LISKA ILI CRNA LISKA (Fulica atra), poznata i kao ptica sarka, ptica je močvarica iz reda ždralovki (Gruiformes). Velika je poput patke, crne boje s bijelim kljunom i bijelom čeonom pločicom. Živi uz bare i jezera, dobro pliva i roni, hrani se vodenim životinjama i biljem. Liske su nekad hranile Neretvu, danas su delicija za kojom uzdišu gastronomi. Prema tekstu Stanislava Solde Liske su nekad hranile Neretvu, danas su delicija za kojom uzdišu gastronauti. Dostupno na http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/mozaik/clanak/id/254840/liske-su-nekadhranile-neretvu-danas-su-delicija-za-kojom-uzdisu-gastronauti, pristup ostvaren 20. XI. 2016.
Sl. 73. Liska ili crna liska (Fulica atra) snimio: Denis Jerković / Cropix Dostupno na http://www.slobodnadalmacij a.hr/scena/mozaik/clanak/id/ 254840/liske-su-nekadhranile-neretvu-danas-sudelicija-za-kojom-uzdisugastronauti, pristup ostvaren 20. XI. 2016.
Najčešće ptice koje žive na ušću Neretve su: ćurlin, čigra, galebovi, guščarice, bukavac, patka njorka, morski kulik, brkata sjenica, kokošica, štijoka, trstenjak. Uz ptice, u ušću Neretve žive i jegulje.
JEGULJA Jegulja (angula, bižot, uklica, pujoglavica) je riba iz porodice riječnih jegulja (lat. Anguillidae), jedina vrsta koja nastanjuje našu obalu. Može živjeti do 88 godina, a naraste do 133 cm i dostigne težinu od 6,5 kg. Zmijolika je, leđna peraja su joj daleko iza glave, a rep se završava trakasto, spojem leđne i trbušne peraje. Donja čeljust malo je izduženija od gornje, oči su na samom vrhu glave, iznad usta. Boja joj je zelenkasta ili sivkastosmeđa, a donji dio je žućkast. Obavijena je sluzi koja joj omogućuje provlačenje kroz gusto raslinje i puzanje po obali te mulju pri nisku vodostaju. Hrani se jajašcima riba, ribljom mlađi, crvićima, puževima, ali i jajašcima žaba, malim punoglavcima i insektima. Jegulja se iz skrovišta, u potrazi za hranom, izvlači noću, ali grize i danju ako joj se hrana približi skloništu. Prema tekstu dostupnom na: https://hr.wikipedia.org/wiki/Jegulja, pristup ostvaren 20. XI. 2016.
Jegulje koje žive u Europi nisu spolno zrele. Sazrijevanje počinje između šeste i tridesete godine, ovisno o području. U toj fazi boja im se mijenja u srebrnkastu, s tamnijim bokovima, povećavaju im se nosnice i oči, produljuje se čeljust, te odlaze u more. Prestaju se hraniti, crijeva im se skraćuju i ostaje više mjesta u utrobi za spolno zrele gonade. Počinju putovanje prema Sargaškom moru. Putem se skupljaju u jata. Putovanje traje i godinu dana, a dolaskom u Sargaško more, mrijeste se i ugibaju. Mriještenje traje krajem zime i početkom proljeća na većim dubinama od 400 do 2500 m. Larve putuju natrag prema Europi koristeći golfsku struju, a put traje od sedam do jedanaest mjeseci, ponekad i do tri godine. Putem se razvijaju u 61