Što smo u proteklih šest okruglih stolova (2010 2015 ) konstatirali i zaključili sabolović krajina,

Page 1

7. okrugli stol povodom 8. travnja, Svjetskog dana Roma

Iskustva u radu s romskom djecom u dječjim vrtićima, školama i knjižnicama na koprivničkom području Tema:

Mogu ć nosti podrške osna ž ivanju naših romskih č lanova zajednice korištenjem Europskog socijalnog fonda 2014.-2020. Knji ž nica i č itaonica „Fran Galovi ć “ Koprivnica Ponedjeljak, 11.4.2016. od 9.00 do 13.00 sati


Što smo u proteklih šest okruglih stolova (2010.-2015.) konstatirali i zaključili? dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina Knjižnica i čitaonica „Fran Galović” Koprivnica 7. okrugli stol Iskustva u radu s romskom djecom u dječjim vrtićima, školama i knjižnicama na koprivničkom području Tema: Mogućnosti podrške osnaživanju naših romskih članova zajednice korištenjem Europskog socijalnog fonda 2014.-2020. Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica, 11.4.2016.


Romi u Koprivnici i Koprivničko-križevačkoj županiji (Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine) HRVATSKA 16.975 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA 925 0,80% GRADOVI U KCKŽŽ 309 3,74% Đurđevac Koprivnica 149 0,48% Križevci 0 0% OPĆINE U KCKŽŽ s najviše Roma Peteranec 181 Drnje 83 Rasinja 79 Hlebine 26 Molve 26 Legrad 23 Novigrad Podravski 18 Virje 15


Popis polaznika odgojno-obrazovnih ustanova – Ped. god. 2014/2015 i šk. god. 2014/2015 Ustanova

Pripadnici romske nacionalne manjine Broj polaznika Dodatan broj djece (predškolski odgoj)

Dječji vrtić ''Maslačak'' Đurđevac Dječji vrtić "Tratinčica" Koprivnica Dječji vrtić "Vrapčić" Drnje Dječji vrtić "Zrno" Virje Dječji vrtić "Fijolica" Novigrad Podravski Ustanova OŠ A. M. Gostovinski, Koprivnica OŠ B. Radić, Koprivnica COOR Podravsko sunce OŠ M. P. M. Đelekovec OŠ F. K. Drnje OŠ G. K. Đurđevac OŠ Legrad OŠ Kop. Bregi OŠ Molve OŠ Prof. B. M. Novigrad Podravski OŠ A. P. Rasinja OŠ V.N. Križevci OŠ Prof. V. Š. Virje OŠ Sokolovac OGŠ F. Pintarić OŠ Ferdinandovac

20 2 12 1 Broj polaznika 35 15 24 11 91 101 21 7 2 22 25 5 25 3 1 2

obuhvaćene programom predškole 7


Cilj okruglih stolova • Poboljšati životne šanse romskoj djeci koja žive u siromaštvu i teškim uvjetima kroz formalne i neformalne oblike obrazovanja, kako bi se što lakše uključila u život lokalne zajednice i društva • Potaknuti što veću i kvalitetniju uključenost romske djece i mladih u obrazovni proces • Poboljšati stručne kompetencije onih koji rade s romskom djecom i romskom zajednicom


Svrha okruglih stolova • Omogućiti stručnjacima u odgoju i obrazovanju forum putem kojega će se povezivati međusobno, ali i s ostalim pojedincima, udrugama, institucijama i tijelima lokalne uprave i samouprave na koprivničkom području • Izmijeniti informacije, iskustva i pokušati zajedno naći rješenja problema


Izlaganja na okruglim stolovima 2010.-2015. 53 izlaganja o iskustvima, postignućima i preprekama u radu

•Dječji vrtići („Tratinčica“ Koprivnica, „Fijolica“ Novigrad Podravski, “Vrapčić” Drnje) •Škole: OŠ „Braća Radić“ Koprivnica, OŠ „Prof. Blaž Mađer“ Novigrad Podravski - PŠ Plavšinac , OŠ Legrad, OŠ „Fran Koncelak“ Drnje, OŠ Grgura Karlovčana Đurđevac, •Pučko otvoreno učilište Koprivnica •Knjižnica i čitaonica «Fran Galović» Koprivnica •Udruga Roma “Korak po korak” •Udruga Roma “Bolja budućnost” Reka •Zavod za zapošljavanje – Podružnica Koprivnica •Centri za socijalnu skrb: Đurđevac i Koprivnica •Obiteljski centar Koprivničko-križevačke županije •Grad Koprivnica •Koprivničko-križevačka županija •Općina Drnje •Udruga za osobe s invaliditetom grada Koprivnice „Bolje sutra“ •Romski pomoćnici •Romi roditelji •Zaposleni Romi


1. okrugli stol (2010.) Identificiranje problema • Potreba širenja svijesti na koprivničkom području o teškom položaju marginaliziranog romskog naroda, osobito romske djece koja trebaju krenuti u osnovnu školu – Djeca uglavnom ne znaju hrvatski jezik, a i ostala znanja i vještine su im nerazvijenija u odnosu na njihove vršnjake (grafomotorika, komunikacijske, socijalne, higijenske navike) – Teški uvjeti života romskih obitelji su pravilo - nedostatak predškolskih poticaja za lakše usvajanje znanja i vještina čitanja, pisanja, računanja i jezičnog izražavanja u obitelji je evidentan. – Prisutno je i nepolaženje predškolskih ustanova, što otežava adaptaciju i socijalizaciju djece. – Prisutno je rano napuštanje škole


– Nema koordiniranog i sustavnog, planskog pristupa ovim problemima na državnoj razini, pa niti na razini Koprivničko-križevačke županije – Škole koje pohađaju romska djeca snalaze se kako umiju – Učitelji, nastavnici i stručni suradnici u školi sami pronalaze rješenje problema kako uključiti i uklopiti romsku djecu u razred i kako im pomoći da dostignu u početnim znanjima i vještinama ostalu djecu.


2. okrugli stol (2011.) Važnost uključivanja romske djece u predškolske odgojno-obrazovne programe •Kako osigurati iste preduvjete za svu djecu na početku školovanja? •Budući da mala škola nije obavezna, preko romskih udruga potrebno je utjecati na roditelje da shvate potrebu i korist pripreme djece za školu te da zatraže organiziranje predškolskog odgoja za njih – po mogućnosti, barem dvije pedagoške godine


3. okrugli stol (2012.) Romski pomoćnici u nastavi •Praksa u koprivničkim školama pokazala da djeca kojima romski pomoćnici pomažu pokazuju veći interes za rad i napredovanje u savladavanju gradiva •Djeca imaju nekog tko može njima i njihovim potrebama posvetiti punu pozornost •Romski pomoćnici - „most“ između roditelja romske djece i nastavnika. •Apsurd - u Koprivnici smo školovali romske pomoćnike do danas nismo našli cjelovito rješenje u njihovom zapošljavanju kako bi sustavno pomagali romskoj djeci, roditeljima, odgajateljima i nastavnicima


4. okrugli stol Važnost unutarsektorske i međusektorske suradnje • Nužna je suradnja udruga i škola: – s Centrima za socijalnu skrb (preko njih i s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi) • provođenje svih dostupnih mjera koje su predviđene u sustavu, a mogu konkretno pridonijeti poboljšanju uvjeta života i integraciji Roma u društvo.

– s lokalnom upravom – put do podrške iz sustava državnih mjera (npr. zapošljavanje romskih pomoćnika u nastavi preko Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa)


5. okrugli stol Uvjeti stanovanja kao čimbenik odrastanja romske djece • Stambeni prostor je osnovni preduvjet za normalan psihofizički razvoj djece i zdravlje članova obitelji. • Najveći problem u školovanju romske djece - nemogućnost pružanja odgovarajuće potpore djeci u obitelji - od prostora za učenje, preko odjeće, obuće i školskog pribora •

“Djeca nemaju uvjete za učenje, higijena je na niskoj razini. Starija djeca nauče održavati čistoću tijela i odjeće u školi. Zadaće koje se rade doma manjkave su i loše, djeca dolaze u školi neispavana i umorna, osobito ponedjeljkom. Uvjeti života su jako loši i život u ovakvom naselju nepoticajan je za dijete, jer je izloženo i lošim utjecajima (pušenje, alkohol itd.). I u ovom izlaganju naglašen je značaj podrške obitelji u ostvarivanju napretka u radu s djecom” (Višnjica Šestak, učiteljica, PŠ Plavšinec)

• posjet romskom naselju u Botovu • romskoj djeci i njihovim roditeljima neophodno potrebna pomoć, prije svega općina u kojima žive, kako bi se izvukli iz začaranog kruga siromaštva.


6. okrugli stol Uključivanja romske djece u predškolske programe •Predškola ili mala škola od 2014./2015. – zakonska obveza •Primjer dobre prakse uključivanja romske djece u predškolske programe – DV “Vrapčić” Drnje •Suradnja dječjeg vrtića, škole, općine i romskih udruga •Već prije polaska u školu eliminirati niz potencijalnih problema tijekom školovanja i uključivanja u društvo općenito.


Što smo konstatitrali u proteklih 6 okruglih stolova (2010.-2015.)? •djeca su najveća žrtva velikog siromaštva, nezaposlenosti i neobrazovanosti mnogih romskih obitelji •često su izložena nerazumijevanju i učitelja i vršnjaka zbog: –nepoznavanja hrvatskog jezika –nedostatka vještina i znanja koja ne stječu u roditeljskim domovima prije polaska u školu


•romska djeca ne mogu sama, bez pomoći, savladati školsko gradivo •često izostaju iz škole •nemaju samopouzdanje •neka su agresivna i imaju probleme u socijalizaciji i ponašanju •ponavljaju razred •ne završavaju osnovnu škole, a kamoli srednju škole • romske djevojčice često se pod pritiskom obitelji i tradicije rano udaju i napuštaju školu


Što smo zaključili? • Potrebno je bolje informiranje i veća senzibilizacija javnosti o teškom položaju marginalizirane romske zajednice, naročito djece koja ulaze u školski sustav • Potrebno je bolje povezivanje stručnjaka, ustanova, romskih i drugih udruga, jedinica lokalne i regionalne uprave i samouprave • Potreban je sustavniji pristup u rješavanju problema Roma u društvu – prevladavanje jaza između zakonskih i strateških rješenja i njihove primjene u praksi – donijeti akcijske planove i konkretne mjere s


Uz 7. okrugli stol Stanje o uključenosti romske djece u obrazovanje i cjeloživotno učenje na koprivničkom području • 6 dječjih vrtića (Drnje + podružnice u Peterancu i Sigecu, Đelekovec, Legrad, Molve) • 7 osnovnih škola (OŠ „Antun Nemčić Gostovinski“ Koprivnica, OŠ „Braća Radić“ Koprivnica, COOR Podravsko sunce Koprivnica, OŠ Frana Koncelaka Drnje, OŠ Mihovil Pavlek Miškina Đelekovec, OŠ Koprivnički Ivanec) • 1 srednja škola (Obrtnička škola Koprivnica) • 4 knjižnice (Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica, 3 osnovnoškolse knjižnice - Drnje, Kloštar Podravski, Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Podravsko sunce Koprivnica) • Pučko otvoreno učilište


Dječji vrtić „Vrapčić“ Drnje • Program predškole • 100% uključenost djece romske manjine i djece čiji se roditelji izjašnjavaju kao Romi 2014./2015. – 5 polaznika (od ukupno 10) 2015./2016. - 7 polaznika (ukupno 13) – 6 djece iz segregiranog naselja Drnje – Botovo – 1 dijete iz naselja Torčec (integrirano s većinskim stanovništvom)


• pomaci u asertivnosti svih čimbenika uključenih u odgoj i obrazovanje rane i predškolske dobi – radionice za djecu i roditelje u kojima su aktivno uključeni svi, komuniciraju, razmjenjuju svoje doživljaje; – djeca počinju prihvaćati razlike između sebe (u boji kože, govoru, običajima) kao nešto što ih obogaćuje na iskustvenom planu, a ne nešto negativno; – organizirana su druženja roditelja i djece iz male škole te roditelja i djece iz vrtića


Dječji vrtić “Lastavica” Peteranec • 3 romske djece u programu predškole • Najveći izazovi u radu - nedovoljno poznavanje hrvatskog jezika uz koji se vežu svi ostali problemi: izostanci i nezainteresiranost


Dječji vrtić “Potočnica” Sigetec • 8 romske djece • Djeca petogodišnjaci također su polaznici male škole - mogućnost da polaze malu školu dvije godine i bolje usavrše vještine vezane uz polazak u školu. • Najveći izazov – “što bolje ih pripremiti za školu, pomoći im u usavršavanju hrvatskog jezika i da ih naučim odgovornosti u samostalnom pisanju i donošenju domaćih zadaća”


Dječji vrtić “Iskrica” Đelekovec • Program predškole: – 2014/15. - 1 dijete – 2015/16 - 2 djece • U općini Đelekovec (Imbriovec) 4 romske obitelji • Neredovitost pohađanja • Najveći izazov u radu – razviti radne navike i odgovornost romskih roditelja u uključivanje djece u malu školu


Dječji vrtić “Dabrić” Legrad • 2015./16. – 8 djece romske nacionalne manjine (12 ukupno) - područje Legrada, Malog Otoka i Zablatja • Socijalizacija, postupno usvajanje higijenskih navika, prihvaćanje različitosti, postupno usvajanje hrvatskog jezika • Postupno prihvaćanje među djecom i roditeljima, poštivanje kućnog reda vrtića, točnost prilikom dovođenja i odvođenja djece


Dječji vrtić "Pčelica" Molve •

Dječji vrtić – jasličku skupinu polazi jedna djevojčica romske nacionalne manjine

Odlična suradnja s roditeljima - djevojčica se lako adaptirala - djeca su je lijepo prihvatila

Prednost socijalizacije pripadnika romske nacionalne manjine u ranoj dobi: – djeca od najranije dobi usvajaju društveno prihvatljive oblike ponašanja, komunikaciju na hrvatskom jeziku, socijaliziraju se, upoznaju običaje kraja u kojem žive i na vrijeme se pripremaju za bezbolan polazak u školu – vrtić također obogaćen novim znanjima, uči od Roma njihovu kulturu,običaje, jezik –

doprinose jačanju zajedništva, tolerancije, prihvaćanju razlika i poštivanju dječjih prava.


OŠ „Antun Nemčić Gostovinski“ Koprivnica • • •

• •

Obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika i Svjetskog dana

Roma Uključivanje učenika Roma u život škole različitim aktivnostima (npr. informatička radionica) Učenici ne-Romi bolje upoznaju romski jezik,kulturu i običaje - uče brojati na romskom jeziku,izrađuju i crtaju rječnik na više stranih jezika pa tako i na romskom, uređenje školskog panoa i sl. Ima sve manje odustajanja od škole Djevojčice Romkinje uspijevaju ostati u školi i završiti osmi razred (nažalost, nisu nastavile srednjoškolsko obrazovanje).


OŠ „Braća Radić“ Koprivnica • Za učenike romske populacijeje organizirana pomoć u učenju i pisanju domaćih zadaća nakon nastave • Uključeni su i u plesnu skupinu koju vodi učiteljica razredne nastave Ines Turk • Radom i sudjelovanjem u plesnoj skupini učenici dobivaju priliku pokazati svoje umijeće plesa kao nezaobilazan dio romske kulture • Plesna skupina sudjeluje na priredbama u školi, no svoje umijeće pokazali su i na raznim događanjima izvan škole.


COOR Podravsko sunce • 24 romske djece (od ukupno 127 polaznika) • U velikom broju vrlo uspješno usvajaju nastavne sadržaje posebnog programa te se ističu u brojnim izvannastavnim aktivnostima – predstavljat će Centar na Državnom prvenstvu školskih sportskih društava RH za učenike s intelektualnim i nastupiti će na Festivalu jednakih mogućnosti u Zagrebu.

• Dobrom suradnjom Centra i Udruge Korak po korak smanjen je broj izostanaka učenika s nastave (organizirani prijevoz od kuće do škole)


OŠ Frana Koncelak Drnje • U Općini Drnje 102 učenika Roma - 20 % svih učenika (12 učenika u matičnoj školi Drnje) • Drastične promjene unazada 10-ak godina • Oko 10% upisane romske djece završava OŠ i nastavlja daljnje školovanje • Djeca roditelja koji su završili barem 6., 7. razred završavaju osnovnu školu i idu dalje • Tome pogoduje i politika dodavanja bodova na osnovi romske nacionalnosti • Unazad pet-šest godina Centar za socijalnu skrb reagira kod pokušaja rane udaje i učenice se zadržavaju do kraja osmoga razreda u obrazovnom sustavu


OŠ Mihovila Pavleka Miškine Đelekovec • • • • • •

2015./16. - 13 učenika Roma iz 3 romske obitelji Izazovi u radu – slabo poznavanja hrvatskog jezika, osnovnih informacija te nedostatak socijalnih vještina Djeca su polaskom u školu često odgojno zapuštena Najviše problema proizlazi iz poteškoća da ih se dobro uklopi u školsku sredinu Izostaju osnovne vještine Početak školovanja često se svodi na učenje osnovnih pojmova, usvajanje osnovnih pravila ponašanja u školi, razvijanju radnih navika (pisanje zadaća, dolaženje redovito u školu, razvijanje samostalnosti koja često u potpunosti izostaje), razvijanje higijenskih navika, što zahtjeva i prilagođavanje cijelog školovanja na njima primjerenu razinu.


• Suradnja s roditeljima - često isključivo na inicijativu škole • Kod kuće se ne pruža odgovarajuća pomoć djeci u učenju - djeca dolaze bez zadaća u školu, bez potrebnog pribora, bez znanja • Sve to ubrzo rezultira zaostajanjem u usvajanju nastavnih sadržaja • Roditelji često doživljavaju školu kao onu koja treba brinuti za obrazovanje njihove djece • Roditelji koji i pokažu spremnost da pomognu djeci često to ne čine kontinuirano ili niti sami nemaju dovoljno znanja.


• Djeca koja se izdignu iz ovih poteškoća rado se uključuju u aktivnosti škole (žele sudjelovati u izradama plakata, čitanju, prezentiranju, pisanju sastavaka i slično). • Uključivanje u rad romskog pomoćnika – poboljšalo se znanje hrvatskog jezika – pomoglo u boljem usvajanju socijalnih vještina i znanja – poboljšana je suradnja s roditeljima

• Radi individualno s učenicima nižih razreda (zajednički pišu zadaće

nakon škole, pomaže im da nauče gradivo, na satu im pomaže da lakše razumiju zadatak, učiteljice se osjećaju sigurnije jer znaju da je dijete shvatilo uputu jer ju romski pomagač prevede na romski ako je to potrebno)

• Grupno radi s učenicima viših razreda (pisanje zadaća, pomoć u učenju, svojim primjerom ih motivira na važnost završavanja škole i slično)

Rezultati - učenici pomalo napreduju u usvajanju gradiva ali se i više uključuju u druge školske aktivnosti


• Izrada slikovnice – prijevod na bajaški Grimmove Crvenkapice (lektira za 1.r.) • Prilikom prijevoda – problem pisanje na romskom jeziku “jer naši učenici govore bajaškim romskim jezikom za koji ne postoji pismo već se on uči usmenim putem” • Sve crteže u slikovnici je crtala jedna romska učenica


OŠ Koprivnički Ivanec • • •

2015./16. - 4 učenika romske nacionalne manjine (2 romske obitelji na upisnom području Osnovne škole Koprivnički Ivanec ) Djeca prate nastavu na hrvatskom jeziku bez romskog pomagača Dopunska nastavu hrvatskog jezika - učitelji razredne nastave individualno rade s romskom djecom na usvajanju novih nastavnih sadržaja i pisanju domaćih zadaća i hrvatskog jezika Roditelji jedne obitelji nisu potpuno pismenim te nisu u mogućnosti pružiti svom djetetu kvalitetnu pomoć u učenja kod kuće - kod učenika izaziva negativna emocionalna stanja jer samostalno ne mogu odraditi zadano Cilj - kroz individualan rad učitelja i djeteta potaknuti dijete da uspješno završi osnovnoškolsko obrazovanje te ga potaknuti na nastavak


OŠ Andrije Palmovića Rasinja • 2015./16. – 2 pomagača u nastavi za romsku djecu i za djecu s teškoćama u razvoju zaposlenih preko projekta „Prilika za sve“ • Program predškole – 2 djeteta romske nacionalnosti • Škola radi na osnaživanju partnerstva s obiteljima romske nacionalnosti (kako?)


OŠ Andrije Palmovića, PŠ Kuzminec • Učenici pišu domaće zadaće uz pomoć romskog pomagača - Na satu im u radu pomažu asistenti u nastavi • Napredak kod učenika Roma - u socijalizaciji i ponašanju, manje su agresivni i redovito polaze školu (manje izostanaka) • Higijenske navike još uvijek nisu razvijene


Srednje škole u Koprivnici • Obrtnička škola • Srednja škola


Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” Koprivnica • Od 2000. godine postepeno uvođenje aktivnosti - cilj je podrška romskoj zajednici, posebice obrazovanju i cjeloživotnom učenju romske djec ei mladih • Razvoj održivog modela multikulturne knjižnice - tolerancija, međukulturno razumijevanje i poštovanje • Dječji odjel - učlanjeno oko 40 romske djece - 20-ak aktivno koristi usluge, a ostali povremeno • Najviše se koriste usluge besplatnog pretraživanja interneta te pregledavanja časopisa, a ostala građa slabo se koristi i posuđuje. • Suradnja sa školama i Centrom za pružanje usluga u zajednici „Svitanje“


Informatička i informacijska poduke djecen


Romska i ne-romska djeca pišu zadaće, čitaju časopise, posuđuju DVD filmove i provode svoje slobodno vrijeme (Dječji odjel)


Informatička, informacijska i knjižnična poduka mladih – polaznici osnovnog obrazovanje u POU


Izlo탑be knjiga i Romska knji탑nca polica


Obilježavanje Svjetskog dana Roma (8. travnja) Kreativne radionice o dječjim pravima


Pričaonice u Dječjem odjelu


Proslava Svjetskog dana romskog jezika (5. studenoga) – Romski ples, poezija, književni susreti i predavanja


Radionica romskog plesa za građanstvo


Bibliobus – Pričaonice prilikom posjeta seoskim školama i vrtićima


Bibliobus u romskim naseljima


Rezultati knjižničnih aktivnosti za romsku djecu i mlade • Romska djeca i mladi su danas članovi knjižnice (to prije nije bio slučaj) – knjižnica neugrožavajuće mjesto • Posjećuju Dječji odjel sa svojim razredima i u svoje slobodno vrijeme • Desetak mladih Roma koristi knjižnicu za pretraživanje interneta i društvene mreže – 4 svakodnevno • Organizirana događanja – integrativni karakter - do sada su okupili više od 600 romske i ne-romske djece


Školske knjižnice • Knjižnica Osnovna škola Fran Koncelak Drnje – izložba „Đelem, đelem“ – likovni radovi romskih učenika inspirirani motivima istoimene himne – izrada romskog rječnika – sastanci se održavaju jednom tjedno u šk. knjižnici radi upotpunjavanja slobodnog vremena romskih učenika za vrijeme nastave


Knjižnica OŠ Kloštar Podravski • Kloštar Podravski - dosta romske djece, ali oni se ne izjašnjavaju kao Romi, već kao Hrvati • “U školi imamo svega 2 učenika koji se izjašnjavaju kao pripadnici romske nacionalne manjine” • Integrirani su u razredni odjel i s njima se radi kao i s ostalom djecom • Knjižničarka sa školskom pedagoginjom vodi Male kreativne socijalizacijske skupine u kojima ima najviše Roma/Hrvata


Pučko otvoreno učilište Koprivnica • prvenstveno se bavi obrazovanjem odraslih Roma • od 2004. godine - ukupno 49 pripadnika romske nacionale manjine završilo je 8. razred. • Verificirane program osposobljavanja završilo je ukupno 24 polaznika: •

Računalni/a operater/ka (1), pomocni/a kuhar/ica (1), čistač/ica (11), 1 rukovatelj/ica gradevinskim strojem (1), povrćar/ica (1), njegovatelj/ica (1), kozmetičar/ka (1), romski/a pomoćnik/ca (6), monter/ka suhe gradnje (1). “Nažalost, ovo je premalen broj odraslih Roma koji je s uspjehom završio obrazovanje u našem Učilištu, no raduje činjenica da se polako budi svijest o potrebi školovanja”


Hvala na pozornosti!


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.