PRIJEDLOG SMJERNICA U PROVOĐENJU PROGRAMA POTPORE NAKLADNICIMA MINISTARSTVA KULTURE RH
Zagreb, 2012.
EDICIJA: POLICY BRIEFS FOR THE BOOK dio je projekta „Potpora kreativnoj industriji – stručna analiza i preporuke za uređenje tržišta knjiga i zaštitu kulture čitanja u RH“ (Support to Creative Industries in Croatia - Expert Analysis and Recommendations for Book Market Regulation and Protection of Reading Culture) čije je provođenje omogućio UNESCO Internation Fund for Cultural Diversity.
za izdavača: KNJIŽNI BLOK – INICIJATIVA ZA KNJIGU Jurišićeva 23, 10000 Zagreb, Hrvatska / Croatia www.knjizniblok.hr autor: Nenad Bartolčić, Seid Serdarević, Marina Kralj Vidaćak, Gordana Farkaš Sfeci, Sanja Goldstein, Simona Goldstein uredila: Simona Goldstein lektura: Knjižni blok prijelom, dizajn: Iva Perković tiskano u Hrvatskoj Svibanj 2012.
Sustav potpore koju izdavanju vrijedne knjige u Hrvatskoj dodjeljuje Ministarstvo kulture Republike Hrvatske jedan je od najvažnijih i nezamjenjivih izvora prihoda bez kojega jednostavno ne bi bilo moguće izdavati vrijedna djela domaćih i inozemnih autora. Jednako tako istina je da se kriteriji po kojima se dodjeljuju sredstva gotovo nisu mijenjali otkako je sustav postavljen. Tijekom ovih godina primijetili smo da dio itekako vrijednih sredstava odlazi na projekte izdavanja knjiga koji na kraju kada knjiga izađe ne postoje na ionako uništenom tržištu knjiga, ne budu zabilježeni da su izašli čak ni u ono malo sredstava javnog priopćavanja koji postoje, a često svojim sadržajem i izgledom ne zadovoljavaju ni minimalne standarde struke (nedostatan rad urednika, nepostojanje lekture, korekture ili profesionalnog prijeloma, loš tisak i uvez knjiga i slično). Tome dodajemo da je opstanak profesionalnih nakladnika, dakle onih koji zapošljavaju barem dvoje ljudi iz struke i većinu svojih prihoda ostvaruju izdavanjem i prodajom knjiga u ovim vremenima krize itekako doveden u pitanje, stoga udruga Knjižni blok upućuje svoj prijedlog smjernica u provođenju postojećih kriterija za potporu izdavanju knjiga.
Predlažemo da se u procesu provođenja programa potpore nakladnicima u obzir uzima i sljedeće (redoslijed navođenja prijedloga nužno ne daje prioritet):
1) Iako sadašnja zakonska rješenja to ne omogućuju, smatramo da je došlo vrijeme da se redefinira (pa onda i u zakonu uskladi) tko je to nakladnik koji može dobiti potporu MK, i tako osigurati zaista potporu nakladnicima, a ne podupirati mnogobrojne samizdate, udruge koje se ne bave knjigom i književnošću i ostale „povremene izdavače“. To znači da bi se na buduće natječaje mogle prijaviti samo pravne osobe, a ne i fizičke. Na taj način se novac od
potpora daje u privredu i zapošljavanje ljudi, a ne u privatne projekte, jer kolikogod neki od samizdata bili zanimljivi i oni trebaju imati profesionalnog (su)izdavača.
2) Podjednako je važno uvesti i kriterij postojanja na tržištu tako da se knjige ne rade za skladišta ili samo par dokaznih primjeraka. To znači da nakladnik treba barem dio svojih prihoda - i to minimalno 30% od ukupnog prihoda - ostvariti prodajom na slobodnom tržištu knjižare, knjižnice… i drugo, na taj se način knjige koje su dobile potporu postaju vidljive i široj javnosti a jednako tako i dio novca ide u razvoj knjižarske mreže.
3) Instituti, muzeji i druge udruge koje nisu komercijalni nakladnici, već sredstva za hladni pogon dobivaju kroz druge oblike institucionalne pomoći trebali bi uvijek knjige izdavati u suizdavaštvu s komercijalnim nakladnikom koji će brinuti o izradi knjige (urednik, lektura, korektura, tehnička oprema, tisak i slično), distribuciji knjige i predstavljanju knjige. Potpora može biti, i treba, naslovljena na nekomercijalnog nakladnika s naznakom u suizdavaštvu, a financiranje je potrebno administrirati preko komercijalnog nakladnika.
4) Uz lijepu književnost domaćih autora, sabrana i izabrana djela, te prijevodnu književnost, posebnu pozornost potrebno je obratiti i na izdanja humanističke publicistike (eseji, rasprave, popularno znanstvena djela) i to jednako izvorna djela hrvatskih autora kao i prijevode. Jezik se čuva i raste prevođenjem, te naglašavamo važnost razvijanja prevodilaštva kao jednog od ključnih faktora za razvoj jezika.
5) Kod poticaja za sabrana ili izabrana djela nekoga autora posebno treba provjeriti kada su posljednji put izdavana, kolika je važnost autora u povijesti književnosti, a za takva djela treba pripremiti i kratkoročni i dugoročni plan izdavanja.
6) Potporu poeziji svesti na razumnu mjeru u odnosu na ukupan broj dodijeljenih potpora, poezija ne bi smjela prelaziti 15 %.
7) Dozvoliti i dati potporu za objavljivanje knjiga autora sličnih jezika bilo da je riječ o prvijencima bilo da je riječ o ponovljenim izdanjima. Naime, tržište knjiga u regiji ne može funkcionirati ako vrijedna djela crnogorskih, bosanskohercegovačkih ili srpskih autora u izdanjima iz svojih matičnih zemalja nisu dostupna na hrvatskome tržištu (i obratno). Jednako tako veliki je broj autora iz tih zemalja, kako etabliranih tako i početnika, koji izabiru hrvatske nakladnike kao prve nakladnike svojih djela, pa su ti autori nepravedno izostavljeni iz sustava potpora.
8) Za opsežnije projekte velikih prijevoda, izdavanja sabranih ili izabranih djela potrebno je omogućiti i višegodišnje financiranje. Nemoguće je planirati izdavanje prijevoda sabrane poezije nekoga velikoga autora ili prijevoda velikih djela svjetske književnosti koja obuhvaćaju više od 600 kartica teksta u okviru jedne proračunske godine.
Također je potrebno uvesti i dodatne mehanizme za kontrolu nakladnika u svezi plaćanja kako autora, tiskara i drugih u lancu, kao i plaćanja između dionika lanca tj. knjižara i nakladnika. U tu svrhu udruge nakladnika/knjižara/pisaca/prevoditelja trebale bi prikupljati podatke o nepridržavanju ugovornih obveza i prosljeđivati ih ministarstvu. Ujedno je potrebno u ugovore kao obavezu nakladnika staviti obavezu objavljivanja u svim primjercima knjige davatelja potpore s točno definiranim tekstom.
Smatramo kako bi se postepenim prihvaćanjem ovih dodatnih smjernica pojasnilo tko je nakladnik i tko može dobivati potpore Ministarstva kulture Republike Hrvatske, te bi jačala profesionalizacija i poštivanje struke, a uz postojeće kriterije došlo bi se do najboljeg odabira knjiga koje zaslužuju potporu i jednako tako da bi oni koji ne izvršavaju svoje obaveze bili isključeni iz sustava dodijele potpora.
OSNIVAČI KNJIŽNOG BLOKA:
Fraktura d.o.o. Izdanja Antibarbarus d.o.o. Moderna vremena Info d.o.o. Novi liber d.o.o. OceanMore d.o.o. Planetopija d.o.o.