E-PUBLIKACIJA

E - publikacija

Priredile: Arijana Herceg Mićanović i Maja Lesinger

Grafička obrada: Ivanka Ferenčić Martinčić i Maja Lesinger

Oblikovanje logotipa i vizuala projekta: Mladen Freškura

Fotografije: Fotostudio Vipro Prelog

Prezentacije, predavanja i posterska izlaganja uz video sadržaje vlasništvo su njihovih autora.

Priloženi materijali prikupljeni su za potrebe održavanja okruglog stola te ih se objavljuje u ovoj e-publikaciji u svrhu promocije i edukacije.

Prelog, lipanj 2022.

Sadržaj O PROJEKTU… 8 O DOMAĆINU… 11 PROGRAM UŽIVO I NA MREŽI 12 PREDAVANJA 14 Maja Zrnčić 15 Filip Živaljić 17 Maja Lesinger 18

RADIONICE 20 Pozovite specijalce! Tko se boji SWOT-a još? 21 Ivanka Ferenčić Martinčić i Anđelka Blažević: Što knjižnice znaju o knjigama - potencijali knjižnica u izdavačkim projektima 22 Lucija Miškić Barunić i Ana Peranić: Erasmus+ i knjižnice - savršeni spoj! 23

POSTERSKA IZLAGANJA 26 MALI LJETNI FESTIVALČIĆ 27 NA ZAPADU SVAŠTA NOVO 28 PROMICANJE ČITANJA VELIKIM IDEJAMA 30 KAMISHIBAI U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI 32 PUT OKO SVIJETA ZA 45 MINUTA 33

ŠKOLSKA KNJIŽNICA - MALA KNJIŽNICA ZA VELIKE IDEJE 35 ZLATNE GODINE 37 KNJIŽNICA JUČER - DANAS - SUTRA 38 KNJIŽNICA KAO MJESTO SOCIJALNE INKLUZIJE 40 OLIMPIJADA ČITANJA 41 TURISTIČKI POTENCIJAL KNJIŽNIČNOG PROJEKTA ČITANJE JE RADOST 42 SPIKAONICA 44 POSUDI KNJIGU, ZADRŽI ZNANJE 46 KNJIGA NAD KNJIGAMA 48 KNJIŽNICA U GOSTIMA 49 VIROVITIČANI, ČITAJTE GODINAMA! 51 MOSLAVINA - RAZGOVARATI S DRVEĆEM 52 ZLATNE RUKE 54 I ČAROBNJACI I KROTITELJI LAVOVA 56 STUB - KULTURA I ČitKAJ 58 KORČULANSKI FESTIVAL KNJIŽEVNOSTI 60 PROMICANJE KNJIGA I ČITANJA 61 LEGEND(R)A - FESTIVAL MITOVA I BAJKI DRAVSKOG KRAJA 63

ZAKLJUČCI 65 FOTOGALERIJA 68 EVALUACIJA 69

6

UVODNA RIJEČ Drage kolegice i kolege, e-publikacija koja je pred vama nastavak je

onoga što smo započele osmišljavanjem projekta i

organiziranjem okruglog stola u Prelogu. Pokazati i dokazati da svijest o važnosti (poticanja) čitanja nije dodatak nego temelj našeg knjižničarskog djelovanja i poslanja bez obzira na veličinu knjižnice i mjesta u kojem se ona nalazi. I knjižnice i mala mjesta još se uvijek, nažalost, i prečesto i pogrešno, doživljava kao mjesta u kojima se ništa bitno ne događa.

Stoga smo željele reflektor usmjeriti prema malim knjižnicama i malim mjestima i učiniti ih vidljivi(ji)ma.

Zahvaljujući Knjižnici i čitaonici Grada Preloga i zavidnoj radnoj etici njezine ravnateljice, ovim smo okruglim stolom nastojale ponuditi skup na kakvom bismo same voljele sudjelovati. Ponuditi ono što smatramo potrebnim, primjenjivim, zanimljivim pa i zabavnim. Pozvati kolegice i kolege, predavače i voditeljice radionica da se zaigraju, da stvaraju i da se ne boje novog i drugačijeg. Unaprijed se odričući gotovih rješenja i apsolutnih istina, prepustile smo vam da poslušate, sudjelujete, komunicirate, reagirate i propitujete sve što je na programu. Želja nam je bila da pritom uživate u procesu, jer put je jednako važan, ako ne i važniji nego sam cilj. I da preuzmete i ponesete sa sobom ono i samo ono što smatrate vrijednim i smislenim i da to primjenjujete u svojim sredinama. Lakše je reći nego učiniti i ne mislimo da će biti lako, jer - neće. Ali to nikako ne znači da treba unaprijed odustati, već treba nastaviti tražiti rješenja.

Poanta rada, truda, uspjeha, promašaja, pokušaja i pogrešaka, kao na kraju krajeva i života samog, nije u tome da bude nepodnošljivo lak nego duboko smislen. Da kad se nakon svega osvrnemo unatrag možemo mirno i zadovoljno reći: Bilo je teško, ali vrijedilo je!

Arijana Herceg Mićanović Komisija za čitanje HKD-a

7

O projektu Naziv: Potencijali razvitka manjih mjesta i gradova promicanjem knjige i čitanja Mjesto održavanja: Knjižnica i čitaonica Grada Preloga i platforma za videokonferencije Zoom Organizatori: Hrvatsko knjižničarsko društvo - Komisija za čitanje i Knjižnica i čitaonica Grada Preloga Suorganizatori: Sekcija za narodne knjižnice HKD-a Partneri: Muzej Croata insulanus Grada Preloga, Dom kulture Grada Preloga, American Corner Zagreb Programsko-organizacijski odbor: Aleksandra Cvitković, Ivanka Ferenčić Martinčić, Ivana Freškura, Dunja Marija Gabriel, Arijana Herceg Mićanović, Dunja Holcer, Franciska Jurišić Bačić, Maja Lesinger, Tatjana Petrec

Opis programa

Komisija za čitanje Hrvatskoga knjižničarskog društva čija je misija poticanje, istraživanje i unapređivanje čitanja i pismenosti u okvirima knjižničarske struke, ali i izvan nje, u suradnji sa svim dionicima društva, u okviru Nacionalne strategije poticanja čitanja u kojoj stoji da je "čitanje jedan od preduvjeta sudjelovanja u kulturi, ono izravno i neizravno utječe na poboljšanje ukupne kvalitete života pojedinca i društva", u skladu s mjerom 4.1 Akcijskog plana za provedbu Nacionalne strategije poticanja čitanja (koja glasi) Povezati aktivnosti Strategije s kompatibilnim aktivnostima u različitim sektorima na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i EU razini vidi i razumije usvajanje i razvoj kulture čitanja kao bitnu sastavnicu osobnog razvoja pojedinca, ali i društva u cjelini, a poticanje i promicanje kulture čitanja kao jednu od temeljnih zadaća knjižničarske zajednice. Želimo upozoriti na to da knjižnice nisu izolirana mjesta, odvojena od stvarnog života i s njime povezanih društvenih tokova, te da razvijena kultura čitanja nije i ne smije biti privilegij stanovnika velikih gradova i sredina.

8

S obzirom na to da su knjižnice u malim mjestima glavni, a ponekad i jedini pokretači i nositelji kulturnog života lokalne zajednice, smatramo ih izuzetno važnima za aktivnosti poticanja i promicanja čitanja u društvu, dočim su, držimo, njihovi potencijali nažalost nedovoljno prepoznati u knjižničarskoj zajednici na nacionalnoj razini.

Knjižnice vidimo ne kao puke potrošače proračunskih sredstava nego, upravo suprotno, kao generatore kulturnoga kapitala i velik potencijal za društveni, gospodarski i turistički razvoj malih sredina poticanjem i promicanjem kulture čitanja, osmišljavanjem i realizacijom kvalitetnih projekata. Uočavamo potrebu za osvještavanjem bogatstva sadržanog u baštinskoj kulturi i zavičajnim zbirkama te želimo potaknuti umrežavanje na nacionalnoj razini kojim se naglašavaju baštinske posebnosti u zajedničkom projektu.

Stoga je Komisija za čitanje Hrvatskoga knjižničarskog društva, zajedno s Knjižnicom i čitaonicom Grada Preloga i uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, u lipnju 2022. godine organizirala okrugli stol o potencijalima razvitka manjih mjesta i gradova promicanjem knjige i čitanja, na kojem su knjižničarke i knjižničari mogli razmijeniti iskustva, sudjelovati u posebno osmišljenim radionicama i educirati se o načinima na koje knjižnice u manjim mjestima mogu doprinijeti kulturnom, društvenom, pa i gospodarskom razvoju sredina u kojima djeluju - upravo poticanjem svih oblika pismenosti i promicanjem kulture čitanja.

9

Očekivani rezultati Sudionici okruglog stola angažirat će se u svojim sredinama, regionalnim društvima i HKD-u te alate, vještine i ideje dobivene na okruglom stolu primijeniti u svojemu svakodnevnom radu čime će unaprijediti poslovanje svojih knjižnica. Knjižničarke će dobiti podršku za svoje inovativne i kreativne napore te poticaj za suradnju izvan lokalnih okvira. Potaknut će se umrežavanje stručnjaka i ustanova na nacionalnoj razini kojim se naglašavaju baštinske posebnosti u zajedničkom projektu.

Planira se dugoročni nastavak projekta na način da ubuduće svake godine jedna uspješna knjižnica u maloj sredini bude domaćinom te da se prezentiraju specifične mogućnosti i oblici razvoja pojedinih mjesta i regija upravo kroz suradničke programe poticanja čitanja i svih vrsta pismenosti.

Članice Komisije za čitanje Hrvatskoga knjižničarskog društva Loris Bučević-Sanvincenti, Aleksandra Cvitković, Ivanka Ferenčić Martinčić, Ivana Freškura, Arijana Herceg Mićanović, Romana Jadrijević Lozančić, Franciska Jurišić Bačić, Alica Kolarić, Margareta Matijević Kunst, Tatjana Petrec, Maja Pranić, Grozdana Ribičić, Draženka Robotić, Ivana Sabljak, Ljiljana Sabljak, Pamela Sever

10

O domaćinu Preloška knjižnica osnovana je uz pučku školu 25. listopada 1903. u vrijeme mađarizacije i mađarske uprave, ali je osnivanje hrvatske knjižnice i čitaonice povezano s djelovanjem Hrvatske seljačke stranke nakon Prvog svjetskog rata. Knjižnica je nastavila djelovati i nakon Drugog svjetskog rata te se s manjim zastojima održala sve do danas. Godina 2013. bila je prijelomna za rad i razvoj Knjižnice jer je preseljena u nove moderno opremljene prostore u centru Grada, te je postala dostupna i vidljiva svim kategorijama korisnika i članova. Hrvatsko knjižničarsko društvo proglasilo je Knjižnicu i čitaonicu Grada Preloga Knjižnicom godine 2017., a 2020. godine osvojila je EIFL nagradu za inovativnost. Time je stala uz bok većim knjižnicama, ali i ostala još uvijek nedostignuti ideal i uspjeh u kategoriji malih narodnih knjižnica u RH. Knjižnica i čitaonica Grada Preloga narodna je knjižnica koja svojim ležernim pristupom korisnicima omogućava ugodan boravak u knjižnici te nudi brojne kvalitetne usluge. Knjižnica nudi brojne zabavne i edukativne programe za sve uzraste te nabavlja najnovije naslove za sve ljubitelje pisane riječi. Knjižnica i čitaonica Grada Preloga sudjeluje u raznim inozemnim i tuzemnim projektima i kampanjama, a najviše je orijentirana na čuvanje nematerijalne i materijalne baštine, usmenih predaja te zapisivanju povijesti, narodnih običaja, vjerovanja, mitova i legendi. S tim ciljem, KIČ Prelog svake godine organizira jedini festival mitova i legendi dravskoga kraja u Međimurskoj županiji, ali i širem sjevernom području RH LegenDra. KIČ Prelog nosi epitet inovativne, kreativne i aktivne male knjižnice te je reprezentativni primjer uspješnosti u kojoj veliku ulogu igra lokalna zajednica.

11

Program uživo i na mreži

12

13

Predavanja

14

Tonski zapis ustupio Stjepan Stjepić

Maja Zrnčić, viši savjetnik specijalist, voditeljica programa Ruksak (pun) kulture Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Runjaninova 2, Zagreb maja.zrncic@min-kulture.hr

Maja Zrnčić profesorica je hrvatskog jezika i književnosti. Radila je u gimnaziji kao nastavnica hrvatskog jezika, u Agenciji za odgoj i obrazovanje kao viša savjetnica za izvannastavne aktivnosti, natjecanja i smotre, a od 2013. godine radi u Ministarstvu kulture i medija na programima za djecu i mlade kao što je Ruksak (pun) kulture, na programima koji potiču razvoj publike u kulturi i koordinatorica je provedbe.

Nacionalne strategije poticanja čitanja. Koordinirala je provedbu programa Godine čitanja koju je Vlada RH proglasila 2021. godine. Radi kao vanjska suradnica Agencije za odgoji obrazovanje i Ministarstva znanosti i obrazovanja na programima za djecu i mlade u jezično-umjetničkom području. Sudjelovala je kao član ekspertne skupine u EU koordinacijskoj grupi OMC (Otvorena metoda koordinacije) na temu umjetničkog i kulturnog obrazovanja (8. ključna kompetencija: Kulturno osvješćivanje i izražavanje) i urednica je Priručnika za kulturnu osviještenost i izražavanje koji je Ministarstvo kulture RH prevelo i objavilo 2018.

Godine.

15

ČITANJEM, UMJETNIČKIM ODGOJEM I OBRAZOVANJEM DO KOMPETENTNE MLADE PUBLIKE

Kulturno i umjetničko obrazovanje je 8. ključna kompetencija u Preporuci 2006/962/EZ o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje. Umjetnost i kultura, a tu je mjesto i čitanju, nenadomjestive su sastavnice odgoja i obrazovanja, a za razvoj 8. kompetencije, odnosno kulturne osviještenosti i izražavanja sposobnosti poštivanja ideja, iskustava i osjećaja koji proizlaze iz glazbe, književnosti, vizualnih, izvedbenih umjetnosti i drugih umjetnosti, ključnu ulogu imaju odgojno-obrazovni, kulturni sektor i posebno knjižnice.

U posljednjih se dvadesetak godina broj umjetničkih sati u nacionalnim kurikulumima osnovnih i srednjih škola

sve više smanjuje, ustupajući mjesto tzv. STEM-u (science, technology, engineering and

mathematics/ znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika).

Za svako društvo važan je na odgovarajući način zastupljen umjetnički odgoj i obrazovanje, u koje spada i poticanje čitanja, jer bez čitanja s razumijevanjem i čitanja uopće, nema napretka u društvu. Umjetnički odgoj i obrazovanje treba se provoditi na sustavan način i biti dostupno od dječjih vrtića, predškole, tijekom cijeloga obaveznog školovanja, ali i poslije, jer riječ je o dugoročnom procesu. Kvalitetno kulturno obrazovanje postavlja temelj za nadahnut i smislen život za svu djecu koja će postati aktivni građani. Uči ih ne samo slušati, nego i čuti, ne samo gledati, nego i vidjeti. Uvodi ih u ljepotu i izaziva ih da budu kreativni i znatiželjni. Stvaranje potrebnih uvjeta za kvalitetan kulturni odgoj i obrazovanje za sve - važan je i velik zadatak za knjižnice.

Vrijeme u kojem živimo i izloženost brojnim utjecajima, prvenstveno novim tehnologijama, izazovi su s kojima se svakodnevno suočavaju odrasli, ali i djeca i mladi. Upravo im knjižnice mogu pomoći da to prevladaju.

Ministarstvo kulture i medija daje svoj doprinos umjetničkom i kulturnom odgoju i obrazovanju kroz programe namijenjene djeci i mladima, kao što je Ruksak (pun) kulture i programima koji potiču razvoj publike u kulturi.

16

Filip Živaljić - voditelj projekata i izvršni direktor Platforme za Društveni centar Čakovec Filip Živaljić magistar je kulturologije, smjera kulturalni menadžer. Na poziciji voditelja projekata i izvršnog direktora Platforme za Društveni centar Čakovec razvija model suupravljanja zgradom Doma kulture Jurica Murai. Kroz angažman u projektima koje vodi zalaže se za dodatno razvijanje sektora kreativne industrije i bihevioralne ekonomije.

OD „OOOH“ I „HAAA?!“ DO AHA! Bihevioralna ekonomija istražuje djelovanje društvenih, emocionalnih i kognitivnih faktora na ekonomsko ponašanje i odlučivanje pojedinca koje često nije racionalno tj. pojedinac se ponaša iracionalno. Možemo reći da je bihevioralna ekonomija spoj ekonomije i psihologije te ona u vezi s tim objašnjava psihologiju ponašanja čovjeka kao kupca na tržištu. Sama disciplina dobila je velik zamah 2002. godine kada su Daniel Kahneman i Vernon Lomax–Smith dobili Nobelovu nagradu za ekonomiju. Cilj je ovoga predavanja prikazati primjere primjene bihevioralne ekonomije, te kako iskoristiti gamifikaciju za povećanje broja čitatelja u malim knjižnicama.

17

Maja Lesinger - knjižničarka, ravnateljica knjižnice, voditeljica projekata, prevoditeljica i edukatorica Osnovno obrazovanje stječe u Osnovnoj školi u Prelogu, a nakon toga pohađa Gimnaziju Josip Slavenski u Čakovcu. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu - odsjeku u Čakovcu stekla je zvanje magistre primarnog obrazovanja, na Odjelu za kulturologiju, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku stekla je zvanje knjižničarke.

Nakon fakulteta upisuje poslijediplomski studij na Panonskom sveučilištu - odsjeku ekonomskog fakulteta u Nagykanyzsi te stječe zvanje sveučilišnog specijalista za EU projekt menadžment. Četiri je godine provela radeći u razrednoj nastavi, nastavi u kući i školskoj knjižnici. Trenutno živi i radi u Prelogu u Knjižnici i čitaonici Grada Preloga. U knjižnici radi već 15 godina, od toga osam na mjestu ravnateljice, gdje razvija svoje poslovne i kreativne zamisli te razne međunarodne i tuzemne projekte koji su spomenutoj knjižnici 2017. donijeli laskavu titulu hrvatske Knjižnice godine.

Poslovna joj je filozofija orijentirana na suradnju, inovacije, izlazak izvan okvira i autentičnost. Sukreatorica je edukacijskog ciklusa za razvoj dječjih digitalnih i financijskih vještina u KIČ Prelog, nagrađenog međunarodnom EIFL nagradom za inovativnost 2020. godine. Osnivačica je mreže Malih slobodnih knjižnica Hrvatske i pokretačica Topoteke Prelog. Aktivna je članica nekoliko stručnih udruga te je od 2021. sudionica međunarodne inicijative Lighthouse Libraries u sklopu organizacije Public Libraries2030.

18

IZA SVAKE SJAJNE ZAJEDNICE STOJI SJAJNA KNJIŽNICA Predavanje sadržava kratak pregled velikih projekata male Knjižnice i čitaonice Grada Preloga te uključenosti zajednice u razvoj usluga i ponude knjižnice. Inovativni programi uključuju nemalu količinu rada i truda koji u konačnici bivaju nagrađeni, a sve spomenuto u preloškoj je knjižnici rezultat pomnog strateškog planiranja temeljenog na analizi vanjskih i unutarnjih faktora, zadovoljstva članova i kompetencija zaposlenih djelatnika. Tajna uspješnog poslovanja ne ovisi o čarobnim, brzim rješenjima I prečacima već o pripremi i dobroj organizaciji, strateškom vođenju i realnoj procjeni mogućnosti. U predavanju se nudi uvid u analize, dokumente, način komunikacije s korisnicima, poslovnu kulturu knjižnice te stil vođenja samog poslovanja.

19

Radionice

20

Pozovite specijalce!

Tko se boji SWOT-a još?

Radionica zabavne SWOT analize pokazuje kako je omraženi alat zapravo sjajan pomagač u procjeni mogućnosti i ograničenja knjižničara i njegove knjižnice. U ovoj zabavnoj interaktivnoj radionici sudionici imaju priliku analizu primijeniti na sebi te tako utvrditi svoje slabosti i snage.

Maja Lesinger ravnateljica je najnagrađivanije male knjižnice u Hrvatskoj. Autorica je, prevoditeljica, voditeljica projekata i edukatorica, te se kroz navedeni niz zanimanja i aktivnosti aktivno zalaže za promociju čitanja i malih knjižnica te njihovih pripadajućih zajednica.

21

Ivanka Ferenčić Martinčić i Anđelka Blažević: Što knjižnice znaju o knjigama - potencijali knjižnica u izdavačkim projektima

Radionica u kojoj voditeljice korak po korak objašnjavaju sve faze izdavačkog procesa - od ideje do distribucije vlastitih izdanja te otkrivaju kako svoje knjižničarsko iskustvo pretvoriti u (uspješnu) izdavačku predispoziciju?

Anđelka Blažević (Gradska knjižnica i čitaonica Đakovo) knjižničarka je koja je pokrenula niz uspješnih projekata, od kluba pisaca amatera, klubova čitatelja do dječjeg knjižničnog zbora i izdavaštva.

Ivanka Ferenčić Martinčić (Narodna knjižnica Virje) ravnateljica je knjižnice i aktivni zagovaratelj povezivanja knjižnica sa zajednicom. Autorica je i urednica izdanja za djecu i odrasle. Majstorica je pripovijedanja i interpretatorica baštine.

22

Lucija Miškić Barunić i Ana Peranić: Erasmus+ i knjižnice - savršeni spoj!

Saznajte nešto više o Erasmus+ projektima! Zašto su knjižnice savršene za takve projekte? Gdje pratiti natječaje? Kome se javiti s pitanjima? Kako takav projekt izgleda u provedbi? Kako naći partnersku organizaciju? Kakve koristi od toga ima lokalna zajednica i krajnji korisnici i to sve na primjeru Erasmus+ projekta "Knjižnica kao središte neformalnog i informalnog učenja za odrasle".

23

Lucija Miškić Barunić (Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar) diplomirana je knjižničarka i profesorica hrvatskog jezika i književnosti. Trenutno radi na poziciji voditeljice Odjela za odrasle i Studijskog odjela, a pored toga, obavlja i poslove vođenja Zavičajne zbirke. Pokrenula je i zajedno s kolegama provodi niz uspješnih programa u knjižnici koji su namijenjeni mladima i odraslima. Jedna je od koordinatorica projekta "Knjižnica kao središte neformalnog i informalnog učenja za odrasle".

Ana Peranić (Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar) diplomirana je knjižničarka i profesorica hrvatskog jezika i književnosti. Trenutno radi na poziciji voditeljice Službe nabave i obrade. Zajedno s kolegama provodila je niz programa za potporu formalnom učenju odraslih te je zajedno s kolegicom iz Zavičajne zbirke pokrenula program Krea(r)tiva kojemu je cilj podrška, poticanje kreativnosti i aktivno uključivanje mladih u kulturnu scenu grada. Jedna je od koordinatorica projekta "Knjižnica kao središte neformalnog i informalnog učenja za odrasle".

24

TEAM HAWAII 25

POSTERSKA IZLAGANJA

26

MALI LJETNI FESTIVALČIĆ Knjižnica i čitaonica Kutina Suzana Pomper i Luko Del Ponte suzanaknjiznica@gmail.com

Knjižničari se danas susreću s mnogim izazovima u populariziranju knjige i čitanja. Sve brži razvoj tehnologije predstavlja izazov za knjige. Zato nama knjižničarima u manjim gradovima nije uvijek lako. U Knjižnici

i

čitaonici

Kutina

raznim programima

pokušavamo poticati na čitanje od najranije dobi: lutkarskim

predstavama

koje

sami

radimo,

pričaonicama s kreativnim radionicama, čitateljskim klubom za mlade te posebnim programima. Jedan je od njih i naš „Mali ljetni festivalčić“. Prostor knjižnice premalen je za održavanje programa (vjerujemo da je i u mnogim drugim knjižnicama tako). Razmišljale smo, razmišljale i - dosjetile se. Idemo van, u dvorište iza knjižnice! To što je daleko od ceste nudi nam mnoge mogućnosti. Već je pet festivalčića, kako ih mi zovemo, iza nas i svašta smo radili. „Ubrali“ smo priče i listali knjige, crtali svoju verziju Ružnog pačeta, izrađivali lutkice, animirali lutke. Jednom su nas čak i dinosauri posjetili pa smo i njima pročitali priču!

Posjetili su nas i razni dječji pisci, a prošle godine i djeca su uz pomoć knjižničarke pokušala "stvoriti" priču. Čitali smo u šatoru, na ležaljkama, u travi... Svugdje. Bitno da se čita!

27

NA ZAPADU SVAŠTA NOVO Gradska knjižnica Pakrac Monika Lucić Fider knjiznica@pakrac.hr

Predstavit će se djelovanje Gradske knjižnice Pakrac od 2008. godine do danas, s naglaskom na najvažnije i najdugovječnije programe koje knjižnica organizira. Kako smo od uspavane ustanove došli do ustanove koja preuzima brigu za kvalitetnu kulturnu ponudu u gradu Pakracu, koje su nam bile najveće prepreke i kako smo danas u svojoj zajednici postali neizbježni? Gradska knjižnica Pakrac, uvjetno rečeno, mala je knjižnica smještena u gradu Pakracu, u zapadnoj Slavoniji – pripadamo VII. tipu knjižnica budući da djelujemo na području koje obuhvaća od 3 000 do 10 000 stanovnika, no svojim radom, aktivnostima i prisutnošću u životu grada i svih njegovih sugrađana postali smo jedan od generatora kulturnog i društvenog života. Od 2008. godine kad je došlo do promjene na ravnateljskoj poziciji,

knjižnica

razvija

svoju javnu djelatnost,

istovremeno podižući i stručni knjižničarski dio posla na visoku razinu. Na početku mandata, 2008. godine, detektirani su zatečeni problemi: nestručno obrađen fond, manjak stručnog osoblja, neinformatizirana ustanova, „nevidljivost“ unutar zajednice – uz probleme koji muče velik broj knjižnica diljem Hrvatske: slabo ili nikakvo financiranje knjižničnih programa, neatraktivan ili neadekvatan prostor u kojemu knjižnica djeluje. Postojale su i prednosti – mala sredina nudi mogućnost lakšeg povezivanja ljudi i stvaranja prisnijih odnosa koji rezultiraju većom uključenošću lokalne zajednice u ono što knjižnica pokušava stvoriti. Upravo smo u tome vidjeli svoju priliku i tijekom godina uključivali uistinu velik broj volontera, suradnika u realizaciju programa koje smo osmišljavali, i to je jedan od razloga

28

zbog kojih je knjižnica danas postala neizbježna i nezaobilazna. Još jedna velika prednost koja je u posljednje vrijeme i odredila daljnji razvoj i budućnost knjižnice jest strateško partnerstvo i dugogodišnja suradnja s Muzejom grada Pakraca, mladom ustanovom koja se borila sa sličnim problemima kao i mi.

Knjižnica i muzej postali su tijekom godina ne samo suradnici, nego ustanove koje djeluju u pravoj simbiozi i zajedničkim radom kreiraju i osmišljavaju brojne programe i aktivnosti te tako povezuju i na nov način interpretiraju muzejsku i knjižničnu djelatnost. U izlaganju ćemo naglasiti neke od najvažnijih programa koje smo proveli od 2008. godini, koji su postali stalni. To su: COOLturno ljeto, Multipak, Knjižnica bez granica, Digi Pakrac, Slavonski banovac, Biblioterapija za predškolce. Pogled u budućnost: Svojim dugogodišnjim radom zadobili smo veliku nagradu – potencijal knjižnice prepoznat je i stavljen u kontekst najvećeg pakračkog EU projekta – Svijet graševine, u sklopu kojeg se obnavlja Spahijski podrum, zaštićeni spomenik kulture, koji će postati jedinstveni hibrid knjižnice i muzeja i dom novog interpretacijskog centra te pružiti nove mogućnosti za razvoj još kvalitetnijih i inovativnijih zajedničkih programa naših ustanova.

29

PROMICANJE ČITANJA VELIKIM IDEJAMA Gradska knjižnica „Franjo Marković“, Križevci Maja Petračija maja@knjiznica-krizevci.hr

Dramska družina "Kolibrići" koja djeluje u Gradskoj knjižnici Križevci od 2017. potiče kulturni i društveni razvitak naše male sredine svojim nastupima. Dosad je kroz družinu prošlo tridesetak djece, a prikazano je 17 premijera i sveukupno 37 izvedbi predstava. U procesu promicanja i poticanja čitanja knjižničarke na dječjem odjelu kontinuirano smišljaju inovativne usluge i programe. Imajući na umu da naši najmlađi odrastaju uz sveprisutnost silnih medija te da je nemoguće u cijelosti spriječiti njihov negativan utjecaj na djetetov razvoj, 2019. započet je projekt: „Čitaj mi danas, sutra, prekosutra… Čitaj mi svaki dan“. Riječ je o platnenim vrećicama, tzv. „torbicama“, koje su namijenjene djeci, ali i njihovim roditeljima. U vrećicama se nalaze: edukativna literatura za odrasle iz područja psihologije, odgoja..., tri slikovnice za djecu, edukativna igra te bojanka i pastele. Cilj je potaknuti odrasle na što kvalitetnije druženje s djecom. Naša knjižnica ima dugu tradiciju održavanja dječjih igraonica s naglaskom na promicanje čitanja djeci od najranije dobi. U svim skupinama (bebama i starijoj djeci), prilikom svakog susreta, djeci se čita priča. Godine 2021. osmišljen je projekt u koji su uključene lego kocke. Neki od ciljeva posudbe Lego kocaka u knjižnici: zajedničko druženje, razvoj dječje mašte i kreativnosti, istraživanje, stvaranje te pružanje prilike da u svom domu djeca postanu što god požele. Sadržaj Lego kutije čine Lego kocke, slikovnica ili dječja stručna literatura te zadatak iznenađenja. Dječja čajanka je pričaonica za djecu uz čaj i kolačiće, mahom edukativnog karaktera osmišljena 2019. godine. Od 2021. aktivan je kontinuirani

30

program čitanja čiji su ciljevi: poticanje na čitanje, razvijanje kulture slušanja i pisanja, ukazivanje na bogatstvo sadržano u baštinskoj kulturi i zavičajnim zbirkama, promicanje čitanja kao društvene vrijednosti, međusobno razumijevanje i tolerancija. Kao jedinoj županiji u Hrvatskoj s dvije različite bibliobusne službe omogućeno nam je zagovaranje i poticanje dostupnosti knjige i razvitka kulture čitanja u izoliranim sredinama. Knjižničar, koji je ujedno i vozač bibliokombija, na stajalištima uz područne škole i vrtiće kontinuirano čita djeci. Knjižnica ne promiče čitanje samo kod djece i mladih, već i kod odraslih, za različite skupine korisnika čemu svjedoči KriČak. Sedam hrabrih čitatelja odazvalo se 2016. godine pozivu na uključivanje u rad prvog čitateljskog kluba naše knjižnice u 21. stoljeću. Pet godina, 50 pročitanih naslova, sedam članova raznih profesija i životne dobi, jedna voditeljica – školska knjižničarka, odjel beletristike. U okviru europskog projekta SPARK, koji provodi križevačka udruga P.O.I.N.T., Knjižnica je jedan od partnera te povezuje čitanje s kompatibilnim aktivnostima na EU razini. Svim ovim velikim idejama promičemo razvoj malog grada.

31

KAMISHIBAI U ŠKOLSKOJ KNJIŽNICI OŠ Legrad i OŠ „Prof. Blaž Mađer“ Novigrad Podravski Suzana Jarnjak Ivanović suzana.jarnjak@gmail.com

Kamishibai

u

školskoj

knjižnici

–

(kamishibai)

pripovijedanje kao dio rada dječjeg knjižničara Umijeće pričanja priča jedna je od najstarijih ljudskih vještina i zasigurno jedna od onih koju knjižničari bruse redovito.

Vrijedno i uporno pronalaze kreativne puteve kojima će doprijeti do djece i uvesti ih u svijet knjiga i dobrih priča, i dakako, zadržati u tom svijetu što duže. S tim ciljem na umu, knjižničari ne propuštaju obilježiti značajne datume kroz godinu, nerijetko upravo pripovijedanjem priča. U ovom izlaganju bit će predstavljeno pripovijedanje priča u kamishibai tehnici.

Kamishibai

je

japanski

tradicionalni

način

pripovijedanja priča uz slike na malenoj drvenoj pozornici, a u posljednje je vrijeme sve češći gost hrvatskih knjižnica. Kamishibai u prijevodu znači „papirnato

kazalište“

te

predstavlja

zanimljivu

kombinaciju usmenog, pisanog i vizualnog izražavanja.

Svrha izlaganja je predstaviti kamishibai tehniku pripovijedanja te kroz primjere iz prakse ukazati na mogućnosti njegove primjene u radu knjižničara u procesu promicanja čitanja u manjim sredinama. Ključne riječi: kamishibai, pripovijedanje, priče, kartice sa slikama, knjižnica.

32

PUT OKO SVIJETA ZA 45 MINUTA Narodna knjižnica Petar Preradović Bjelovar Ivana Blažeković; ivana.blazekovic@knjiznica-bjelovar.hr Tatjana Petrec tatjana.petrec@knjiznica-bjelovar.hr

Interaktivno-edukativna radionica Put oko svijeta za 45 minuta namijenjena je učenicima četvrtih i petih razreda osnovne škole. Provedbom ovog programa učenici upoznaju 11 svjetskih metropola pomoću različitih edukativnih materijala. Uporište za nastanak radionice je popularni Atlas gradova koji donosi zanimljive i zabavne priče, običaje i kulturu pojedinog naroda, zatim dvije knjige iz serijala Atlas pustolovina: Zbirka čuda prirode, uzbudljivih iskustava i zabavnih događanja sa svih strana svijeta i Sva čuda svijeta. Uz navedene atlase koristimo i ostalu literaturu iz fonda knjižnice na temu gradova, putovanja te kulturnih i povijesnih znamenitosti svijeta.

Uz ovu radionicu nastala je i izložba Gradovi svjet(l)a koja je dostupna na posudbu zainteresiranim školama.

Radionica se sastoji od dva dijela, a njeno trajanje ograničeno je na dva školska sata. Prvi školski sat s djecom razgovaramo o putovanju. Što je za njih putovanje, putuju li, žele li putovati, što osjećaju kad putuju i upoznaju nova mjesta? Nakon toga krećemo na putovanje uz pomoć prezentacije, kojom će se učenici upoznati sa svjetskim metropolama. Prije nego otkrijemo u kojem se gradu nalazimo, učenici kroz igru asocijacija trebaju pogoditi grad koji ćemo predstaviti. Svaki grad predstavljaju četiri zanimljivosti koje taj grad čine posebnim. One su birane tako, da osim što su atraktivne i zanimljive, u djeci probude istraživački duh, nove spoznaje i prošire znanje. Na kraju prvog dijela rješavamo kviz. Drugi školski sat, radioničkog tipa, obuhvaća rješavanje zanimljivih zadataka. Fond knjižnice obuhvaća bogat izbor obrazovnih i društvenih igara. Velik dio čine igre iz područja 33

geografije i opće kulture naroda, običaja te svakodnevnog života. Društvene igre potiču natjecateljski duh, razvijaju koncentraciju, pamćenje i verbalne vještine. Osim toga, igranjem društvenih igara djeca uče biti strpljiva i odlučna te kvalitetno provode vrijeme na zabavan način. Kako bi poticali navedeno, ali i popularizirali društvene igre, radionički dio odnosi se na korištenje spomenute građe. Učenici podijeljeni u grupe imaju mogućnost slaganja puzzli, rješavanja kvizova na interaktivnoj karti svijeta, što im omogućuje testiranje znanja ili se mogu zabaviti slaganjem magneta na magnetnoj ploči. Osim toga, dostupna im je i knjižna građa koju mogu pregledavati za vrijeme radionice. Na kraju učenici ispunjavaju evaluacijski listić. Put oko svijeta za 45 minuta novi je program Dječjeg odjela s čijom provedbom smo tek započeli, no unatoč tome pobudio je veliki interes među učiteljicama. Ciljevi su ovog programa upoznavanje djece s drugim kulturama i narodima, poticanje čitanja i ljubavi prema knjizi, razvoj kreativnosti u različitim oblicima izražavanja i stvaranja, razvoj socijalnih i komunikacijskih vještina, multikulturalnost, povezivanje i suradnja s lokalnom zajednicom.

VIRTUALNA IZLOŽBA POSTERA

34

ŠKOLSKA KNJIŽNICA - MALA KNJIŽNICA ZA VELIKE IDEJE OŠ „Antun Mihanović“ Slavonski Brod Ivana Brkić Klimpak Ibrkic26@gmail.com

Školska knjižnica mjesto je susreta i u manjim lokalnim sredinama često jedino mjesto koje po svojoj vokaciji promiče knjigu i čitanje. Uvijek prisutna teza kako nijedna knjižnica nije otok govori o potrebi otvaranja školskih knjižnica prema lokalnoj sredini, ali i suradnji s ostalim institucijama koje njeguju iste i slične vrijednosti. Poster sadrži primjere suradnje i aktivnosti unutar školske knjižnice, ali i škole. Ujedno prikazuje aktivnosti koje proizlaze iz knjižnice te ju na taj način otvaraju lokalnim, ali sve češće i međunarodnim suradnjama. Mnoge školske knjižnice u Republici Hrvatskoj postale su rasadišta Erasmus+ programa i otvorile su puteve mnogim međunarodnim suradnjama.

Naravno, sve aktivnosti koje se provode u školskoj knjižnici najviše promiču njezino osnovno poslanje, a to je upravo promicanje knjige i čitanja. Digitalno doba i dostupnost svakojakih informacija donijele su školskim knjižnica još jednu uloga, a to je uz informacijsku i digitalnu pismenost, sve značajnija i potrebnija i medijska pismenost. Briga o mentalnom zdravlju naših učenika, pozitivan utjecaj na okolinu svakako doprinose promicanju kvalitete života ne samo unutar škole, nego i šire. Društvene mreže mogu poslužiti kao izvrsni promicatelji knjige i čitanja te kao odlične platforme na kojima knjižnice mogu prezentirati svoj rad, ideje i aktivnosti. Poster sadrži primjer Facebook i Instagram stranice školske knjižnice OŠ „Antun

35

Mihanović“ Slavonski Brod. Brojni volonterski, humanitarni i kulturni sadržaji ono su što školsku knjižnicu čini živom i prepoznatljivom u svojoj sredini, a kroz svoj rad pozitivnom „reklamom“ knjižnica indirektno utječe i stvara promicatelje knjige i čitanja. Postmilenijska Google generacija, generacija digitalnih domorodaca, svakako zahtijeva drugačiji pristup, ali sva provedena istraživanja pokazuju da su učenici svjesni važnosti i dobrobiti koje im donose knjige i čitanje, ali i da veliki dio njih pokazuje otpor prema knjigama i čitanju baš zbog nametnutih sadržaja, posebice lektire. Godina čitanja 2021. svakako je pridonijela popularizaciji knjige i čitanja kroz brojne aktivnosti koje su organizirane u svim knjižnicama.

Poster sadrži kratki osvrt i rezime rezultata nakon provedenih svih aktivnosti i općeg odjeka u javnosti i kod učenika škole. Završna razmišljanja posvećena su ekološkoj osviještenosti i aktivnostima kojima školska knjižnica može zazeleniti svoj rad te na taj način pozitivno utjecati na okolinu u kojoj se nalazi i s kojom surađuje.

36

ZLATNE GODINE Narodna knjižnica Blato Franciska Jurišić Bačić; fjurisic@gmail.com Nina Cvitković Đone cvitkovicnina@gmail.com

Čitateljski klub „Zlatne godine“ projekt je Narodne knjižnice Blato koji je pokrenut 2019. godine, a djeluje s ciljem kulturne i socijalne inkluzije osoba smještenih u Domu za odrasle osobe Blato i Domu „Majka Marija Petković“ Blato. Domovi se nalaze na različitim lokacijama (jedan je u centru mjesta, a drugi izvan njega), u svom radu brinu se o osobama starije životne dobi i nemoćnim osobama, a Dom za odrasle osobe Blato brine i o mentalno oboljelim osobama i osobama s intelektualnim oštećenjima zbog čega aktivnosti koje provodimo dogovaramo u suradnji

sa

socijalnim

radnicima i radnim terapeutima. U okviru projekta „Zlatne godine“ provodimo razne aktivnosti: čitanja naglas

korisnicima

domova,

projekcije

filmova,

održavanje likovnih radionica i kvizova, organiziramo posjete izložbama, a organizirali smo i akciju prikupljanja knjiga za korisnike Doma za odrasle osobe Blato u koji se uključio velik broj naših sugrađana. Projekt se provodi s ciljem sprječavanja predrasuda kroz aktivnosti knjižnice te aktivnog uključivanja ciljane skupine u život zajednice. Provedbom navedenih aktivnosti zalažemo se za smanjenje predrasuda prema starijim osobama i psihički oboljelim osobama jer je psihička bolest bolest kao i svaka druga i sama po sebi ne bi trebala umanjivati ljudske vrijednosti osobe.

37

KNJIŽNICA JUČER - DANAS - SUTRA Gradska knjižnica Donjeg Miholjca Marinela Šmider; Luka Balković ravnatelj@gkdm.hr

Od projekata koje knjižnica provodi, svakako bismo izdvojili projekt Dostave knjiga koji provodimo u suradnji s volonterima Gradskog društva Crvenog križa Donji Miholjac. Projekt se provodi na volonterskoj bazi, a pokrenut je 2019. godine te traje sve do danas. Cilj je projekta dostava knjiga na kućnu adresu umirovljenicima ili osobama koje ne mogu samostalno izvršiti posudbu u knjižnici. Od ove godine volonteri dostavu obavljaju službenim biciklima Knjižnice, a koje smo nabavili uz financijsku potporu Osječko-baranjske županije. Drugu godinu

zaredom

Knjižnica

organizira

trodnevnu

manifestaciju Perivoj knjiga uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija, a koja se održava na otvorenom, u parku ispred knjižnice. U ta tri dana park se pretvori u knjižnicu na otvorenom. Postave se mjesta za čitanje te knjige budu dostupne posjetiteljima koji mogu sjesti, uživati u hladu i prelistati knjigu. U popodnevnim satima organizirane su radionice za djecu, a predvečer književne večeri ili predavanja za odrasle korisnike, odnosno sve zainteresirane. Pri organizaciji i provođenju radionica pomažu nam lokalne udruge te mladi volonteri GDCK Donji Miholjac. Ovakav način organizacije događanja dopire do većeg broja ljudi, budući da kroz park cirkulira veliki broj šetača, od kojih dobar dio i ostane na radionicama ili gostovanjima. Trenutno smo u privremenom prostoru gdje imamo velike izloge na raspolaganju te se trudimo što više mijenjati uređenje izloga. S obzirom da je ovaj prostor bio prazan prije nego smo „uselili“,

38

građani se često zaustavljaju te smo i na taj način uspjeli doprijeti do određenog broja građana, što nam je naposljetku i cilj. O novitetima u knjižnici, osim na društvenim mrežama, korisnike obavještavamo i putem Bookflixa koji se nalazi u jednom od izloga knjižnice. Korisnike s novitetima upoznajemo i putem radija Donji Miholjac te tjednih preporuka. U planu je i izrada i postavljanje kućica za knjige u okolnim selima, no to još nismo uspjeli ostvariti. Kućice će izrađivati Srednja škola Donji Miholjac, no oni su, isto kao i mi, bili u procesu selidbe te se nismo imali vremena posvetiti do kraja ovoj ideji. Osim suradnje sa školama, vrtićem te raznim udrugama, istaknuli bismo i suradnju s domom za starije i nemoćne. Suradnja je tek u fazi dogovara i planiranja te će uskoro biti ostvarena. No lijepo je znati da i druge ustanove prepoznaju važnost knjižnice, knjiga i čitanja te da su spremni na suradnju. Od negativnih komentara upućenih knjižnici, trudom i radom uspjeli smo pokazati kako je knjižnica više od same posudbe knjiga te doprijeti do zajednice. Smatramo da ćemo uz novi prostor postići još više.

39

KNJIŽNICA KAO MJESTO SOCIJALNE INKLUZIJE Gradska knjižnica Đurđevac Bernarda Ferderber bferderber@gmail.com

Gradska knjižnica Đurđevac kulturno je i informacijsko središte za stanovnike područja na kojem djeluje, a jedna je od njenih temeljnih zadaća poticanje i promicanje kulture čitanja na svim razinama za različite skupine korisnika čime se bitno utječe na društveni razvoj lokalne zajednice. Knjižnica je svoj rad i djelovanje usmjerila prvenstveno na programe i aktivnosti kojima promiče uključivost ranjivih skupina korisnika, kao i međusobno razumijevanje i toleranciju.

U kreiranju aktivnosti i projekata promicanja i poticanja čitanja

knjižničarke

pokazuju izrazitu kreativnost,

inovativnost i entuzijazam, a poster prikazuje programe koje provodimo s inkluzivnim skupinama korisnika (Ruka prijateljstva - kreativne radionice i pričaonice za polaznike Udruge za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Mali Princ Đurđevac, Aktivno s Klubom Aktiv - kreativne radionice s Gradskim društvom osoba s invaliditetom Đurđevac, Knjiga vam kuca na vrata! – dostava knjiga starim i nemoćnim osobama električnim biciklom na kućnu adresu, Kreativne pričaonice za učenike Odjela s teškoćama u razvoju OŠ Đurđevac, Igramo se s Palčićima! i Mala ruka prijateljstva - kreativne radionice s polaznicima projekta „Zrno nade za nas mlade“ (Romi od 1. do 4. razreda OŠ Đurđevac). Svim prikazanim programima na posteru, a kojima potičemo i promičemo kultura čitanja u lokalnoj zajednici, želimo pokazati da knjižnice uistinu jesu generatori kulturnoga kapitala i velik potencijal za društveni, gospodarski i turistički razvoj manjih sredina.

40

OLIMPIJADA ČITANJA Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica Ida Gašpar ida.indir@gmail.com

Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica od 2016. godine provodi program Olimpijada čitanja kojem je osnovni cilj poticanje čitanja u slobodno vrijeme i stjecanja navike dolaska u knjižnicu. Godine 2021., zahvaljujući sredstvima Ministarstva kulture i medija, projekt je podignut na novu razinu – kreiran je vizualni identitet te je izrađena web stranica programa namijenjena djeci kojom je omogućeno širenje u online okruženje

www.olimpijadacitanja.org.

Ilustracije

je

izradio renomirani hrvatski ilustrator Tomislav Zlatić, a dizajn stranice izradila je tvrtka Pikant. Ova stranica omogućuje djeci da na njima prilagođen način prate književnost, pišu o njoj i pritom osvajaju bodove.

Stranica se sastoji od informativnog djela (novosti, kalendar događanja, upute i pravila sudjelovanja), zatim od sustava za pretraživanje knjiga koji je također prilagođen djeci i napravljen kao animirana tražilica s mogućnošću upisa ocjena knjiga i recenzija. Tu je i sustav za rangiranje knjiga i bodovanje, a svaki korisnik može kreirati svoj profil i tako evidentirati i pratiti uspjeh i u digitalnom obliku. Sadržaji na web stranici programa, jedinstvenom takvom webu koji je namijenjen djeci i koji ih potiče da istražuju književnost i pišu o njoj, poslužiti mogu ne samo sudionicima programa nego i svima drugima kao preporuka za čitanje kao i književnicima koji će dobiti povratnu informaciju o svojim knjigama od čitatelja. Sudjelovanjem u Olimpijadi čitanja stvara se navika čitanja, potiče čitanje u obitelji, timski rad, preporučuje kvalitetna literatura posebice hrvatskih autora i razvija kultura čitanja u zajednici. Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica izradila je model programa za poticanje čitanja koji će se u budućnosti moći preslikati i u druge sredine u Republici Hrvatskoj, a u ovom poster izlaganju slikovito će se prezentirati osnovne informacije o programu kao i elementi web stranice.

41

TURISTIČKI POTENCIJAL KNJIŽNIČNOG PROJEKTA ČITANJE JE RADOST Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić" Karlovac Kristina Čunović maticna@gkka.hr Gradska knjižnica i čitaonica Ogulin - Anita Brozović Šolaić

Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić" Karlovac matična je knjižnica za školske i narodne knjižnice Karlovačke županije

čija

Matična

razvojna

služba

pomaže

knjižnicama pri uvođenju novih načina rada i oblika poslovanja kroz edukacije, seminare i individualna savjetovanja knjižničnog osoblja. Matična razvojna služba posljednjih godina potiče uključivanje knjižnica s njihovom ponudom i uslugama u turističku ponudu lokalne

zajednice,

otkrivanje

resursa

knjižnica

s

turističkim potencijalom te načine prezentiranja tih sadržaja korisnicima i ostalim posjetiteljima (turistima).

Turizam može biti zanimljiv knjižničarima jer pruža mogućnost novog i atraktivnog promoviranja knjižnice u zajednici; omogućava suradnju s drugim institucijama u zajednici i može poboljšati financiranje knjižnice ili pojedinih njezinih projekata. Stoga je Županijska matična razvojna služba organizirala brojne edukacije i stručna usavršavanja kako bi knjižničare Karlovačke županije upoznala s turističkim potencijalom knjižnica te o mogućnostima uključivanja knjižnica u turizam. U suradnji s Centrom za stalno stručno usavršavanje knjižničara pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu organiziran je tečaj "Knjižnice i turizam" koji je 2019. za karlovačke knjižničare održala dr. sc. Ksenija Tokić, znanstvena suradnica. Nadalje, u lipnju 2020. godine dr. sc. Ksenija Tokić održala je predavanje "Kulturna baština knjižnica kao turistički potencijal". U svrhu promicanja čitanja organizirana je i edukacija "Čitam, mislim, suosjećam". Predavanje i radionica o 42

odnosu čitanja, mišljenja i suosjećanja preko uvida iz filozofije, književne teorije i samih književnih djela održala je dr. sc. Marija Ott Franolić. Gradska knjižnica i čitaonica Ogulin jedna je od sedam narodnih knjižnica Karlovačke županije koja znanja i vještine s edukacija Matične razvojne službe primjenjuje u svakodnevnom radu. U svrhu poticanja čitanja u lokalnoj zajednici provodi projekt "Čitanje je radost" koje je Ministarstvo kulture i medija RH u 2021., proglašenoj Godinom čitanja, s ciljem razvoja čitateljske publike, odabralo uz dodjelu 40.000,00 kuna nepovratnih sredstava. Program je realiziran kroz izradu i postavljanje malih slobodnih knjižnica/kućica za knjige koje posjetitelje privlače svojim atraktivnim izgledom i sadržajem - knjigama. Grad Ogulin tako je obogaćen novim kulturnim, ali i turističkim sadržajem namijenjenim svim kategorijama korisnika. Idejni dizajn (izgled) knjižnica izradila je Jana Franušić, magistra primijenjenih umjetnosti, a zasebne ilustracije osmislila je zavičajna ilustratorica Ana Salopek.

Male slobodne knjižnice izradili su članovi Učeničke zadruge Klek Obrtničke i tehničke škole Ogulin te ih postavili uz područne škole i ogulinska naselja. Jedna slobodna knjižnica postavljena je i na obali jezera Sabljaci, tamošnjem parku na mjestu koje posjećuju građani grada Ogulina, turisti, izletnici, a u ljetnim mjesecima i brojni kupači. Otvaranje malih slobodnih knjižnica realizirano je u Mjesecu hrvatske knjige 2021., a dosad su kućice napunjene s 950 knjiga. Kućice se opskrbljuju knjigama koje daruju članovi knjižnice, ali i otpisanim knjigama. Upute za upotrebu malih slobodnih knjižnica/kućica za knjige temelje se na posudbi knjiga bez članarine, ne moraju se vratiti, ali i mogu, uz čuvanje i uživanje u zanimljivim čitateljskim avanturama. Građani grada Ogulina izrazito su zadovoljni izgledom i funkcijom postavljenih knjižnica, a njihov atraktivan izgled ujedno je i poziv svim turistima i posjetiteljima, kojih je svakim danom sve više u gradu Ogulinu podno Kleka, da zastanu, posegnu za knjigom i čitaju.

43

SPIKAONICA Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar Branka Mikačević; branka.mikacevic@knjiznica-bjelovar.hr Tatjana Petrec tatjana.petrec@knjiznica-bjelovar.hr

Spikaonica je stalan program Dječjeg odjela knjižnice namijenjenim učenicima i nastavnicama/nastavnicima sedmih i osmih razreda osnovne škole. Ovaj program zamišljen je kao ciklus od osam radionica ili predavanja koji se održavaju jednom mjesečno u dogovorenom terminu tijekom školske godine. Termini se dogovaraju u suradnji sa zainteresiranim razrednicima, nastavnicima, knjižničarima i pedagozima. Svaka radionica/predavanje ima svoju temu koja je povezana s određenim datumom ili prigodom u mjesecu u kojem se održava npr. sport, tolerancija, glazba, ples i sl. Spikaonica je zamišljena kao neka vrsta parlaonice/radionice u kojoj mladi aktivno sudjeluju, iznose svoje stavove i mišljenja bez predrasuda. Ideja je i povezivanje knjižničarske struke i različitih skupina profesionalaca zainteresiranih za rad s mladima

(stručni

suradnici,

psiholozi,

sociolozi,

profesori, stručnjaci iz društvenih i kulturnih djelatnosti, poznate osobe itd.). U suradnji s drugim organizacijama i ustanovama u zajednici na ovaj način podržani su svi vidovi zdravog i uspješnog razvoja mladih pa gostuju stručnjaci iz raznih bjelovarskih institucija, ustanova i organizacija. Gosti su uključeni u raspravu te svojim znanjima, stručnošću, kompetencijama i iskustvom iznose svoje stavove, savjete i prijedloge za bolja rješenja problema o kojem se raspravlja. Osim rasprave učenicima su ponuđene i kratke igre kojima se razbija trema, navodi se djecu da budu opuštenija i komunikativna. Na kraju svake Spikaonice donose se zajednički zaključci na temu o kojoj se raspravljalo.

Nakon toga sudionici ispunjavaju evaluacijske listiće kao povratnu informaciju o uspješnosti odnosno

44

neuspješnosti radionice. Prva Spikaonica održana je u studenom 2016., a do sada obrađene su razne teme: Jesmo li tolerantni jedni prema drugima?, Predblagdansko šoping ludilo, Raznolikost je bogatstvo društva, Radost plesa u ljudskim srcima, Sportom do uspjeha, Erasmus+, Djevojčice danas, Jesmo li solidarni?, Smijeh nije grijeh, Sigurnost na internetu, Živjeti s Down sindromom, Čitanjem do zabave, Naše lijepo Sunce, Tko su Ana i Mia?, Slavimo hranu, Čitanje je najbolje učenje, Nastava u digitalno doba i mnoge druge.

Ključne riječi: Spikaonica, mladi, parlaonica/radionica, knjižnica, suradnja

45

POSUDI KNJIGU, ZADRŽI ZNANJE Knjižnica Jurja Barakovića, Ražanac Andrea Beljo; Danijela Miletić razanac.knjiznica@gmail.com

Knjižnica Jurja Barakovića Ražanac svojim djelovanjem pokriva područje Općine Ražanac. Knjižnica pripada VIII. tipu narodnih knjižnica prema Standardu za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj. Vizija je Knjižnice Jurja Barakovića Ražanac da poticanjem čitalačkih navika postanemo prepoznato kulturno, obrazovno i informacijsko središte jednako dostupno cijeloj zajednici. Budući da su najvjerniji korisnici Knjižnice djeca i mladi, svojim sadržajima i programima Knjižnica stvara mjesto susreta i upoznavanja s korištenjem

knjižničnog

sadržaja.

Programom

besplatnog učlanjenja beba do dvije godine, polaznika Male škole i učenika prvih razreda potičemo ranu pismenost kod djece od najranije dobi. Programi za djecu i mlade tijekom cijele godine osmišljavaju se u suradnji s pojedincima, udrugama i ustanovama (škola, vrtić). Redoviti programi i aktivnosti za djecu i mlade su tjedne pričaonice za vrtićku djecu i polaznike Male škole (koje smo uključili u program Naša mala knjižnica), tematske kreativne radionice na temelju pročitane literature; Legoland (sastavljanje motiva iz priča), Objasni svojim riječima (objašnjenje manje poznatih ili nepoznatih riječi), Riječ po riječ (prema zadanim riječima sastavljamo priče, pjesme, i dr.), glagoljaši (učenje abecede, pisanje i prijevodi), i dr.

Knjižnica je oformila dramsku skupinu unutar koje smo osmislili i izveli predstave: Sam u kući, Djevojčica i snjegović, Dječaci i vilenjaci, Šuma Striborova, Ljubavni igrokaz, Što knjige vole i ne vole. Knjižnica je i izdavač slikovnice Legenda o junakinji Nidićki, lokalne legende, koju su ilustrirala i kao predstavu izvela

46

djeca i mladi. Tijekom srpnja i kolovoza u sklopu programa Ljeto u knjižnici biramo Najčitatelja (prema zadanom popisu literature za djecu i za mlade), održavamo Čitaonicu na plaži (tjedni Mali knjižničar bira i čita priče, te osmišljava likovnu radionicu na temelju pročitanoga), provodimo kvizove na temelju obrađenih društveno-znanstvenih tema (mladi biraju literaturu te održavaju predavanja). Veliki broj djece koja aktivno sudjeluju u programu Ljeto u Knjižnici dolazi iz drugih krajeva Hrvatske i iz inozemstva.

Također u sklopu Ljeta u knjižnici, u suradnji s lokalnim ugostiteljima, postavljamo Bookcrossing kutije s knjigama na hrvatskom i stranim jezicima, koje se izmjenjuju svakih 10 dana. Knjižnica svake godine aktivno sudjeluje i u manifestacijama Mjesec hrvatske knjige, Noći knjige, Ražanac čita (Zadar čita). Kako bi popularizirali čitanje i pisanje ugostili smo književnike, od kojih bismo željeli izdvojiti Sanju Pilić, Melitu Rundek, Igora Eškinju i Dinku Dušević. Ključne riječi: Knjižnica Jurja Barakovića Ražanac, čitanje, Ljeto u Knjižnici, kreativne radionice, bookcrossing kutija, djeca i mladi, dramska skupina

47

KNJIGA NAD KNJIGAMA Pučka knjižnica i čitaonica Daruvar Romana Horvat; Danijela Marić pkic@bj.t-com.hr

Grad Daruvar mali je kontinentalni grad smješten na obroncima Papuka u zapadnom dijelu Slavonije. Dugi niz godina grad se može hvaliti velikim brojem noćenja turista i slučajnih putnika namjernika. Nekoliko godina zaredom bio je proglašen i Najljepšim malim gradom kontinentalne Hrvatske. Samim time, pitanje čime još obogatiti turističku ponudu grada u Pučkoj knjižnici i čitaonici Daruvar nametnulo se samo od sebe. Godine 2011. tadašnji gradonačelnik dobio je ponudu Mozaik knjige i Kršćanske sadašnjosti o kupnji Zlatne Biblije.

Bez obzira na neslaganje sugrađana s idejom o kupnji tako skupe knjige, gradonačelnik se u suradnji s ravnateljicom odlučio na taj korak. Zlatna je Biblija otad u našem fondu i cjelogodišnja je atrakcija kako za građane grada tako i za turiste. Zlatnu Bibliju čuvamo na tajnom mjestu i pokazujemo je uz prethodnu najavu. Uz pokazivanje ove veličanstvene knjige u kojoj je tekst kaligrafa, pozlaćene ilustracije nastale u periodu od 10. do 14. st., tekst Jeruzalemske Biblije, knjižni blok pozlaćen i ukrašen ornamentima, smještene u drveni kovčežić, obložen baršunom uz vlasnički list ovjeren kod javnog bilježnika, kao bonus dežurna knjižničarka ispriča zanimljivu i simpatičnu priču nakon koje se mnogi vraćaju na ponovni razgled. Pučka knjižnica i čitaonica Daruvar dobila je oznaku PPS destinacije te s radošću knjižnicu otvaramo i vikendom kada inače ne radimo s korisnicima.

48

KNJIŽNICA U GOSTIMA Gradska knjižnica Velika Gorica Pamela Sever; Morana Peranić djecji@knjiznica-vg.hr

Gradska knjižnica Velika Gorica već 130 godina neumorno radi na promicanju knjige i čitanja ne samo u Velikoj Gorici već i na širem području Turopolja. Područje Grada Velike Gorice prostire se na površini od 328,66 km2 i zahvaća Turopoljsku nizinu, dio Posavine i Vukomeričkih gorica. Uže područje Grada ima više od 30.000 stanovnika dok šire područje obuhvaća preko 65.000 stanovnika. Tako velik broj stanovnika Veliku Goricu svrstava na šesto mjesto po broju stanovnika u Republici Hrvatskoj. Grad, osim uže gradske jezgre, čini čak pedeset i osam prigradskih naselja. Nažalost, ona su često loše povezana sa središtem pa tako i s našom knjižnicom koja se tamo nalazi. U Velikoj Gorici postoji devet osnovnih škola i 18 područnih škola. Iako matične škole imaju svoje knjižnice, to često nije slučaj s područnima što dovodi do sve većeg pritiska na naš Dječji odjel, naročito što se tiče lektirnih naslova. Kod posudbe knjiga naših korisnika iz udaljenijih područja javlja se jedna specifičnost, a to je da zbog udaljenosti i loše povezanosti u knjižnicu rijetko dolaze učenici, posudbu za njih uglavnom obavljaju roditelji. Na ovaj način djeca iz ruralnih sredina ponekad i cijelo osnovnoškolsko obrazovanje ostaju zakinuta za posjet knjižnici i sve dobrobiti koje on donosi. Naša knjižnica (još) ne posjeduje bibliobusnu službu pa je i to otegotna okolnost.

Stoga je Dječji odjel Gradske knjižnice Velika Gorica pokrenuo projekt "Knjižnica u gostima" kojem je cilj upoznati djecu iz područnih osnovnih škola velikogoričkog područja s knjižnicom i svime što ona nudi. U ovu akciju uključili smo i književnike, prvenstveno one koji žive na našem području, da predstave svoj rad i svoje

49

knjige. Djelatnice Dječjeg odjela s književnikom obilaze prigradska naselja, govore djeci o knjižnici, upoznaju ih s njezinim radom i svime što ona nudi. Nakon toga riječ preuzima književnik koji predstavlja sebe, svoje zanimanje i svoje knjige koje nerijetko i pokloni školama. Dosad je u projektu sudjelovalo trinaest književnika od kojih bismo posebno istaknuli naše Velikogoričane - Željku Horvat Vukelja, Tihomira Horvata, Božidara Prosenjaka, te ilustratora Matu Lovrića. Projekt "Knjižnica u gostima" kojim knjigu i knjižnicu približavamo djeci iz ruralnih područja grada Velike Gorice u potpunosti je ispunio i naša i dječja očekivanja te ćemo ga sa zadovoljstvom nastaviti provoditi.

50

VIROVITIČANI, ČITAJTE GODINAMA! Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica Anja Krmpotić; Dávid Karácsonyi david@knjiznicavirovitica.hr

Tijekom Godine čitanja 2021. Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica, uz redovnu djelatnost, provodila je dodatne projekte i programe usmjerene na poticanje čitanja i razvoj čitalačke pismenosti svih društvenih skupina. Organizirali smo sadržaje koji promiču kulturu čitanja i osiguravaju temelj za odgoj čitatelja, cjeloživotno učenje i poboljšanje ukupne kvalitete života.

Posterom predstavljamo pet projekata/programa za korisnike od najranije do zrele dobi. Igroteka je nova knjižnična usluga posudbe igračaka izvan Knjižnice. U sklopu dječje Igraonice osiguran je prostor, oprema i osmišljen sustav posudbe, povrata, kontrole i higijenske zaštite igračaka. Trenutni fond sadrži 200 igračaka za posudbu. Ljetne jezične radionice : tijekom četiri tjedna za vrijeme ljetnih praznika održane su radionice učenja jezika i upoznavanja s češkom i mađarskom kulturom za osnovnoškolce. Bookflix – sadržaj za mlade koji uključuje korisničke preporuke napisane flomasterom na za to posebno pripremljenoj ploči. Uz preporuke, korisnici mogu indeksirati knjigu 'tagovima' i ponuđenim predmetnim odrednicama. Osim preporuka korisnika, uz ploču se nalazi izbor knjiga iz Knjižnice koji se sastoji od najnovijih i najčitanijih naslova. Minuta za čitanje – akcija je poticanja čitanja u kojoj smo napravili videosnimku čitateljskog (polu)maratona u trajanju od 20-ak minuta. U njemu se prikazuju osobe iz društvenog, kulturnog i političkog života Virovitice kako čitaju ulomke iz knjige priča zavičajnog autora Zlatka Erjavca 'Žene vole pametne muškarce'. Videosnimka je objavljena na digitalnim komunikacijskim kanalima. Surfaj bookvalno! – besplatni pristup e-knjizi iz našega fonda zamišljen je kao promotivna usluga poticanja čitanja u digitalnom obliku. Korisnici učlanjeni kroz ovu akciju ostvaruju isključivo pravo besplatnog pristupa e-knjigama. Akcija je započela kao vremenski ograničen projekt, ali je nastavljena kao trajni program. Ovim akcijama skrenuli smo pažnju aktivnih, ali i potencijalnih korisnika na knjižnične sadržaje i usluge što je djelomično vidljivo u godišnjim pokazateljima uspješnosti.

51

MOSLAVINA - RAZGOVARATI S DRVEĆEM Tehnička škola Kutina Gordana Rešicki Degoricija gordana.tsk@gmail.com

Projekt Moslavina - Razgovarati s drvećem: povijesna šetnja putevima moslavačke poezije i proze Ciljevi: promocija knjige i čitanja, objedinjavanje zapisa o moslavačkim autorima i njihovim djelima, promocija i zaštita zavičajne povijesti i baštine, jačanje prostornog identiteta i poticanje interesa učenika za zavičaj u kojem žive Aktivnosti: vođeno istraživanje, javna čitanja, rad s digitalnim alatima - zvučni i vizualni zapisi, izrada digitalne knjige, predavanja, promocije Sudionici: učenici i nastavnici Tehničke škole Kutina, gostujući suradnici.

U Godini čitanja u školskoj knjižnici Tehničke škole Kutina pokrenuli smo projekt kojim smo željeli istražiti koliko je kraj u kome živimo pisanom riječju pridonio izgradnji hrvatske nacionalne književnosti. Istraživačko probijanje kroz zavičajne zbirke i odmotavanje povijesnog klupka dovelo nas je do pravih malih književnih dragulja, nedovoljno cijenjenih a kvalitetnih autora, mnoštva vrijednih djela i prekrasnih književnih zapisa. Ako se poslužimo simbolom stabla, a junak jednog od najvrjednijih moslavačkih književnih djela, fantastične pripovijesti Mor, razgovara s drvećem, bez moslavačkih bi autora stablo hrvatske književnosti sigurno bilo manje , krhkije, podložnije iskorjenjivanju i uništenju vjetrovima budućnosti. Kako smo u projektu naglasak stavili na povezanost zavičajnog i duhovnog identiteta a prema švicarskom estetičaru književnosti Amielu "svaki je krajolik stanje duše", to je stanje duše, zavičaj, Moslavina, prema Lj. F. Vukotinoviću "onaj kraj domovine naše

52

Hrvatske, u koji me 1841. postavi sudbina moja. Lijep je to kraj; lijepog blaga, vele lijepih i dobrih ljudi ima tu" , a prema geografsko-regionalnom određenju kraj u Hrvatskoj između rijeka Česme na sjeveru i zapadu, Lonje na jugu i Ilove na istoku, okružen Moslavačkom gorom koja je zbog velike krajobrazne, geološke i biološke raznolikosti te bogate kulturno-povijesne i tradicijske baštine 2007. godine proglašena regionalnim parkom prirode. Kao regija, Moslavina je unatoč teritorijalno-političkoj rascjepkanosti uspjela zadržati svoj identitet kroz zajedničku povijest, običaje, kulturu i gospodarske djelatnosti. Bogatstvo prirodnih ljepota nadopunjava jedna multikulturalna ljudska zajednica koja je iznjedrila i niz osebujnih i kvalitetnih književnika. , Đuro Sudeta, pjesnička duša rođena 1903. u Staroj Ploščici na obronku Moslavačke gore, autor je fantastične pripovijesti Mor, osebujnog djela hrvatske književnosti, svojevrsnog ditiramba prirodi koji stoji kao prolegomena vlastita vremena, ali i najava nekih novih strujanja. Ilirac Antun Nemčić svojim Putositnicama otvorio je jedna vrata budućnosti proze hrvatske književnosti, a lik Janice Slavka Kolara jedan je od paradigmatskih likova naše književnosti. Memoriju nepismenog moslavačkog naroda romanom U cvijetu mladosti prenio je Stjepan Pucko Okolski, a Mijo Stuparić, seljački pjesnik, vodio je blago na pašu, pisao pjesme i pripovijetke, opisivao hajduke i sanjao bolju Hrvatsku (ep Matija Gubec, roman Joco Udmanić, zbirka pripovijedaka Ispod Garićke planine), a inspiraciju za ponajbolje dječje romane hrvatske književnosti Vlak u snijegu i Družba Pere Kvržice Mato Lovrak dobio je dok je kao učitelj podučavao kutinsku djecu. Moslavačka Helen Keller, Dragica Šutej, piše prvi roman čija se radnja odvija potpuno u Moslavini Dobrotvorke. Probleme suvremenog društva, sumornu borbu gradske žene za opstanak te pitanje ženskog položaja u društvu postavlja Dušanka Popović-Dorofejeva u romanima Noćne ptice, Kako smo bili sretni dok napredak, industrijalizaciju esejistički oslikava Josip Badalić.

Najnagrađivanija hrvatska književnica, kandidatkinja za Nobelovu nagradu Dubravka Ugrešić, piše postmodernističke romane, koristi postupke intertekstualnosti, iskušava granice između masovne i visoke kulture, trivijalnim estetskim alatom razotkriva društvenu svakodnevicu (Štefica Cvek u raljama života, Forsiranje romana reke). Feministički elementi neizostavan su dio njezina opusa, a danas u okviru suvremenog kulta mladosti razrađuje koncept starenja (Baba Jaga je snijela jaje). Prerano preminuli autor Simo Mraović u svojim pjesmama i jedinom romanu Konstantin Bogobojazni bavi se pitanjima putovanja, lutanja, bijega, manjinskim položajem u suvremenom društvu, a u najnovijim izdanjima kutinski spisateljski dvojac Nataša Debeljak, Marina Kuleš u duhu vremena pišu romane svojevrsne psihološke pomoći za boljke suvremenog društva. Kako ne bismo živjeli u svijetu u kojem prevladavaju jedino materijalne vrijednosti, svijetu lišenom duhovnosti, svijetu bez knjiga i književnosti, moramo nastaviti raditi na održavanju korijenja naše književnosti, zalijevanju stabla te raditi na njenom razvoju i grananju, a kao knjižničari u odgojno-obrazovnom procesu to ćemo najbolje postići i ovakvim projektima, podrškom i radom na stvaranju čitatelja.

53

ZLATNE RUKE Gradska knjižnica i čitaonica Belišće Vlasta Putar; Dijana Milišić-Zečević knjiznica@belisce.hr

Godina

2021.

trinaesta

je

godina

kontinuiranog

održavanja kreativnih radionica u Gradskoj knjižnici i čitaonici Belišće. S obzirom da smo 2009. dobili novi prostor i mjesto gdje se takve radionice mogu održavati, odlučili smo obogatiti knjižnične usluge kreativnošću za naše građane. Zainteresiranost za takve radionice ne jenjava, već se broj polaznika kontinuirano povećava te smo često primorani ponavljati istu radionicu zbog velikog odaziva djece. Osim što su besplatne, one su uvijek i vid druženja djece u knjižnici te okupljamo djecu iz

osnovnih

škola,

vrtića

i

različitih

udruga.

Osnovnoškolci na taj način kvalitetno provode slobodno vrijeme

učeći

vještine

koje

su

danas

pomalo

zaboravljene, a koje su se nekad učile na satovima školskog predmeta Domaćinstvo, ali i brojne novije kreativne novotarije. Razvijajući motoričke vještine kroz radionice, a naročito razvijajući ruke, i njihove ruke tada postaju zlatne ruke. Također je velik broj kreativnih radionica za odrasle sugrađane, odnosno sugrađanke. Žene najčešće polaze naše radionice te na taj način upotpunjuju svoje slobodno vrijeme, druže se uz smijeh te razmjenjuju brojne ideje i savjete, ne samo o kreativnom izražavanju. Poznato je da kreativnost liječi, ispunjava pozitivnim duhom i zadovoljstvom pri izradi nečega novoga te spoznajom da ste nešto stvorili vlastitim rukama.

Posebno treba istaknuti mnoge suradnje koje su rezultirale gore spomenutim radionicama, a u njima su sudjelovale gotovo sve udruge, ustanove i brojni kreativni pojedinci našeg malog mjesta. Bile su prisutne i osjetljive skupine djece, kao što su djeca iz udruge Zvono - udruga za djecu i mlade s poteškoćama u

54

razvoju, te djeca iz Poludnevnog boravka Dječjeg doma Klasje u Bistrincima. Zahvaljujući posebnom projektu Zlatne ruke za koji smo dobili financijsku potporu Grada Belišća i Ministarstva kulture i medija, tijekom posljednje tri godine održali smo brojne radionice. Prije smo se prijavljivali pod raznim nazivima; Kad se male i velike ruke slože, Reciklirajmo u knjižnici itd. Smatramo da je izuzetno važno provoditi ovakve programe u lokalnoj zajednici jer oni donose mnogobrojne koristi u odgoju i obrazovanju djece, a svakako potiču i razvijaju kreativno stvaralaštvo u našoj maloj sredini.

55

I ČAROBNJACI I KROTITELJI LAVOVA Gradska knjižnica i čitaonica "Ante Jagar" Novska Marija Gašparović; Josip Fabijanić; Katarina Grdić Dokmanić, Nia Stjepčević knjiznica@knjiznica-novska.hr

E.T. se vratio kući. Lassie se vratila kući. Sada je vrijeme da se i naši čitatelji "vrate kući"! U današnjem svijetu tehnologije, društvenih mreža i užurbanog ritma života, može biti izazovno približiti ljudima knjigu i čitanje. Ali možda nam je upravo sada to i najpotrebnije. Uz malo prilagodbe i odmaka od ustaljenih obrazaca razmišljanja može

se

postići

mnogo.

Izdvojili

bismo

dvije

manifestacije kojima izlazimo iz okvira tradicionalnog knjižničnog rada, a isto tako i iz samog prostora knjižnice. "U zemlji Dječurliji" dječji je festival dobre priče i pripovijedanja. Ciljevi ovog programa obuhvaćaju predstavljanje čitanja i pripovijedanja kao izvora ugodnog, vrijednog i uzbudljivog iskustva, promicanje hrvatskih autora, te poticanje kreativnosti i mašte kod djece. Organiziraju se edukativne radionice za djecu, književni susreti, predstave i radionice pripovijedanja, a sve to na otvorenom, uz glazbu, dobru atmosferu i društvo zanimljivih gostiju. Dok je program festivala "U zemlji Dječurliji" namijenjen prvenstveno djeci, "Knjižnica na plaži" manifestacija je za cijelu obitelj. U ležaljkama i sofama posjetitelji mogu uroniti u opuštajući svijet knjiga i sudjelovati u raznovrsnim kulturnoedukativnim aktivnostima, radionicama i zabavnim sadržajima. Programi "U zemlji Dječurliji" i "Knjižnica na

56

plaži" izlaze izvan zidova knjižnice, čime dopiru do šire publike i približavaju knjižnicu novim čitateljima, a istovremeno obogaćuju kulturnu i turističku ponudu grada Novske te doprinose kulturnom i društvenom razvoju sredine. Odavno nam je jasno kako više nije dovoljno biti samo knjižničar u tradicionalnom smislu, već knjižničari novog doba moraju biti i čarobnjaci i krotitelji lavova te poput Ivice i Marice neumorno ostavljati mrvice kako bi čitatelji pronašli put kući.

57

STUB - KULTURA I ČitKAJ Kajkaviana - društvo za prikupljanja, čuvanje i promicanje hrvatske kulturne baštine Daria Mikulec daria.mrkus@gmail.com

Udruga Kajkaviana - društvo za prikupljanje, čuvanje i promicanje hrvatske kajkavske baštine od svojeg je osnutka 1989. godine jedan od ključnih čimbenika u kulturi Krapinsko-zagorske županije. Kao takva je prepoznata te uključena u Razvojni plan Županije za razdoblje 2021.-2027. kao "društvo [koje] sukladno utvrđenim ciljevima djeluje na području kulture i zasnovano je na dobrovoljnom udruživanju članova radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva i interesa u književnoj, likovnoj, glazbenoj, kazališnoj, izdavačkoj i

izložbenoj djelatnosti." Međutim, upravo je

knjižnična djelatnost na kojoj kontinuirano radi skupina diplomiranih knjižničara u volonterskom angažmanu

ono

što

predstavlja

specifikum

djelovanja udruge, a zbirka Kajkaviana, koja broji više od 10000 jedinica knjiga od čega preko 500 rariteta, oko 8000 svezaka starije i novije periodike uz bogate zbirke ostalih vrsta građe, njezin najvrjedniji resurs. Zahvaljujući specijalnom i baštinskom karakteru zbirke te činjenici da su raritetne publikacije godinama bile dio stalnog postava izložbe Kajkaviana Croatica u dvorcu Stubički Golubovec u Donjoj Stubici, udruga je tijekom godina uspijevala omogućiti dostupnost inače teško dobavljive građe za

58

istraživače i studente, kao i vidljivost važnog dijela kajkavske baštine za zainteresiranu javnost, te je kroz razne aktivnosti osiguravala stalnu ponudu kulturnih, posebno književnih, događanja za lokalnu zajednicu. U posljednjih nekoliko godina, analiza stanja u kulturi u gradu Donja Stubica te tzv. stubičkom bazenu, koji obuhvaća na vrlo maloj geografskoj udaljenosti nekoliko gradova i općina, pokazala je nepostojanje kontinuiteta u odvijanju kulturnih aktivnosti na tom prostoru, posebice onih vezanih za čitanje, koje su uglavnom prepuštene narodnim knjižnicama i povremenim inicijativama organizacija civilnoga društva, uz uobičajene prateće probleme financijske i motivacijske naravi. Stoga je udruga Kajkaviana 2020. godine u sklopu projekta Stub-kultura odlučila pokrenuti aktivnost Čitateljski klub kao otvoreno susretište za ljubitelje čitanja svih generacija, kako bi stvorila publiku i otvorila mogućnosti za daljnje programe poticanja čitanja u Donjoj Stubici, ali i drugim manjim gradovima u županiji koji su u dosegu njezina djelovanja. Kajkaviana je potom za vrijeme 2021. godine - Godine čitanja - osmislila i u suradnji s Knjižničarskim društvom KZŽ provela projekt ČitKAJ - Čitaj s Kajkavianom kao program aktivnosti poticanja čitanja širokog obuhvata, raspršen po manjim mjestima, koji je kroz svoje četiri programske linije (edukacija, poticanje kreativnog doživljaja književnosti, poticanje čitanje iz užitka te festival čitateljske kreativnosti) uključivao niz aktivnosti, seminara, radionica, izvedbi i predavanja za publiku različite dobi usmjerene poticanju kreativnog i kritičkog čitanja kod djece, kao i poticanju roditelja, knjižničara i učitelja da se snažnije angažiraju u promociji čitanja u svojim sredinama.

POSJETITE NAŠ YOUTUBE KANAL

59

KORČULANSKI FESTIVAL KNJIŽEVNOSTI Gradska knjižnica Ivan Vidali Milojka Skokandić; Ivana Bakarić gradska.knjiznica.ivan.vidali@gmail.com

Korčulanski festival književnosti prvi se put održao u Godini čitanja 2021. Program je namijenjen djeci predškolske i osnovnoškolske dobi s ciljem razvoja čitateljske pismenosti, interdisciplinarnih umjetničkih i kulturnih programa na otoku, posebice u ruralnim, prometno izoliranim naseljima. Programske aktivnosti uključuju

gostovanja

poznatih

hrvatskih

dječjih

književnika i ilustratora, susrete s putopiscima i glazbenicima,

radionice

ilustriranja

pripovijedanja,

glazbene

radionice

i i

usmenog

malu školu

kamishibaija. Manifestacija se organizira u suradnji s raznim sudionicima

na

lokalnom,

regionalnom i

nacionalnom nivou. Koristi od programa su višestruke: promicanje čitanja, dostupnost kulturno-umjetničkih programa u manjim, ruralnim otočnim sredinama, razvoj angažirane publike, stjecanje navike sudjelovanja i posjećivanja kulturnih sadržaja od najranije dobi, poticanje uključivosti, tolerancije i razumijevanja, povećanje vidljivosti knjižnice u zajednici, poticanje kulturnog napretka na otoku. Iskazani interes u lokalnoj zajednici, posebice kod djece i mladih, za sudjelovanjem u programu te mogućnost da se osim naselja Grada Korčule, u festivalska zbivanja uključe i ostala otočna mjesta i općine, kao i otok Mljet i Lastovo, poticaj su korčulanskoj knjižnici da ulaže napore u cilju osiguranja kontinuiteta i prepoznatljivosti manifestacije.

60

PROMICANJE KNJIGA I ČITANJA Gradska knjižnica Samobor (Odjel za djecu i mlade) Blaženka Mavrić Vadlja, Silvija Turk, Željka Vrbančić blaza3110@gmail.com

Odjel za djecu i mlade Gradske knjižnice Samobor potiče svoje korisnike na čitanje kroz različite programe, aktivnosti, radionice. Cilj nam je pratiti želje i potrebe naših korisnika te im na taj način približiti interes i ljubav prema knjizi i čitanju. Surađujemo sa školama, vrtićima, ustanovama i udrugama na području gradova Samobora i Svete Nedelje, a također i s područnim školama i vrtićima u okolnim, udaljenijim mjestima koja gravitiraju našoj sredini. Program kojim potičemo čitanje kod najmlađih korisnika naše knjižnice, vezan je uz lik knjižnične buhe Cmoljca. Naziv programa je Cmoljček Samoborček. S lutkom Cmoljca i koferom slikovnica te svojevrsnim vodičem kroz knjižnicu - slikovnicom Cmoljac zna - gdje stanuje knjižnica autorice Željke Vrbančić odlazimo u dječje vrtiće. Za osnovnoškolce smo osnovali čitateljski klub Književna posada. Djeca predlažu naslove koje će čitati, izmjenjuju dojmove o pročitanom, zapisuju misli i citate, stvaraju vlastite dnevnike čitanja. Koristimo i dramske metode, djeca ulaze u uloge likova pa se tako poistovjećuju s njihovim karakterima i produbljuju spoznaje o pročitanom. Na taj način mijenjamo perspektivu čitanja i sama motivacija za čitanje vrlo je uspješna. Budući da se sve više pokazuje potreba za pomoći u čitanju djeci s

61

disleksijom, u suradnji s logopedom osnovali smo čitateljsku grupu Baukač. Djeca razvijaju vještine čitanja i pisanja te im se preporučuju naslovi prikladni za njihove specifične potrebe i teškoće. Aktivni smo i u području dramskog odgoja pa tako organiziramo dramsko-scenske radionice ''Učimo glumeći' na kojima kroz dramske igre i tehnike također promoviramo knjige i čitanje. Organiziramo i Dane dramskog odgoja i scenskog stvaralaštva na kojima se okupljaju dramski pedagozi, dramski voditelji, različite dramske skupine te naša knjižnična dramska skupina GKS Skečeri. Kroz različite scenske izričaje i nastupe upoznajemo dramske tekstove, priručnike, a dječje romane prilagođavamo i dramatiziramo. Održavamo i kamišibaj radionice na kojima obrađujemo brojne lektirne naslove. Veliku važnost pridodajemo i pripovijedanju pa tako organiziramo Dane pripovijedanja ''Osvoji me pričom'' te njegujemo tradiciju i ukazujemo na važnost pripovijedanja. Organiziramo i program pod nazivom ''Volim prirodu'' u kojem kroz različita predavanja, radionice, promocije knjiga potičemo naše korisnike na zaštitu okoliša, na što češći boravku u prirodi te na brigu o flori i fauni. Kako bismo djeci približili kulturu, običaje i književnost drugih zemalja, organiziramo radionice Buhasti putopisi. Djeca na kreativan način upoznaju pojedine države te aktivno sudjeluju i pokazuju svoje znanje. Iako se većina naših programa i radionica održava u prostoru knjižnice, trudimo se zadovoljiti potrebe udaljenijih korisnika tako da mi odlazimo k njima i navedene programe i radionice održavamo u njihovim prostorima.

E - adresa: malamjesta.velikeideje@gmail.com

62

LEGEND(R)A - FESTIVAL MITOVA I BAJKI DRAVSKOG KRAJA Knjižnica i čitaonica Grada Preloga Maja Lesinger i Dominika Lukačić - Murković knjiznica.prelog@gmail.com

Rijeka Drava stoljećima je utjecala na život stanovnika koji su živjeli u njenoj blizini. Poplavljivala im je naselja, mijenjala svoj tok, davala im vodu za svakodnevni život, za mljevenje žita, za plov, za hranu, čak i za ispiranje zlata. A oni su je pokušali ukrotiti, premostiti i iskoristiti.

Drava je oduvijek predstavljala i opasnost te znala biti hirovita, nepredvidiva i spremna mijenjati sudbine. Tako se građani Preloga 13. rujna svake godine prisjećaju tragedije koja se 1953. godine dogodila na Dravi kada je rijeka postala grobnicom za četrnaestero ljudi, od kojih tijela dvojice nikada nisu pronađena.

Usprkos tome ljudi su zadržali gotovo mitski odnos prema rijeci Dravi i iskazivali joj poštovanje. U Međimurju je to posebno vidljivo u usmenoj predaji koja se dobrim djelom održala i do danas, ali i sjetnim pjesmama koje govore o vodi (bilo Muri bilo Dravi, bilo izvorima i zdencima).Ljude su privlačila mnoga bića koja su "živjela" u vodi ili oko nje. Bilo je tu vila, dravskih nemani, coprnica, vodenjaka, pozoja, pesjaneka... Njima su plašili djecu, objašnjavali uspjehe i neuspjehe kod kuće i na polju ili si jednostavno kratili vrijeme pričajući strašne priče.

Knjižnica i čitaonica Grada Preloga sudjeluje u raznim inozemnim i tuzemnim projektima i kampanjama u kojima je najviše orijentirana na čuvanje nematerijalne i materijalne baštine, usmenih predaja te

63

zapisivanju povijesti, narodnih običaja, vjerovanja, mitova i legendi. S tim ciljem, svake godine organizira jedini festival mitova i legendi dravskoga kraja u Županiji međimurskoj ali i širem sjevernom području RH. LegenDra je prvi i jedini festival posvećen zaboravljenim predajama i mitovima vezanim za Dravu što mu daje posebnu važnost i značaj. Revitalizacija narodne predaje, tradicije, naglašavanja skladnog života s prirodom te obogaćivanje kulturnog života cijelog županijskog područja utjecaji su koje za sobom ostavlja LegenDra.

KIČ Prelog nosi epitet inovativne, kreativne i aktivne male knjižnice te je reprezentativni primjer uspješnosti u kojoj veliku ulogu igra lokalna zajednica. Gore navedeni festival organizira se od 2017. godine, a u sklopu manifestacije održane su razne aktivnosti poput: istraživanja informiranosti

populacije

o lokalnim mitovima

i

legendama,

prezentacije mitova, digitalne i analogne izložbe, likovne i književne radionice, dramski nastupi i etno koncerti, pričaonice, bajkaonice, igraonice i stvaraonice filmova…

Kako projekt i festival funkcioniraju isključivo na partnerskim odnosima i uključivanju cijele zajednice, važno je nabrojiti partnere bez kojih ova priča ne bi bila ostvariva: OŠ Prelog, SŠ Prelog, DV Fijolica Prelog, OŠ Draškovec, Turistička zajednica Grada Preloga, Nautički klub Labud Prelog, Marina d.o.o.

Prelog, Muzej Croata insulanus Grada Preloga, Udruga mladih Efekt Prelog, Društvo Naša djeca Prelog.

64

Zaključci Na kraju okrugloga stola u Prelogu doneseni su sljedeći zaključci: ● Knjižnice su važni nositelji kulturnog života lokalne zajednice, nezamjenjive u provedbi Nacionalne strategije poticanja čitanja ● Knjižnice su izvor pozitivnih promjena u zajednici u kojoj djeluju, a i šire. Trebaju djelovati zajedno s ostalim dionicima društvenoga života, a ne usuprot njima. ● Knjižnice nisu puki potrošači proračunskih sredstava nego, upravo suprotno, generatori kulturnoga kapitala i velik potencijal za razvoj malih sredina ● Knjižničarima treba ponuditi primjenjive alate i ideje potrebne za pokretanje i provođenje vlastitih projekata i poticati međusektorsku suradnju ● I u malim knjižnicama mogu se provoditi veliki programi ● Treba planirati dugoročni nastavak projekta na način da svake godine jedna uspješna knjižnica u maloj sredini bude domaćin događanja ● Knjižnice treba (izdašnije) financirati, a knjižničarima omogućiti edukaciju iz specifičnih područja ekonomije, financija i kulturnog menadžmenta. ● Važno je osvijestiti bogatstvo sadržano u baštinskoj kulturi i zavičajnim zbirkama te učiniti vidljivijom kulturnu baštinu te zavičajnu građu i zbirke ● Važno je poticati umrežavanje na nacionalnoj razini kojim se naglašavaju baštinske posebnosti u zajedničkom projektu.

O POSTERSKOJ SESIJI U želji da sadržaj posterskih izlaganja bude dostupan što široj publici, kombinirajući sve pozitivno što smo naučili iz rada na daljinu te imajući na umu da je video najkonzumiraniji oblik medijskog sadržaja

65

današnjice – posterska sesija osmišljena je kao hibridna. Uz postere uvrštene u ovu publikaciju dostupan je i kratki prezentacijski video u kojem autori postera donose najvažnije informacije o temi koju su željeli podijeliti sa stručnom zajednicom na skupu. Za svaki je poster generiran pripadajući QR kod, a njihovim učitavanjem otvaraju se raznolike videoprezentacije za čije su oblikovanje autori imali potpunu slobodu izraza. Svi uvršteni posteri donose zanimljive, inovativne aktivnosti, programe i projekte koji pod sloganom Mala mjesta – velike ideje Budi od riječi – čitaj! ostalim koleg(ic)ama mogu poslužiti kao inspiracija i motivirati ih za rad u vlastitim sredinama.

Svi su posteri svojim sadržajem trebali odgovarati temi okrugloga stola te nastojati ispuniti neke od sljedećih ciljeva: • poticati kulturni i društveni razvitak malih sredina • prezentirati kreativnost, inovativnost i entuzijazam knjižničara u procesu promicanja i poticanja čitanja • ukazati na knjižnice i knjižnične projekte kao generatore kulturnoga kapitala i velik potencijal za društveni, gospodarski i turistički razvoj malih sredina poticanjem i promicanjem kulture čitanja • povezivati aktivnosti poticanja čitanja s kompatibilnim aktivnostima u različitim sektorima na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i EU razini • promicati čitanje kao društvenu vrijednost • zagovarati i poticati dostupnost knjige i razvitak kulture čitanja u manjim i izoliranim sredinama • osvijestiti bogatstvo sadržano u baštinskoj kulturi i zavičajnim zbirkama • promicati čitanje na svim razinama za različite skupine korisnika te promicati uključivost, međusobno razumijevanje i toleranciju.

Posebno korisnom nalazimo činjenicu da je velika većina predstavljenih modela rada, uz određene prilagodbe, lako primjenjiva na svaku zajednicu i knjižnicu, što još jednom potvrđuje tezu da razmjenom alata i iskustava te suradnjom knjižničari mogu ostvariti više.

66

Popis mjesta prijavljenih sudionika, impresivno, zar ne?!

Lipik, Brodarica, Varaždin, Osijek, Samobor, Veliko Trgovišće, Dalj, Krapinske Toplice, Koška, Varaždin, Novalja, Kolan, Popovača, Zagreb, Stari Mikanovci, Zadar, Vukovar, Skradin, Našice, Komletinci, Selca, Korčula, Nova Gradiška, Babino Polje, Dubrovnik, Karlovac, Kloštar Podravski, Brod na Kupi, Rakovica, Zadar, Lipovljani, Sisak, Subotica, Osijek, Imotski, Rakovica, Sesvete, Orahovica, Vela Luka, Čepin, Kutina, Prelog, Bjelovar, Slavonski Brod, Mursko Središće, Čakovec, Belišće, Donja Stubica, Blato, Belišće, Pakrac, Križevci, Legrad, Slavonski Brod, Donji Miholjac, Đurđevac, Koprivnica, Ogulin, Ražanac, Daruvar, Velika Gorica, Virovitica, Novska, Vinkovci, Labin, Požega, Novigrad, Zabok, Rijeka, Vukovar, Knin, Lasinja, Lepoglava, Lipovljani, Posavski Podgajci, Biograd na moru, Marina (kraj Trogira), Gundinci, Krapinske Toplice, Đakovo, Seget Donji, Vodice, Osijek, Vinkovci, Ernestinovo, Herceg Novi, Kaštel Gomilica, Buje, Sveti Ivan Zelina, Novigrad-Cittanova, Nova Rača, Virje, Đakovo, Zaprešić, Šenkovec, Ludbreg…

HVALA NA SUDJELOVANJU!

67

FOTOGALERIJA

68

Evaluacija Svim sudionicima okruglog stola (uživo i online) poslan je evaluacijski upitnik. Komisija za čitanje koristit će rezultate i pristigle sugestije za planiranje i organizaciju daljnjeg rada na projektu.

69

Svim sudionicima okruglog stola (uživo i online) poslan je evaluacijski upitnik. Komisija za čitanje koristit će rezultate i pristigle sugestije za planiranje i organizaciju daljnjeg rada na projektu.

Iz priloženih rezultata vidljivo je da većina sudionika predavače i voditeljice radionica ocjenjuje visokim ocjenama.

U segmentu koji se odnosi na samu organizaciju okruglog stola, atmosferu te relevantnost predstavljenih tema, sudionici su sve elemente ocijenili visokim ocjenama jasno iskazujući svoje zadovoljstvo predstavljenim i viđenim.

Također, sudionici su u pretposljednjem dijelu upitnika podržali inicijativu/projekt te iskazali interes za daljnje sudjelovanje u aktivnostima, pa čak i za organizaciju okruglog stola u svojoj knjižnici.

Pohvale, podrška, čestitke i odobravanje iskazani su u posljednjem dijelu upitnika te su još jedan pozitivnii motivator za nastavak i razvoj projekta s fokusom na mala mjesta i njihove velike knjižnice.

70

71