Jam broj 46

JAM broj 46, ožujak 2014.

ČASOPIS UDRUGE ZA PROMICANJE HRVATSKE UMJETNOSTI I MEĐUKULTURNOG DIJALOGA JAM

JAM D

obrodošli u još jedan spektakularan broj još spektakularnijeg časopisa JAM! Nismo još napravili novi redizajn, iako se trudimo slijediti trendove i dajemo sve od sebe da sličimo na ostale digitalne časopise, ne bismo li zadovoljili naše najdraže čitatelje.

Teškom mukom smo odabrali 16 umjetničkih događanja, ovoga puta sva u Zagrebu, za koja se nadamo da su najbolje što se tijekom mjeseca događalo na polju umjetnosti.

Ono o čemu nećemo u ovom broju posebno pisati, jer se ne bavimo žutilom i nemamo psihofizičkih problema s egom, jest svađa koja je izbila oko Salona mladih i vođenja HDLU-a. Svađa je još više udaljila običnog čovjeka od umjetnosti. Rezultat je još glasnije razmišljanje javnosti da treba ukinuti bilo kakvo javno financiranje kulture, te da umjetnici nemaju nikakvog doticaja sa stvarnošću. Također bismo voljeli u cijeloj toj epizodi vidjeti jedan konstruktivan prijedlog, dok nas je manjak pozitivnog razmišljanja iskreno rastužio.

Usporedimo malo situaciju s onim “u svijetu”, na koje se Hrvati vole toliko pozivati.

“U svijetu” je normalno da kulturne institucije imaju dućane vezane uz sadržaj ustanove.

Normalno je da se galerije i prostori iznajmljuju u svrhe koje su sve samo ne umjetničke.

Ugostiteljski objekt unutar institucije je također norma. “Svijet” je odavna sve navedeno ne samo prihvatio, već se otišlo i puno dalje u načinima financiranja kulturnih institucija, jer su države zaključile da treba ulagati u umjetnike, a manje u prostore. Zato se muzeji, galerije i slični prostori trude na sve načine privući posjetitelje, te u tome i uspijevaju, jer su u stalnom doticaju s ljudima zbog kojih i postoje.

U Hrvatskoj institucije postoje ili same zbog sebe ili zbog umjetnika. Čini se da su svi zaboravili na posjetitelje, koji bi trebali biti ne samo razlog njihovog postojanja, već i glavni izvor financija. Zašto bi država morala novcem građana financirati nešto za što građane nije briga. S time na umu, ostavljamo vas na milost JAM-a broj 46!

Glavni urednik Grafički urednik Fotografije Juraj Vuglač ...

Tekstove pišu: Helena Kušenić, Gordana Đuričić, Branimir Hrvoj, Iva Hanzen, I. M, Ana Anđal, Juraj Vuglač ...

Hvala Hrvatskom Jezičnom Portalu. U ime Wikipedije.hr desnicom pokazujemo visinu žita. ...

Posebna zahvala: Lektorici Bez posebnog razloga. ...

Naslovna stranica: Sanjin Kaštelan ... Časopis udruge JAM, broj 44, godina V; sva prava su pridržana (c, r i tm).

Ne kradite sadržaj, jer će svi problemi koje mi imamo na srcu preći u umove lopova. ...

Dodatne zahvale: Ana Anđal jer je preživjela tisuću sastanaka.

JAM

ožujak 2014

1

3

ArtClubbing

7

Ana Mihalić Tu i tamo

9

Anžel Gitane Torschulsspanik

11

Ivorin Vrkaš 10 THINGS I HAVE LEARNED IN 2013

15

Oni dolaze...

Patricija Purgar i Igor Taritaš

19

Sanjin Kaštelan Izložba fotografija

21

Marko Hrastovec Potez, slovo, pismo

23

Sretan bor Izložba na Malom placu

25

Nadja Jovanović Aspekt postojanja

27

Luka Hrgović i Duje Medić Izložba i projekcije

29

Venti per una

30

Ivana Pipal Iako, nego, ali onda ipak opet

33

Jelena Lovrec O znanju, neznanju i drugim tvrdokornostima

35

Danilo i Alvaro Potočnjak Continuum

39

I-gle / Decker+Kutić Oblik u pokretu, pokret u obliku

41

Danijel Žeželj Babilon JAM

ožujak 2014

2

Art

Clubbing Ivan Marta Igor Dora Jelena Maja Vesna Baksa Petranović Katanić Matas Sabljić Mihetec Stražičić

J J

oš jedan Artclubbing u Pepermintu označio je početak kraja radnog tjedna. Program je i ovoga puta bio bogat, ali je još jednom privukao više turista (da, i toga ima u Zagrebu u ovo doba godine), nego samih Zagrepčana. Ovoga puta predstavile su se tri dizajnerice, nekoliko DJ-a, dvije umjetnice i pjevač, te smo prisustvovali i promociji video – uratka. Bogat program i dalje nije uspio izvući stanovnike glavnog nam grada izvan udobnih postelja i to još prije početka srijede – najgoreg radnog dana u tjednu.

Program Artclubbing je na tragu suvremenih pokreta i događanja na svjetskoj sceni, ali smo dobili dojam da u Zagrebu još uvijek ne postoji klub koji bi na zadovoljavajući način ugostio sve dijelove programa,a da pri tome bude još i pristupačan svakom džepu, što Pepermint u recesijsko doba zaista nije nikome ispod tridesete sa stalnim zaposlenjem.

Pohvaljujemo program koji je svakim svojim izdanjem sve bolji i kvalitetniji, te se nadamo skoroj selidbi u bolja lovišta.

JAM

ožujak 2014

3

Vesna Mihetec: „Rebel kolekcija je iz kariranih tkanina upotpunjena martensicama, natkoljenkama,čipkom, dijelovima kompjutera i sl, namijenjena dobrim ali buntovnim djevojkama s osjećajem za estetiku.“

JAM

ožujak 2014

4

Maja Sabljić je inspiraciju pronašla u tilu i vojnim uniformama, iako ove ne bismo preporučili HV-u, osim ako ne misle ubijati protivnike iskazivanjem muškosti u fluorescentnom materijalu. Kako sama autorica kaže, uniforma služi za iskazivanje autoriteta, dok oni koji nose njezine uniforme moraju svoj autoritet pokazati iznutra. Da im pomogne, autorica je uniforme napravila od tila, koji je proziran. Sve djevojke iz publike su svojim ponašanjem tijekom revije posramile kamiondžije u striptiz baru.

JAM

Jelena Matas: "Forever Young" je kolekcija inspirirana Waltom Disneyjem, djetinjstvom i najdivnijom glazbom na svijetu - osamdesetima. Namijenjena je onima koji su u dusi vječna djeca i ne žele odrasti... onima koji se u tom pronalaze. Želja mi je da se osoba koja nosi moje kreacije osjeća kao i ja dok slušam omiljenu glazbu ili gledam crtani film, da joj izmami osmijeh na lice te da poželi sanjariti u haljini i otplesati u lijepi i sretni svijet bajki i ljepših prošlih vremena.

ožujak 2014

5

Dora Katanić izložila je slike inspirirane spotom “The wall”

Marta Stražičić: upoznajte umjetnicu koja uči japanski igra LOL i WOW, te stavom, umjetnošću i hobijima ostvaruje mokre snove svakog poštenog crotakua. Možete je pronaći na prvoj godini ALU, na odsjeku za animirani film i nove medije. Bavi se još i digitalnom i klasičnom grafikom te stripom kojeg redovito objavljuje online.

One time we penetrated a little pointer, which was proven most difficult of a task.

It quickly dissolved into a massive blob of fishy gas and sticky garbage - like flesh.

Traumatic experience for all of us, including the little pointer.

It let out a long, droning sound just as we finally cracked it open.

That was the last of our experiments.

Lorena Matić – YOUSOFUZZY . Nakit koji je članici JAM-a, inače pasioniranoj ljubiteljici pingvina i svega pingvinskog, oduzeo dah i novac iz novčanika.

JAM

ožujak 2014

6

Ana Mihalić mjesto: galerija Vn

web: http://anamihalic.com

Tu i tamo JAM: Predstavi sebe i izložbu.

JAM: Zimzeleno drvo ili bjelogorica?

Ana: Zovem se Ana Mihalić, apsolventica na diplomskom studiju Fotografije na Dramskoj akademiji. Završavam diplomski i za koji tjedan bih trebala diplomirati. Ova izložba je praktični dio mojeg diplomskog rada na kojem sam radila oko godinu dana.

Ana: Listopadno! Jer upravo je jedna sophora japonica model na jednoj od mojih fotografija s izložbe.

JAM: Što za tebe znači biti fotograf?

Ana: Za mene to znači gomila mogućnosti i nešto što obećava da mi nikada ne može biti dosadno.

To znači ulaženje u razne priče, razgovaranje s raznim ljudima, ulaznica za razna inače ne toliko dostupna mjesta, istraživanje, kopanje, crtanje, pisanje, zvuk, tekst... Sve to ulazi u moje poimanje toga što radim.

JAM

JAM: Kako izgleda tvoj kreativni proces?

Ana: Tijekom rada na fotografijama koje čine „Tu i tamo“ prvo sam razgovarala s Princeom, snimala taj razgovor, izdvajala zanimljive segmente, vizualizirala poslušano. Svaka od fotografija koje prikazuju kako su Princeove uspomene iz Nigerije mogle izgledati bila je posebni projektić na kojem sam radila neko vrijeme. Krenula sam od izdvajanja ideje pa odlučila kako ju realizirati pomoću različitih opipljivih materijala i rekvizita.

ožujak 2014

7

JAM

o탑ujak 2014

8

Anžel Gitane mjesto: Bravo <8

web: http://tinyurl.com/pdcjy2k

//////Torschlusspanik//////

JAM: Predstavi sebe i svoje djelo.

Anđela: Anžel Gitane- pravim imenom Anđela Zaninović. Hvar 1982.g.

Crtam, ilustriram,pišem priče, popravljam bicikle. Ovo je bila moja prva samostalna izložba u Bravu.

JAM: Netko tko te inspirira i zašto?

Anđela: Uglavnom se igram s linijom iz koje nastaje kaos koji pretvaram u red i sve postaje priča JAM: Reci nam neku nasumičnu stvar o sebi.

Anđela: Inspiraciju nalazim svugdje oko sebe promet, ljudi, zidovi...

JAM: Na čemu trenutno radiš?

Anđela: Trenutno radim crteže na velikim formatima JAM

ožujak 2014

9

JAM

o탑ujak 2014

10

IVORIN VRKAŠ mjesto: Boonika HQ

web: www.behance.net/Ivorin

10 THINGS I HAVE LEARNED IN 2013 JAM

ožujak 2014

11

JAM: Predstavi nam izložbu.

Ivorin: Hommage jednom projektu poznatog dizajnera Stefana Sagmeistera iz 2000.

Set tipografskih, reljefnih, minimalističkih plakata izrezanih iz ploča koji vizualiziraju set maksima proizašlih iz prve godine profesionalnog rada nakon završavanja studija.

JAM: Kako izgleda tvoj kreativni proces?

Ivorin: Dobijem ideju, smislim kako bih želio da vizuali izgledaju, napravim vizuale, žalim se što nemam novaca za produkciju, posudim novac, produciram, sretan sam i dužan.

JAM: Reci nam neku zanimljivost o sebi.

Ivorin: Zanimljivo je da ne mogu smislit ništa zanimljivo o sebi, trenutno...

JAM: Što želiš da ljudi dožive/osjete nakon što vide tvoj rad?

Ivorin: Želio bih da ne pređu preko toga i ne promisle o njemu ni 5 sekundi. Da ostane u pamćenju... Vidjet ćemo hoću li uspijevati u tome.

JAM

ožujak 2014

12

JAM

o탑ujak 2014

13

JAM

o탑ujak 2014

14

Oni dolaze...

Patricija Purgar Igor Taritaš mjesto: galerija SC kontakt: ppurgar6@gmail.com kontakt: tashoo87@gmail.com

JAM

ožujak 2014

15

JAM: Predstavite svoj rad.

Igor: Sa ovom serijom slika prikazujem napuštene prostore metafizičke atmosfere te ujedno prisutnost i odsutnosti čovjeka. Ne čovjeka kao figuru nego kao nekoga tko je prostor stvorio, uništio te djelovao u njemu na različite načine. Uništavanjem svog prostora čovjek uništava i sebe. Svjetonazor pod kojim živimo prostor je sveo i ograničio na minimum. Gdje god se okrenemo, dolazimo do granica. Česti motivi u mojim slikama su vrata, ljestve te u zadnjem ciklusu slika i motiv crne mačke. Vrata simboliziraju otvorenost, te njima želim otvoriti ograničene prostore, te upozoriti na pitanja da li nas ponuđena vrata odvlače u tamu ili negdje drugdje, dok nas ljestve uzdižu u vis i traže još jedan izlaz.

Patricija: Za one koji su posjetili nedavnu izložbu kolege Taritaša i mene u Galeriji SC jasno je otprilike što slikam i kojim temama se bavim, a za one koji neznaju ukratko ću objasniti. Izvori mojih ideja dio su moje svakodnevnice. Volim gledati filmove, šetati po gradu i nailaziti na neke zanimljive pejzažne prizore poput napuštenih i oronulih, građevinsko industrijskih parcela.

Fotografije takvih gradskih pejzaža nadopunjujem srodnim pejzažnim prizorima iz odabranih filmova (poput onih A. Tarkovskog i K. Lopushanskog) te unutar njih pronalazim neke formalne i sadržajne elemente koji ih povezuju. Iz takvih predložaka nastaju različite slikarske montaže, triptisi i diptisi, unutar kojih spajam filmske i stvarne pejzažne prizore.

Trenutno i dalje nastavljam sa sličnim pejzažnim montažama, (ovoga puta bez nekog direktnog filmskog ekvivalenta), unutar kojih nastojim unutar praznine pejzaža postići određenu atmosferu nekog mjesta na kojem kao da se nekad nešto dogodilo, ali bez da je takav mogući sadržaj direktno naslikan.

JAM

ožujak 2014

16

JAM: Kako bi objasnili umjetnost u jednoj recenici djetetu od 5 godina?

Igor: Ne znam da li je to moguće, teško je objasniti i odraslom čovjeku a ponekad i samom sebi što je to umjetnost. Djecu samo treba poticati na kreativan rad.

Patricija: Umjetnost je kada odrasli čovjek od nekih stvari napravi nešto što se može samo gledati očima, poslušati ušima, a ponekad i mirisati ili dodirnuti, ali ne koristiti kao što se koristi npr. čaša iz koje se pije voda.

Ako me to dijete i dalje nebi razumjelo vjerojatno bih izgubila strpljenje i rekla da je umjetnost ono kad odrasli ljudi nešto nacrtaju i kažu da je to super.

JAM: Mora li dobar umjetnik biti i ekscentrik ili je to marketinški trik?

Igor: U nekim slučajevima je to marketiški trik, a u nekima je to priroda. To se lako prepozna. Problem je u masi koja očekuje da umjetnik takav mora biti.

Ja preferiram jednostavnost.

Patricija: Neki su umjetnici zaista i bili ekscentrični, ali naravno da to nije preduvjet za biti umjetnikom.

Naposljetku, umjetnik je čovjek kao i svaki drugi, bio on ekscentrik, luđak ili prosječni građanin.

JAM

Marketinški trik je da umjetnik mora biti neka vrsta posebne individue, bio to ekscentrik ili ne, jer danas je i od neekscentričnog moguće napraviti nešto ekscentrično i posebno, stoga bilo kakvo prenaglašavanje nečijeg karaktera i životnih okolnosti jest marketinški trik, i to nikako nije preduvjet za umjetnost.

JAM: Tko određuje vrijednost umjetnine, filma ili pjesme?

Igor: To su kritika, publika i mediji. Žalosno je što se vrijednost nekog djela na kraju svodi na tržišnu vrijednost. Upravo kada se to dogodi djelo gubi svoju iskonsku vrijednost. Po tome možemo zaključiti da imamo dvije vrste vrijednosti.

Patricija: Vrijednost umjetnina najčešće određuju oni koji su u stvaranju i nastanku te umjetnine imali najmanje udjela, a to ima svoje dobre i loše strane. No najjednostavnije rečeno radi se o miješanoj publici, od kritičara, kustosa, producenata, (tj. onih koji su najbolje upoznati sa željama i potrebama na tržištu), zatim marketing, a nerijetko i umjetnikova ličnost i stupanj njegove trenutne popularnosti ili “ekscentričnosti”. Na kraju mislim da je nemoguće za to izdvojiti jednu odgovornu osobu ili instituciju.

ožujak 2014

17

JAM

o탑ujak 2014

18

galerija 808 predstavlja:

Sanjin Kaštelan (izložba fotografija)

mjesto: radio 808

web: www.behance.net/sneakersicth

JAM: Predstavi sebe i svoje djelo.

Sanjin: Uf, nelakost:). Ukratko, dakle. Riječkog roda, zagrebačke adrese, lakofascinirljiv lijepim. Volim kad mi tijelo ljubi sunce. To mi je najbolje.

JAM: Koji ti je najveći san?

Sanjin: Ovo će zvučati bedasto, ali imam samo neke male sne koji se usputno ( i uvijek pravovremeno) dogode. volim te neke male "aha, vidiš, događa se!" momente. I onda više volim život (a volim ga, baš).

JAM: Što te uvijek može nasmijati?

Sanjin: Ona neka bedasta videa poput vrišteće koze ili kihajuće pande. Bedastost, znam.

JAM: Što predstavlja najveću satisfakciju kod bavljenja umjetnosti?

Sanjin: Oživljavanje svjetla u objektima, zapravo prijenos te neke siline svjetla koja predmete i guta i daje im oblik i nekako ih erotizira.

I mislim da se svatko baveći se sobom, bavi zapravo umjetnošću i biva ta neka mala radost. ono, neki usputni sretni kutak. Mislim da je to i odgovor na onaj upit o najvećem snu, bivanje sretnim kutkom.

JAM

ožujak 2014

19

JAM

o탑ujak 2014

20

Marko Hrastovec mjesto: galerija HDD

web: http://markohrastovec.com

potez slovo pismo

D D

a su barem bili ponuđeni za direktan download“, bio je komentar članova JAM-a po izlasku natrag na pljusak. Tu večer smo riskirali utapanje na zagrebačkim prometnicama, te smo redakcijskim kanuom doveslali do HDD-a, ne bi li smo prisustvovali otvorenju izložbe koja je predstavila isključivo i samo fontove, i to jednog autora.

Riječima Marka Goluba: „autoru su dane odriješene ruke da intervenira u prostor, ali i samu programsku koncepciju galerije prema vlastitom nahođenju, što se od 2009. godine pokazalo kao iznimno produktivno – otvorilo je prostor za testiranje samih načela kako promišljeno izlagati dizajn u galerijskim uvjetima, te su neki od ovako realiziranih projekata postali svojevrsni modeli za buduće izložbe drugih autora, najčešće one istraživačkog karaktera.

Osobitost Hrastovčevog koncepta izlaganja leži ponajprije u tome što je objedinio sav taj širok dijapazon sasvim različitih tendencija koje su se manifestirale kroz ovu programsku liniju, i to fokusirajući se isključivo na područje koje čak i unutar dizajnerske zajednice i dalje nosi stigmu specijalističke niše, dok je u široj javnosti svijest o njegovoj važnosti, ukorijenjenosti u gotovo sve aspekte vizualnog komuniciranja i vizualne kulture općenito, jedva prisutna.“ JAM

ožujak 2014

21

JAM

o탑ujak 2014

22

Mali plac na tavanu predstavlja izložbu:

Sretan bor mjesto: Mali plac na tavanu

web: http://cargocollective.com/sretanbor

JAM: Predstavi svoj rad.

BOR: Najduže sam u mediju crteža, no u zadnjih par godina aktivno se bavim ilustracijom i muralima. Ono što mene zanima u radu je iskomunicirati neku pozitivnu emociju sa potencijalnim promatračem, tako da u zadnje vrijeme koristim dosta elemenata biljnog svijeta. Mislim da je oko nas, u gradu, ostalo jako malo prirode i da je nužno, za dobrobit svih nas, da je prizovemo nazad u grad. Pored ilustracija i murala koje potpisujem imenom Sretan Bor, radim i neke druge radove pod svojim imenom (Mario Kolarić) u kojima ponekad ima malo više koncepta, no kroz vrijeme se oba rada približavaju jedno drugom. Razdioba se dogodila još 206. kada sam prvo pod imenom Pas, a zatim Sretan Bor krenuo raditi urbane intervencije u vidu malih crteža po fasadama i muralima. Ono što povezuje obje cjeline je želja za promatranjem, prvenstveno prirode.

JAM

ožujak 2014

23

JAM: 3 savjeta koja bi dao nekome tko se tek počinje baviti umjetnošću?

BOR: Ima li smisla upisivati akademiju (dramsku, likovnu...)?

Ja sam završio ALU u Zagrebu tako da jedino što mogu je reći svoje iskustvo, za ostale akademije imam samo priče kolega. Ima smisla svaki dan crtati, slikati, stvarati. Život će vam dobiti jednu novu dimenziju i naučiti će te sebe mnogim stvarima ako si dozvolite pomisliti da uzmete papir i olovku i pokušate nacrtati nešto (bilo da je iz glave ili po promatranju). Nažalost studirati u Hrvatskoj i nije neki doživljaj. Sistem je zastario i jedino što vam preostaje naći pojedince među profesorima koji će vas tretirati kao ljudsko biće. Ja sam tu sreću imao i ne mogu se puno požaliti, no svojoj djeci namjeravam ponuditi opciju da ako se odluče za studiranje likovne akademije, da idu negdje van gdje će moći slobodno raditi u bilo kojem mediju žele i imati pristup svim materijalima i alatima koji ima budu trebali.

JAM

ožujak 2014

24

JAM

o탑ujak 2014

25

JAM: Koliku ulogu igra obrazovanje u umjetničkom razvoju?

BOR: Pa čini mi se da više igra ulogu opće obrazovanje. Umjetničko obrazovanje više kao da služi ostvarivanju kontakta i za postupno upoznavanje i ulazak na scenu. Onaj tko želi, bit će danas informiran o suvremenoj umjetnosti preko interneta bez problema. Tim više je vrijeme da akademija uradi reformu cijelog sustava i ponudi studentima (onima radi kojih svi ostali i dobivaju plaću) sistem koji je fleksibilan i naklonjen njima.

JAM: Voliš li tvrdo kuhana jaja, na oko ili frigana?

BOR: Pojesti ću sve tri opcije no ako bi birao to bi bilo tvrdo kuhano, jednostavno više volim kuhane stvari nego sa ulja.

JAM

ožujak 2014

26

Nadja Jovanović mjesto: Boonika HQ

web: http://artnadja.blogspot.com

Aspekt postojanja * postojanje je ukupnost elemenata koji čine način života

B B

ooEx nam je ponovno predstavio odličnu umjetnicu. Ovoga puta riječ je Nadji Jovanović. Slikarica je samozatajna i povučena, iako to nikada ne bismo rekli. Jedva smo je nagovorili na fotografiranje jednog portreta, dok je ostatak večeri provela u ugodnom i pomalo bezuspješnom izbjegavanju našeg fotoaparata.

Nismo uspjeli dobiti autoričino razmišljanje o radovima, ali ih svugdje predstavljaju pridjevima kao što su „psihodelični“ i „depresivni“. Mi ih nismo tako doživjeli, već smo dobili dojam da se radi o slikama svjesno ili podsvjesno inspiriranim trenutnim popularnostima u nepopularnoj kulturi, kao što je veličanje filma Gummo ili popularizacija elemenata prisutnih u gotičkoj i sada već nepostojećoj emo supkulturi. Ako usporedimo slike predstavljene u Boonici s crtežima i slikama koje smo u doba popularizacije svega što je „goth“ viđali po Deviantartu.

Ova vrsta radova zasigurno predstavlja još jedan smjer u umjetnosti koji je proizašao iz novog kulturno – informatičkog okruženja, te na najbolji način prikazuje trenutna razmišljanja i inspiracije mladih umjetnika.

JAM

ožujak 2014

27

JAM

o탑ujak 2014

28

Duje Medić i Luka Hrgović mjesto: Knjižara Matice hrvatske

Duje&Luka JAM: Predstavite svoj zajednički rad.

Duje i Luka: Nasa prva suradnja je bila na multimedijalnom radu Magnum 365 izlozenom u Galeriji SC u zagrebu 2012.godine.

Suradnja još uvijek traje i toliko smo postali prisni da nam se podudaraju ovulacijski ciklusi JAM: Kako odrzavate svoje muževne brade?

Duje i Luka: Svako tri dana peremo bradu u magarećem mlijeku laganim kružnim pokretima desne ruke s lijeva na desno. Nakon toga je ispiremo izvorskom biokovskom vodom laganim kružnim pokretima lijeve ruke s desna na lijevo. Nakon toga utrljavamo ekstrakte šipka i šimšira.

JAM: Koji je najbolji način promocije za umjetnika?

Duje i Luka: Najbolji način je onaj koji te uspije promovirat.

JAM: Jesu li društvene mreže postale nov način likovne edukacije mlađih generacija?

Duje i Luka: Što je to likovna edukacija?

JAM

ožujak 2014

29

JAM

o탑ujak 2014

30

Pogled u suvremenu talijansku umjetnost

T T

užan je dan kada se putujuća izložba 13 autora pokaže jednom od najboljih u mjesecu. Ukoliko se pitate zašto, opisati ćemo to riječima galerista: putujuće izložbe služe promicanju umjetnosti i kulture neke zemlje. Da se radi o Hrvatskoj, tu bi se našao Bukovac, Generalić i slični mrtvi heroji. Među njima bi možda bio i pokoji biser posuđen iz trenutnog postava MSU-a. Sve zajedno bi objasnilo strancima: uživajte u hrvatskim prirodnim ljepotama (među kojima su i žene, kako tvrdi Min. turizma koje je Hrvatice pretvorilo u robu), ali naše muzeje i galerije izbjegavajte, jer se tu nije dogodilo ništa relevantno niti novo već tridesetak godina.

Ova izložba bila je čak i iskusnim galeristima u Klovićevima dvorima iznenađenje. Raznolik postav predstavio je talijansku umjetnost u najboljem svjetlu: bilo je tu humora u obliku tepiha s izvezenim grijesima i dijelovima mozga koji određeni grijeh aktivira, kao i ozbiljnijih tema obrađenim na zabavan način, kao što je Italija napravljen kao jedan veliki madrac na kakvom spavaju ilegalni imigranti koji svakodnevno stižu u Italiju. Čestitamo talijanskoj Ministarstvu kulture na odlično izabranim izlošcima, te se nadamo da ćemo uskoro jednake hvalospjeve pisati i o Hrvatima.

JAM

ožujak 2014

31

JAM

o탑ujak 2014

32

Ivana Pipal mjesto: galerija Nova

web: http://ivanapipal.blogspot.com

iako, nego, ali onda ipak opet JAM: Predstavi izložbu.

Ivana: Na izložbi su predstavljeni moji radovi nastali u zadnje tri godine, predstavljeni kao tri cjeline unutar prostora galerije nova: ambientalni dio koji se bavi mojom obiteljskom poviješću, instalacija s projekcijama animacije suludog bavljenja s kolačima, te najnoviji dio koji se bavi očuđavanjem svakodnevnih radnji i pojava.

JAM: Što čini umjetnika?

Ivana: Umjetnik promatra, vidi, gleda, sluša, razumije, čudi se, zna i nezna svijet oko sebe i komunicira to što vidi kroz kreativne kanale.

Umjetnik treba i drugim ljudima otvoriti oči u nekom raznolikom smjeru.

JAM: Savršen dan je...

Ivana: ...kad nešto završi a istovremeno nešto drugo počne.

JAM: Koja je današnja uloga galerija i muzeja u društvu?

Ivana: Galerije i muzeji društvu daju pogled kroz prozor svijeta umjetnosti i nadam se prenesu neka pitanja javnosti kojim se umjetnici bave.

JAM

ožujak 2014

33

JAM

o탑ujak 2014

34

Jelena Lovrec mjesto: galerija Inkubator

O znanju, neznanju i drugim tvrdokornostima

“Iako sam se iz godine u godinu prijavljivala na različite natječaje za izlaganje, nisam prolazila.

Svojim radom ispričavam se na neostvarenoj suradnji zbog svojega zdravstvenog stanja, odnosno – zbog “upale umjetnosti“, a koja me upravo spriječila da tu suradnju ostvarim.”

Oba rada predstavljena na izložbi; Tabula rasa i M kao mail art, na sebi svojstvene načine propituju slične stvari. Koncepte znanja, ovjerovitelja znanja i metoda učenja, ali u okviru tih pitanja oni još dublje zahvaćaju u intrinzične probleme koje zajednica znanja u sebi ujedinjuje, a to su,iznad svega, pitanja autoriteta, umjetničkih kanona i institucionalne samosvijesti.

JAM: Kako bi objasnila umjetnost u jednoj recenici djetetu od 5 godina?

Jelena: Teško.

JAM: Što te inspirira?

Jelena: Svakodnevne situacije, razgovori s ljudima. Bitno je samo dobro slušati i reagirati na vrijeme.

JAM: Jesi li ikada zažalila što si se počela baviti umjetnošću?

Jelena: Nemoguće je o tome razmišljati, pogotovo dok sam još u „trbuhu“studiram.

JAM

ožujak 2014

35

JAM

o탑ujak 2014

36

Danilo i Alvaro Potočnjak mjesto: galerija Matice hrvatske

Continuum *nastavljanje bez prekida; neprekidnost, stalnost

O O

ve se godine navršava stotinu godina kako je naš djed napustio otok Brač i nastanio se u Čileu. Za to vrijeme nitko od naše obitelji nije imao mogućnosti posjetiti Hrvatsku. Moj brat Alvaro i ja želimo što bolje upoznati zemlju naših predaka, a našom umjetnošću težimo povezati tradiciju i kulturu naših udaljenih zemalja.“ „Na čiju izložbu idemo i zašto?“ „Ma neka ekipa iz imigracije dolazi u domovinu. Ajde, idemo barem vidjeti kaj ima. Popit' čašu vina, čuti što imaju za reći na otvorenju da se malo nasmijemo, i to.“ Nakon kraćeg nagovaranja, dvoje predstavnika redakcije JAM-a našla su se u prohladnom podrumu Matice hrvatske, gdje su nekoć, prema legendi,Mažuranić i ostali članovi Hrvatskog preporoda mučili sve koji su se protivili uvođenju Č i Ć. Jer su znali da će akademici još stotinama godina zarađivati pišući doktorske disertacije o tom bitnom, možda najbitnijem problemu s kojim se HAZU suočava.

Izložba nas je odmah razveselila: grafike! Kao tajni obožavatelji tog umjetničkog izričaja za kojeg se svake godine ponovno bojimo da će ga progutati tama, uživali smo u svakoj otisnutoj crti koju su nam čileanska braća (Danilo i Alvaro su zaista braća) predstavili.

JAM

ožujak 2014

37

JAM

o탑ujak 2014

38

I-gle / Decker+Kutić mjesto: galerija Karas

web: www.i-gle.com , www.deckerkutic.com

OBLIK U POKRETU POKRET U OBLIKU „Modno razmišljanje Studia I-GLE karakterizira autonoman i promišljen odgovor na osnovne nužnosti i zahtjeve fenomena mode u svim njegovim aspektima.“

S S

ve vrste dizajna su umjetnost, a umjetnosti je mjesto u galeriji.

Otkada je ULUPUH s HDLU-om počeo dijeliti galeriju Karas, imali smo priliku vidjeti pregršt izložbi kojima je tema bila moda i modni dizajn.

Ova izložba je vrhunac predstavljanja mode u galerijskom prostoru: ultra poznate I-gle (Martina Vrdoljak Ranilović i Nataša Mihaljčišin) udružile su se s modnim fotografskim duom Decker+kutic' i kustosicom Vanjom Žanko ne bi li nam predstavili modu na revolucionaran način.

Spektakl nije izostao. Iako nitko nije znao točno što gleda, a u gužvi i mraku galerije bilo je poprilično teško shvatiti što se to točno treba gledati (pikselizirane blijede fotografije projicirane na zid? Teško zamjetljivu odjeću prešanu između prozirnih ploča?), izložba je bila veliki uspjeh, ako se on mjeri brojem posjetitelja i medijskoj pokrivenosti. Fotografi su bili posvuda, te smo nakon osljepljujućih bliceva ravno u oči, lakata u rebro i iziritiranih „niste selebovi, maknite se“ pogleda, shvatili zašto ljudi mrze fotografe. Mi smo dobili razlog za nošenje suzavca na izložbe.

JAM

ožujak 2014

39

JAM

o탑ujak 2014

40

Danijel Žeželj mjesto: galerija SC

web: www.dzezelj.com

Babilon “Babilon je podjednako tragična koliko i optimistična priča o otporu instrumentalizaciji i oslobađajućoj kreativnoj 'delikvenciji', smještena u prostor i vrijeme, s ubačenom tek pokojom dekontekstualiziranom varkom, čarolijom starih filmova i dječjih slikovnica.”

P P

osljednji put kada smo doživjeli ovoliku gužvu u galeriji SC bilo je početkom tisućljeća, kada su se tamo organizirali popratni partiji i koncerti nekog od (tada) mnoštva odličnih programa SC-a. Ovo je također prvi put da je jedan umjetnik uspio izvesti performans koji nije uključivao skidanje i mahanje genitalijama ili bilo kakvo drugo omalovažavanje sebe i drugih. Danijel Žeželj je uz pratnju bubnjara, DJ-a i pjevačice na platnu naslikao povelikog slona pred zadivljenim očima publike. Neki su čak bili dovoljno sretni da se nađu u prvim redovima i vide što točno umjetnik radi! Dok uživate u fotografijama koje smo slikali penjući se preko glava ljudi, ili blicajući između njihovih nogu, pročitajte još ponešto o samoj izložbi. Žeželj nam je predstavio priču o stolaru Levu Bezdomnom, koji izgrađuje vrtuljke. Zli, zli gradonačelnik (svaka sličnost sa stvarnim svijetom je slučajna) ga poziva da napravi vrtuljak koji ima sve superlative na vrhu najvišeg (još superlativa) nebodera u kvartu.

Konstrukcija nebodera uništava cijeli kvart, a Lev u tome sudjeluje, svojom voljom ili protiv nje, nije toliko bitno, koliko činjenica da neboder i vrtuljak ostaju.

JAM

ožujak 2014

41

JAM

o탑ujak 2014

42