterskog modeliranja. Nastavnik Christian Rydberg, koji je idejni začetnik ovog projekta, je organizirao nekoliko sastanaka s nastavnicima i učenicima tijekom projektnog tjedna. Cilj je bio prikupiti mišljenja i stavove sudionika u projektu a u svrhu istraživanja koje on provodi kao postdiplomac Sveučilišta u Malmeu. Nastavnici i učenici iz Planinarske sekcije su vodili naše goste na Biokovo. Obišli su Botanički vrt Kotišna. Tom prigodom su uživali u prekrasnom pogledu koji puca s vrha Biokova na obalu, more i otoke. Fokus našeg projekta su učenički pregovori na odabrane teme. Dvije teme koje su obrađene na ovom projektnom sastanku su bile održiva vlada i zdravi život. Šime Glamuzina, Martina Krželj, Nikolina Rozić i Augustin Perković su i više nego uspješno zastupali hrvatsku pregovaračku stranu. Svojim umjerenim i realističnim stavovima tijekom pregovora osvjetlali su obraz naše škole.

Stranica 25

Još jedan važni dio projekta je bio EDay. Svaka od pet škola je dobila svoj štand na kojem su izložili svoje suvenire, hranu, zastave, prospekte i slično te se na taj način predstavilo na podgorskoj rivi.

ne sportske aktivnosti. Druženje se nastavilo uz roštilj i domaće kolače. Dan je završio vožnjom brodom i šetnjom kroz Makarsku. Naša škola je bila domaćin Župaijskog stručnog vijeća nastavnika Engleskog jezika. Tom prigodom su nastavnici Christian Rydberg, Elvin Samjić i Anita Lasić prezentirali rezultate projekta Life on PromethEUs. Zadnji radni Isti dan slavili smo Dan škole priredbom u prostorima podgorskog kina. Naši gosti su se dan projekta je organizirana evaluacija projektnih aktivnosti. I gosti i domaćini su se vrpredstavili s po jednom glazbenom ili plesnom točkom. Posebnu pozornost publike, polo pozitivno izjasnili o istima. Uslijedio je odnajviše sedmaša i osmaša, pobudile su lijepe lazak u Split. Naši partneri su i na taj način Talijanke svojim plesom i pjesmom. Organi- mogli upoznati jedan dio hrvatske kulture, ziran je odlazak na Galebovo krilo gdje su se povijesti i tradicije. gosti i domaćini družili i zbližavali kroz razAnita Lasić, voditeljica projekta

UČIONICA BUDUĆNOSTI

Tijekom školske godine 2013./2014., učenici naše škole pod vodstvom nastavnice Anite Lasić, sudjelovali su u natječaju organiziranom od strane eTwinning-a.

Zajedno s partnerima iz Turske, Njemačke, Poljske i Grčke, učenici iz Osnovne škole don Mihovila Pavlinovića napravili su projekt pod nazivom E-classroom, koji je nagrađen prvom nagradom u kategoriji nižih razreda u Hrvatskoj, Grčkoj, Njemačkoj i Poljskoj. Projekt je ušao u konkurenciju s deset drugih najboljih u Europi. Projekt E-classroom osvojio je hrvatsku nacionalnu nagradu Comet 2014. u kategoriji nižih razreda. NaProf. Anita Lasić stavnica Anita Lasić je preuzela nagradu i prezentirala projekt tijekom godišnje eTwinning konferencije koja se održala u hotelu Dubrovnik u Zagrebu. Projekt E-classroom, koji je ocijenjen kao hvalevrijedan, možete naći na web stranici www.e -classroomproject.com. Partnerima je dodijeljena oznaka eTwinning kvalitete i Europska oznaka kvalitete za izvrsnost u radu na eTwinning projektu. Ovo znači da je rad naše škole prepoznat na europskoj razini i da će ovaj projekt biti istaknut na posebnom mjestu na eTwinning portalu. Učenicima i voditeljici projekta su dodijeljeni odgovarajući certifikati. Voditeljica projekta, nastavnica Anita Lasić je nagrađena sudjelovanjem u radionici u Briselu. Radionica se održavala u prostorijama pod nazivom Future Classroom Lab koja je prototip učionice budućnosti. Naziv radionice je bio Suradničko učenje i društveni mediji, a pohađalo ju je ukupno 29 obrazovnih djelatnika iz 14 država. Predavač je bio Bart Verswijvel, vrsni belgijski edukator s dugogodišnjim iskustvom u radu s učenicima i nastavnicima. Future Classroom Lab

Čestitamo učenicima i nastavnici Aniti Lasić na postignutom uspjehu! Stranica 26

ČIPERKO

MOJA PRVA KNJIGA 2014./2015.

Martina Krželj, učenica osmoga razreda, osvojila je drugo mjesto na natječaju Moja prva knjiga.

Moja prva knjiga je državni natječaj za učenike osnovnih škola pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Natječaj se sastoji u pisanju i ilustriranju vlastite priče, a glavna nagrada je tiskanje najboljih radova koje biraju poznati hrvatski književnici. Svrha natječaja je poticanje mašte i kreativnosti, razvoj likovno-literarnih vještina te osvještavanje djece i mladih o njihovim pravima, odgovornosti za okoliš i potrebi brige za zajednicu. Na 11. natječaju Moja prva knjiga stiglo je ukupno 697 dječjih autorskih slikovnica. Uz članove žirija, a to su ove godine bile književnice Sanja Pilić i Silvija Šesto te suradnici udruge KAlibra Maja Kurs, Iva Bartolčić, Nevena Zuber, Ivana Kurs Podvorec, slikovnice su također pregledale i preporučile knjižničarke Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić iz Karlovca. Naša Martina Krželj osvojila je drugo mjesto sa svojom slikovnicom Sovin zadatak pod mentorstvom nastavnice hrvatskog jezika Vanje Selak. Završna svečanost natječaja Moja prva knjiga za 2015. godinu održat će u četvrtak 24. rujna 2015. godine u Domu hrvatske vojske Zrinski u Karlovcu.

ŠKOLSKI DNEVNIK- LIPANJ Svi učenici naše škole u petak 12. lipnja brodom su otišli na Korčulu. Nakon obilaska kulturnih znamenitosti učenici su imali slobodno. Neki su se kupali, a neki i dalje obilazili Korčulu. Ručak su imali na brodu David. Povratak je bio u 14 i 30 iz Korčule. U Podgoru su stigli oko 18 sati svi zadovoljni, ali pomalo i umorni od sunca i vrućine.

TERENSKA NASTAVA—POSJET KORČULI

Učenici i učitelji uživaju ... BROJ 21.

Stranica 27

NATJECANJE / SMOTRE Izvješće školskih natjecanja u 2014./2015. godini

IZV JEŠ

ĆE

Lovreta, Monika Beus, Emilija Matija Vulinović, Nenka Vela i Antonio Alač) i dva učenika iz područne škole Živogošće pod mentorstvom učitelja Ivana Čuljka (Marija Franičević, Roko Biličić). Natjecanju su pristupili i učenici viših razreda od kojih tri učenika iz petog razreda(Antonio Šulenta, Natjecanju iz Engleskog jezika pristupilo je Noa Zloić i KatjaUrlić), četiri učenika iz šestog razreda (Frane Ban, Leonarda Antičić, Franka pet učenica iz osmog razreda pod mentorstvom nastavnice Tee Markotić. Najveći posti- Bakalić i Grgo Šulenta) i dva učenika iz sedgnut broj bodova bio je 46/60, dok je prag bio mog razreda (Augustin 48 bodova. Učenice koje su sudjelovale u nat- Perković i Nikolina Rozić) pod mentorstvom jecanju su Martina Krželj, Vanja Lampić, Kla- nastavnika Angela Njavre. Dvije učenice čera Borić, Ena Marinović i Marija Bilić. tvrtog razreda plasirale su se na županijsko natjecanje Tina Vladimir i Marija Franičević. Natjecanju iz Geografije pristupilo je devet učenika pod mentorstvom nastavnika Josipa Broj bodova koji su postigle bio je 38/50. Natjecanju iz Informatike pristupilo je tri učenika osmog razreda pod mentorstvom nastavnice Mladene Letice Jozić. Broj bodova koji je postignut na natjecanju bio je 9/30, dok je za prolaz na županijsko natjecanje trebalo postići 12 bodova. Učenici koji su pristupili natjecanju su Toni Kržanić, Ena Marinović i Jure Ćošković.

Vranjkovića. Iz petog razreda pristupilo je tri učenika (Antonio Šulenta, Noa Zloić i Katja Urlić), iz šestog razreda tri učenika (Ivan Prug, Grgo Šulenta, Silvija Mrkušić), iz sedmog razreda dva učenika (Augustin Perković i David Vela) i iz osmog razreda jedan učenik (Toni Kržanić). Učenik osmog razreda Lidrano 2015. Toni Kržanić uspio se plasirati na županijsko natjecanje s 62/70 bodova. Natjecanju iz Matematike pristupilo je osam učenika iz četvrtog razreda, šest učenika iz matične škole u Podgori pod mentorstvo Nevenke Vranješ (Tina Vladimir, Marina Stranica 28

Natjecanju iz Hrvatskog jezika pristupile su dvije učenice iz osmog razreda (Ena Marinović i Klara Borić) pod mentorstvom nastavnice Vanje Selak. Maksimalan broj bodova koji je postignut je 43/80. Za prolaz je bilo potrebno riješiti 80 % testa.

Natjecanje u badmintonu

Natjecanju iz Povijesti pristupilo je ukupno osam učenika, četiri učenika iz sedmog razreda (Augustin Perković, David Vela, Mia Šulenta i Nikolina Rozić) i četiri učenika iz osmog razreda (Toni Kržanić, Roberta Vela, Jure Ćošković i Martina Krželj) predvođeni mentorom Josipom Vranjkovićem. Maksimalan broj postignutih bodova bio je 31/50. ČIPERKO

E Ć Š E IZVJ Natjecanju iz Tehničke kulture pristupilo je četiri učenika iz šestog razreda (Franka Bakalić, Ivan Prug, Bariša Cvitanović, Silvija Mrkušić) i tri učenika iz osmog razreda (Stjepan Iličić, Martina Krželj, Roberta Vela) pod mentorstvom nastavnice Mladene Letice Rozić. Najveći broj bodova postigli su Franka Bakalić i Stjepan Iličić (80/100). Učenici Franka Bakalić (81/100), Martina Krželj (71/100) i Stjepan Iličić (80/100) plasirali su se na županijsko natjecanje.

NATJECANJE / SMOTRE Izvješće školskih natjecanja u 2014./2015. godini

Literati i novinari Lidrana 2015.

Nogometna ekipa, pod mentorstvom nastavnika Miroslava Urlića, koju predstavljaju učenici Jure Ćošković, Šime Glamuzina, Ante Trumbić, Nedo Urlić, Frane Ban i Ivan Lulić osvojila je treće mjesto, dok je košarkaška ekipa koju predstavljaju učenici Jure Ćošković, Šime Glamuzina, Ante Trumbić, Bariša Cvitanović, Ivan Prug, Nedo Urlić i Ivan Lulić osvojila drugo mjesto.

Tijekom prvog i drugog obrazovnog razdoblja održano je individualno prNaša nogometna ekipa venstvo škole u badmintonu na kojem je sudjelovalo preko dvadeset učenika i učenica. Prva tri mjesta osvojili su učenici NeNatjecanju iz Biologije, pod mentorstvom do Urlić, Ante Trumbić i Jure Ćošković. nastavnice Rozane Alfirević, pristupile su dvi- Lidrano 2015. je učenice iz sedmog razreda (Lucija Urlić i Kate Papić) i jedna učenica iz osmog razreda Međuopćinska razina Lidrano 2015. je održa(Roberta Vela) koja je ujedno postigla i najveći na 21. siječnja u Glazbenoj Školi u Makarskoj. Na natjecanju su sudjelovali učenici osmoga broj bodova na natjecanju 26/50, dok je za razreda (Lucija Bilas, Šime Glamuzina, Martiprolaz na županijsko natjecanje trebalo postići na Krželj, Augustin Perković) pod mentor35/50 bodova. stvom nastavnice Vanje Selak. Četiri učenika Međuopćinskom natjecanju iz Fizike, pod osmoga razreda (Lucija Bilas, Šime Glamuzimentorstvom nastavnice Nade Zorkić, pristu- na, Martina Krželj, Augustin Perković) su se pila je jedna učenica osmog razreda Roberta plasirali na županijsko natjecanje u kategoriji Vela. Broj bodova koje koji je postigla na nat- literarnih radova i školski list. jecanju bio je 17/50. Svim učenicima i njihovim mentorima čestiSportska natjecanja tamo na postignutim uspjesima u nadi da će Naša nogometna i košarkaška ekipa sudjelo- sljedeće godine biti još bolji. vala je 3. veljače 2015. na Međuškolskom natTanja Kuran Kržanić, prof. i dipl. knjiž. jecanju u OŠ Stjepana Ivičevića u Makarskoj. BROJ 21.

Stranica 29

Zadovoljstvo učenika našom školom U sklopu projekta samovrednovanja proveli smo malo istraživanje kako bismo saznali koliko su naši učenici zadovoljni svojom školom te koja područja našeg rada trebamo unaprijediti. Samovrednovanje škola je noviji pristup koji se, uz vanjsko vrednovanje ishoda obrazovanja, smatra najučinkovitijim mehanizmom za unaprjeđivanje kvalitete škola. Samovrednovanje jest vrednovanje sebe i svog rada te vrednovanje ostalih subjekata škole.

SAMOVREDNOVANJE

zahvaljujemo. U istraživanju je korištena Likertova skala procjene slaganja na 17 postavljenih tvrdnji. UPITNIK ZA UČENIKE 1.Zadovoljan /na sam svojom školom. 2.Škola mi pomaže da postanem zrela i odgovorna osoba. 3.Škola pruža niz zanimljivih izvannastavnih aktivnosti.

Naše istraživanje je jedan kotačić u projektu samovrednovanja kojeg naša škola uspješno provodi već nekoliko godina. Na pitanje Koliko je dobra naša škola? moguće je odgovoriti 4.Na probleme učenika reagira se pravovres više aspekata, no zasigurno je zadovoljstvo meno i na odgovarajući način. samih učenika jedan od najvažnijih pokazate5.Ocjenjivanje učenika je pravedno. lja. Stoga nam ovo istraživanje donosi vrlo korisne informacije koje će nam pomoći una- 6.Učitelji redovito prate i bilježe napredovanje učenika. prijediti naš rad. U svibnju 2014. godine u sklo7.Učitelji pohvaljuju pu procesa samovredučenike, ističu njihove novanja pedagoginja uspjehe i pozitivno ih Marijana Dragobratović vrednuju. u suradnji s učiteljicom 8.Zanimljiv mi je način Hrvatskoga jezika Vana koji većina učitelja njom Selak provela je tumači gradivo istraživanje u kojem su 9.Učitelji ponovo obrasudjelovali svi učenici Prezentacija istraživanja đuju dijelove gradiva viših razreda. Cilj nam koje nismo dobro raje bio utvrditi koliko su učenici zadovoljni svojom školom,te utvrditi zumjeli. prioritetna područja koja je potrebno pobolj- 10.Predavanja učitelja i upute za rad su jasne. šati. 11.Učitelji znaju kako riješiti probleme discipUčenici su ispunjavali anonimni anketni upit- line u razredu. nik te su im za Dan škole prezentirani dobive12.Učitelji se prema svim učenicima odnose ni podaci i utvrđena su područja rada i napreprijateljski i s poštovanjem. dovanja koja smo uvrstili u naše školske razvojne planove. Sudjelovala su 63 učenika 5.- 8. 13.Učitelji su mi spremni pomoći kada mi je to potrebno. razreda te im se ovom prilikom još jednom Stranica 30

ČIPERKO

Zadovoljstvo učenika našom školom

SAMOVREDNOVANJE 14.Bojim se neuspjeha u školi.

te osjećaju da im se mogu obratiti za pomoć .

15.Osjećam da mogu slobodno postavljati pitanja i iznositi probleme osoblju škole

Također smatraju da im škola pruža niz zanimljivih aktivnosti., da učitelji prate redovito i bilježe učenička postignuća, te da ih pohvaljuju i motiviraju.

16.Učitelji se jednako odnose prema svim učenicima. 17.U mojoj školi i učenici sudjeluju u donošenju odluka važnih za školu. Zaključak: Većina učenika je zadovoljna svojom školom i ima povjerenja u njene djelatnike, Danas

INFORMACIJSKA PISMENOST

učenik,

Marijana Dragobratović, prof.

svaki učenje tijekom cijestudent, log života”. Informa-

zaposlenik žen

Područja koja možemo unaprijediti: ocjenjivanje učenika - područje objektivnosti, odnos prema učenicima, način na koji se obrađuje gradivo.

IZ KNJIŽNICE

izlo- cijska pismenost potre-

informacij- bna je učenicima kako

skom obilju. No informacije do nas dopiru nefiltri- bi ih se potaknulo da: rane, potiču pitanja o autentičnosti, valjanosti i po- budu svjesni svoje potuzdanosti. Tehnologija je srušila mnoge barijere u rebe za informacijom, pristupu, no pitanja učinkovitosti pretraživanja, prepoznaju informaciju odabira, vrednovanja i djelotvornog i valjanog ko- koja može riješiti probrištenja informacija nalaze se izvan dosega tehno- lem, pronađu potrebnu informaciju, vrednuju inlogije i iziskuju znatno više od računalnih vještina: formaciju, organiziraju je te koriste informaciju traže sposobnosti obuhvaćene konceptom informa- učinkovito. Iz navedenoga moguće je zaključiti da cijske pismenosti. Godine 1989. Američko knjižni- je skup pismenosti za 21. stoljeće koncept u koječarsko društvo (American Library Association: mu se isprepleću raznovrsne pismenosti. No cjeloALA), formulira jednu od najčešće citiranih defini- životno obrazovanje ostvaruje se tek informacijcija informacijske pismenosti. Informacijski pisme- skom pismenošću, koja otvara put rješavanju prone osobe definiraju se kao “one koje su naučile ka- blema i priprema za odabir relevantne informacije ko učiti… jer znaju kako je znanje organizirano, iz bujice dostupnih izvora i učenje tijekom cijelokako pronaći informacije i kako ih koristiti na svi- ga života. ma razumljiv način… To su osobe pripremljene na BROJ 21.

Knjižničarka: Tanja Kuran, prof. Stranica 31

GENERACIJA OSMOGA RAZREDA ANTE ANTIČIĆ

JURE ĆOŠKOVIĆ ANTE TRUMBIĆ

IVAN LULIĆ DUJE PETRIČEVIĆ

TONI KRŽANIĆ LUCIJA BILAS

KLARA BORIĆ

Ante Antičić, Lucija Bilas, Marija Bilić, Klara Borić, Jure Ćošković, Šime Glamuzina, Stjepan Iličić, Duje Jerković, Toni Kržanić, Martina Krželj, Vanja Lampić, Ivan Lulić, Ena Marinović, Duje Petričević, Ante Trumbić, Valentino Urlić, Roberta Vela

ENA MARINOVIĆ

Stranica 32

ČIPERKO

ŠKOLSKA GODINA 2014./2015.

MARTINA

MARIJA BILIĆ STJEPAN ILIČIĆ

KRŽELJ

ROBERTA VELA

VALENTINO URLIĆ

VANJA LAMPIĆ

Razrednik osmoga razreda ŠG 2014./2015. Josip Vranjković, profesor geografije i povijesti ŠIME GLAMUZINA

DUJE JERKOVIĆ

BROJ 21.

Stranica 33

RASPRAVA NA SATU HRVATSKOGA JEZIKA: ISTINA OSLOBAĐA

Često spominjemo istinu, ali ne razmišljamo baš o njoj. Svi imamo svoju definiciju istine, ali je ne znamo objasniti. Istina je nešto što je točno i što se stvarno dogodilo, dakle istina je točnost. Međutim, pod kojim kriterijima? Možemo li reći da je nepotpuna istina jednaka laži, jer nepotpuna istina nije potpuno točna, ali se može dogoditi. Možda je pojam istine samo tumačenje naše mašte kako bi si pojednostavnili svijet, a možda i nije. Ide li istina i pravda uvijek jedna drugoj u prilog? Može li nešto biti pravedno, ali neistinito? Je li pojam istine mašta ili stvarnost? Može li istina i znanje značiti isto iz neke perspektive? Ja ne znam, možda je znati istinu samo plod naše mašte. Augustin Kad kažemo istinu lakše je nama, a i drugima oko nas. Laž je samo nešto što nas usporava u stvaranju istinskoga prijateljstva. To je preStranica 34

Učenici sedmoga razreda na satu Hrvatskoga jezika raspravljali su o tome treba li uvijek govoriti istinu.

preka koju možemo preskočiti i krenuti dalje ili zapeti i odustati. Ljudi koji lažu možda samo ne žele da se sazna istina. Moraju shvatiti da se tako udaljavaju od slobode, od svojih prijatelja. Zato je bolje da govorimo istinu, jer ona zaista oslobađa.

Laž je moćno oružje, a istina još moćnija. Mislimo da smo hrabri i kada govorimo laži, a zapravo smo najobičnije kukavice jer se bojimo kako će netko reagirati na istinu. Ima malo ljudi koji govore istinu pa ime se onda divimo, a zapravo bi to trebalo biti pravilo. Oni koji govore istinu imaju čistu savjet i

Mia Istina oslobađa. Ljudi prekrivaju istinu lažima jer se boje čuti pravu istinu i misle da će tako njihov san i iluzija biti uništeni. Kako život ide dalje, odlaze i ljudi. Pravi su oni koji ostaju do kraja. Vrijednost istine je neprocjenjiva. Svaki čovjek nosi istinu u sebi kao skup poklon i očekuje ju zauzvrat. Laž je otrov, a istina protuotrov. Karmela

dušu, samo što su takvi rijetki. Možda nam je ljepše čuti lijepu laž, nego surovu istinu, ali što nam to vrijedi ako nas istina sustiže. Laž govorimo kako nekoga ne bismo povrijedili, ali upravo laž vrijeđa. Odluka je tvoja hoćeš li biti hrabar i govoriti istinu, ili izmisliti lijepu laž. Margareta

Naslov novinske brošure

ENGLESKI JEZIK FROM THE THRESHOLD OF THE PRIMARY SCHOOL I LOOK AT MY FUTURE My primary schooling finally is coming to its end. I do not know if I'm happy or sad. Here I have learned and experienced a lot. I do not know what to expect in the future. In my head I've already determined the direction of further education. But it is a significant decision in my life, and even more important to me is to succeed in what I want. When I leave this school, I will meet new surroundings and new people. I do not bother with that as much as, perhaps, it will be difficult to be successful because each day is a new challenge for me. I admit, it would be interesting to experience something new and something more. My present life is a period which is, supposedly, most comfortable and most beautiful. The most beautiful? Perhaps,

Svezak 1, Izdanje 1

but a life should be lived that each day is unique and happy. But, most comfortable? This period is awful because I keep thinking about what is waiting for me. I'm thinking about enrollment and finale grades. If I had better grades, I may not have to worry so much. Still, that's what I should have to pay attention before. Now I assure myself that marks are not the most important thing in life, life is so much more. Now I am on the threshold of the elementary school and I see my future. I want to live a comfortable life with a loved one in peace, health and happiness - because life is much more than a diploma on the wall. Ĺ ime Glamuzina, 8. razred

Stranica 35

MALI / VELI STVARAOCI MOJ IZLET

Ante Galić, 1. raz.

U petak smo krenuli brodom na izlet na Korčulu. Na brodu smo se zabavljali i pjevali. Obišli smo grad Korčulu i sretno se vratili kući. Lorenzo Borić, III.razred, Podgora MOJE MORE Jednoga jutra otišao sam s tatom loviti ribu. Ulovili smo pune mreže ribe. Došli su i drugi brodovi i uhvatili su jednako ribe kao i mi. Tata i ja smo se sretni vratili kući i spremili bogatu večeru. Mateo Jakić, III. razred, Podgora Cvita Vranješ, 1. raz. PROLJEĆE Proljeće je najljepše godišnje doba. Trava raste, sve se zeleni i cvijeta. Ja imam kornjače koje su se iskopale iz zemlje u mom vrtu i položile jaja. Dani su topliji i duži, već jedva čekamo ljeto. Mi djeca najviše volimo igre u moru i kupanje. Radujem se kraju školske godine.

Leon Nola, 2. raz.

Roko Puljević, III. razred, Podgora PROLJETNO JUTRO Jednoga proljeća u neizvjesnosti sam čekao lastavice. Spustila se noć i zaspao sam. Sanjao sam kako su došle lastavice i jedu mi iz ruke. Probudio sam se i otišao u školu. Kad sam došao kući, ugledao sam lastavice. Pošto im je gnIjezdo bilo srušeno, izvadio sam krletku. Lastavice su ulazile i izlazile kad su htjele. Svakog dana su mi pjevale. To je bio jedan veliki početak prijateljstva.

Luka Radojković, 2. raz.

Bepo Puljević, III. razred, Podgora

Stranica 36

ČIPERKO

MALI / VELI STVARAOCI Tonka Sisarić, 1. raz.

I JA VOLIM PRIRODU Ja volim prirodu, ona mi je cijeli svijet. U proljeće je sve ljepša i ljepša. Ona je dio nas i mi smo dio nje. Najsretnija sam kada mogu biti van, u prirodi, na svježem zraku. Zato, čuvajmo našu Majku prirodu!!! Tina Vladimir, 4. razred ŠTO ME ŽIVCIRA??? Živcira me moja sestra.

Adam Mrkušić, 2. raz.

Živciraju me umišljeni ljudi, Ali i ružno vrijeme. Jako me živcira mljackanje. Ponekad me živciraju I moji Prijatelji iz razreda. Katarina Ravlić, 4. razred RASTANAK S UČITELJICOM

Roza Topić, 1. raz.

Prije četiri godine došli smo u školu. Bili smo maleni, nesigurni i zaigrani. Polako smo učili razne pojmove. Sada smo veći, zreliji, čekaju nas novi izazovi. Odlazimo u peti razred, neće biti lako. Uvijek ćemo se sjećati naše prve učiteljice. Karla Grgić, 4. razred ČAROBNA KUTIJA

Karla Leš, 2. raz.

Jednog jutra, kad sam se probudila, ispred moje kuće je bila jedna kutija. Tada sam je otvorila, a onda se stvorila priroda. Priroda je bila lijepa, šarena i velika. Onda mi je jedna lastavica rekla da je ona samo san. Tada sam se probudila i kroz prozor sam vidjela tu kutiju. U kutiji je bilo jedno pismo lastavice. Ona me pozdravila i odletjela. Bila sam sretna. Marina Marinović, III. razred, Podgora

BROJ 21.

Stranica 37

MALI / VELI UMJETNICI MOJA MAMA Moja mama se zove Gabrijela. Moja mama je dobra i lijepa. Moja mama mi sve daje.

Bepo Puljević, 3. raz.

Ante Karol Ravlić, 1. raz.

Roko Puljević, 3. raz.

Moja mama se zove Sabrina.

boravi na mene.

Moja mama voli raditi.

Moja mama je vrlo vrijedna i jako je simpatična.

Ja i mama se igramo i pričamo.

Lorenco Borić, 3. rqz.

Sara Tomaš, 1. raz.

Moja mama voli peći kolače.

Moja mama se zove Tanja.

Dea Radomiljac, 1. raz.

Moja mama je jako dobra. Moja mama radi u Apfela. Moja mama ima brata Željka.

Moja mama je dobra kao sunce. Moja mama se lijepo oblači. Moja mama je nešto što je dobro.

Jako volim svoju mamu. Marina Marinović, 3. raz.

Ona jako voli raditi i čistiti i uvijek nađe vremena za igru.

Moja mama se zove Sanja. Tonka Sisarić 1. raz.

Moja mama ponekad drugim ljudima napravi što god žele i zaStranica 38

Roza Topić, 1. raz. Moja mama se zove Marica.

Moja mama je cool.

Moja mama se zove Ivanka.

Ja volim svoju mamu.

Jako je dobra prema meni. Mateo Jakić, 3. raz.

Moja mama ima brata i sestru. Ana Šipka, 1. raz.

ČIPERKO

MALI / VELI UMJETNICI NAJBOLJI DAN Dječak po imenu Ante jednoga se jutra rano probudio. Otišao je do kuhinje i dnevnog boravka, ali nikoga nije bilo. Kada se razbudio, obukao se i otišao do svog prijatelja Tona, ali ni njega nije bilo. Vratio se u svoju kuću gdje se osjećao usamljeno. Na vratima se pojavio tata s poklonom. Dao mu je poklon i odmah otišao. Ante je otvorio poklon, a u njemu je bio autić kojeg je oduvijek želio. Uz poklon je bilo i jedno pismo. U njemu je pisalo da je mama jutros rano morala negdje ići te da ga tata jako voli. Na vratima je netko zvonio. Kad je Ante otvorio vrata, ugledao je poštara. Poštar mu je dao pismo i otišao. To je pismo napisala mama. U pismu je pisalo da će sada tata doći po njega da idu u bolnicu. Ante se jako zabrinuo, mislio je da se nešto dogodilo mami. Ubrzo je došao tata te su autom stigli do bolnice. Kada su došli u bolnicu, vidjeli su mamu i bebu pokraj nje. Ante je pitao mamu kako se beba zove. Mama je rekla da se zove Nina i da je ona njegova sestrica. U sobu je ušla liječnica i rekla je Marijeta Ivanković, da će mama i Nina su- 2. raz. tra ići doma. Taj dan je brzo prošao i onda su mama i Nina stigle doma. Ante nikad u životu nije bio sretniji.

Lucija Tomašević, 2. raz.

dva svjetla. Prvo je veliko i svjetlilo je žutom bojom, a drugo je malo s bijelim svjetlom. Napravila ju je zato što je htjela letjeti noću. Naime, glavni razlog tog izuma je plašenje djece. Ona to voli raditi danju i noću, a to nije mogla običnom metlom. Znalo joj se dogoditi prije tog izuma da zaluta u nepoznate krajeve. Sada s lampom može plašiti djecu kad god poželi. Pazite se djeco ako po noći vidite na nebu neki svjetlucavi trag koji ne ispušta zvukove jer to može biti vještica iz ove priče. Roko Biličić, 4.r. PŠ Živogošće SRETAN GRAD

Bio jednom jedan grad koji je uvijek bio sretan. U tom se gradu sunce prvo vidjelo, a ljudi su na licu uvijek imali smiješak. Zato su izgledali kao lutke. Naša priča iz tog grada se zadržala u jednoj učionici 4.a. Učiteljica Xina Viva je taman djeci objašnjavala kako su vještice jedna smiješna izmišljotina … Kroz prozor je na nekakvoj metli uletjela žgoljava ružna stara vjeKlara Bulić, 4.raz. PŠ štica. U ruci je imala malu grančicu tj. čaŽivogošće robni štapić kojim je na djecu bacila čari. Istog trena njihov osmijeh je nestao. Svi LUDA VJEŠTICA su postali tužni. Nedugo iza toga u učioOva priča govori o lunicu su došla dva smiješna patuljka. Ukrala doj vještici koja jaše lampu umjesto metle. su vještici štapić i vratila djecu u normalu. Oduvijek sam znao da ta vještica ima lude ideje, ali nikada ne bih rekao da će ih i ostva- Vještica je netragom nestala, a patuljci su sjeli riti. Izgledala je neobično. Imala je ogromne u klupe kao djeca. Nakon toga im je učiteljica crvene naočale na točkice, zelenu kosu te du- dala po dvije petice. Jednu iz prirode, a drugu, gu smeđu haljinu. Bila je bosa. Izumila je lete- ma sami pogodite iz čega. Sara Vuinac 4.raz. PŠ Živogošće ću lampu. Lampa je duguljasta, plave boje s Stranica 39

ČIPERKO

Marko Švec Sisarić, 2. raz.

MALI / VELI UMJETNICI

da je može doći spasiti. Ponio je tanki, ali jaki konop i prebacio ga preko prozora kule. Uz njegovu pomoć princeza je polako sišla s prozora i spustila se do princa. On se samo nasmiješio jer nije bilo vremena za zagrljaj pa su brzo pobjegli njegovim autom. Čim su stanovnici Stru-je vidjeli da je princeza spašena, napravili su princezi i princu veliku tradicionalnu svadbu. Glazba se puštala pomoću tableta, a PRINCEZA NET I PRINC princ i princeza su igrali igriGOOGLE ce na kompjutorima. U čast Svi ljudi na svijetu koriste princezi Internet zvanoj Net i Matej Erceg, 2. raz. internet i Google zar ne, princu Google-u ljudi su ta ali ipak sam sigurna da ne dva najvažnija programa na znaju zašto su ti programi kompjutoru nazvali Internet i Google. A tako nazvani. Sigurna sam da vi svi mislite kaSkype, Skype je danas ime programa s kojim ko bajke moraju biti staromodne, kao npr. uz kameru možeš vidjeti nekog i razgovarati bajka o princu i princezi. Princeza u svim bajs njim. Taj je program vjerojatno osmišljen za kama mora čekati princa u tornju dok je on ne druge princeze koje imaju ovakav slučaj. Sad spasi. A pak, kada je spasi, moraju se upoznase lakše mogu dogovoriti s princom kada će ti, poljubiti i vjenčati. Zato sam ja danas odluih doći spasiti. Vidite da ne moraju sve bajke čila vama ispričati jednu modernu bajku o biti staromodne, bajke su jednako zanimljive princezi Net i princu Google. Ne baš tako ako su i moderne. Evo, sada znate zašto se davno u kraljevstvu Stru-ja živjelo je puno ljuprogrami bez kojih ne možemo izdržati niti di koji su koristili kompjutore, ali nitko nije sekunde zovu baš Google i Net. znao kako da nazove programe na tim komMarija Franičević, 4.raz; PŠ Živogošće pjutorima, iako su ih svi imali. U Stru-ji je živjela jedna princeza po imenu Internet, ali svi TOBI I PETRUNJELA su je zvali Net. Nju je zla vještica Skype otela i Ja sam Andrija i imam malu mačku Petrunjezatvorila u kulu kada je imala 18 godina. Net lu. Moja susjeda Marija ima psa Tobija. Jedje bila tužna jer se svaki princ u kraljevstvu nog dana sam pustio mačkicu da ide vani. bojao vještice, pa nijedan nije ni pokušao doći Tada je Marija pustila psa da se istrči. Vidio do kule. No, Skype nije znala da u kuli u kojoj je Petrunjelu i potrčao za njom. Tobi je tjerao je zatvorila Net ima jedan kompjuter. Net je Petrunjelu i došli su na ulicu. Morao sam douzela stvar u svoje ruke. Na kompjutoru je naći u svoju sobu na prozor da vidim je li se šla program za ljubavne veze. U oglasu je namaci što dogodilo. Najednom je dojurio kapisala da traži zgodnog i hrabrog princa s plamion. Petrunjelu je udario u šapu. Odmah vim očima koji će je spasiti od vještice Skype. sam dotrčao i odnio je veterinaru.. Srećom, Odmah joj se javio jedan princ. Rekao je da se maci se ništa teško nije dogodilo. Ja i Marija zove Google i da će je spasiti iz mračne kule. smo se dogovorile da više nikada nećemo Sljedeći dan kada je Skype otišla nešto obaviti, pustiti psa i mačku u isto vrijeme. Net je javila princu Google-u da je zrak čist i Paola Petričević, 3.raz; PŠ Živogošće BROJ 21.

Stranica 40

MALI / VELI UMJETNICI MAMA

Antonio Alač, 4. raz.

Moja mama je mladolika. Skladnog tijela i dugih nogu. Ima smeđe tople oči, plavu kosu i uvijek je nasmijana. Odijeva se opušteno, obično je u majci i hlačama. Najčešće je u kuhinji jer rado kuha. Luka Radojković , 2. raz. Ona uvijek pazi na mene. Kada je trebam, ona je tu. Ona me voli najviše na svijetu. Draga je. Njoj najviše vjerujem. jek šali sa mnom. Tata me voli jer se i on uviLeon Nola, 2. raz. jek šali sa mnom. Ja sam sretno dijete! Adam Mrkušić, 2. raz. Moja mama je srednje dobi. Tijelo joj je skladno. Četvrtastog je lica koje je često nasmijano. Oči su joj smeđe i žive. Kosa joj je smeđa i gusta, često vezana u punđu. Moja mama se najčešće nosi sportski. Kuhinja je prostor u kojem se moja mama najčešće zadržava, zbog toga što nam svaki dan mora kuhati razna jela. Svoju mamu volim zato što je ona moja mama.

Mene svi vole. Mama mi svaki dan kaže da me voli, a tako i djed, baka, tata, ujko. Uglavnom me svi vole. Simba, kad me vidi, razmaše se repom i počne skakati od sreće. Lucija Tomašević, 2. raz.

Najviše me voli mama. Kad sam dobar, ispuni mi svaku želju. Voli me i tata. Često me vodi Matej Ercegl, 2. raz. na izlete. Vole me i baka i djed. Stalno mi kupuju poklone. Voli me i pas. Stalno me liže. MENE NIKO NE VOLI Vole me i prijatelji, ponekad se posvađamo, Mama me tjera da pišem domaću zadaću baš ali brzo se i pomirimo. Sretan sam jer ih i ja kad se zaigram i kaže da se nikada ne sjetim sve volim! sama. Moj tata mi ne da za kompjuter kad ja Marko Švec Sisarić, 2. raz. hoću, nego kada on kaže. Moj mlađi brat mi smeta kada pospremam svoju sobu i skače mi David Begović, 4. raz. po krevetu. Ni moj pas me ne voli. Kada se ja hoću igrati, on spava. Zašto je to tako, ne znam. Marijeta Ivanković, 2. raz. MENE SVI VOLE Mene svi vole! Bake me vole jer mi kuhaju. Mene djed voli jer mi kupuje slatkiše i igra se sa mnom. Tata me voli jer sam mu sin. Mama me voli jer sam joj sin. Stric me voli jer se uviBROJ 21.

Stranica 41

MALI / VELI STVARAOCI PROLJEĆE SE BUDI Osvanuo je lijep i sunčan dan. Jedan mali cvjetić provirio je svoju nježnu glavicu iz zemlje i začuđeno zapitao: “Koje je godišnje doba?” Nije dobio odgovor. U sebi pomisli: “Još je zima. Nastaviti ću spavati.” Sunce je svojim zrakama mazilo zemljicu i iz nje su polako izlazili cvjetići. Ubrzo je livada postala šarena. Cvjetić je čuo nekakvu galamu pa odluči i on ustati. Kad je ponovno provirio iz zemlje, obradovao se ugledavši svoje prijatelje i prijateljice. Svi su veselo vikali: “Došlo nam je proljeće!” Tina Vladimir, 4. raz.

David Šunjić, 2.raz; Igrane

Slikopriču izradio: Roko Mihaljević, 2. razred, Igrane

SVETI NIKOLA I KRAMPUS KRAMPUS: Zašto nosiš tu vreću? SV. NIKOLA: Trebam podijeliti puno igračaka dobroj djeci. A što ćeš ti s tom vrećom punoj šiba?

KRAMPUS: Marina Lovreta, 4. raz. Pravi si KRAMPUS: Dijelim šibe zločestoj djeci umjes- škrtac! Kad je tako, onda ću ja podijeliti šibe svoj djeto slatkiša. ci. SV. NIKOLA: Zašto šibe ? Ugledaj se u mene. SV. NIKOLA: E, pa nećeš! To ti neću dopustiKRAMPUS: Niko, mogu li malo zaviriti u tu ti. Oni zaslužuju poklon, a ne šibu. tvoju vreću? KRAMPUS: Još ćemo vidjeti tko će biti brži. SV. NIKOLA: Ne dolazi u obzir! Znam ja teTi si jedan običan starac i nećeš biti brži od be. mene. KRAMPUS: Dobro, nemoj se odmah ljutiti. SV. NIKOLA: Kako me možeš tako vrijeđati? Samo sam htio uzeti jednu čokoladicu. KRAMPUS: Ha,ha,ha! Daj mi bombon pa ću SV. NIKOLA: Ne možeš uzeti ono što je nabiti dobar. mijenjeno djeci. SV. NIKOLA: Dobro,dobro! Evo ti jedan i ne KRAMPUS: Onda mi daj barem jedan mali gnjavi me više. bombon. KRAMPUS: Hvala ti djedice! Dobro se dobSV. NIKOLA: Baš si uporan! Ako ti dam rim vraća, zar ne? bombon, onda mi neće biti dovoljno za djecu Ana Talijančić, 3. raz; Igrane koja su to i zaslužila. Stranica 42

ČIPERKO

MALI / VELI STVARAOCI Katarina Ravlić, 4. raz.

Monika Beus, 4. raz.

Ante Jerković, 1. raz.; Drašnice

Emilija Matija Vulinović, 4. raz.

Nino Kržanić, 4. raz.

Josip Alač, 2. raz.; Drašnice

Lora Jerković, 3. raz; Drašnice

Marino Glučina, 2. raz; Drašnice

Nenka Vela, 4. raz. Petra Urlić, 2. raz; Drašnice

Karla Grgić, 4. raz.

BROJ 21.

Tomo Šulenta, 3. raz; Drašnice Stranica 43

MALI / VELI STVARAOCI DAROVI ZA MOJE NAJDRAŽE

Ana Ravlić, 2. raz; Igrane

David Šunjić, 2. raz; Igrane

Anna Ella Klaričić, 1. raz; Živogošće

David Jurlina, 1. raz; Živogošće

Lovre Raste, 1. raz; Živogošće

Marija Franičević, 4. raz; Živogošće Stranica 44

Dobili smo u školi zadatak da napišemo što bismo najdražima darovali kako bismo ih jako usrećili. Poanta je u tome da ih moramo „pogoditi“ s darom, tj. dobro znati njihove želje. Novac nije problem jer se u mašti može svašta. Dakle, nismo imali granice. Roko Mihaljević, Papir sve trpi. Zadatak mi je bio jako zanim2. raz; Igrane ljiv. Odlučila sam započeti sa svojom bakom. Nju dobro poznajem. Stoga bih joj darovala još jednu kuću s apartmanima kako bi se i dalje mogla još više bezbrižno nervirati s vječnim problemom iznajmljivača - kako napuniti kuću gostima jer: "Ajme, ako je prazno! Ajme, ako je puno!“ Djedu bih darovala usisavač koji sam usisava jer kad on usisava, odzvanja cijela kuća i tada cijelu kuću prevrne naglavačke, a sve to kako bi baki bilo lakše u održavanju čistoće. Također bih mu poklonila uvijek „mirno more“ jer se onda ne bi mogao izvlačiti na neveru i buru kada ga molim da idem s njim „lovit ribu“, što obožavam. Mami bih sagradila crkvu odmah pokraj naše kuće da sada opušteno može biti više u njoj, nego u kući iako je to i sada. Tati bih poklonila puno strpljenja sa svima nama, puno posla, puno para, put oko svijeta s jedrilicom jer uvijek priča kako nema vremena za jedrenje i kako jedrilica bezveze leži u luci. Sestri bih poklonila bolje ocjene, više vremena za razmišljanje, jer uvijek nešto smišlja i razmišlja, i naravno da joj se sve to što razmišlja ostvari – nadam se da razmišlja samo o lijepim i pozitivnim stvarima… Došli smo i do moga brata. On uvijek ima neku novu želju koja nema veze s vezom, takav vam je on… Poželjela bih mu sreću u osvajanju „lota“ i da ništa ne radi cijeli svoj život, nego da uživa. Valjda će ga to usrećiti! Došli smo i do posljednjeg člana moje obitelji. Nazvala bih ga članom jer mi je kao maleni brat, a to je moj pas Smoki. Zasigurno se pitate odakle mu to ime. Naime, dvoumili smo se između imena Smoki i Čips, ali ipak mi je bilo nekako slađe Smoki. Njemu bih poželjela puno psećih poslastica i lagodnog života, uostalom kao što ga ima i sada. Njemu nikada ništa „ne fali“. A sebi? U ovom slučaju ne trebam puno razmišljati… Zaključili ste i sami da mi u stvari ne treba ništa, jer kad im sve to darujem, valjda zaslužujem živjeti cijeli svoj život na njihovim leđima. Lucija Bilas, 8. razred ČIPERKO

MALI / VELI STVARAOCI

Leona Lulić, 1. raz; Igrane

Monika Lulić, 1. raz; Igrane

Klara Burić, 4. raz; Živogošće

Josip Okić, 2. raz; Igrane

Ana Talijančić, 3. raz; Igrane

MARŠ DO HARONA Vjetar, prohladni vjetar koji mi dopire do kosti. Vuk hoda. Njemu vjetar ne smeta. Čekam ga u krošnji. Napinjem luk. Sip! Vuk je pao. Moja strijela je okončala njegov bijedni život. Nakupio sam nešto suhoga drveća koje sam jedva našao u snijegu. Oprezno sam zapalio vatru, uspio sam jer sam bio već iskusan skitnica. Oderao sam vučju kožu. Kaput sam već imao, ali na koži sam mogao dobro zaraditi. Vuka sam bacio u neku jamu jer nisam želio njegovu braću za petama. Pojeo sam staroga kruha i kuhanoga mesa što sam ga imao u zalihama. Po mom računu imao sam još dva dana hodanja do Harona, grad na kontinentu Miranon. Nastavio sam put. O prvom se danu nema baš što pričati. Uspio sam uloviti jednoga zeca te sam ga ispekao, bilo mi je to kao da jedem u kuhinji plemića. Nakon dva tjedna jedenja suhog kuhanog mesa ovo mi je bila prava poslastica. No, drugi dan krajolik se promijenio. Prolazio sam kroz uski pojas krša. Više nije bilo toliko hladno. Vjetar se utišao. Ptice su pjevale. Hodao sam tako dva-tri sata kad odjednom začuh buku. Prišuljao sam se mjestu od kojeg se širio zvuk. Bila je to četa orka od pedesetak pripadnika. Govorili su na svom prljavom jeziku. Najvjerojatnije su se bili utaborili da se odmore od noćnog marša. Ovaj me susret istinski iznenadio jer dugo godina nisu zalazili ovako daleko od Kleti zaravni. Produžio sam korak te udvostručio oprez. Ovo je odmah trebalo dojaviti Remu, kralju zemlje Haron. Došao sam u Haron. Svi su ljudi bili zaposleni obnavljanjem zidina. Obratio sam se jednom vojniku te me je on odveo do kralja. Rekao sam kralju za svoj susret s orcima. No, on se nije iznenadio. Rekao mi je da orci stalno zalaze u njegovu zemlju. Doznao je i to da se staro zlo budi. Bio sam zabrinut. Već sedam stoljeća nije došlo do velikih sukoba. No, to vrijeme je prošlo. Rat je na pomolu zemalja Miranona. Paola Petričević, 3. raz; Augustin Perković, 7. raz. Živogošće

Natali Marjanović, 1.raz; Živogošće

Roko Biličić, 4. raz; Živogošće BROJ 21.

Sara Vuinac, 4. raz; Živogošće Stranica 45

KRIMINALISTIKA

čarku, zasigurno je tražio ovaj papirić. Brzo slikam

OTKRILA SAM PLJAČ-

papirić i vratim knjigu i

KU U SVOM MJESTU

papirić na policu. Pri izlas-

Nedjelja. Crkveno zvono oglasilo

ku iz knjižnice ugledam

se i dalo znak da trebamo krenuti

neku kutiju za nagradnu

u crkvu. Krenula sam na misu, a

igru. Ubaciš posjetnicu i

putem sam srela neobične ljude

možeš osvojiti članstvo.

koje prije nisam vidjela u svome

Posudila sam strip. Dok je

mjestu. Crkva je bila puna, uobi-

knjižničarka

čajena atmosfera. Jedan od minis-

strip, imala sam vremena

tranata je zazvonio i svi su ustali,

Antonio Šulenta, 5. raz.

uzeti

otišla

posjetnicu.

Hvala

kako to obično biva. Premda je

Bogu da je bila jedina.

svećenik pomalo bio u žurbi, toli-

Uzela sam posjetnicu i strip i u žurbi izašla iz knji-

ko da se spotaknuo pred oltarom, ministranti su ga žnice. Nazvala sam one brojeve s papirića, ali ovi podigli i odveli do stolca. Svećenik se ustane i za- brojevi kao telefonski nisu postojali. Napisala sam počne misu. Zbor zapjeva. Najedanput netko uđe u brojeve u tražilicu i izašlo mi je jedno veliko ništa, crkvu, pomoli se i izađe. To mi je bilo sumnjivo pa ali nisam htjela odustati. Instalirala sam brojevnu sam pošla za njim. Nepoznati čovjek bio je u žur- abecedu, upisala sam brojeve, a rezultat je rečenibi. Putem se sudario s prodavačicom kojoj je ispao ca: Operacija XVII počinje. Upisala sam ime s novčanik. On je na brzinu u novčanik stavio neka- posjetnice, više i ne tako nepoznatog čovjeka. Rekav papirić i neprimjetno vratio novčanik. Sad sam zultat pretraživanja je bio da su naše lokalne novise morala vratiti u crkvu. Mučila me cijela situaci- ne objavile priču o Tomislavu Lončiću, koji je naja. Događa li se nešto ozbiljno? Što nepoznati čov- vodno izdao naše mjesto i našeg načelnika predajek planira? jući stogodišnju legendu zbog koje je moje mjesto Misa je završila, a ja sam imala drugih obaveza. imalo ljeti nešto turističkih prihoda. Ne otkriva Otišla sam u lokalnu knjižnicu jer nam je nastavni- puno, ali je valjan motiv. Novine tvrde da je gosca iz vjeronauka zadala da u bilježnicu prepišemo podin Lončić navodno izdao svoje mjesto pa sad nešto iz Starog Zavjeta. Zamolila sam knjižničarku nešto planira. A što je onoj prodavačici motiv? da mi fotokopira par stranica iz Starog Zavjeta. Zasigurno mala plaća. Ubrzo se digla uzbuna u Ona mi je rekla da je knjiga prestara i da je ne želi mojoj ulici. U crkvi je navodno ukradena slika pod oštetiti pa mi je dala da u knjižnici prepišem što mi rednim brojem XVII. Znači da je to značila operatreba. Dok sam prepisivala, knjiga mi je ispala. cija XVII. Ali, zašto se to nisu odmah dogovorili, Uočila sam nekakav papirić s brojkama. Uto nepo- a ne preko papirića? Vjerojatno nisu odmah znali znati čovjek uđe u knjižnicu i upita nešto knjižni- vrijednost slike pa su trebali mišljenje stručnjaka. Stranica 46

ČIPERKO

Netko je treći uključen u

KRIMINALISTIKA

operaciju XVII. Sljedeći dan slika je vraćena, a svećenik

odvrati gospodin Lončić i nasmije

je bio zadovoljan. Ipak, i

se."A gdje ćeš ti staviti ovaj sav

njemu je sve ovo bilo sum-

papir?", upita. I sam odgovori:

njivo pa je sliku odnio resta-

"Evo ti ova prikolica." "Sigurno

uratoru da vidi ima li kakvih

vama ne treba?" upitam. "Ma što

oštećenja. Nasreću slika nije

će to meni, neću na posel ić s tim,

bila oštećena, ali kada je res-

kad ga nemam.", opet se nasmije.

taurator obrisao okvir, zlatna

Slikala sam neke fotografije skla-

boja se skinula s okvira. Na- Katja Urlić, 5. raz.

dišta koje nisu odavale puno, samo

ime, okvir uopće nije bio od

da je gospodin Lončić bakteriofob

zlata, nego je to bio metal

jer je sve bilo puno sredstava za

obojan

sprejem.

čišćenje, a i gospodin Lončić je

"Pametni" neki lopovi, uk-

imao rukavice i osvježivač zraka

rali su okvir i zamijenili ga

dok je nešto tražio po skladištu.

metalnim obojanim zlatnim

Situacija se smirila, a ja sam za-

sprejem. Kasnije sam na

boravila na pljačku od koje je

internetu

skladište

prošlo 4 mjeseca. U novinama

koje glasi na gospodina

glavni naslov je bio Tomislav

Lončića. Brzo zapišem ad-

Lončić sagradio školu u Africi.

zlatnim

našla

resu i pođem do iste. Pred

Bariša Cvitanović, 6. raz.

Bilo mi je i jasno odakle mu no-

vratima skladišta zastanem i

vac. On je ukrao zlatni okvir. Poš-

pogledam unutra. Unutra je

to sam ja ovo jedino znala, ispri-

bio glavom i bradom

čala sam sve našem svećeniku,

gospodin Lončić. Pres-

a on je rekao: "Znam, ja sam

trašim se, a on me upita:

mu i rekao da ukrade okvir."

"Što ćeš ti ovdje?" Pog-

Bila sam iznenađena odakle

ledam vani i ugledam

tolika zbrka oko pljačke i to s

kontejner za papir i ka-

operacijom XVII, ali sada to

žem:"Skupljam stari pa-

nije bilo važno. Na kraju je sve

pir u dobrotvorne svr-

ispalo dobro.

he." "Što odmah ne kažeš, mislio sam da si Frane Ban, 6. raz. porezni upravnik.", BROJ 21.

Margareta Letica, 7. razred

Stranica 47

KRIMINALISTIKA

PLJAČKA U

la. Zvali su službu za zaštitu životinja i rekli im da

MOM MJESTU je naš pas Dihalica nestao. To jutro sam u školsku Bio je to dan kao i svaki drugi. Išla sam u školu i torbu, umjesto knjiga, spremila stvari za put. Sprekad sam se vraćala, vidjela sam svog psa Dihalicu. mala sam se pronaći Dihalicu. Otišla sam u školu i Ime je dobila po tome što je glasno disala. Ostavila bila prvi sat da mi majka i otac ne posumnjaju pošsam torbu i potrčala za njom. Pratila sam ju sati- to me oni voze, te sam se poslije opravdala s onim: ma, sve dok se nije smračilo. Onda sam stala do „Boli me trbuh.“ Krenula sam u potragu. Otišla trgovine da kupim neku energetsku pločicu. Nasta- sam na mjesto zločina na kojem još nije bila polivila sam pratiti Dihalicu. U tren oka je nestala. Na- cija, bilo mi je čudno, ali sam ja prije njih počela stavila sam ići ravno, no gubila sam svaki njezin skupljati tragove .Gospodin Livaj, koji je radio trag. Nakon nekog vremena sam shvatila da je ona svakoga dana u toj zlatarnici, pronađen je mrtav. možda skrenula u neku uličicu. Gledala sam u uli- Nije moguće da policija nije došla. Čula sam sirece u kojima joj nije bilo ni traga. No, zato je bilo nu i pogledala u ulicu preko puta. Tamo je bila po deset mačaka na svakom rubu kontejnera. Za- policija, mislila sam ih zovnuti da dođu,ali onda čudo, kad sam pogledala u zadnju ulicu, čula sam sam shvatila da sam promašila ulicu. Došla sam lavež. Ponadala sam se da je to ona. Približavala tamo i policija mi je pročitala njihovo izvješće u sam se sve bliže i bliže. Bilo me strah jer nisam kojem je pisalo: Gospodin Livaj ubijen, zlatarnica imala svjetiljku, a i, kao i svaki dan, zaboravila pokradena do zadnjeg dijamanta, pas ukraden … sam napuniti mobitel. Prošla me neka jeza i cijela Sve mi se to vrtjelo glavom, ali najviše njuškica sam se naježila od straha misleći da ću napokon moje Dihalice. Tako mi ju je bilo žao, ali nisam pronaći Dihalicu i otići doma. Nisam željela da joj mogla reći policiji da sam ja svjedok jer bi moji se nešto dogodi. Napokon sam došla na kraj te kale roditelji saznali pa mi ne bi dali da imam psa , jer kad tamo nije bilo ničega, osim ribljih kostiju. Me- sam ih i za Dihalicu jedva izmolila. Okupila sam đutim, bile su tu i stube stare sto godina. Popela tu večer svoje tri prijateljice i išle smo u potragu. sam se i ugledala sam Dihalicu. Lajala je na neke ljude koji su pokušavala opljačkati zlatarnicu.

Duje Petričević, 8. raz.

Uzeli su sve skupe i teško izbrušene dijamante te su stavili brnjicu na Dihalicu i strpali ju u crnu vreću. Znala sam da u mom gradu ima puno kriminala i puno taoca, ali nisam nikad mislila da ću ja, baš ja, biti jedini svjedok na mjestu zločina. Vratila sam se kući i naravno, majka i otac zabrinuti kao inače, derali su se na mene kao i za svaku sitnicu, iako nisu znali što se dogodilo Dihalici. Kad sam im objasnila, bili su ljuti što im nisam odmah rekStranica 48

ČIPERKO

Prošlo je točno 24h od prošle krađe. Tko zna što sad namjeravaju? Išle smo do najveće banke u gradu i čekale. Čekanje se isplatilo. Nakon dva sata smo ih ugledali. Ušli su u banku s pištoljima. Prvo su upucali kamere (bili su vrlo precizni) i onda su stavili zaposlenicima pištolje na glave. Dok su oni uzimali novac, moje tri prijateljice i ja smo ušle u stražnji dio njihovog velikog auta i sakrile se. Tamo smo našle Dihalicu. Oni su vozili dobrih pola sata te sam ja za to vrijeme pozvala mobitelom policiju i rekla im gdje smo. Oni su se zaustavili pokraj općine i cijelu vreću s novcima istresli u fond „Povećajmo plaću našim političarima“ (u njemu je naravno bilo 0 kn). Policija je došla u pravi čas, uhitili su ih i digli su glavnome lopovu masku s lica ... Bio je to naš predsjednik. Možete samo zamisliti kako smo

KRIMINALISTIKA

UBOJSTVO POD LANTERNOM

mi postali poznata država. Uglavnom, nije važno je li nam se ljudi dive ili nas sažalijevaju. Ne bi se ja ni sjetila ove priče od prije deset godina da danas u novinama nije izašlo „Bivšem predsjedniku osuđeno dodatnih deset godina zatvora“, a razlog je bio taj što se saznalo da je fond za političare stvorio bez dozvole. Karmela Kurtić, 7. razred

Martina Krželj, 8. raz.

Zbilo se to u mrkloj, hladnoj noći. Tu noć prošlo je dala veliki naslov OTKRIVEN UBOJICA. Ljudi su puno ljudi, no jedan gospodin prošao je čak tri pu- prolazili pričajući o tom događaju pa sam čula da ta. Svaki put zastao je ispod mene i pogledavao u je tu večer kamera bila upaljena. Snimila je pijaprozor zgrade koja se nalazila nasuprot mene. Oko nog čovjeka koji je nesvjesno zamahnuo bocom u 23 sata ulica je postala pusta, ali začula sam tihe ruci i udario ženu u glavu. Razočarala sam samu korake neke gospođe. Odjednom moje svjetlo se sebe jer sam okrivila nedužnog čovjeka. Opametiugasilo i čula sam krik. Nisam mogla vidjeti što se la sam se i nastavila sam obasjavati tu tužnu ulicu. zbiva, no pomno sam osluškivala ne bih li čula još

Klara i Ena, 8.razred

jedan korak. Osvanulo je jutro. Ispred mene je ležala gospođa koja je bila okružena krvlju. Ubrzo sam čula zvuk sirene. Bila sam uvjerena da ju je ubio čovjek koji je prošao 3 puta. Policajci su ubrzo došli, okružili mjesto zločina, uzeli sve dokaze i odnijeli tijelo. Prošlo je nekoliko tjedana od tog događaja i nisam uspjela saznati tko je kriv za ubojstvo. Sljedeće jutro prolazili su ispod mene neki ljudi s novinama u rukama. Tada sam ugleBROJ 21.

Šime Glamuzina, 8. raz. Stranica 49

KOD

KRIMINALISTIKA

situaciju. U međuvremenu sam doručkovao. Dr.

Marko i njegov Watson se vrati i reče mi je da sumnjiči Zvonka, otac žive u Omi- radnika koji ubrzo treba biti otpušten, te mi je pod-

šu. Marko je ostao bez majke prošle godine. Pošto nio cijeli izvještaj. Porazmislio sam i odlučio da ću Markov otac nije imao posla, morali su se preseliti prihvatiti slučaj. Popodne sam zajedno s u Malo Selo. Postoji legenda da je to selo ukleto, Watsonom pošao izvidjeti teren. Prošetali smo poali oni to nisu znali. Marko se odluči jednog dana strojenjem i zamijetili krv posvuda. Vidio sam trag prošetati sa svojim psom u mračnu šumu. Marko je krvi koji vodi prema spremištu. Pozvao sam morao obaviti nuždu te je psa zavezao za stablo. Watsona i polako smo ušli. „O moj bože!“, unutra Kad se vratio po psa, od psa je samo ostala krvava je bio komad tijela preminuloga. Iz priloženog glava. Marko je bio uplakan te je od straha tražio zamjećujem da je ubojica koristio ručnu pilu. Otišput do kuće. Puta natrag nije bilo. Pronašao je ob- li smo porazgovarati s noćnim čuvarom Dariom te ližnju drvarnicu iz koje se čuo strašan krik. Vidio smo ga upitali što je radio na noć ubojstva. Rekao je čovjeka koji izlazi iz drvarnice bez obje ruke. nam je da je igrao pasijans, baš kao i obično. NaMarku je srce još užurbanije lupalo. Majica mu je kon toga smo ispitali sve radnike. Dobili smo svjezapela za sjekiru dok je pokušavao pobjeći, a blizu dočenje od Sanje da je, kad je na noć ubojstva odte sjekire je bila glava. Iz drvarnice je izlazila jako lazila s posla, Zvonko ostao raditi prekovremeno. čudna žena zamotana u crno. Krenula je prema Tek se popodne pojavio šef. Nije bio baš presretan Marku da mu pomogne, ali on to nije znao te je što nas vidi. Ispitali smo ga te smo doznali da je počeo vrištati. Bila je to njegova majka koja je na- Zvonko bio dužan pozamašnu svotu novca ubijevodno mrtva. Bio je zaprepašten, ali odmah ju je nom. Dva dana kasnije policija je našla ostatak zagrlio i poljubio. U to vrijeme dolaze Markov tijela ubijenoga. U džepu košulje nađen je plavi gumb, što je vrlo čudno jer je ubijeni otac i policija. Marko i njegova majka su se skrili te ih je ona pokušala

na košulji imao smeđe gumbe. Watson

ubiti. Na kraju su shvatili da je ona

i ja pokušali smo još jednom rekonstru-

plaćeni ubojica i otišla je u zatvor.

irati događaj. Sve smo još jednom ispi-

Nakon istraživanja i mnogih dokaza

tali. Svakome sam ukrao po jedan

izašla je iz zatvora nakon dvije godi-

gumb, šefov je bio identičan misterioz-

ne. Markova obitelj se preselila nat-

nom gumbu iz džepa. Uhitili smo šefa

rag u Omiš. To je sve otkrio KOD. Nika Ivandić, 7. raz.

Franka Bakalić, 6.raz.

UBOJSTVO U DRVNOJ INDUSTRIJI Dogodilo se ubojstvo u slavnoj drvnoj industriji

te nam je on sve priznao. On i Sanja krali su novce iz tvrtke te je uništavali. Ubijeni je to primijetio te je namjerava-

o dići optužnicu protiv njih. Zato su ga se riješili. Augustin Perković, 7. razr.

Začić. Odmah sam poslao dr. Watsona da izvidi Stranica 50

ČIPERKO

MALI / VELI UMJETNICI BOJA KOJA JE OBILJEŽILA

vila. Nije bilo tamno i mračno,

MOJE DJETINJSTVO

bilo je sve svijetlo. Više se nikad nisam plašio crne boje. Ovih pet

Boja koja je obilježila moje djetinj-

boja su boje koje su obilježile mo-

stvo bila je zelena. Zelena je ujedno i moja najdraža boja. Svuda gdje se Kristijan Urlić, 6. raz. okrenem vidim zelenu. Zelena su stabla, biljke i trava. Moj najdraži crtić je Greenworld! Tamo je sve

Grgo Šulenta, 6. raz.

Boja koja mi je najdraža još i sad jer je to boja Hajduka. Meni je

žavao sam taj crtić.

draga i zbog pjesme Bila boja.

Noa Zloić, 5. razred

Kad sam se rodio, bio sam umotan u bijelo. S osmijehom i danas no-

Ja imam četiri najdraže boje. To su:

sim bijelo.

crna, plava, crvena i zelena. Jako ih volim. Plava je kao more brzo, zele-

Leo Kurtović, 5. razred

na kao šuma sa stablima, crvena je

Moje djetinjstvo je obilježila pla-

kao krv, crna kao mrak. Kad sam bio

va, žuta i crvena, zelena, ljubičas-

mali,moja najdraža boja je bila pla-

ta. Crvena je bila boja koja je osta-

va. Volio sam sve što je plavo. Onda

vila ružan trag. Plava je bila boja

sam vidio crvenu kad sam vadio krv.

koja me je razveseljavala. Kad

Bila je to jako tamna crvena. Poslije

sam bila mala, mama bi me vodila

u šumi sam vidio zelenu. Prije u ne boje na jednome mjestu. I dan

Marino Grbić, 5. razred

je bijela boja. Meni je draga zato

zeleno, pa čak i ljudi. Kao mali obo-

svom životu nisam vidio toliko zele-

je djetinjstvo.

u šetnju, a ja bih otišla odjevena u Ivan Prug, 6. raz.

danas ja idem u šumu i divim se zelenoj boji. Ali, na kraju svega, došla je jedna od najstrašnijih boja ikada ... crna. Bio je to mrak. Sve je bilo crno, ali male zvjezdice na nebu su sve to osvijetlile. Zbog tih zvjezdica dodao sam i bijelu boju kao moju naj-

more. Žuta je boja moje kose i boja moje prve igračke. Ljubičasta je bila boja autića na struju. Kad sam bila u Njemačkoj, mama i ja smo se vozile u ljubičastim autićima na struju. Zelena je bila boja po kojoj sam rado trčala. Antonija Jakić, 5. razred

dražu boju. Bijela boja je sve popra- Marko Cvitanović Radić, 6. raz. BROJ 21.

Stranica 51

LITERARNA RADIONICA—ČITANJEM UPOZNAJEM SVIJET Silvija Mrkušić, 6. raz.

Čitajući

upoz- la ima. Čitanjem upoznajemo svijet koji nas okru-

najemo

neki žuje: "Čitati znači sanjati otvorenih očiju"

drugi svijet. Či-

Toni Kržanić 8. razred

tanjem knjiga za mlade upozna- Čitanje je sanjanje otvorenih očiju. Kad čitam, užijemo svijet. Ne- vim se u ulogu čitača i uđem toliko duboko u temu ma veze što te da pomislim kako se i sam nalazim tamo. U knjizi knjige (lektire) nekad mogu pronaći i sebe. Neki ljudi pročitaju imaju puno stra- knjigu i mogli bi je pročitati još 100 puta, a neki bi nica,

ipak

su poželjeli da je nikad nisu ni pročitali. Zato pisci po-

zanimljive. One kušavaju pisati što zanimljivije knjige da ne bi bilo su u skladu s našim godinama. To su npr. "Kad takvih ljudi. Pišu knjige svih tema : od tužnih, ljupobijedi ljubav" i "Debela". U prvoj se suočava- bavnih, avanturističkih do sretnih i zabavnih. Treba mo s problemima droge, a u drugoj s homoseksu- voljeti knjige jer iz njih možemo štošta naučiti. alnošću. Te su knjige "moderne", tj. govore o

Duje Jerković, 8. razred

problemima današnjice, ali primjerene su za naše godine i to ih čini zanimljivima. Ima i drugih knji- Kroz knjige možemo saznati sve što je potrebno da ga koje volim čitati. Najomiljenije su mi udžbeni- bi se snašli u svijetu. Dok sam bila dijete, zamišljaci iz povijesti i geografije. Obožavam povijest i la sam kako svijet izgleda. Kad sam napokon bila u geografiju. Tu ima još zanimljivih knjiga. To su mogućnosti čitati, polako sam počela shvaćati kanovine, časopisi, romani, enciklopedije, … Njih kav je zapravo svijet. Jednog dana sam pročitala mi je najbolje čitati kad mi je dosadno. Ali, u zad- knjigu koja govori kako smo došli na svijet, zašto nje vrijeme ljudi sve više čitaju preko interneta. uopće i postojimo. Govorila je sve što sam željela Tako ljudi mogu svakodnevno čitati vijesti, a i znati. Za svijet su rekli da je to nešto prelijepo, ali neke knjige koje im nisu dostupne. Zašto kupovati ujedno i nešto loše. Kad sam pročitala knjigu, saznovine kad ih imaš na internetu besplatno? A ima nala sam da one nisu nešto bezveze, već da iz njih i dosta ljudi koji odlaze u knjižnicu. Tamo se dru- nekada možemo saznati nešto ili izvući neku použe, čitaju knjige jer tamo im je dostupan ulaz u ku. Zato nemojte misliti da su knjige dosadne. Tresvijet knjiga. Prije nekoliko dana imali smo prili- ba samo dobro otvoriti oči i dušu. Vidjet ćete da ku vidjeti knjižnicu u samostanu u Zaostrogu. U knjige mogu biti zabavne i maštovite."Svijet je ponjoj ima tisuću starih knjiga, a zbirka se svako zornica, a život dolazak na njega, dođeš,vidiš i malo nadopunjuje različitim knjigama. Svaki veći odeš." grad (a i škola) ima svoju knjižnicu. I naša je škoStranica 52

Vanja Lampić, 8. razred ČIPERKO

LITERARNA RADIONICA—ČITANJEM UPOZNAJEM SVIJET Čitati zna- sasvim drugo mjesto. Čitanje nam omogućava razči sanjati

voj pozitivnih misli, zato mislim da je čitanje naj-

otvorenih

bolji primjer upoznavanja svijeta.

očiju. Dok čitamo, u Vedran Alerić, 6. raz.

našoj mašti zamišlja-

mo sve ono što se događa u knjizi. Knjiga ima čudesnu moć, ona mi je kao prijatelj koji će mi reći sve što me zanima, a ja ću u nju zapisati sve svoje tajne i misli. Ona će ih čuvati i nikome ih neće reći. Kad zatvorim oči poslije pročitanog poglavlja ili knjige, knjigu zatvorim i zagrlim, te zatvorim oči i moja pustolovina počinje. Ulaskom u magični svijet knjige upoznajem nove ljude i mjesta, doživljavam nove pustolovine koje nikad neću zaboravi-

Klara Borić, 8. razred Uzeti knjigu u ruke nije samo bezvezno okretanje ispisanih stranica, to je jedno veliko putovanje. Svaka knjiga donosi nešto novo. Da bismo putovali ne trebamo automobil, vlak niti neko drugo prijevozno sredstvo. Trebamo samo uzeti knjigu u ruke i usredotočiti se na nju. Čitajući otkrivamo i saznajemo dosta toga što prije nismo znali, upoznajemo druge običaje i živote drugih ljudi. Suočavamo se s problemima sadašnjosti i uz pomoć knjige ih rješavamo. Za svakoga postoji neka knjiga, samo je treba pronaći i pročitati. Ena Marinović, 8. razred

ti. Basne su mi u djetinjstvu pomogle da upoz-

nam razne životinjice kao što su tri medvjedića. U Kad sam bila mala, mama mi je čitala priče,bajke. bajkama sam mogla plesati u najljepšem dvorcu,

Htjela sam i ja naučiti čitati i naučila sam. Krenula

biti lijepa princeza ili čak uspavana ljepotica koja

sam u vrtić pa nakon nekoliko godina i u školu, i

je jedva dočekala da ju njen princ dođe spasiti.

naučila čitati. Kad znamo čitati, znamo sve. Čita-

Knjige koje sad čitam mi opisuju neka mjesta na

nje nas obogaćuje i vodi kroz život. Od prvog raz-

koja žarkom želim otići, opisuju mi ljude koje toli- reda čitamo lektire, iako nam se nekad ne da čitati ko želim upoznati. Dobrom knjigom i svojom maš- lektiru, neki od nas ipak shvate da je trebamo protom mogu se opustiti, zaboraviti na sve probleme i čitati jer čitanjem stječemo znanje. Kad čitamo jednostavno biti svoja.

Roberta Vela, 8. raz.

knjigu, zamišljamo da smo mi taj lik u knjizi. Često u knjigama ima stvari koje su nestvarne, a mi

Knjige nas potiču na razmišljanje i stjecanje iden- želimo da se to dogodi u našem životu. Zato postotiteta. Naša osobnost i karakter se poboljšava. Uči- je knjige da maštamo i sanjamo. Da nismo čitali mo pisati i izražavati se. Mnoge knjige nam stvara- knjige ili da nam ih roditelji nisu čitali, mi ne bisju predodžbu svijeta, upoznaju nas s mjestima koja mo imali djetinjstvo. Bilo bi pusto, jer čitati znači su nam nepoznata. Dok čitamo, suočavamo se s sanjati zatvorenih očiju. problemima glavnih likova. Naše misli otputuju na Stranica 53

Kate Papić,7 razred ČIPERKO

LITERARNA RADIONICA—ČITANJEM UPOZNAJEM SVIJET Čitajući upoznajemo svijet - njegovu prošlost i Ali čitanje je važno, i ono te vodi kroz život. sadašnjost. Kad čitaš, kao da sanjaš. Postoji puno vrsta knjiga: one tužne, sjetne, one dosadne i zabavne, slikovnice i ozbiljne knjige. Kad pročitaš knjigu, kao da si bogatiji. U prošlosti je postojalo puno nepismenih ljudi i kraljeva pa bi zvali svećenike da zapišu što su rekli ili naredili. Danas je puno drugačije. Danas velika većina ljudi zna čitati i pisati. Neki, kad imaju knjigu, kao da imaju polugu zlata. Biblija je najčitanija knjiga na svijetu. Čitanje knjiga je umijeće. Neki ljudi toliko vole knjige da

Matija Barić, 7. razred Čitanjem svi mi odlutamo u neku "čarobnu" zemlju gdje je sve na istoj noti. Ako je knjiga tužna, oblak lije suze. Ako je sretna, sunce veselo grije. U zemlji mašte, gdje je sve moguće, čitanje nam otvara put. Time mi sanjamo, sanjamo da nam život bude kao iz mašte, znajući da je to nemoguće, te da se neće ostvariti. Maštanjem ljudi upotpunjuju svoje praznine u životu. U nekih su te praznine velike, a neki ih jedva imaju pa se više žale. To je zapi-

imaju i svoju osobnu bibliote-

sano u zvijezdama. Kad uzmemo

ku. Kad čitate, kao da ste na

novu knjigu za čitanje, tražimo

oblacima.

nešto što će nam otvoriti vrata

David Vela, 7. razred

tuđih života , koliko oni tužni ili

Kad čitamo, kao da uđemo u

sretni bili. Što smo stariji, više

neki drugi svijet, stvaramo

nas zanimaju događaji iz stvarnih

svoju sliku u glavi. Čitajući,

života, nego bajke. U životu rijet-

možemo puno toga naučiti,

ko koja priča završi sretno …

otkriti… Čitanjem postajemo

Leonarda Antičić, 6. raz.

"mudriji" i obrazovaniji. Svijet bez knjiga ne bi bio isti kao i sada, u njima pročitamo mnogo korisnih stvari koje do sada nismo znali. Čitajući - stvaramo, upoznajemo svijet. Ima knjiga koje ne prikazuju realnost života, ali mi ih svejedno čitamo, jer u bajkama, to jest knjigama, život je savršen, baš onakav kakvog mi želimo. Ali, na kraju svi shvatimo da to nije stvarnost, to nije život. Nikoji i ničiji život ne može biti savršen. Mi svi čitamo jer se želimo odvojiti od realnosti, prepustiti se mašti… Možda svi ponekad mislimo da je čitanje dosadno… BROJ 21.

Karmela Kurtić, 7. razred Čitajući upoznajemo svijet, ali

što je još važnije, upoznajemo sebe. Knjige nam omogućuju da na trenutak zaboravimo sve obveze i stres, da dobijemo taj neponovljiv osjećaj da smo s likovima iz knjige u nekom drugom, magičnom svijetu. Znamo da su neke stvari jednostavno nemoguće, ali u nama postoji ta nada da se i nama dogodi nešto "nemoguće". Knjige nam daju priliku da obiđemo cijeli svijet i da se na trenutak odvojimo od stvarnosti! Nikolina Rozić, 7. razred Stranica 54

LITERARNA RADIONICA—ČITANJEM UPOZNAJEM SVIJET Svaka pročitana knjiga, pjesma, rečenica, riječ ot- ma. Mašta nam daje nadu da što god zamislimo uz kriva nam nešto dosad neistraživano, nepoznato. trud i strpljenje, možemo postići. Tako mi sa knjiČitanjem proširujemo svoje vidike, obogaćujemo gama upoznajemo svijet, preko korica i tinte sazsebe i svoj život. Kada čitaš, imaš osjećaj kao da najemo, učimo i budemo nadahnuti. Što god želite sve oko tebe stane, samo ti i knjiga. Okrećeš listo- biti, sjetite se, prvi korak svega je to zamisliti. ve, uzbuđenje raste, mašta se proširuje u beskonačnost. Svako napisano slovo kao da je stvarnost, kao da si ti sam napisao tu knjigu.

Martina Krželj, 8. razred Dok čitam knjige, upoznajem nove stvari koje možda do sada nisam znala. U knjizi ima svjetova

Margareta Letica, 7. razred koji su izmišljen i u kojima bismo i mi htjeli biti. Čitajući knjigu, upoznajemo razna djela puna maš- Čitanjem postaje neka nova osoba. Kada se uživiš te. Kao da sanjamo o putovanjima u razne zemlje, u taj lik, to je kao da gledaš svijet njegovim očiupoznajemo nove ljude. Kad čitamo, zamišljamo da ma. Sigurna sam da negdje postoji svijet kao iz je to sve stvarnost. Knjige nam pomažu da saznaje- bajke, ali naravno mi ne živimo u njemu. Sve što mo riječi za koje nismo znali, da budemo bolji i vidimo ili pročitamo upotpunjavamo naša razmišzreliji na temelju tuđih postupaka, da povećamo ljanja i pogled na svijet. Dok smo taj novi lik, bjenaše znanje i da gledamo život drugačije. Svatko bi žimo od stvarnosti i ulazimo u drugi svijet, to je volio živjeti u svijetu gdje je sve savršeno, ali ne- kao da smo u lijepom snu. Iako je život težak, mi kad nam to savršenstvo nije potrebno da bi bili sret- ne možemo pobjeći iz njega, ali ga možemo pokuni. Knjiga je zapravo naš maleni svijet mašte u koji šati učiniti ljepšim da budemo bolji prema njemu. možemo ulaziti i izlaziti kad god hoćemo, putovati Čitanje je važno za naš cjelokupni izraz života. po njezinim stranicama i biti njezin izmišljeni lik.

Nika Ivandić 7. razred

Ona nam nekad i donosi emocije koje bude naše srce i uljepšavaju nam doživljaj. Čitati znači sanjati otvorenih očiju. Mia Šulenta, 7. razred Knjige postoje oduvijek, od vremena kada su klesane u kamenje, pisane perom pa sve do prvog tiskanja. One su način na koji pjesnici i pisci pričaju svoju priču. Svaki pisac je ostavio djelić sebe u svakoj riječi. Svaka priča je jedinstvena i napisana s puno mašte i strpljenja. U pričama nam mašta otvara vrata u čarobnim mjestima i o hrabrim junaciBROJ 21.

Likovna sekcija nižih razreda

Stranica 55

LITERARNA RADIONICA ŠTO MI SVE KNJIGA PRUŽA Knjiga nama od rođenja pomaže. Kad smo mali, mama, tata, baka ili djed nam pričaju najljepše priče. Ja i sada doma imam puno knjiga od rođenja. Moja najdraža knjiga mi je bila knjiga koju sam dobio za Božić. Zvala se knjiga maštanja. Ta knjiga mi je pružila pomoć u mašti. Također mi je pomogla u zabavi, ali najviše u spavanju. Moja baka je pronalazila lijepe priče. Najdraža priča mi je bila Spavaj djetešce. Ta priča nije pružala samo meni lijepo spavanje, nego svoj djeci na svijetu! Onda sam otišao u vrtić sa četiri godine i vidio puno priča, ali nikada mi nijedna priča nije bila draža od Spavaj djetešce. I sada dolazi vrijeme škole. Imam nove knjige, ali bez priča. Sve su samo za učenje. Ipak nam te knjige pružaju više stvari, nego knjige za malu djecu. Te knjige nam pomažu u životu, učenju i školi. Od tada sam shvatio da su knjige u školi najbolje knjige koje bismo ikada mogli imati. Marino Grbić, 5. razred

Knjiga je poput svemira, kao beskrajno prostranstvo. Kad otvorimo knjigu i pročitamo par rečenica, već u glavi vidimo na tisuću slika. Ako netko ne može priuštiti putovanje, a želi putovati po svijetu, onda otvori knjigu i zamisli da vidi sve te kulture. Ako ljudi žele naučiti o drevnom Egiptu, otvore knjigu i pročitaju. Dječaci i djevojčice gledaju slikovnice, bake i djedovi čitaju debele romane, a sve se to čuva u knjižnici. Knjige su oduvijek bile beskrajno prostranstvo, zato s trunku mašte bilo koja knjiga može biti stvarna! Antonio Šulenta, 5. razred

MOĆNA ŠKOLJKA Mene svi zovu moćna ili čarobna školjka. Nekoliko dana prije Božića, nemirno more me izbacilo na plažu. Stojeći tamo ugledala sam djevojčicu koja ide prema meni. Djevojčica me podigla i odlučila odnijeti kući. Dok me nosila, gledala sam to malo selo. Bila je večer, sve je bilo mračno. Vrijeme Božića, a nigdje lampica, ukrasa, a ni božićnog drvca. Prolazeći mračnim ulicama došli smo do jedne trošne kolibe. Ulazeći u kolibu shvatila sam da ljudi u ovom selu nemaju niti struje niti novaca. Jako sam se rastužila. U kolibi je bilo još dvoje djece i njihovi roditelji. Djevojčica, koja me je našla, čvrsto me stisnula uz sebe i počela je sanjariti i ne sluteći da joj mogu ostvariti snove. Šapnula mi je da za ovaj Božić želi da cijelo selo dobije: struju, božićno drvce, ukrase i dovoljno hrane. Na Božićno jutro njena želja bila je ispunjena. Sva radosna, nježno me zaljuljala u svojoj sićušnoj ručici i rekla da je ovo njen najbolji Božić ikada. Odnijela me do mora i bacila u dubinu, kako bi se morski vali sa mnom igrali i kako bi opet mogla pomagati drugima. Franka Bakalić, VI. razred

Stranica 56

ČIPERKO

LITERARNA RADIONICA NEOBIČNA PRIČA O DOLASKU JESENI

otišao sam do palače i ubio kralja. Kada sam izaJesen je došla u moj kraj na čudan način. Nije po- šao, vidio sam mrtvo Apolonovo tijelo. Sada sam vela lastavice, sazrela voće. Čudno mi je to bilo pa poznat svijetom kao Ahil, slavni borac za slobodu sam odlučila potražiti odgovor. Otišla sam do naj- Grčke. većeg brda, do najnižeg brežuljka. Raspitivala sam Noa Zloić, 5. razred se, ali nisam ništa doznala. Na kraju mi je jedino Jednoga dana gledala sam kroz prozor u svojoj preostalo da se vratim kući. Na putu kući ugledala sobi. Vidjela sam ptice kako se vesele, skakuću i sam trag uvelih listova. Odlučila sam ga slijediti. cvrkuću. Djeca su se igrala na livadi i brala cvijeKad sam došla do kraja listova, ugledala sam preli- će roditeljima. Roditelji i djeca su uživali u prekjepu ženu. Kosa joj je ukrašena šarenim listovima, rasnome danu. I ja sam uživala gledajući djecu haljina je bila lijepe crvene boje. Približila sam joj kroz prozor. No,nakon te uživancije došao je velise i upitala kako se zove."Zovem se Jesen",ona je ki crni oblak pun vještica koji ih je razbacao po odgovorila."Ja sam Antonija,zašto nisi sve promije- zemlji. Djeca su uplašena počela trčati svojim ronila onako kako treba biti?"upitala sam ja. diteljima. Kada sam vidjela vještice kroz svoj na"Oprosti, ali ruke su mi svezane, Ljeto je reklo da vodni čarobni prozor, više nije bio čaroban. Pokuće još vladati. Ja jedino mogu čekati sljedeću godi- šala sam zatvoriti prozor, ali nisam mogla. Vještinu da vratim sve kako je bilo," odgovorila je i pri- ce su ga držale tako čvrsto da ga moja cijela obitom me tužno pogledala. Rekla sam da ću joj ja telj ne bi mogla zatvoriti. Roditelji su sa svojom pomoći. Zajedno ćemo svladati Ljeto. Krenule smo djecom brzo i uplašeno potrčali svojim kućama. prema moru gdje Ljeto vlada. "Nećemo uspjeti, Srećom, vještice ih nisu vidjele. No, odjedanput prejako je!", rekla je sa strahom. "Nikad ne sumnjaj vještice nisu čvrsto držale prozor. Nisam shvaćala u mene!", rekla sam hrabro. Kad smo došle, Ljeto što se događa. Kada sam pogledala gore u nebo, je pojačalo vrućinu. Moja je sreća što sam odrasla vidjela sam da dolaze dobre vile spasiti ljude. Vile uz more i vrućinu pa mi nije bilo tako vruće. Jesan su se spustile do vještica i zamolile ih da ostave je pala od te silne vrućine. Morala sam nastaviti ljude na miru. Vještice su ih ignorirale i dalje naskako bih spasila Jesen. Stigla sam do Ljeta, pogodi- tavile raditi nered. Sada su i dobre vile morale polo me najvećom vrućinom i oslabilo me, ali ja sam kazati zube. Poletjele su u nebo i zaletjele su se u nastavila. Uzela sam jesenska jela, jesensku odjeću vještice i vratile ih u njihove crne oblake. Vještice i sve jesensko. Ljeto je palo, a na vlast je došla Je- su se u oblacima vraćale kućama zla i govorile da sen. Dani su tmurni, ali i veseli. Bio je to dan kada će jednoga dana osveta biti njihova. Vile su ljudisam spasila Jesen. ma rekle da se ne trebaju više bojati vještica. RekAntonija Jakić, 5. razred le su im da ako dođu još jedanput da ih odmah zovnu i one će doći pomoći im. Ljudi su zahvalili POGLED KROZ ČAROBAN PROZOR vilama i rekli im da koji put navrate na kolače. Jedne noći nisam mogao zaspati. Otišao sam na Gledala sam kako se vile vraćaju i zahvalila im. tavan i tamo vidio nekakav čudan prozor. Sjajio je Rekle su mi da je najgore prošlo i da se ne trebam svim mogućim bojama. Odjedanput me uvukao u bojati. Dok su ulazile u svoje oblake, mahale su sebe. Vratio sam se u prošlost. Pojavio sam se us- ljudima i govorile: "Vidimo se sljedeći put". Nasred borbe Grka i Trojanaca. Sakrio sam se iza stije- tavila sam gledati djecu kroz čaroban prozor i bila ne da me nitko ne vidi. Pronašao me grčki kralj. sam sretna što je sve dobro završilo. Navečer, kaOdveo me u Grčku. Tamo sam se sprijateljio s nje- da sam išla spavati, pogledala sam nebo puno zvigovim sinom Apolonom. Nakon mnogo godina po- jezda. Bila sam sretna što nije tužno i tmurno. stao sam vrlo vješt s mačem. Apolon je predložio da Trojancima damo velikog drvenog konja u koKatja Urlić 5.razred jem će biti najbolji grčki ratnici. Svi su se složili. Apolon je htio da idem s njim. Kada smo izašli, BROJ 21.

Stranica 57

SPORT ST R E E T B A S KE T T U R N I R

Naši predstavnici u turniru

U Gr adcu 29. r ujna 2014. go d. o dr žan je ''S t r eet basket t ur nir '' čet vr t i po r edu za o sno vne ško le. S ud je lo va lo je t r inaest ek ipa. OŠ do n Miho vi la P avl ino vić a, pr edvo đena pr o f. M ir o s la vo m Ur liće m, o svo ji la je dr ugo mjest o . Uče nic i ko ji su sud je lo va l i na nat jec a nju: Jur e Ćo ško vić ( kapet an) , I va n Lu lić, Ant e T r umbić, T o ni Kr ža nić. Za nagr adu su do bili meda l je, pehar , d ip lo mu i večer u po želj i u o bližnje m r est o r anu. .

P RV E N ST VO Š KOL E U B A D M I N TON U T ije ko m pr vo g i dr ugo g o br azo vno g r azdo blja o dr žano je ind ividu a lno pr ve nst vo ško le u bad mint o nu na ko je m je sud je lo va lo pr eko dvadeset učenika i uč e nic a. P r va t r i mjest a o svo ji l i su uče nic i Ned o Ur lić, Ant e T r umbić i Jur e Ćo ško vić.

P RV E N ST VO Š KOL E U R U KOM E T U T ije ko m dr ugo g o br azo vno g r azdo blja na igr a l išt u aut o kamp a S ut ik la o dr žano je pr ve nst vo ško le u r uko met u. Pr venst vo se igr a lo u dvo kr užno m l iga s ist e mu. Kao na ju sp ješ ni ja ek ipa, a u jed no i o vo god iš nj i pr vak ško le po kaza la se mo mč ad ''P at ike sa laž ni m u lo šc i ma '' u s ast avu: I van P r ug ( 6. r. ) , I van Lu l ić ( 5. r . ) , Ant e T r umbić ( 8. r .) , Jur e Ćo ško vić ( 8. r . ) i Leo Kur t o vić ( 5. r .) . Najbo lj i m igr ače m p r ve nst va pr o gla še n je Ant e T r umbić iz po bjed ničke ek ipe.

Stranica 58

ČIPERKO

SPORT M E ĐUŠ K O L S K A S P O RT S K A NAT J E CANJ A No go met na i ko šar kaška ek ipa OŠ do n M iho vi la P a vl ino vića sud je lo va la je 3. ve l ja če 2015. na među ško lsko m nat jeca nju u OŠ St jepa na I viče vića u Makar sko j. No go met na ek ipa ko ju pr edst avl ja ju uče nic i Jur e Ćo ško vić, Š ime G la muz ina, Ant e T r umbić, Nedo Ur lić, Fr a ne Ba n i I va n Lu l ić o svo jila je t r eće mje st o, do k je ko šar kaška ek ipa ko ju pr edst avl ja ju uče nic i Jur e Ćo ško vić, Š ime G la muz ina, Ant e Tr umbić, Bar iš a Cvit a no vić, I va n P r ug, Nedo Ur lić i I va n Lu l ić o svo ji la dr ugo mje st o .

Ekipa naše škole

Na našu ža lo st , sa mo su pr vo p las ir a ne š ko le o st var ile p la s ma n na žup a nijs ko nat jecanje.

NAT J E CANJ E U NO G O ME T U ZA UČE NI K E 5 . I 6 . RAZRE DA Danas 10. t r avnja 2015. o dr žalo se nat jeca nje u no go met u za učenike 5. i 6. r azr eda. S ud je lo valo je 5 ško la: OŠ S t jepan I viče vić iz Makar ske, OŠ o ca P et r a P er ice iz Makar ske, OŠ Baška Vo da, OŠ T učep i i na ša ško la OŠ do n M iho vi la P a vl ino vića, P o dgor a. Osvo jil i s mo o dlič no dr ugo mjest o po bjed ivš i uč e nik e OŠ P et r a P er ice i OŠ Baška Vo da, do k s mo u fina lu izgu bi l i o d uče nik a iz OŠ S t jepa na I viče vića. Našu ško lu su pr eds t avi l i uče nic i I va n Lu l ić, Ro ko Bil ič ić, Fr ane Ba n, I va n P r ug, Bar iš a Cvit a no vić, Leo Kurt o vić i Mar ino Jak ić.

BROJ 21.

Stranica 59

ZABAVNE STRANICE

Stranica 60

ČIPERKO

ZABAVNE STRANICE

BROJ 21.

Stranica 61

HOROSKOP OVAN - Bit će kreativni i umjetnički nadareni Mali će Ovnovi ove godine ugodno iznenaditi svojim preobražajem. Iako će tijekom ljetnih mjeseci te studenoga zadavati glavobolje hirovitim ponašanjem, ostalih će mjeseci iskazivati kreativan duh, volju za učenjem i pokrenuti cijelu lavinu skrivenih potencijala. Jesen će dočekati u vedrom i veselom raspoloženju, a prvašići će se radovati odlasku u školu. Neće im teško pasti odvajanje od roditelja, nego će se jako brzo uklopiti u društvo svojih vršnjaka. U zimskim mjesecima bit će jako dobrog zdravlja. BIK - Kupite glazbeni instrument Mali Bikovi će tijekom druge polovine godine pokazivati zanimanje za učenje, druženje s djecom i životinjama. Pokazivat će i umjetničke sklonosti, prije svega glazbenu nadarenost i dobar sluh. Malo veća djeca mogla bi tražiti od roditelja da im kupe kakav glazbeni instrument, pa je dobro da im u roditelji u tome udovoljite. Školarci će se popraviti učenju, a primijetit će se da su samostalniji i odgovorniji. BLIZANCI - Trebat će vam mnogo pažnje i ljubavi Školarci će lijepo učiti, pamtiti i shvaćati. Manji će pokazivati veliko zanimanje za slušanje priča i bajki, skupljanje slikovnica i nekih njima dragocjenih stvarčica. U drugoj polovini pokazivati će otpor prema autoritetu, pa će slabo slušati roditelje i učitelje. Bit će neposlušni, slabo će jesti i teško će usnuti. Trebat će dosta muke roditeljima i nastavnicima da izađu na kraj s vama i svladaju tipičnu tvrdoglavost vašeg znaka. Bit Stranica 62

ćete vrlo promjenjiva raspoloženja, osjetljivi na svaku riječ i gestu roditelja i nastavnika. RAK - Vidljivo će napredovati Zahvaljujući pozitivnom Jupiterovom utjecaju, mali će Rakovi iskazivati povećanu kreativnost. U trenutku inspiracije mogli bi išarati zid spavaće sobe ili neočekivano početi izrezivati i sakupljati postere omiljenih pjevača i glumaca. Bolje će se koncentrirati na nastavu i pokazivati zanimanje za izvanškolske aktivnosti. Djevojčice će zanimati gluma, balet i sve vezano uz kreativnost i umjetnost, dok bi dječaci mogli imati odličnih rezultata u sportu i matematici. LAV - Postat će živahniji i otvoreniji Mali školarci bit će glavni u razredu i omiljeni među nastavnicima, a kako će i dobro učiti, radovat će se lijepim ocjenama. Čak će i povučeniji Lavovi ove godine postati živahniji i otvoreniji. Zdravlje će im većinom biti dobro. No kako su planeti većinom na strani lava, ovo će za vas biti posebno lijepa godina. Brzo ćete napredovati, neki će spretno i lako svladavati vožnju biciklom, romobilom, koturaljkama, dok će oni još veći razveseliti školskim uspjehom roditelje i učitelje. DJEVICA – Naglo će napredovati Naglo će im se poboljšati apetit, postat će brbljavi i željni pažnje. Tako će mališani u ovom znaku postati vesela djeca, a bit će i glavni u društvu. Voljet će učiti, a povećane ambicije će starije poticati da se u razredu natječu s najboljima. Tijekom zimskih mjeseci oni veći mogli bi se zaljubiti.

ČIPERKO

HOROSKOP VAGA - Probudite će umjet- kom listopada i studenoga. ničku stranu JARAC - Moguće su pojave Bilo bi dobro da na pravilan način iskoristite energiju i motivaciju, pa se uključite u nekakav skupni rad, počnite se baviti plesom, glazbom, sportom i učenjem stranih jezika. Male će Vage novo znanje upijati poput spužve. Zimski mjeseci bit će jako pozitivni za ovu djecu, koja će u svemu pokazivati očit napredak. Na zdravlje treba pripaziti u studenome - čuvajte se od prehlada i odijevajte se u skladu s vremenskim prilikama.

prvih simpatija

Ovo je prekrasna godina za male Škorpione. Procvat i buđenje najviše će se primijetiti kod djevojčica ovog znaka, koje će se početi dotjerivati i uzimati maminu šminku i odjeću. Dječaci bi mogli prekrasno crtati ili će pokazati iznimnu vještinu u rukovanju loptom, pa razmislite da se upišete na nogomet. Iako ćete na školskom satu biti nemirni, nastavnicima će se sviđati vaša aktivnost i znatiželja. Osobit napredak bit će vidljiv u studenome i prosincu, kada će oni maleni bez poteškoća učiti pisati slova i čitati, dok će veći rado učiti.

predovati i rasti

Jarčići će biti posebno živahni i lijepo će napredovati, no imat će osjetljivo grlo ili preboljeti pokoju virozu u studenome. Iskazivati će potrebu za druženjima s vršnjacima, a oni koji već idu u školu bit će omiljeni kod profesora i glavni u razredu. Počet ćete naglo sazrijevati, postavljati tisuću pitanja na koja će roditelji i učitelji morati pronaći odgovore. Ljubav i zaljubljivanja jednako će zahvatiti školarce kao i one u vrtiću, koji će ŠKORPION - Isticat će se na ostvariti svoje prve slatke i nevine simpatije. školskom satu VODENJAK - Naglo će na-

STRIJELAC - Postat će ozbiljniji i odgovorniji Djeca koja su u pubertetu naglo će sazrjeti i narasti. Bolje će učiti u školi i primiriti svoj burni temperament. Kod mnogih će Strijelaca planeti probuditi uspavanu kreativnost, pa će mnogi izraziti želju da se nečim bave, bilo da je to sport, pjevanje, muziciranje ili učenje stranog jezika. Oni školarci koji se podulje bave kreativnim radom, mogli bi dobivati nagrade i priznanja, osobito tijeBROJ 21.

Pred malim je Vodenjacima prekrasna godina, u kojoj će bujati njihova osobnost i kreativno izražavanje. Druga polovina godine bit će naklonjena školarcima, pa će planeti pomoći da postignu bolji školski uspjeh. Najmanji Jarčići će u rujnu i listopadu početi pokazivati svu paletu bogatstva svoje osobnosti i mnogostruke talente. Pamtit ćete s lakoćom, pa ćete biti ponosni na vlastiti napredak u školi. RIBE – malo ćete biti živahni Male će Ribe ove godine biti iznimno živahne i često naporne svojim roditeljima i učiteljima, no znat ćete uveseliti i zabaviti i njih i svoje prijatelje. Školarci će na jesen pokazati koliko su u međuvremenu sazreli te će većinom sami učiti i pisati zadaću. Mnogi od vas poželjet će upisati kakav strani jezik ili tečaj informatike, dok će oni najmanji uspješno svladavati pisanje velikih i malih slova.

Stranica 63

F OT O G R A F I JA : M a r t in a Kr ž e lj , 8. ra z re d

Š KO L S K I L I S T Č I P E R KO O Š do n M ih ov i la Pa v l in ov ić a , Po dg o ra Š G 20 14 ./ 20 15 .