Mak

Oružje u Prvom svjetskom ratu

✸BROJ 198, ✸ GODINA MMXIV ✸19.6. 1919. ✸ 1 4,50 KN✸ ZAGREB

GABRIELLA CHANEL COCO – DIZJNERICA IZ PRVOG SVJETSKOG RATA!

‘’Svi se nekamo žure, spašavaju

Ovisno o položaju u društvu i

glave,

bogatstvu

ne vesele se..’’

domove.

ljudi imaju svakakve

SADRŽAJ  Što je Prvi svjetski rat?  Obitelj,domćinstvo i posao  Izgled domova  Položaj žena  Crveni križ  Medicina  Oružje  Komunikacija

Dragi čitatelji, Ove godine je obljetnica početka Prvog svjetskog rata koji je započeo 1914. godine. Povodom toga, 7.a razred je napravio mali projekt pod nazivom “ Novine Prvog svjetskog rata” . Kroz različite teme ćemo vas provesti, uputiti, naučiti i podsjetiti na razna zbivanja koja su tada vladala. Nadamo se da će vam se naš uloženi trud svidjeti i zasigurno podučiti još svakakvim zanimljivostima Prvog svjetskog rata!

Ključno

Kasno stvorene države Italija i Njemačka tražile su preraspodielu kolonija i smatrale da bi najjače kolonijalne sile, Velika Britanija i Francus-



ANTANTA



TROJNI SAVEZ



KOLONIJE



ATENTAT U SARAJEVU



ITALIJA



NJEMAČKA



RUSIJA



VELIKA BRITANIJA



AUSTRO– UGARSKA

ka , dio svojih kolonija u Aziji i Africi trebale prepustiti njima. Kolonijalne sile Velika Britanija i Francuska udružile su se s Rusijom u vojni savez ANTANTA, dok su se nezadovoljne države Njemačka, Austro– Ugarska i Italija udružile u TROJNI SAVEZ . Države dvaju saveza otpočele su s utrkom naoružanja i spremno su se miješale u političke krize diljem svijeta. Ta opasna igra na kraju je dovela svijet u PRVI SVJETSKI RAT. Povod za lokalni rat između Austro-Ugarske i Srbije, koji će ubrzo prerasti u europski, a potom i svjetski sukob, bio je atentat u Sarajevu izvršen 28. lipnja 1914. kada je ubijen austrougarski prijestolonasljednik nadvojvoda Franjo Ferdinand i njegova supruga Sofija. Austro-Ugarska

Monarhija je predala ultimatum u deset točaka vladi Kraljevine Srbije, koja je prihvatila sve osim točke da istragu o atentatu vode na njezinu tlu austrougarski istražitelji.

Donosimo istraživanje i statistike života u obitelji i obilježja medicine. Kako rat trenutno utječe na obitelji i kakvu ulogu ima koji član u obitelj, kako pomaže medicina ratnicima?

‘ Žene su ubijane zbog rada s eksplozivom u tvornicama, a muškarci na bojištima ’ Oružje u Prvom svjetskom ratu

19%

Doba je rata, u bilo kojem slučaju svakodnevni život nije kao nekada. Svaka sekunda je bitna za preživljavanje. U tom slučaju malo smo istražili kakav položaj imaju članovi obitelji i kako funkcionira obitelj.

Zatim smo istražili napreduje li medicina!

81%

Proglašenjem rata, mnogi ljudi su izabrani da krenu u rat. Me-

81% muškaraca sudjeluje u 1. svjetskom ratu

đutim, ostatak društva ostaje kod kuće i nastavlja sa svojim poslovima i brigom za obitelj iako je bilo teško. Prije I. svjetskog rata, žene rade kao sluge i čistačice. Nakon udaje, očekuje se da žena prestane s poslom i postane kućanica.

Tijekom rata muškarci ne mogu obavljati svoje poslove pa su

Država

žene sve više i više obavljale njihov posao. Stariji članovi se

Broj civil-

moraju brinuti za djecu dok su majke radile, a očevi bili u poho-

nih smrti Rusko Carstvo

1.500,000

Italija

589,00

Srbija

450,00

Francuska

300,00

du. Mlađi članovi su u išli na posao da zarađuju za kućne troškove.

Uobičajeno je da se udovice i udovci ponovno vjenčaju. Kad je izbio rat mnoga djeca su postala siročad. Žene su ubijane zbog rada s eksplozivom u tvornicama, a muškarci na bojištima.

Od djece se očekivalo da budu pristojna prema odraslima (često se opisuju kao ‘viđena ali nečujna’).

Država

Broj vojnih smrti

Rusko Carstvo

4.950,000

Francuska

4.266,000

Ujedinjeno

1.663.435

Kraljevstvo Italija

953.886

Razvod je bio neobičan u 20. st., ali ima i mnogo samohranih obitelji, zato što ljudi umiruju od bolesti. Medicina nije toliko napredna, a zaštita na radu je loša pa ljudi umiru obavljajući poslove.

Obitelji su bile velike. Otac je glava obitelji, zadužen za obiteljske financije, plaćanje stanarine i računa na domaćinstvo.

IZGLED DOMOVA Danas su velike razlike u domovima, ovisi o tome koliko je obitelj bogata ili siromašna. Naprimjer, bogatije obitelji tj. obitelji ''gornje klase'' posjeduju zemlju i dvije kuće.

Njihove plaće su i do 45 000 kuna godišnje, dovoljne su da bi si priuštili dovoljan broj službenika. Te kuće imaju 20 i više soba. Upravitelji banaka tj. obitelji ''srednje klaklase'' s plaćom od oko 5 400 kuna godišnje si mogu priuštiti jednog do dva službenika. Te kuće imaju 8-10 soba.

Menadžer u maloj tvornici s vrlom malom plaćom si može priuštiti samo jednog službenika, najčešće onog koji

POLOŽAJ ŽENA

čisti. Njihove su sobe imale 6-7 soba. Danas mnoge obitelji imaju sluge. Mnoge stare kuće su od kamena, ali većina novijih domova su građene od opeke. Imaju dimnjake, pločice ili škriljave krovove, drvena vrata i prozore, drenažne cijevi i oluke željeza.

Žene naporno rade, kako bi prehranile obitelj. Neke poslove obavljaju u svojim ili tuđim domovima. Samo 30% radne snage čine žene, a većina neoženjenih i nezaposlenih rade kao sluge. Kada je počeo rat, domaćice su Žene rade kao učiteljice, poštarice, dadilje, sluškinje, medicinske sestre... Poslodavci su odbijali udane žene. Samohrane su udovice imale posao izvan kuće. Radne

počele provoditi dodatne poslove, kao što su: plaćanje računa, kućanski popravci... Mnoge se žene moraju suočiti s budućnošću bez njihovih muževa i sinova. Koji su ubijeni u ratu.

snage u tvornicama se plaćaju po radu,

Život žena se drastično promijenio

koliko naprave, toliko i dobiju. Imućnije

tijekom rata jer mnogo muškaraca

obitelji zaposlile bi dadilju za podučavanje

nije bilo kod kuće jer su se borili.

djece. Dječaci odlaze u internate, a djevoj-

Mnoge žene uzele su plaćene pos-

čice se školuju kod kuće. Žene su radile

love po prvi put. Do 1918. god. 5

kao medicinske sestre prije rata, a vrlo

milijuna žena rade u Velikoj Britani-

mali broj kao liječnice. Mnogo je više žena

ji. Novac koje su uzele pridonijele

počelo ići na obuku i raditi u medicini.

su obiteljskom proračunu. Mnoge

Ranih je 1900-ih došlo do porasta broja

uživaju u dobrom društvu rada u

žena koje su uzimale radna mjesta u ure-

tvornici, uredu ili trgovini.

dima. Njihove dužnosti su uglavnom ograničene.

Piše: Paula Franić

Crveni križ međunarodna je humanitarna organizacija sa sjedištem u Ženevi. U svakoj državi postoji samo jedan nacionalni Crveni križ , a nacionalna društva ujedinjuju se u Međunarodnu federaciju Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. Crveni križ je jako puno pomagao vojnicima i zarobljenicima u Prvom svjetskom ratu

Od osnivanja Crvenog križa 1863. godine, 35 nacionalnih društava Crvenog križa ili Crvenog polumjeseca stvoreno je u Europi u osvit 20. st. Čovječanstvo se nalazi pred društvenim krizama i glađu. Suočena s razornim snagama, organizacija Crvenog križa nastoji čuvati i braniti ljudska prava.

Uporaba zrakoplova kao sredstva za vođenje borbe daje novu dimenziju neprijateljstvima. Shodno tome, poljske bolnice i šatori Crvenog križa moraju biti prepoznatljivi i s neba.

Veliki broj ratnih zarobljenika bio je razmijenjen posredstvom Međunarodnog odbora Crvenog križa (MOCK) što je omogućilo da se zarobljenici vrate u svoju domovinu. Večer uoči Božića 1917. godine ljudi su svjedočili dirljivim scenama na željezničkom kolodvoru u Ženevi: povratak ratnih zarobljenika, a ženevski volonteri Crvenog križa ukrašavaju perone božićnim drvcima i pružaju okrijepu ranjenicima.

Prije nego što je završen Prvi svjetski rat, MOCK suočio se s potpuno novom i posebno osjetljivom situacijom: ruska revolucija i zaštita ranjenika u slučaju građanskog rata. U okviru ovog sukoba, pojavit će se, osim Društva CK koje je postojalo u carsko doba, društvo koje su snivali revolucionari. Ali, u skladu s načelom, priznaje se samo jedno nacionalno društvo. Kasnije, na konferenciji u Stockholmu 1948. godine bit će stoga prihvaćeno novo pravilo da tijekom sukoba nijedno novo društvo ne može biti priznato; pa se ipak održavaju odnosi sa svakim društvom koje se bavi stvarnim aktivnostima.

MEDICINA Pišu: Matea Marinović i Nika Cvitkušić

U 1. svjetskom ratu medicina nije bila napredna. Najveći problem je zapravo bio zbirnjavanje bolesnih i ozlijeđenih vojnika i civila. Bili su mnogi uzroci umiranja, čak i od štetnih plinova, no medicinska pomoć nije imala baš veliku pomoć u zaštiti. bolja

Shell šok

higijena

bi

spriječila

zaraze, no tada to nije moglo

Shell šok je još

bit moguće zbog uvjeta.

jedna nastala bolest za vrijeme I.

Neki vojnici pate od stanja koje

svjetskog rata. Nije

se zove ,,jarak stopala’’. Uzro-

psihička, već men-

kovano stajanjem u void i blatu

talna bolest.

dugo vremena i gubljenjem cirkulacije u krvi.

Konstantna buka i

Tijekom I. svjetskog rata, vojnici su

eksplozije pušaka

pretrpjeli ne samo ozlijede od rata, ne-

Groznica je lako prošla među

zajedno s mirisima,

go i od bolesti uzrokovanih u nepo-

vojnicima nanoseći im patnje

plašile su vojnike i

voljnim uvijetima.

visoke temperature, glavobolje,

uzrokovale im

Otrovni plin koristio se kao oružje u I.

razne šokove.

svjetskom ratu. Kada bi plin ostao na

Shell šok izaziva

odjeći uzrokovao bi plikove na koži,

čudno ponašanje

ranice i opekotine. Kupanje i općenito

vojnika. U početku policajci i liječnici nisu razumjeli bolest te su mislili da su vojnici slabi.

Neki su poslani u specijalne bolnice za oporavak.

Ostali su se morali boriti.

bolova u mišićima i ranica na koži. Bilo je bolno i trebalo je 12 tjedana da se oporave.

Što se nosi? 

Prsluci s naborima



‘’V’’ izrezi



Rukavi– dugi i u obliku zvona



Lagana svila, šifon, baršun



Šivanje u mašnu

Ušli smo u rano 20. stoljeće.



Muški ogrtači

vanja i moda se razvija. Muškar-



Šeširi

ci i dječaci nose razne kapute,

Pojavljuju se razni stilovi odije-

hlače, jakne i šešire, čak i za topla vremena, a žene i djevojčice nikada ne nose hlače, pretežno suknje i haljine, svoje noge skrivaju ispod dugih haljina i suknji. Odjeća se pretežno radi od prirodnih materijala kao što je pamuk. Budući da u ovo doba ima i siromašnijih, oni nose staru iznošenu odjeću, s puno zakrpa koju su naslijedili od starije braće i sestara.

DJEČJA ZABAVA Do nedavno djeca su se igrala krpanim lutkama, preskakanja užeta, s pikulama ili oslikanim igračkama vojnika Novi proizvod zabave su plišani medvjedi, koji je svojom veličinom i dizajnom dosad najbolji i najsigurniji oblik zabave.

Problem nastaje kad u pitanje dolazi novac. Plišani medvjedi zbog svojeg dizajna i naprednosti od velike su vrijednosti, tako da si ih samo bogata djeca mogu priuštiti .

“ Moda predstavlja sve što se događa oko nas ”

Komunikacija

Oružje u Prvom svjetskom ratu

Pišu: Ana Marija Vajda Matea Dorotić

MK 1 Pisma i razglednice su važan način da vojnici budu u kontaktu sa svojim obiteljima. Vojnici su obiteljima pi-

MK I bila je ručna bomba

COLT M1911

korištena sa strane američke vojske u I. svjetskom ratu.

Colt M1911 je poluato-

Koristila ju je pješadija.

matski pištolj koji se koristii

sali pisma, ali nisu željeli da znaju kroz kakve grozne stvari prolaze. Vojnici su pa-

BROWNING M1917

žljivo birali riječi koje će na-

Browing

pisati jer je sva pisma pregle-

M1917 je bila

davao cenzor, koji će brisati

teška strojni-

informacije koje bi mogle biti

ca. Korista ju

tajna.

je američka

u

Prvom

svjetskom ratu. Snažan je pištolj koji se često koristi. Colt M1911 je dizajnirao Amerikanac John

Browing.

Taj

pištolj koristi američka vojska.

vojska. Bila je korištena na bojnom polju, a čak i u zračnim napadima američke vojske. Mogla je ispucati 450 metaka u jednoj minuti.

Prije rata žene koje rade u poštanskom uredu mogle su jedino

razvrstavati

pisma.

Međutim četiri mjeseca nakon što je objavljen rat 28 000 muškaraca napustili su svoj posao u poštanskom uredu da bi se pridružili oružanim snagama. Tada je ženama bilo dopušteno da i dostavljaju poštu. Nitko nije pomislio da će rat trajati dugo, ali po 1916. godini, bilo je jasno da ljudi ne bi se vratiti na svoja radna mjesta za neko vrijeme.

FEDEROV AVTOMAT 1916 Federov Avtomat M1916 bila je jedna od rijetkih automatskih pušaka Prvog svjetskog rata. Koristila ga je ruska vojska

COCO Piše: Paula Franić Poznata modna kreatorica pod nazivom ‘Coco Chanel’ je jedna od najuspješnijih i najpoznatijih osoba u povijesti mode. Upravo je svoj uspjeh gradila u doba Prvog svjetskog rata. U ovom članku smo istražili neke podatke koje sigurno niste znali, a vrlo su zanilmjivi, stoga pročiatjte COCO priču.

Tko je bila Coco Chanel?

Gabrielle Bonheur Chanel je bila francuska modna dizajnerica i ujedno osnivač brenda ‘Chanel’. Ona je jedini modni dizajner, uvršten u listu časopisa Time kao jedna od 100 najutjecajnijiih ljudi 20. stoljeća. Svojim idejama je pridonijela razvoju mode i nekim potpuno novim izumima. Novi estetski dizajn je potpuno ostvaren u nakitima, torbama i parfemima.

Chanel je poznata po svojoj cjeloživotnoj odlučnosti, ambicijama i energiji koja je primijenjena na svom profesionalnom i društvenom životu. Postigla je uspijehe, kao poslovna žena , a istaknuto mjesto u društvu ima zahvaljujući svojem radu.

Gabrielle Gabrielle Coco Chanel rođena je 19. kolovoza 1883. u Saumuru na jugu Francuske. Djetinjstvo ove velike žene bilo je sve osim sretno. Nakon što joj je umrla majka, i napustio ju otac, po zanimanju torbar . Coco odlazi u sirotište gdje je odgajaju časne sestre. Život u sirotištu imao je velik utjecaj na kasnije modno carstvo koje je Coco stvorila. U sirotištu je naučila šivati, Ta vještina pokazat će se presudnom za njen kasniji uspjeh.

Vitraji na prozorima sirotišta u kojem je odrasla bili su u obliku pletera, djelići tih vitraja bili su jako nalik dvostrukom slovu C, koje je i danas zaštitni znak ove velike modne kuće. Coco Chanel nikada nije pričala o svom

CHANEL životu u sirotištu, bile su to traumatične uspomene koje nije željela ponovno oživljavati. Sa 17 godina prijavljuje se na natječaj za cabaret pjevačicu i uzima umjetničko ime Coco. Kao barska pjevačica Coco Chanel upoznaje mnoge muškarce. Jedno od važnijih poznanstava iz tog perioda bilo je ono s bogatim nasljednikom industrijskog carstva, Etienneom Balsanom, koji ju je upoznao s mnogim utjecajnim ličnostima toga doba. Coco je za ljubavnice i supruge tih ljudi dizajnirala šešire ljudi koje su one s oduševljenjem prihvatile kao nešto novo.

Jedan od ljudi koje je upoznala u to doba bio je i kapetan Arthur Capel, koji je bio toliko oduševljen njenim smislom za estetiku da joj je dao novac za otvaranje vlastitog butika. U dobi od 28 godina Coco Chanel otvara svoj prvi butik šeširima koji je bio jako uspješan. Nakon toga uslijedila je trgovina haljinama koja je uvela pravu revoluciju u svijet tadašnje mode.

Coco Chanel žene je oslobodila iz stega korzeta; uske krojeve koji su do tada dominirali zamijenila je jednostavnim i udobnim krojevima ravnih linija koji su odisali stilom i elegancijom. Tvrdila je kako pravi odjeću kakvu bi i sama nosila te da su žene uvijek nepotrebno utegnute i da im u odjeći koju nose nikada nije dovoljno udobno.

12. Kolumna Tee Knok

Donosimo novu kolumnu koju ste zasigurno silno isčekivali. U ovoj kolumni Tea posjećuje centar Zagreba i prepričava nam kako to izgleda čudesan grad u doba rata. No, kolumna nije samo popraćena objektivnim opisom već Tea unosi svoje osjećaje i misli. Uživajte u čitannju!

Sve je počelo 28. kolovoza 1914.

Od početka rata prošlo je par mjeseci. Vjerujte, tih par tjedana

Neki polaz-

se čini kao vječnost! Jučer sam

nici se uopće

prolazila Trgom bana Josipa

ne obaziru

Jelačića u nadi da ću opet naići na

pomoći, jer

onaj lijepi trg na kojemu viđam

ne vide bi-

uvijek dobre i radosne ljude s pu-

jedu oko

ninom veselja i sreće, no očito je

sebe. Šetnju

taj prizor nestao. Kao da je netko

sam nastavila

prolio crnu boju po crtežu. Više

prema Ilici.

nema nikakvog reda. Svi se neka-

Izlozi su poluprazni. Sa zgarišta jedne zgarde uzdiže se plavičasti

mo žure, spašavaju glave, ne vesele

dim. Prolaznici su u velikoj žurbi, obavljaju poslove i sa strahom u

se. Ali ipak treba se pomiriti s

očima iščekuju zvuk sirene da potraže najbliže stanište.

činjenicom da je stanje rata i da je nemoguće ne vidjeti taj ružni prizor Zagreba. Sa svih strana se

Poslije popodnevne šetnje gradom, otišla sam kod prijateljice.

Kod nje u kući je poprilično gusta situacija jer su joj i otac i brat u ratu. U kući joj nedostaje

vraćaju ranjeni vojnici– invalidi,

dosta stvari i teža je situaci-

poneki sa štakama. Sledilo mi se

ja za preživjeti. Ja joj

srce dok sam ih gledala. Jed-

pomažem koliko mogu i

nostavno vas ne može srce ne

zovem ju k sebi . Općenito,

zaboljeti jer je to tolika patnja kod

ljudima je jako teško, a

ljudi da prelazi i na ljude, iako samo gledaju. Svi traže pomoć jedni od drugih, budući da svi teško žive i potrebno je pomoći svakome.

poprilično i mojim ukućanima, ali se molimo da ovaj rat što prije prođe da opet svi u miru živimo.

šć



ć

 

Š

ć

  

ć ć

  

ć