Okrugli stol Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“, Koprivnica – Zoom konferencija, 5. 11.2021. od 10.00 do 15.15 sati IZVJEŠĆE Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica organizirala je 5. 11. 2021. online stručni skup - okrugli stol Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive. Suorganizatori su bili Udruga slijepih Koprivničko-križevačke županije, Hrvatska knjižnica za slijepe u Zagrebu i Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama Hrvatskoga knjižničarskog društva. Financijsku potporu pružili su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Koprivnica i Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica. Iako je prvotno bilo planirano da se održi u hibridnom obliku (u fizičkom i virtualnom prostoru), stručni skup je zbog izrazito negativne zdravstvene situacije uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 održan u online, putem aplikacije Zoom (uz posredovanje i asistenciju Hrvatskoga knjižničarskog društva). Stručni skup je bio nacionalnog karaktera s međunarodnim sudjelovanjem. Iako je bilo planirano da mu prisustvuje 60-ak sudionika, online održavanje skupa omogućilo je gotovo dvostruko veći odaziv onih koje zanima ova tema, tako da je na njemu sudjelovalo 109 osoba – 85 sudionika bez izlaganja, 21 sudionik s izlaganjem i troje sudionika koji su pozdravili skup (predstavnici organizatora, suorganizatora i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske). Najbrojniji sudionici bili su knjižničari iz različitih vrsta knjižnica, iz mnogih manjih i većih hrvatskih gradova i mjesta, potom iz udruga, ustanova i vladinih tijela (Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske). Na skupu su sudjelovali i knjižničari iz Slovenije. U fokusu interesa bila je problematika knjižničnih usluga za osobe s teškoćama čitanja. Prema definiciji, to su osobe koje teško dekodiraju tekst, čitaju sporo, nerazgovijetno i ne razumiju pročitano. Osobe koje imaju ili mogu imati teškoće čitanja su: slijepe i slabovidne osobe, gluhe i nagluhe osobe, gluhoslijepe osobe, osobe s disleksijom, osobe s intelektualnim teškoćama, osobe s motoričkim teškoćama, osobe s ADD i ADHD poremećajem, osobe s autizmom, osobe s udruženim smetnjama, socijalno i pedagoški deprivirane osobe, osobe treće životne dobi. Na okruglom stolu se s različitih aspekata razmatrala dostupnost knjižnica osobama s teškoćama čitanja. Ukupno je održano 11 izlaganja (21 autora i suautora izlaganja). Prvi, uvodni dio skupa sa šest izlaganja dao je uvid u međunarodnu i nacionalnu perspektivu dostupnosti knjižnica osobama s teškoćama čitanja, a drugi dio skupa s pet izlaganja dao je uvid u primjere dobre knjižnične prakse pružanja ovih specifičnih usluga u Hrvatskoj. Višoj razini i kvaliteti stručnog skupa pridonijele su svojim znanjem i iskustvom dvije predstavnice Međunarodnog saveza knjižničarskih udruga i institucija (IFLA) - Nancy Bolt iz Sjedinjenih Američkih Država, donedavna predsjednica IFLA-ine Sekcije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama u razdoblju 2017.-2021. te Kirsi Ylänne iz Finske, također donedavno predsjedavajuća IFLA-inoj Sekciji za knjižnice za osobe s teškoćama čitanja u razdoblju 2017.-2021. Nancy Bolt ukazala je na važnost dostupnosti knjižnica osobama s invaliditetom bilo da se radi o korisnicima, bilo da se radi o zaposlenicima. Istaknula je odlučujuću ulogu knjižnične uprave i vodstva u implementaciji i primjeni u praksi međunarodnih političko1
strateških dokumenata, posebice Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom te smjernica IFLA-e. Istaknula je potrebu senzibilizacije i obuke knjižničnog osoblja za rad s osobama s invliditetom, kao i potrebu zapošljavanja osoba s invaliditeom u knjižnice, dakle problematiku o kojoj se malo ili nimalo govori u Hrvatskoj. U situaciji pandemije bolesti COVID-19 istaknula je pozitivne aspekte rada od kuće za osobe s invaliditetom, što povećava i njihove mogućnosti zapošljavanja u knjižnicama, prije svega onih koji imaju probleme s fizičkom pokretljivošću. Kirsi Ylänne iz Finske naglasak izlaganja stavila je na model suradnje finske nacionalne knjižnice za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak Celia u Helsinkiju s finskim narodnim knjižnicama. Poticaj je bila potreba za povećanjem broja i opsega korisnika digitalne građe knjižnice Celia - od slijepih i slabovidnih na one s disleksijom, motoričkim smetnjama, intelektualnim teškoćama, problemima u učenju i drugima. Model u kojemu se novi korisnici registriraju u narodnim knjižnicama i od narodnih knjižničara dobivaju upute kako koristiti resurse Celie pokazao se uspješnim sve do pandemije bolesti COVID-19, kada se narodne knjižnice zatvaraju kao fizički prostori, što predstavlja problem za nove korisnike s teškoćama čitanja. Predstavila je i nove oblike suradnje Knjižnice Celia s komercijalnim nakladnicima što povećava ponudu digitalnih sadržaja. Uz ogromne benefite digitalne građe u vrijeme pandemije bolesti COVID-19 posebno je istaknula nezamjenjivost fizičkih dolazaka u knjižnice i fizičkih kontakata uopće kao osnovnog čimbenika uključivanja u društvo. Domaća izlaganja održale su predstavnice Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu – Centra za razvoj knjižnica i knjižničarstva Dunja Marija Gabriel, Frida Bišćan i dr. sc. Aleksandra Pikić Jugović, potom predstavnice Komisije za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama Željka Miščin i Amelija Kovačević, Hrvatske knjižnice za slijepe u Zagrebu Jelena Lešaja i Ivana Vinko. Izlaganje o primjeni biblioterapije u programima narodnih knjižnica za osobe treće životne dobi s teškoćama čitanja održala je dr. sc. Ljiljana Sabljak. Predstavnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pripremile su izuzetno važnu i za trasiranje budućeg razvoja knjižničnih usluga za osobe s teškoćama čitanja u Hrvatskoj korisnu analizu rezultata empirijskog istraživanja o dostupnosti usluga za osobe s teškoćama čitanja u hrvatskim knjižnicama. Istraživanje je pokazalo da trećina narodnih, sveučilišnih, visokoškolskih i znanstvenih knjižnica nije upoznata s činjenicom imaju li slijepe i slabovidne članove ili nemaju evidenciju o tome; pandemija bolesti COVID-19 utjecala je na smanjenje broja događanja s direktnom fizičkim kontaktom s javnosti i smanjenje suradnji s ustanovama i udrugama; većina narodnih knjižnica nema pogodnosti za svoje članove s teškoćama čitanja standardnog tiska. Pozitivni nalazi su da je došlo do relativnog povećanja broja suradnji knjižnica s ustanovama i udrugama u odnosu na istraživanje iz 2016. godine što je povezano s aktivnostima Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati!“; školski knjižničari najupoznatiji su s teškoćama čitanja standardnog tiska svojih članova. Hrvatska knjižnica za slijepe u Zagrebu ima krucijanu ulogu u dostupnosti građe osobama s teškoćama čitanja. Prema Pravilniku o matičnoj djelatnosti i sustavu matičnih knjižnica u RH (NN 81/2021, čl. 17) obavlja matičnu djelatnost za sve knjižnice u RH u dijelu koji se odnosi na djelatnost proizvodnje i nabave knjižnične građe u pristupačnim formatima u svrhu pružanja knjižničnih usluga osobama koje ne mogu čitati standardni tisak. Surađuje s narodnim knjižnicama tako što omogućuje online posudbu knjižnične građe u pristupačnim formatima direktnim preuzimanjem knjiga s interneta te posuđuje građu u svim formatima 2
zemaljskom poštom. U izlaganju je naglasak stavljen na ulogu asistivne tehnologije za računalno potpomognuto čitanje sadržaja dostupnih na mrežnim stranicama ove središnje knjižnice za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak. Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama također je nezamjenjiv čimbenik u zagovaranju potreba ovih skupina knjižničnih korisnika za prilagođenom građom i uslugama. Dobiven je uvid u dosadašnje brojne aktivnosti, u trenutno suočavanje s pandemijom bolesti COVID-19 kada se aktivnosti sele u hibridno i online okruženje te planove u pokretanju novih nacionalnih kampanja u skoroj budućnosti. I naposljetku, na kraju prvog dijela stručnog skupa dobiven je uvid u biblioterapiju kao nekonvencionalni način rada s potrebitim korisnicima u knjižnicama, s naglaskom na osobe treće životne dobi, s jedne strane zbog sve većeg starenja stanovništva, a s druge strane zbog potrebe njihove prilagodbe i tranzicije standardnog načina čitanja na koji su navikli tijekom svojeg života na prilagođeno čitanje koje im predstavlja novi napor, pa i stigmu koja može dovesti do gubitka interesa i želje za čitanjem. Aktualiziran je značaj čitateljskih klubova u senzibilizaciji na značaj starijih u zajednici i društvu te potreba otvaranja knjižnica novim načinima rada s potrebitim korisnicima. Drugi dio okruglog stola predstavio je dobru praksu hrvatskih knjiznica u radu s korisnicima s teskoćama čitanja za vrijeme pandemije bolesti COVID-19. Održana su izlaganja o aktivnostima i načinima rada u izvanrednim okolnostima dviju narodnih, dviju dječjih i jedne fakultetske knjižnice – Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica (Dijana SabolovićKrajina iz Knjižnice i Nina Šešić Mežnarić iz Udruga slijepih Koprivničko-križevačke županije), Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac (Anita Malkoč Bišćan, Vedrana Kovač Vrana, Miroslav Katić), Gradske knjižnice Knjižnica grada Zagreba (Natalija Dragoja i Maela Rakočević Uvodić), Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar (Dijana Hodalić, DiFon d.o.o. Studio za komunikaciju, slušanje, glas i govor i Branka Mikačević) te Knjižnice Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Andrea Horić i Ksenija Švenda-Radeljak). Iz svih pet izlaganja evidentno je da su zahtjevni novi uvjeti rada za knjizničare bili izazov kojim su se otvorili novi prostori promišljanja i ostvarenja rada s korisnicima, nove usluge i provedbe programa te okretanje knjižničnim uslugama na daljinu i korištenju novih tehnologija. Interdisciplinarni pristup pokazao se najučinkovitijim, pogotovo u provođenju već tradicionalnih programa za djecu Knjižnica širom otvorenih vrata dječjih odjela Knjižnica grada Zagreba, potom programa SLUŠAM GOVORIM ČITAM Knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar, uključivanju u Nacionalnu kampanju „I ja zelim čitati“ u Knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac, kao i i široku lepezu dugogodišnje suradnje na programima Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica s Udrugom slijepih Koprivničko- križevačke županije, te praksu Knjžnice Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja je u uvjetima pandemije bolesti COVID-19 potvrdila promjene u čitateljskim iskustvima studenata i kontinuum provođenja društveno integracijskih knjizničnih programa uz korištenje novih tehnologija. Stručni skup - okrugli stol Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 – izazovi, mogućnosti i perspektive organiziran je povodom 15. obljetnice kontinuiranog pružanja knjižnične usluge za slijepe i slabovidne osobe u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica, koja je pokrenuta i financirana sredstvima Europske unije 2006. godine kako bi služila kao model ostalim knjižnicama u Hrvatskoj u podizanju 3
kvalitete socijalnih usluga u lokalnim zajednicama. S vremenom su uslugom obuhvaćene i ostale skupine osoba s teškoćama čitanja u lokalnoj zajednici, prvenstveno djeca s disleksijom, intelektualnim teškoćama i socijalno deprivirana romska djeca. Svakih pet godina koprivnička Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ organizira stručne skupove na temu dostupnosti knjižnica najširem stanovništvu. Stoga je i ovaj, četvrti po redu stručni skup ostvario zacrtani osnovni cilj daljnjeg unaprjeđenja knjižničnih usluga za osobe s teškoćama čitanja na temelju prvo, uvida u međunarodna iskustva, drugo evaluacije razvoja i iskustva hrvatskih knjižnica u ovom području; treće, zacrtanih perspektiva održivosti i redefiniranja usluga za osobe s teškoćama čitanja u kontekstu tekućih promjena u užem i širem društvenom okruženju, prvenstveno vezanima uz promjene u zakonodavstvu, razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije, stilova života i potreba ovih knjižničnih korisničkih skupina s raznorodnim teškoćama u čitanju. Stručni skup je ostvario i specifične zadane ciljeve – identificirao je aktualna postignuća u pružanju knjižničnih usluga za osobe s teškoćama čitanja u Hrvatskoj, kako na lokalnim razinama tako i na nacionalnoj razini te istaknuo potencijale knjižnica u socijalnoj inkluziji osoba s teškoćama čitanja, posebice potporom odgojno-obrazovnom procesu, lakšem zapošljavanju te razvijanju kreativnosti i stvaralaštva; doprinio je zagovaranju prava osoba s invaliditetom i osoba s teškoćama čitanja na pismenost i informacije u knjižnicama kao temeljno ljudsko pravo; ukazao na doprinos knjižnica kvalitetnijem i aktivnijem životu osoba s teškoćama čitanja u lokalnoj zajednici i društvo općenito; identificirao je probleme u dostupnosti prilagođene građe za čitanje, asistivne tehnologije, korisničkih socijalnointegracijskih programa i edukacije knjižničnog osoblja, a što je sve potencirano epidemijom bolesti COVID-19 kao fokusom ovogodišnjeg okruglog stola. Daljnji koraci su: na temelju izvješća o održanom stručnom skupu sa zaključcima i objedinjenih radnih materijala na mrežnim stranicama Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica predložiti vladinim tijelima, kao i hrvatskim knjižnicama perspektive i konkretne mjere daljnjeg razvoja knjižničnih usluga za osobe s teškoćama čitanja; unaprijediti bolje razumijevanje, informiranost i znanje ravnatelja knjižnica i knjižnično-informacijskih stručnjaka i njihovih vanjskih suradnika u pružanju knjižničnih usluga osobama s teškoćama čitanja u kontekstu krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19; utjecati na sustavniju implementaciju knjižničnih usluga za osobe s teškoćama čitanja u smislu standardizacije za sve knjižnice u Hrvatskoj u oblicima koji odgovaraju profilima i zahtjevima korisnika specifičnih sredina i mogućnostima pojedinih knjižnica; unaprijediti bolje razumijevanje, informiranost i znanje osoba s teškoćama čitanja o knjižničnim uslugama koje im mogu pomoći u kvalitetnijem i aktivnijem životu; nastaviti zagovarati dostupnost knjižnicama kao temeljnim kulturnim i informacijsko-obrazovnim ustanovama u lokalnoj zajednici i društvu. ZAKLJUČCI na temelju izlaganja, rasprave i rezultata evaluacije stručnog skupa -
NACIONALNA RAZINA Rezultati empirijskog istraživanja o dostupnosti hrvatskih knjižnica osobama s teškoćama čitanja (u normalnim i "novim normalnim" okolnostima) Dunje Marije Gabriel, Fride Bišćan i dr. sc. Aleksandra Pikić Jugović, savjetnica za knjižnice u
4
-
-
-
-
-
-
-
-
Nacionalnoj u sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, referentna su točka za planiranje daljnjeg razvoja knjižničnih usluga za osobe s teškoćama čitanja na nacionalnoj razini. Specijalizirane knjižnice (Hrvatska knjižnica za slijepe u Zagrebu, Prva dječja knjižnica za djecu s oštećenjem vida pri OŠ Pećine u Rijeci) imaju na nacionalnoj razini vodeću ulogu u promišljanju novih usluga za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak, kao i u senzibilizaciji javnosti i edukaciji korisnika u području informatičke i informacijske pismenosti te većoj interaktivnost knjižnica s korisnicima s teškoćama čitanja. Neophodno je nastaviti i unaprijediti kontinuiranu suradnju između specijaliziranih knjižnica za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak s ostalim knjižnicama kao mostom prema potrebitima u lokalnim zajednicama u kojima djeluju. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Hrvatska knjižnice za slijepe u Zagrebu trebaju u okviru zakonom propisane matičnosti uobličiti plan informiranja, educiranja i senzibiliziranja knjižnica svih vrsta o potrebi uvođenja i/ili razvijanja knjižničnih usluga za osobe s teškoćama čitanja, kao i korake u operacionalizaciji istoga s obzirom na osnovne pretpostavke: jezično i grafički prilagođenu građu za čitanje (tzv. građa lagana za čitanje), asistivnu tehnologiju, kulturno-obrazovne programe, edukaciju zaposlenika i korisnika te suradničke odnose. Neophodno je potrebno izraditi smjernice o dostupnosti, tj. praktični vodič sa savjetima o podizanju informiranosti, educiranosti i senzibilizacije hrvatskih knjižnica i knjižničara u provođenju inkluzivnih politika (po uzoru na smjernice Knjižnice Celia za narodne knjižnice u Finskoj Accessibility Guidelines for Public Libraries, dostupno na: https://www.celia.fi/eng/accessible-library/). Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama HKD-a i dalje treba djelovati kao nezamjenjiv čimbenik nacionalnog zagovaranja potreba ovih skupina knjižničnih korisnika za prilagođenom građom, asistivnom tehnologijom i integrativnim programima i uslugama usprkos reduciranju fizičkih programa u pandemiji bolesti COVID-19, uz paralelno povećanje programa u online formatu te pokretanje novih kampanja, odnosno projekata. Ubuduće treba više prakticirati mogućnosti online održavanja stručne edukacije knjižničara o knjižničnim uslugama za osobe s teškoćama čitanja, jer se na taj način omogućuje sudjelovanje stručnjacima iz malih i geografski dislociranih sredina te predvidjeti više vremena za raspravu i tehničku provjeru u online modusu njihovog odvijanja. LOKALNA RAZINA Budući da knjižnice imaju važnu ulogu u otklanjanju stigmi s osoba s teškoćama čitanja te u senzibiliziranju, informiranju i educiranju knjižničarske i šire zajednice o njihovim potrebama, potrebno je sustavno i organizirano osmišljavati pristupe i postupke kako bi ova problematika izašla iz "sive zone". Ravnatelji, vodstvo i uprava pojedinih knjižnica imaju krucijalnu ulogu u implementaciji međunarodnih i nacionalnih strateško-političkih dokumenata o pravima osoba s invaliditetom u praksu (od knjižničnih akata preko planiranja budžeta, uključujući i zapošljavanje osoba s invaliditetom preko fizičke pristupačnosti knjižničnih prostora do praktične primjene kroz programe i projekte knjižnica, suradnju s udrugama i zajednicama osoba s invaliditetom, senzibilizacije zaposlenika knjižnica na potrebe osoba s invaliditetom). Knjižnice se trebaju više otvoriti zapošljavanju osoba s invaliditetom te je potrebna stručna rasprava o dostupnosti i pristupačnosti knjižnica ne samo korisnicima, nego i
5
-
-
-
postojećim i potencijalnim knjižničnim zaposlenicima – osobama s invaliditetom i osobama s različitim teškoćama čitanja. U svim fazama osmišljavanja i implementacije usluga za osobe s invaliditetom i osobe s teškoćama čitanja knjižnice neizostavno trebaju kao partnera uključivati ciljane osobe, kao i njihove udruge kako bi se takve usluge što učinkovitije koristile. Potrebno je da sve knjižnica u suradnji s udrugama, institucijama i sredstvima javnog priopćavanja informiraju, educiraju i senzibiliziraju osobe koje ne mogu čitati standardni tisak o mogućnostima posudbe knjižnične građe u pristupačnim formatima te online načinima direktnog preuzimanja knjiga s mrežnih stranica Hrvatske knjižnice za slijepe, naročito zato što takvo korištenje ne ovisi o fizičkoj dostupnosti knjižnica (kao što je slučaj tijekom njihovog zatvaranja u pandemiji bolesti COVID-19). Uz svu važnost digitalnih sadržaja za osobe s teškoćama čitanja standardnog tiska i dalje treba njegovati fizičke dolaske u knjižnice kao pretpostavku socijalne integracije i socijalne inkluzije. Kako bi bile otvorenije za osobe s različitim teškoćama čitanja knjižnice trebaju primjenjivati različite pristupe poticanju čitanja, što uključuje i programe biblioterapije ili vođenog čitanja za osobe treće životne dobi s teškoćama čitanja. Zbog društvenog trenda starenja stanovništva u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj pred knjižnice, posebice narodne stavljaju se nove zadaće kako uključiti osobe treće životne dobi u knjižnice i život lokalne zajednice, što pretpostavlja nove kompetencije knjižničnog osoblja, suradnju, uključivanje volontera, animatora i umrežavanje u loklanoj zajednici. Budući da se u vrijeme pandemije bolesti COVID-19 pojačava usamljenost, društvena izolacija, depresija i otuđivanje, neophodno je da knjižnice uzmu u obzir i ove značajke doba u kojemu živimo u osmišljavanju strategija prilagodbe, naročito pri pokretanju novih programa, projekata i modela ponude, uključujući i one za osobe s teškoćama čitanja. Pripremila: Predsjednica Programnskog i organizacijskog odbora dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina
6