O VRSTAMA NAKITA BROŠ Francuska riječ broche = pribadača, ženski nakit, vrlo različitih oblika, koji se iglom pričvršćuje na odjeću; podrijetlo vuče od fibule. Iglu prekriva pločica od zlata, emajla, dragog kamenja, mozaika, gema i sl.; često umjetnički izrađen. Iz enciklopedije Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, knjiga III. Be Ca, str. 212. Zagreb PRO LEKSIS, 2005. (Knjižnica Medveščak, sig. 03 ENCIK III/N)
FIBULA (lat.) U arheologiji, kopča za pričvršćivanje pojedinih dijelova odjeće ili kose. U uporabi od 14. stoljeća prije Krista do 9. stoljeća poslije Krista. Po njima se, zbog karakterističnih stilskih osobina, datiraju pojedini nalazi. Praoblik fibule je jednostavna koštana ili metalna igla. Razvijeni tip fibule sastoji se od igle i luka, izrađen u jednom ili dva spojena komada. Fibula od bronce, srebra, zlata i željeza urešavala se različitim ukrasima: jantarom, emajlom, staklenim zrncima, poludragim kamenjem i sl. Oblicu fibule su raznoliki: geometrizirani, fibule u obliku životinja, spirale, okruglih pločica (preteča kasnijih broševa) i dr. U anatomiji, fibula ili lisnjača je jedna od dviju potkoljeničnih kostiju. Fibula Praenestina, zlatna kopča iz 7. ili 6. stoljeća prije Krista, nađena u grobnici u talijanskom gradu Prenesti je najstariji spomenik lat. jezika, sadrži ime naručitelja i izrađivača. Iz enciklopedije Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, knjiga VI. EI - Fr, str. 216. - 217. Zagreb: PRO LEKSIS, 2005. (Knjiž. Medveščak, sig. 03 ENCIK VI/N)
FIBULA (lat.) Metalna igla, zapinjača kojom se pričvršćuju i povezuju pojedini dijelovi odjeće. Fibula je u različitim razdobljima (otprilike od XIV. pr. Kr. do VIII. st. poprimila karakteristične oblike, tako da se prema njima mogu datirati pojedini nalazi. Iz oblika jednostavne igle razvio se prvotni oblik jednolične fibule u formi gudala. Iz toga tipa fibule proizašli su u brončano i željezno doba novi oblici, kod njih se sve više ističe karakter nakita i sve se bogatije ornamentiraju luk i nožica, zatim lučna i zmijolika fibula te u obliku harfe. Iz jednostavne dvočlane fibule razvili su se kompliciraniji oblici (naočalasta, pločasta, spiralna fibula). Iz enciklopedije Hrvatska likovna enciklopedija, sv. 2 C- Goth, str. 107. Zagreb LZMK, 2005.
Sl. 47. POZLAĆENI BROŠ – PUNTAPET Okolica Sinja Iz knjige Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha / urednice Zorica Vitez; Aleksandra Muraj. Zagreb : Barbat (etc), 2001., str. 273 (Knjižnica Medveščak, sig. 39 HRV/N)
FIBULA (lat.) Među fibulama s područja Hrvatske ima zanimljivih ilirsko-keltskih primjeraka s jantarnim uresom. U mlađe željezno doba razvili su se, uz jednostavne oblike fibula ranog, srednjeg i kasnog latenskog razdoblja, i osobito oblici fibula u obliku u maska i životinjskih glava. Te su fibule često urešene koraljem ili emajlom. Za rimske epohe pojavljuje se niz različitih oblika, proizašlih uglavnom iz latenskih fibula (koljenasta, legijske i u obliku luka za strelice) kod njih se, mjesto konstrukcije na pero, pojavljuje pretežno uređaj za na zaponac. Novi su oblici pločasta fibula i fibula u obliku životinja. To su prethodnici kasnijih broševa. U ranom srednjem vijeku fibule se često ukrašuju, dragim ili poludragim kamenjem, staklenim zrnjem ili dekoracijom u niello-tehnici. Fibula se, kao uporabni predmet i nakit, u modificiranim oblicima i varijantama održala sve do danas. Iz enciklopedije Hrvatska likovna enciklopedija, sv. 2 C- Goth, str. 107. Zagreb LZMK, 2005.
Sl. 48. ZLATNI PRIVJESAK S BISERIMA – KONISTRICA, DALMACIJA Iz knjige Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha / urednice Zorica Vitez; Aleksandra Muraj. Zagreb : Barbat (etc), 2001., str. 279 (Knjižnica Medveščak, sig. 39 HRV/N)
Katalog izložbe Enciklopedija znanja o nakitu | 19