In medias res - novine Karlovačke županije

Page 1

PRVI BROJ

NOVINE KARLOVAČKE ŽUPANIJE

RAZGOVOR S OGULINSKOM PEDIJATRICOM MARINOM KOJČIN: Doktorica koja 20 godina liječi ogulinske mališane poručuje: "Puno se toga promijenilo..."

PŠ SKRADNIK: Malo đaka, puno znanja "Nas troje – mi smo skoro najpametniji u cijeloj školi“.

Most koji se dugo čekao MOLINARIJEV MOST U obnovu mosta iz 1874. godine uloženo više od pola milijuna eura.


Uvodnik Novine Karlovačke županije

Dragi čitatelji! Pred Vama je prvi broj novina Karlovačke županije In medias res. U vremenu kada se sve događa „jučer“, kada je vijest za nekoliko sati već stara, a na društvenim mrežama sve se doznaje u realnom vremenu, pokušali smo za kraj godine sažeti sve ono što se u našoj županiji događalo proteklih 12 mjeseci. Pritom, u središtu prvog broja je šire područje grada Ogulina, a u idućem selimo. Karlovačka županija … tako lijepa i tako raznolika. I ljudi … s toliko zanimljivih

ideja,

vrijedni,

gostoljubivi. Ne stanu svi u novine. Neke smo pronašli, ugodno čitanje.

www.kazup.hr 1

Karlovačka županija, A. Vranyczanya 2 47000 Karlovac


RAZGOVOR s poznatom ogulinskom pedijatricom Marinom Kojčin: „Nisam ja odabrala pedijatriju, pedijatrija je odabrala mene“ Topla, stručna, ljubazna, draga, … tako Ogulinci opisuju doktoricu koja već više od dva desetljeća brine o zdravlju malenih. Pedijatrica Doma zdravlja Ogulin, koja je svoju karijeru počela u nekadašnjoj izbjegličkoj ambulanti, uvijek je na raspolaganju kad su u pitanju upale uha, uporan kašalj, osip. Radi „parne popodne“, ali uz mobitel nerijetko ordinira i savjetuje i izvan radnog vremena, noću i vikendom.

Kada se prisjetite svojih početaka u pedijatriji, jesu li velike razlike u vašem odnosu s roditeljima vaših pacijenata prije 20 godina i danas? Puno toga se promijenilo. Svoj odnos prema pedijatriji od početka rada do danas nisam mijenjala. Entuzijazam, ljubav prema poslu, prema malim pacijentima je od početka bila jednaka. Još uvijek i imam empatiju i držim se i moralnih i etičkih vrijednosti kao i na početku i nastojim svaki dan obaviti onako kako mislim da je stvarno najbolje za malog pacijenta. Ali, danas je malo drugačiji odnos pacijenata, odnosno njihovih roditelja, prema nama liječnicima. Ima dosta „google doktora“ među roditeljima. Promijenio se taj odnos, prije je odnos roditelja i liječnika bio prisniji, s puno više povjerenja, poštovali su naše odluke u liječenju njihove djece. Danas je to malo otišlo u drugom smjeru, ne kod svih, naravno, ali imamo dosta takvih primjera. Ja imam strpljenja i s takvim roditeljima i poslušam njihove prijedlog, mišljenja, ideje, što bi moglo biti njihovom djetetu, a iza toga onda dođemo do jednostavnijih rješenja.

2


Vi baš volite pedijatriju? Pa da, ja jako volim pedijatriju. Ja sam zbog pedijatrije studirala. Završila sam studij u ratno vrijeme, ljeto 91. Odmah smo se uključili u rad hitnih ambulanti bolnice i išli smo na teren po ranjenike, po izbjeglice. Radila sam u izbjegličkoj ambulanti, znate što znači raditi s ljudima koji su protjerani sa svojih ognjišta, koji su izgubili svoje, to je psihološki druga priča od pedijatrije. Kad su završila ratna zbivanja, vrlo brzo su mi ravnatelji rekli hoćete neurologiju, psihijatriju, internu…. Ne, ja sam rekla da hoću pedijatriju i 8 i pol godina sam ja u ambulanti čekala pedijatriju. Nekad sam mislila da sam ja izabrala pedijatriju, a sad mislim da je pedijatrija izabrala mene. Nisam ja promijenila svoj odnos prema pacijentima i prema radu uopće.

3

Ali, čini se da se promijenio odnos prema medicini i znanosti. Zadnjih godina cijepljenje je vrlo aktualna tema. U ovom dijelu Hrvatske to nije toliki problem kao primjerice u Dalmaciji. Ali, kako pristupate roditeljima koji ne žele cijepiti dijete? U našem kraju nije tako veliki problem, imamo roditelja koji bi htjeli odgoditi ili čak izbjeći cijepljenje.

Pristupam im razgovorom, objašnjavanjem, prikazivanjem, ne silujem situaciju … ja još uvijek imam strpljenja za mlade roditelje. Često ipak steknu povjerenje da to obavimo. Cjepivo je najveće postignuće u zaštiti pučanstva, u zaštiti i unapređenju našeg zdravlja, to stoji. I dan danas se pitam, da je meningokokno cjepivo bilo u kalendaru cjepiva dal bi se onom djetetu nešto dogodilo.


Kad ste se najviše prestrašili? Od početka radim i na pedijatrijskom odjelu ogulinske bolnice. Svašta se tamo dogodilo i puno puno sam se prestrašila…. Meni nije problem nazvat kolegu, bolnicu u Rijeku ili Zagreb, reći: „Ne znam, kolega, došla sam do zida, dalje ja više ne znam, pomozite mi“. Imala sam jedan baš težak slučaj – dijete koje je preboljelo vodene kozice, bio je mirni nositelj meningokoka i ta priča je otišla jednom jako ružnom kraju, dijete je umrlo. Bez obzira što su upute bile da ne ostavljamo vodene kozice na odjelu, jer vodene kozice mogu ugroziti novorođenčad, ostavila sam si to dijete preko noći u izolaciji, kontrolirala kroz noć, nisam ga pustila doma…. Nešto mi nije dalo mira. To dijete je drugi dan otišlo za Zagreb. Nažalost, bio je mirni nositelj meningokokne bolesti, vodene kozice su srozale imunitet, i razvila se meningokokna bolest koja nažalost ima lošu prognozu. Ne bi si to oprostila da mi je otišao kući, iako znam da ne bih mogla ništa. To je jedan slučaj koji mi se urezao u pamćenje. Još uvijek proživljavam taj slučaj, to je bilo prije 6,7 godina. To je dijete koje je staro kao moj sin. To mi je najgore.

Nosite li posao razmišljate o njemu?

kući

i

Da. 32 godine nosim posao kući. Kod nas u maloj sredini je drugačije. Putem susjedstva, prijateljstva, mi smo zatvorenija, manja sredina, lakše jedan do drugoga dođemo, pa onda i u kući rješavam neku problematiku. Razmišljam o djeci, o pacijentima. Razmišljam o svim detaljima, terapiji, svojim odlukama, pa morate tako.

Imate puno pacijenata, poznajete li svakog od njih? Da. Počela sam 2001. godine raditi i odmah sam počela raditi i u bolnici na pedijatrijskom odjelu. Ja danas imam djece čijim sam majkama bila na porodu, liječila ih tijekom djetinjstva i sad mi ta osoba ponovno da povjerenje i dovede svoje dijete. Mislim da je to nešto vas gradi, obogaćuje i opet daje nekakvo novo unutrašnje zadovoljstvo da i dalje radite onako kako treba raditi.

4


Koje su bolesti kod djece danas općenito češće nego prije 20-ak godina, što se promijenilo? Alergije, astma, dermatitis, pretilost. Sve je to zasigurno posljedica promjena prehrane, smanjenog kretanja, ali i izloženosti ekranima. Moj je savjet: budite sa svojom djecom, čitajte im, pričajte s njima, krećite se, družite se. Te su stvari nezamjenjive.

Jeste li ikad razmišljali da odete u neku kliničku bolnicu?

Volim Ogulin, rođena sam Ogulinka, muž mi je Ogulinac, imamo kuću, roditelje, obitelj, prijatelje… Volim malu sredinu, volim intimnije, prijateljsko okruženje i mislim da u tom dobro balansiram. Znate da ste omiljena liječnica i da vas zovu „parni popodne“? Ja se trudim. Ljubav, entuzijazam, želja, volja nisu me popustile bez obzira što imam toliko staža.

Kad sam završila na Rebru, imala sam ponudu da ostanem na njihovoj pedijatriji. Ali, nikad mi nije opcija da odem iz Ogulina, nisam nikad ni razmišljala o tome.

U 2024. ČEKA NAS PRIPAJANJE DOMOVA ZDRAVLJA Svih 6 domova zdravlja u Karlovačkoj županiji, pa tako i Dom zdravlja Ogulin, bit će tijekom iduće godine pripojeni u jednu ustanovu. To je obveza Karlovačke županije prema novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. Radna skupina za provedbu procesa pripajanja domova zdravlja dosad je provela niz aktivnosti i procedura je u tijeku. Županica Martina Furdek Hajdin ističe kako pacijenti to ni na koji način neće osjetiti. „Nitko neće doći u Ogulin ili Slunj i odnijeti zgrade, opremu, liječnike i sestre. Vodimo brigu o zaposlenicima. Nitko neće ostati bez posla, ali će se smanjiti broj rukovodećih radnih mjesta i broj upravnih vijeća. Već to će doprinijeti administrativnim uštedama i učinkovitijem radu. Svaku uštedu uložit ćemo u poboljšanje uvjeta rada, kako bismo rješavali i riješili veliki problem manjka liječnika. Želimo zadržati istu razinu zdravstvene skrbi, istu dostupnost zdravstvenih usluga, ili čak postići bolju – to je bio i ostaje naš primarni cilj.˝

5


Molinarijev most:

SNOVI SE IPAK OSTVARUJU!

Završen dugoočekivani investicijski projekt, prometna žila kucavica ogulinskog kraja

U selu Puškarići, nedaleko od središta Ogulina, na županijskoj cesti, rijeku Dobru premošćuje skladan most koji nazivaju Molinarijev most. Riječ je o zaštićenom kulturnom dobru, kamenom mostu izgrađenom 1874. godine kada je izgrađena i Rudolfova cesta -Rudolfina, koja povezuje Ogulin s Novim Vinodolskim. Posljednji put temeljito je obnavljan još prije Drugog svjetskog rata, a tek je aktualna uprava Županijske uprave za ceste Karlovac uspjela učiniti ono, za što su brojni Ogulinci već izgubili nadu – obnoviti most!

6


Dražemir Cindrić -Zan: Poslije višegodišnjeg obećanja da će doći do rekonstrukcije Molinarijevog mosta izgubio sam svaku nadu da će se to i dogoditi. Za mene obnovljeni most čini bolju poveznicu za sve mještane mog mjesnog odbora i Grada Ogulina.

„Puno nam ovo znači za svu našu djecu iz mjesnog odbora, sigurnije će ići na sportske i druge aktivnosti“ – ističe Silvija (MO Puškarići)

S njim se slaže i Milan Puškarić: „Stvarno sam iznenađen kako je most obnovljen. Znači mi sve, uljepšava ovaj dio grada Ogulina i moj kraj.“

7


Ali u Županijskoj upravi za ceste Karlovac – nema iznenađenja. Radovi na 72 metra dugom mostu, započeti u veljači ove godine, imali su, kažu u ŽUC-u, brojne izazove, jer sve je trebalo napraviti u kratkom roku i po uputama konzervatora. Kako navode, niti jedna stvar na Molinarijevom mostu nije se smjela dogoditi, a da nije dobila odobrenje Ministarstva kulture i medija, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Karlovcu. „To je projekt koji je niz godina sanjan od Ogulinaca i ovog kraja i on je prezent grada ispod Kleka“ – ističe ravnatelj ŽUC-a Darko Bebić, ne krijući zadovoljstvo što je realiziran tako veliki projekt. Ukupna vrijednost radova je 533.880,99 eura, a osim obnove mosta, izvršena je i sva priprema za nogostup, što će povećati sigurnost pješaka. Ravnatelj ŽUC-a Darko Bebić ističe kako sve što rade, rade u dogovoru s lokalnom jedinicom, pa tako i u Ogulinu :“Uložen je veliki trud, a mislim da su to prepoznali i Ogulinci. Eto, na zadnjoj Županijskoj skupštini pohvalio nas je i oporbeni vijećnik Ivan Vuković.“

ŽUC IZ FONDA SOLIDARNOSTI OSIGURAO REKORDAN NOVAC: NIKAD VIŠE NOVCA ZA CESTE! Županijska uprava za ceste Karlovačke županije kvalitetnom prijavom osigurala je 11 milijuna i 300 tisuća eura iz Fonda solidarnosti, za sanaciju cesta oštećenih u potresu 2020. godine. Tim novcem sanirano je oko 39 kilometara cesta kojima upravlja Županijska uprava za ceste Karlovačke županije. Riječ je o prvom takvom ugovoru kojeg je dobio ŽUC Karlovačke županije, osiguravši time nikad više ulaganja u cestovnu infrastrukturu.

8


SABORSKO – TKO HOĆE RADITI, POSLA IMA! Znate li što je zajedničko Trsatskoj gradini, Ivaninoj kući bajki i Starom gradu Novigradu? Krovovi svih tih građevina pokriveni su drvenom šindrom, proizvedenom u poduzeću „Etno šindra“ u Saborskom. Tu gdje je prije samo 10-ak godina bila livada, danas je mala tvornica koja zapošljava 10-ak radnika. Dvije godine je, kaže vlasnik Tomislav Vučić, nasipavao livadu, kako bi mogao započeti posao. Danas je jedini proizvođač drvene šindre u Hrvatskoj, a proizvod mu je uvršten u registar kulturnih dobara, kao nematerijalno kulturno dobro. „Ovo je tradicija za ovaj kraj, nisam želio da nestane. Sve se radi na tradicionalan način, od drva jele i smreke iz naših šuma“, kaže Tomislav Vučić.

9

Svaki komad šindre, prođe kroz ruke 59-ogodišnjeg radnika Petra Matovine, koji pojašnjava: „Ovo je zadnja faza proizvodnje drvene šindre, svaki komad ja na fino blanjam. S poslom sam zadovoljan, ma važno da imamo posla. Neki se žale, al čemu, ne razumijem čemu. Žale se oni šta ne bi radili. Ko hoće radit, posla ima i dobro se živi“, kaže Petar.

Potvrđuje to i njegov mnogo mlađi kolega, 21-ogodišnji Marinko Vuković. „Firma je dobra, zadovoljan sam. Dok sam išao u srednju školu, pomišljao sam ponekad da idem van radit. Al ne bi ja mogao bez svog sela, sve moje je tu. Puno mi znači to što radim“, ističe Marinko.


A posla će u Saborskom biti i više. Ovaj poduzetnik dobio je iz programa Ruralnog razvoja 150 tisuća eura, pomoću kojih, i uz vlastita sredstva, širi pilanu i uvodi nove strojeve i tehnologije. „Mi ćemo nakon završetka tog projekta imati 4 linije za preradu drveta, koje mogu raditi svaka za sebe, a mogu raditi i istovremeno. Tako da ćemo imati prostora za zapošljavanje radnika, koliko god ih nađemo na tržištu“, kaže Tomislav Vučić.

U tvrtci je zaposlena i njegova supruga Ana. „Moj posao je da oštrim i šrengam pile. To vam znači vraćati zupce na pravo mjesto. Moram nešto i ja radit, pa neću sjedit doma, moram zaradit plaću. Nisam nikad razmišljala da se odselim iz Saborskog, ma kuda ću. Sjedneš u auto, odeš gdje hoćeš. A tu smo na svježem zraku, blizu su Plitvice, ima puno snijega zimi,“ priča nam Ana Vučić. Blizina Nacionalnog parka Plitvička jezera je ono što Saborsko sve više koristi za svoj razvoj. Sve je više obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, koji proizvode zdravu hranu, ali i apartmana. I obitelj Vučić kupila je dva apartmana i planira se početi baviti i turizmom. I iako danas u Saborskom živi tek oko jedna trećina prijeratnog stanovništva, ako samo usput prođete ovim krajem, ne možete se oteti dojmu - Saborsko danas zna što radi i kuda ide.

10


Što djeca žele u novoj godini? bazeni, špagete, hgss Uoči blagdana Svetog Nikole i Božića, učenici prvih razreda Osnovne škole Ivane Brlić- Mažuranić Ogulin i Prve osnovne škole Ogulin imali su pregršt želja. Ispričali su nam da žele dobiti plišane medvjede, autiće na daljinski, nogometne dresove, mobitele, role i još mnogo toga. Vjerujemo da su mnoge želje i ispunjene. A za 2024. godinu djeca imaju velika očekivanja i planove….

O DJEDU MRAZU I POKLONIMA „Jel može Djed Mraz ovo što ti napišeš donijeti? Ja se pitam jel mu mi trebamo pisati ili ne, sad kad si ti zapisala?“ Mila, OŠ Ivane Brlić – Mažuranić Ogulin

O ŠKOLI “”Želim da u školi imamo bazen“ Dora, OŠ Ivane Brlić – Mažuranić Ogulin

„Trebalo bi napravit ogradu oko škole. Zašto? Zato.“ Luka, Prva OŠ Ogulin

O OBITELJI „Da svi budemo zajedno, ja i moja obitelj, da puno pričamo i da se družimo.“ Marta, OŠ OŠ Ivane Brlić – Mažuranić Ogulin

“Ja se svaki dan trudim da sve pojedem i tako mami pomognem da ne bacamo hranu. Puno ljudi je gladno, pogotovo u Africi. Ali voda je jako važna, bez hrane možeš, bez vode ne.“ Viktor, OŠ Ivane Brlić – Mažuranić Ogulin

11


„Moraš nekad iznenadit roditelje i sve uredit i pospremit. Treba i zadaću napisat, to je jako važno.“ Luka, Prva OŠ Ogulin

O OGULINU „Bazen treba napravit u Ogulinu. Sabljaci nisu dobri, tamo ima velikih riba, al možeš se kupat, nisu to divlje ribe.“ Šimun, Prva OŠ Ogulin

„Treba nam u Ogulinu jedna trgovina samo za igračke. Petar, Prva OŠ Ogulin

„Trebaju nam nove svlačionice u školi nogometa. Svlačionice bi trebale biti bolje, da se zidovi promijene i da wc-i budu bolji“. Arijan, Prva OŠ Ogulin

UMJESTO ZAKLJUČKA „Želim ići u Italiju, da jedem špagete. Ovdje nema tako finih špageta“. Emil , OŠ Ivane Brlić – Mažuranić Ogulin

„Veći moraju pomagat manjima“. Petra, OŠ Ivane Brlić -Mažuranić Ogulin

„Ako se netko izgubi, treba pozvati HGSS. Oni pomažu.“ Rafael, OŠ Ivane Brlić- Mažuranić Ogulin

„Želim da se stvori duga iduće godine, da zapamtim koje su boje u dugi.“ Iskra , Prva OŠ Ogulin

12


Područna škola Skradnik - I ŠKOLA I OBITELJ

Ako dođete u Područnu školu Skradnik, mogli biste na trenutak biti zbunjeni…. Toplo je, gori peć na drva. Zbornica je minijaturna, tek tri stolice i mnogo fotografija djece i dviju učiteljica na zidovima. Dvije su učionice – u svakoj projektor i printer. Škola je stara, oprema nova i moderna.

Mateja

13

Patricija

Učenika ukupno 8. Kad ih čujete kako se smiju, kako se međusobno druže i razgovaraju, ne znate – jeste li došli u nečiji dnevni boravak ili u školu. Patricija iz četvrtog razreda sve je pojasnila vrlo kratko: „Ljepše nam je u maloj školi, nego u velikoj.“ Matea, iz 2. razreda još je dodala: „Kad nešto ne znamo, onda rješavamo zajedno i pomognemo si“.


„Samo ponekad trebamo pomoć, jer nas troje – mi smo skoro najpametniji u cijeloj školi“, nadodao je Matej

U cijeloj školi dva su razreda: jedan je prvi s troje učenika i jedan kombinirani, u kojem je 5-ero učenika 2. i 4. razreda. Kad smo posjetili školu, zbog bolesti jedne učiteljice, sve je đake učila učiteljica Verica Mamić. 31 godinu radi u ovoj školi i sad već uči djecu svojih bivših učenika. A kad s njom razgovarate iz svake riječi i svakog zareza vidi se ljubav – ne samo prema djeci i poslu, nego i prema ovoj maloj seoskoj školi i svemu što ona znači.

„Mi sebi možemo priuštiti da budemo obitelj, upravo radi manjeg broja učenika, mi im posvećujemo svakom pojedinačno pažnju. Ja sam svojim učenicima i mama i baka i psiholog i pedagog, ja sam njima sve na svijetu i oni meni. Moja su djeca odrasla, otišla, i to vam je – kad vas dijete zagrli i kaže vam „srećo“. Meni se plače. Da li ima nešto ljepše, vjerujem da ne. Kad te dijete prihvati i kaže ti „srećo“, oslovi te ne s „učiteljice“, ne kao kad se djeca zabune pa kažu „mama“. Ne, nego ti kaže „srećo“. Ja idealiziram i zato nisam u ovih više od 30 godina otišla iz male područne škole, upravo zbog toga što nam je to mjesto gdje se ja osjećam dobro i to pokušavam prenijeti na djecu. Jer mislim da će im život biti dovoljno kompliciram, i da im sada možemo maksimalno olakšati“, kaže učiteljica Verica Mamić.

učiteljica Verica Mamić

14


Područna škola Skradnik pripada Osnovnoj školi Josipdol, koja je ove pedagoške godine ušla u eksperimentalni program Cjelodnevne škole. Ravnateljica Anđelina Božićević ističe da nema problema u provođenju programa. „Taj program je samo doveo u red nešto što se i prije radilo, ali je to sad bolje organizirano i zakonski propisano. Znači mi smo imali organizirani produženi boravak u matičnoj školi i u školi Oštarije, ali iz financijskih razloga dosta roditelja to nije moglo sebi priuštiti, i bilo im je skupo. A sad to imaju kroz izvan nastavne aktivnosti besplatno.“, kaže ravnateljica Božičević. Osim toga, škola je od Ministarstva dobila 467 tisuća eura i taj će novac u prvome redu uložiti u uređenje i opremanje kuhinja, te u uređenje sportske dvorane u matičnoj školi.

„To su velika sredstva i mi sami nikad ne bismo uspjeli doći do tako velikih sredstava i takvih investicija. Ići će pametni ekrani u sve razrede, i novi namještaj. U sve škole, nikad ne izdvajamo male škole, što dobije matična škola, dobiju i sve škole. Bez obzira je li 10 učenika ili 100-uvijek o svima jednako vodimo brigu“, istaknula je ravnateljica.

U Karlovačkoj županiji u program cjelodnevne škole ušle su, uz Josipdol još 3 škole: Draganić, Krnjak i Rakovica. Program Cjelodnevne škole u Hrvatskoj ukupno provode 62 osnovne škole. Njima je iz državnog proračuna odobreno 18 milijuna i 300 tisuća eura, a 4 škole kojima je osnivač Karlovačka županija dobile su ukupno milijun i 308 tisuća eura. Predviđeno je uređenje kuhinja i blagavaonica, nabavka opreme za kabinete, opremanje sportskih dvorana i igrališta, te uređivanje prostora za učitelje.

15

„Ovo je prvi korak. Naše škole koje su ušle u projekt cjelodnevne škole već su sada dobro opremljene, a ulaskom u ovaj projekt osigurana su značajna sredstva kojima ćemo standard podići na još višu razinu. Uvjerena sam da će projekt cjelodnevne škole donijeti velike dobrobiti za učenike i nastavnike, ali i za roditelje. To je prilika svakom učeniku da ostvari svoj puni potencijal, da iskoristi sve svoje mogućnosti, a škola, učitelji i sustav u cjelini su tu da osiguraju sve potrebne uvjete. Veselimo se novim postignućima naših učenika“, izjavila je zamjenica županice Vesna Hajsan Dolinar.


JANJAGAMA U JANJOJ GORI

Anagama – tradicionalna japanska peć za keramiku. Loži se tako da grije tisuću i 300 stupnjeva. Hladi se danima. A onda se iz nje vade keramički predmeti. Za umjetnike, sve je to poseban doživljaj. Jedna takva peć, nazvana Janjagama, nalazi se u Janjoj Gori. Malo mjesto u blizini Plaškog postalo je Internacionlani centar keramike, s galerijom i ateljeom te radionicama koje posjećuju umjetnici iz cijelog svijeta.

„Bili su nam ovdje umjetnici iz

Belgije,

Nizozemske,

Slovenije, Francuske, SAD-a, Južnoafričke Ovdje

se

Republike…

dešava

i

stvara

umjetnost, kroz nas i preko nas.“, govori to pokretač cijele priče Branko Šupica.

16


Njezin je suprug po zanimanju turistički vodič, pa ne čudi što ova obitelj cijelu priču gradi i u turističkom smjeru. „Želimo

neinvanzivan

turizam,

turizam koji će Plaščansku dolinu ostaviti u stanju u kojem je sada i samo ju oplemeniti, da joj ne radimo ništa drugo, osim da je čuvamo. A turistima doista imamo što pokazati: izvore pitke vode, koji su nezaobilazni, nalazišta na kojima su pronađeni ostaci japodske kulture, centar Plaškog gdje imamo pravoslavnu crkvu iz 1755. godine, Kad se potkraj studenog otvarala peć Janjagama, umjetnici su iščekivali svoje radove … „Ja sam oduševljena, priroda je predivna, mjesto je magično, okruženo gorjem, a domaćini su predivna obitelj, vlada tako prijateljska, zapravo obiteljska atmosfera“, rekla je umjetnica Marijana Zlatec. „Ovdje se osjećam predivno, atmosfera je obiteljska. Sve je čisti užitak, zavoljela sam ovaj kraj“, dodaje poznata umjetnica Lidija Boševski. A to se dogodi mnogima koji dođu u Janju Goru. „Stranci dolaze u Hrvatsku, dolaze preko ateljea, upoznaju Hrvatsku, dolaze na naše radionice, na taj način se upoznaju s ovim krajem, dolaze

turistički

vidjet

taj

neki

studio, taj neki atelje koji je u nekom selu, pa se onda zaljube u prirodu, pa si kupe kuću, naprave apartmančić i tako malo pomalo…“, govori Danijela Pešut,

vlasnica

umjetnica. 17

galerije

i

također

dakle jednu od najstarijih s ostacima katedrale….“, priča Branko Šupica, dok iz

keramičke

peći,

Janjagame

vadi

vrijedne umjetničke predmete.

„Ovo mjesto je pravi dragulj. Svaki put se iznova oduševim kad vidim koliko mi u Karlovačkoj županiji imamo bogatstvo sadržaja, i koliko naši ljudi imaju talenata i ideja. A sve u neposrednom dodiru s prirodom“, rekla je o Janjoj Gori Karlovačka županica Martina Furdek Hajdin. Karlovačka županija, inače, putem javnih poziva već nekoliko godina i financijski podupire rad ovog ateljea i galerije, koji postaju svojevrsna atrakcija. U umjetničkom i turističkom smislu.


Karlovačka županija je najposjećenija turistička destinacija u kontinentalnoj Hrvatskoj, poslije grada Zagreba

Karlovačka županija u turizmu i dalje bilježi rekordne brojke. U Regionalnoj turističkoj zajednici kažu – rezultati nisu slučajni. Sve je to posljedica izvrsne suradnje privatnog i javnog sektora, te sustavnog ulaganja u kvalitetne turističke sadržaje i javnu turističku infrastrukturu. Nezaobilazne su i manifestacije koje se pomno promišljaju i planiraju, te se i pomoću njih Karlovačka županija dodatno pozicionira na turističkoj karti. „Ove godine doista možemo biti zadovoljni ostvarenim rezultatima. Karlovačka županija je jedna od rijetkih destinacija koja je u istoj godini bila domaćin dvama najvećim sportsko-turističkim događanjima ikad održanima u Hrvatskoj – WRC svjetskog prvenstva u reliju i CRO RACE – međunarodne biciklističke utrke. Takvi sadržaji su izuzetno važni za produljenje boravka turista, a ove godine smo upravo zbog mnoštva sadržaja zabilježili rekordnu predsezonu. Ove godine ćemo prvi puta, nakon gotovo neponovljive 2019. godine, ostvariti preko 600.000 noćenja s više od 300.000 dolazaka turista što je siguran pokazatelj da turizam u našoj prekrasnoj županiji ima budućnost,˝ ističe direktor Regionalne turističke zajednice Karlovačke županije Željko Fanjak.

18


Učenički dom Ogulin: „Osjećam se kao da nisam ni otišla!“

Kad sam tek došla raditi cijeli dom je imao samo jedan crno bijeli televizor, a danas svaka soba ima svoj TV, frižider i kupaonicu“ , kaže nam ravnateljica Učeničkog Doma Ogulin Željka Stipetić – Pađen. Vrijeme o kojem govori je ratna 1993. godina, kada je Učenički dom, osim učenicima, bio dom i izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine te prognanicima iz Saborskog, Vukovara, Vinkovaca, Nijemaca. Domske sobe tako čuvaju mnoge teške prognaničke priče i sudbine, ali i bezbrojne lijepe priče o srednjoškolskim ljubavima i prijateljstvima. Zbog ovih lijepih, neki jednostavno – ne žele otići. Svoju 'domsku' priču s nama je podijelila Marijana Pavličić iz Bosiljeva. Nekad je u Domu stanovala kao učenica srednje škole, a danas tu radi kao spremačica.

19


MARIJANA PAVLIČIĆ

“Sa svojih 14 godina stigla sam u dom, 1996.godine. Zaljubila sam se i zbog ljubavi ostala u Ogulinu. Osjećam se kao doma ovdje, kao da nisam ni otišla! Znate kako bi vam rekla , svi ti hodnici, sve te sobe, ja sam tu odrasla, razumijete. Vi kad tu dođete sa svojih 14 godina , to vam je drugi dom. Bilo kad kasnije i kad sam otišla i većina kad otiđe, mi vam imamo osjećaj da se tu vraćamo doma. Sve te spremačice, kuhari, odgajatelji, ravnateljica koja vam je kao mama, kao roditelji, jako toplo okruženje“ – priča nam Marijana.

Županija uvela nove smjerove u školama Upravo takvo okruženje, pamte svi koji su živjeli pod ovim krovom. Odvajanje od obitelji u prvom razredu srednje škole stres je i za učenike i za njihove roditelje, što u Domu jako dobro razumiju. Zato su i odgojitelji i kuhari i spremačice i ravnateljica – djeci u prvome redu podrška i prijatelj. Kapacitet Doma je 50 učenika, a iako je posljednjih desetak godina broj korisnika doma bio u padu, ove godine kapacitet je popunjen do zadnjeg mjesta. „Županija je jako puno učinila na tome da se uvedu novi smjerovi u srednje škole i to je povećao broj učenika. Imamo djece iz Istarske županije, Bihaća, Ličko - senjske, Primorsko- goranske, Osječkobaranjske županije. Osim toga, proteklih smo godina, uz pomoć Karlovačke županije, značajno podigli standard i danas je Dom odlično opremljen“, ističe ravnateljica Željka Stipetić – Pađen. Posljednja velika investicija je projekt obnove krovišta. Ukupna vrijednost projekta je gotovo 130 tisuća eura, od čega je 53 tisuće eura osiguralo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. 20


No, možda mnogo važnije od novog krova, modernog dnevnog boravka i lijepih soba, učenicima je ono nešto u ovom Domu, što se novcem ne može kupiti. To je topli čaj učeniku koji kašlje, to je pomoć u matematici prije testa, ili palačinke - bez ikakvog razloga. Primjerice, dok smo razgovarali, kuhar je pekao palačinke. Danas nisu na jelovniku, rekla je ravnateljica, ali gospon kuhar jednostavno - voli ugađati djeci.

Upisna kampanja Karlovačke županije „ŠESTAR – zaokruži izvrsnost“ Karlovačka županija ove je godine pokrenula široku upisnu kampanju „Šestar – zaokruži izvrsnost“. U sklopu kampanje, tijekom cijele školske godine bit će održano niz aktivnosti, radionica, roditeljskih sastanaka i sajmova. U Šestar je uključeno oko tisuću i 700 sudionika, od škola do Zavoda za zapošljavanje, Hrvatske gospodarske komore te Hrvatske obrtničke komore. Cilj je da učenici na kraju osmih razreda biraju školovanje za deficitarna zanimanja, koja će im osigurati posao, ili da biraju srednju školu koja će im osigurati upis na željeni fakultet. Grafičko rješenje i vizualni identitet kampanje izradili su učenici Srednje škola Duga Resa, smjer grafički dizajner.

21


Studeni-mjesec bolnih sjećanja

„Nikad nisam prestao biti hrvatski branitelj, tog rata se ne možete odreći. Mati je mati, a Domovina je druga mati.“,- Saša Poljak, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih branitelja Ogulina, Jospidola, Tounja, Plaškog i Saborskog.

„Nitko od nas nije želio rat, ali rat se dogodio. Krećeš u njega ne mrzeći tuđe, braneći svoje.“ – kazao nam je na početku razgovora Saša Poljak, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih branitelja Ogulina, Jospidola, Tounja, Plaškog i Saborskog. Saša danas radi u interventnoj policiji u Karlovcu, a u rat je krenuo kao mladić, sa ruksakom na leđima.

22


„Mnogi naši očevi, braća, sinovi morali su preko noći postati vojnici. Mene je rat odgojio i obučio. Svatko od nas dao je onoliko koliko je mogao i zato ne dam da se umanji važnost branitelja“, dodaje Saša. Za vrijeme pada Vukovara i Škabrnje, prisjeća se, bio je na ogulinskoj bojišnici. Pad Grada Heroja, kaže, pokazao je pravu stvarnost rata, a u braniteljima izazvao bunt i još žešći poriv za borbu protiv agresora. „Rat ima svoja pravila, ali ono što se dogodilo u Vukovaru izlazi iz svih okvira… iživljavanje na civilima , to nisu radili vojnici. I JNA oficiri užasavali su se tih divljaka koji su ušli u vojsku.“ -govori Saša. S njime u udruzi je i Mateja Luketić, tajnica udruge, koja uspješno drži sve konce u svojim rukama, upravljajući s ukupno 12 udruga, odnosno 780 članova koliko ih zajednica broji. Mateja je imala samo godinu i pol kada je u ratu izgubila oca. Kaže - oca se ne sjeća, ali joj sjećanja na njega prenose njegovi suborci i ponajviše majka. Majka Davorka je u veljači ove godine postala i predsjednica Udruge udovica i djece poginulih i umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

23

Ogulinsko područje imalo je 1991. oko 4800 branitelja, koji su u to vrijeme spasili Hrvatsku i onemogućili agresoru da zemlju prepolovi na dva dijela. Brojka od 125 poginulih, umrlih i nestalih puno govori o tome koliko je Ogulin dao za Hrvatsku. „Ogulinsko područje je u Oluji i cijelom Domovinskom ratu dalo velikane, a za cijelu Hrvatsku nema značajnijeg datuma nego 8.8.1995. i predaje 21. kordunskog korpusa“, ističe Mateja. S hrvatske strane, ugovor o predaji srpske vojske tada je potpisao general Petar Stipetić, na kojega su ponosni ne samo Ogulinci već i cijela Hrvatska. „Ja sam maleni hrvatski vojnik da bi mogao pričati o generalu Petru Stipetiću, stožernom generalu. Znate, u RH imate samo 7 stožernih generala, a upravo jedan od njih je bio i Petar Stipetić. Dobiti čin može samo izniman vojnik, strateg koji je napravio junačko i veliko djelo u ratu, a naš stožerni general Stipetić je bio u punom obimu baš to. Spasio je mnoge živote i njegovim znanjem su spašeni brojni životi.“ – s ponosom nadodaje Saša


Tu je i Ivica Cindrić, prva žrtva Domovinskog rata u Karlovačkoj županiji, 'običan mali čovjek', koji je s puno hrabrosti i srca i duše išao braniti svoje, ne gledajući gdje se to svoje nalazi. „Nije on branio Ogulin, on je branio Hrvatsku“, složno ističu Mateja i Saša. „Njegovo ime živi među svima nama. Poginuti za svoju Domovinu je velika stvar“, kažu.

Spomenut će i Željka Brozovića, prvog poginulog hrvatskog redarstvenika na ogulinskom području, ali i sve ostale hrabre branitelje i civile. Kako ističe Saša, u današnje vrijeme nužno je modernizirati se i na ispravan način mladima približiti što su hrvatski branitelji napravili: “Budite ponosni domoljubi, poštujte sve građane, ne mrzite, ali isto tako, nemojte nikada zaboravit kako je nastala hrvatska država. Mi smo se tada za Hrvatsku borili s puškom u ruci, a vi se borite znanjem i razumom!“

24


Crkva u Oštarijama – nismo mogli ni sanjati ovakvu obnovu Oštarije su vrlo staro marijansko svetište, a nekadašnja golema trobrodna crkva bila je sagrađena oko 1450. godine. Svetište Gospe od Čudesa, kao najveća sakralna građevina u srednjovjekovnoj Hrvatskoj, te unutrašnjost crkve kao reprezentativan primjer neogotičkog opremanja sakralnog prostora - nalaze se u Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske kao zaštićeno kulturno dobro.

„Vjerujem u Boga – ove riječi ako izgovaramo iz srca, stvarno vjerujemo u Boga.“

Napisao je velečasni Mario Vazgeč iz župne crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije - marijansko svetište Gospe od Čudesa u Oštarijama. On redovito sa svojim župljanima komunicira putem društvenih mreža i na taj način promovira događanja u župi, a reakcije su, kaže, odlične. „Ljudi kao ljudi su takvi da ih ne možeš mijenjati, svaka sredina ima različiti temperament. Na selima je prisniji odnos, više ljudi idu u crkvu“, kaže 25

velečasni Vazgeč.


Stoga je u Oštarijama zavladala velika tuga kada je u razornom potresu, koji je krajem 2020.godine uz Sisačko-moslavačku i Zagrebačku županiju te Grad Zagreb, zahvatio i Karlovačku županiju, stradala i župna crkva u Oštarijama. Brojni vjernici, tada su ostali bez mjesta za misno slavlje i molitvu, ali zahvaljujući novcu iz Fonda solidarnosti EU – obnova je uspješno započela. Ovoga ljeta završena je prva faza: obnovljena je statika i krovište.

Velečasni Vazgeč ističe kako je to bio veliki izazov, jer su rokovi bili kratki, a posao zahtjevan. „Nismo mogli ni sanjati da bi moglo doći do ovakve realizacije, danas govorimo o završetku prve faze konstrukcijske obnove svetišta, gdje smo uz pomoć Karlovačke županije iz Fonda slidarnosti povukli 15 milijuna i 300 tisuća kuna. I Bogu hvala , napokon završili prvu fazu. Na pola smo puta. Sad slijedi cjelovita obnova Svetišta.“ Inače, oštarijski župnik ovamo je stigao u kolovozu 2021.godine, ali ga za ogulinski kraj veže i rana mladost. Kao osmogodišnji dječak, izbjeglica iz ratom pogođene BiH, stigao je u Ogulin. U Učeničkom domu boravio je 4 godine, a u Ogulinu je završio i Osnovnu školu Ivane Brlić Mažuranić, nakon koje je otišao u sjemenište u Zadar. „Lijepe uspomene na Ogulin utjecale su i na to da sam mladu misu imao upravo ovdje, 2007.godine. Puno mi je pomogla i ravnateljica Doma, gospođa Željka, koja mi je i priredila mladu misu. Hvala joj.“ Da se velečasni Vazgeč dobro uklopio u oštarijsko područje govore nam i Ogulinci koji nerijetko na mise idu baš u Oštarije. Iako će velečasni Vazgeč reći da je nebitno tko služi misu, vjernici će se ipak složiti da pristupačan i srdačan svećenik - puno znači. 26


FOND SOLIDARNOSTI – KARLOVAČKA ŽUPANIJA ODRADILA IZVRSTAN POSAO!

Pravodobnom i kvalitetnom prijavom Karlovačka županija osigurala je novac iz Fonda solidarnosti EU za radove na nizu školskih objekata te na sanaciji klizišta uzrokovanih potresom. Županiji je ukupno iz Fonda solidarnosti odobreno 13 projekata vrijednih 5 milijuna i 240 tisuća eura. Uključujući i ostale prijavitelje, gradove, općine i vjerske zajednice, iz Fonda solidarnosti na području Karlovačke županije realizirano je projekata ukupno vrijednih oko 47 i pol milijuna eura. Među njima je i niz sakralnih objekata koji su kulturna dobra, a jedan od najvećih projekata obnove nakon potresa je – obnova Medicinske škole, za što je iz Fonda solidarnosti osigurano 2 milijuna eura. Ali, to je bio tek početak počela je dogradnja i uređenje Medicinske škole. Karlovačka županija za to je osigurala 6 milijuna i 156 tisuća eura vlastitih sredstava. 27


Tounjska spužvica vrtići u školama za sretnu djecu i njihove roditelje Kad smo posjetili Dječji vrtić Tounjska spužvica, Jakov je upravo slavio 4.-ti rođendan. On je, kao svaki pravi slavljenik, na glavi imao krunu, a ostali mališani strpljivo su čekali tortu. Sve o vrtiću objasnio nam je petogodišnji Martin: „Igramo se, bojamo, crtamo. Važno je da imamo vrtić jer se tu učimo pristojno ponašati.“ Zora je još dodala: „Naučili smo 4 čarobne riječi: izvoli, hvala, molim, oprosti.“ I njihov vrtić slavi 4.-ti rođendan. Naime, vrtić u Tounju bio je u studenom 2019. godine prvi vrtić otvoren u sklopu pilot projekta otvaranja jedinica predškolskog odgoja pri osnovnim i područnim školama. Projekt je pokrenula Karlovačka županija, i to u općinama u kojima nije bilo vrtića, a u školama je, zbog manjka djece, bilo viška prostora.

Odgojiteljica predškolskog odgoja iz Tounja Nikolina Pribanić tako je dobila prvi posao. „Iz Tounja sam, i baš kad sam završila fakultet, otvorio se vrtić, tako se baš dobro poklopilo. Jako sam zadovoljna, mala je sredina i svi se dobro poznajemo“, kaže Nikolina.

Njezina kolegica Oksana Marinić dodaje: „Posao mi je blizu, kolektiv je odličan. To ne bih mijenjala za ništa na svijetu. Suradnja s roditeljima je odlična, vidimo da im je vrtić jako potreban.“

28


I doista jest. Potvrđuje to Tatjana Crnković koja radi u Josipdolu, a svog petogodišnjeg sina, kaže, bezbrižno ostavlja u vrtiću.

„Bake su dosta daleko i to mi nije rješenje za čuvanje. Bilo nam je dosta komplicirano dok se vrtić nije otvorio. Ovo je malo mjesto, ali ima dosta djece, nama je ovo prilika da možemo ići raditi. Ja sam jako zadovoljna, sin jako puno nauči u vrtiću, stiče znanja i vještine koje ne bi mogao da ga čuvam ja ili netko u obitelji.“

U Karlovačkoj županiji znaju: vrtić nije čuvalište, nego pravo svakog djeteta. Osim toga, ističe županica, neophodan je ako se ljude želi zadržati na selu.

„Uz stambeni program za mlade, naša najbolja demografska mjera je otvaranje vrtića u našim općinama. Prošla su vremena kad smo razvijenost mjerili time ima li neko selo asfalt, struju i vodu. Danas ljudima treba i brzi internet, energija koja nije skupa, po mogućnosti obnovljiva, održivo zbrinjavanje otpada, dobra prometna povezanost. Ali, ako sve to i imate, a živite na selu i nemate kome ostaviti dijete i ići bez brige na posao, onda je uzalud svako ulaganje u infrastrukturu i u druge sadržaje na tom području“, pojasnila je županica Martina Furdek Hajdin. Na cijelom području županije, u svim općinama gdje je bilo potrebe i interesa, tako su pri osnovnim i područnim školama otvoreni vrtići, odnosno jedinice predškolskog odgoja. Vrtiće su u samo nekoliko godina dobili: Tounj, Saborsko, Cetingrad, Bosiljevo, Krnjak i Plaški. Tako nešto, i to u samo tri godine, uspjelo je jedino Karlovačkoj županiji. „Moram istaknuti da u ovim aktivnostima prednjačite u cijeloj Hrvatskoj. Prepoznali ste ovaj projekt kao jednu od bitnih demografskih mjera koja će omogućiti djeci u ruralnim područjima Vaše županije dostupnost predškolskog odgoja. Svugdje ističem vaš primjer kao putokaz ostalim ruralnim krajevima u našoj domovini - kako se može iznaći način da predškolski odgoj bude dostupan svakom djetetu, da on bude pravo djeteta, a ne potreba roditelja“, istaknuo je ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja Momir Karin.

Program otvaranja vrtića, odnosno jedinica predškolskog odgoja pri osnovnim i područnim školama, uz minimalna ulaganja i u suradnji s općinama, Ministarstvo znanosti i obrazovanja snažno podupire. Naime, to je jedan od načina na koji se može postići cilj da umjesto sadašnjih 79 posto - 95 posto djece u Hrvatskoj bude obuhvaćeno predškolskim odgojem.

29


KARLOVAČKA ŽUPANIJA U 2023 SIJEČANJ

SPELEON U Novoj Kršlji kod Rakovice otvoren je Centar podzemne baštine – Speleon. Vrijednost projekta je više od 4 milijuna eura, a nositelj projekta je JU Braćeve špilje. Moderan postav, multimedijalne dvorane i osjetilne komore Speleona te Baraćeve špilje tijekom godine je obišlo više od 50 tisuća posjetitelja.

VELJAČA SPORTSKI LAUREATI U Slunju je održana svečanost proglašenja najboljih u sportu. Odbojkašica Doris Barić i atletičar Bruno Belčić najbolji su sportaši Karlovačke županije u 2022. godini. Najbolja ženska ekipa je dugoreški STK Aqueastil, a najbolja muška momčad SK Policajac iz Karlovca.

OŽUJAK Stožerni general Petar Stipetić u svom je rodnom gradu, Ogulinu, dobio bistu. Postavljena je u povodu pete obljetnice njegove smrti, a rad je akademskog kipara Slavena Miličevića.

30


KARLOVAČKA ŽUPANIJA U 2023 TRAVANJ 30 GODINA ŽUPANIJE

Nizom događaja obilježen je Dan županije, ujedno i 30.-ta obljetnica njezina postojanja. Prije 30 godina županija je bila 52 posto okupirana, a ratna šteta procijenjena je na 660 milijuna eura. Danas smo projektno orijentirana županija, koja je iz europskih fondova ukupno povukla oko 500 milijuna eura.

SVIBANJ Otvoren Nikola Tesla Experience Center Spektakularno otvorenje velikog županijskog projekta, financiranim među ostalim, i europskim novcem.Sve što niste znali o najpoznatijem učeniku karlovačke Gimnazije – možete naučiti i osjetiti u ovom multimedijalnom Centru. Do sad je to učinilo više od 15 tisuća posjetitelja, a kroz Poduzetnički centar prošlo je više od 300 poduzetnika.

LIPANJ 250 godina školstva u Tounju Habsburgovci su u srednjovjekovnoj tounjskoj tvrđavi davne 1773. ustrojili pučku školu u Tounju, takozvanu opću trivijalnu školu. 250.-ta obljetnica školstva obilježena je nizom događaja, a posebnim programom i u Područnoj školi Lucije Capan Tounj.

31


KARLOVAČKA ŽUPANIJA U 2023 SRPANJ PRIRODNA NEPOGODA TUČA

Najgore je bilo u Ribniku i Žakanju – nastradalo je 238 kuća i gotovo 300 gospodarskih objekata. Šteta je procijenjena na više od 2 milijuna eura, ali je iz državnog proračuna za sanaciju odobreno milijun i 344 tisuće eura. Građanima će tako većina štete biti nadoknađena.

KOLOVOZ Oluja Slunj, Rakovica, Cetingrad – slave svoj dan uz prisjećanje na pobjedonosnu Vojno redarstvenu operaciju Oluja. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti obilježen je u svim gradovima i općinama Karlovačke županije, uz prisjećanje na one koji više nisu s nama.

RUJAN Počela je škola Počela je nova školska godina. Nakon dugo vremena, dobre vijesti: u Karlovačkoj županiji upisano je više učenika prvih razreda. Prvašića je ukupno 949, što je 34 više nego lani. Rekorder po porastu broja prvašića je dugoreška OŠ Vladimir Nazor, a dobro stoji i OŠ Cetingrad. 32


KARLOVAČKA ŽUPANIJA U 2023 LISTOPAD Stambeni program za mlade Završio je još jedan, treći po redu, natječaj u sklopu Stambenog programa za mlade Karlovačke županije. Dosad je potpore za izgradnju, kupnju ili adaptaciju kuće na slabije razvijenim područjima županije ostvarilo 48 obitelji. U proračunu Karlovačke županije prve dvije godine za program je bilo osigurano 137 tisuća eura, a ove godine iznos je povećan na 200 tisuća eura. Potpore iznose od 12 do 15 tisuća eura. Svečano uručivanje ugovora održano je u Slunju, gradu kojeg je Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih naroda upravo proglasila najboljim turističkim selom na svijetu.

STUDENI BRIGA ZA STARIJE I NEMOĆNE U Dugoj Resi će se graditi Centar za starije osobe, u kojemu će biti mjesta za oko 150 korisnika i 60-ak zaposlenih. Nositelj projekta, vrijednog 11 milijuna eura, je grad Duga Resa, a Karlovačka županija je partner. Bespovratno je, iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, osigurano 6 milijuna eura, a još 5 milijuna osigurat će grad Duga Resa i Karlovačka županija. Istodobno, završeno je uređenje ogulinskog Doma za starije i nemoćne Biskup Srećko Badurina. Karlovačka županija bila je partner na projektu, vrijednom 915 tisuća eura, u sklopu kojeg je uređeno potkrovlje, parkiralište i dvorište. Mogućnost cjelodnevnog i poludnevnog boravka time je dobilo 60 korisnika.

33


KARLOVAČKA ŽUPANIJA U 2023 PROSINAC ZAŠTITA RIJEKE MREŽNICE Jedna od najljepših europskih rijeka uskoro će biti zaštićena. Predviđene su dvije kategorije zaštite: 'zaštićeni krajobraz' i 'spomenik prirode', što donosi nova pravila za građenje u blizini rijeke, ali i nova pravila za bavljenje turizmom, posebno onim aktivnim, primjerice raftingom. Cijela procedura zaštite provedena je u suradnji s mjerodavnim ministarstvom, nevladinim sektorom i lokalnom zajednicom.

Prosinac je. Pronađite vrijeme za one koje volite. Doživite božićni ugođaj na nekom od Advenata u gradovima i općinama Karlovačke županije. Sastavite popis planova za iduću godinu. I neka Vam se ostvare …

34


Božićna čestitka Neka Vam božićno vrijeme bude ispunjeno radošću i dobrotom i neka Vas taj osjećaj prati cijele iduće godine! Svim građanima Karlovačke županije

želim

Sretan

i

blagoslovljen Božić, provedite ga u miru i radosti, okruženi onima koje volite. A u 2024. godini želim Vam zdravlje, sreću i uspjeh, neka Vam Nova godina donose pregršt novih mogućnosti.

Županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.