JAM broj 22

JAM 22

siječanj 2012.

ČASOPIS UDRUGE ZA PROMICANJE HRVATSKE UMJETNOSTI I MEĐUKULTURNOG DIJALOGA JAM

sadržaj MARTINA VRBANIĆ Izložba

3

FOTOSOFIA 6: Radovi polaznika fotoseminara

5

VELIKA SKUPNA IZLOŽBA U GRETI

7

MALI FORMATI #2

9

ONCE UPON A PRESENT: Pogled na suvremenu umjetnost Rusije

11

VALERIAN LOPEZ I ROMUL ROY: U vrtlogu sjena

13

STJEPAN KUJUNDŽIĆ: Glazbala

15

VLASTA PASTUOVIĆ ALEKSIĆ: Kolaži

17

SKUP.NA

19

MLADEN VUKRES: Izložba

21

1

JAM #22

IVA ŠARIĆ

25

ARTOMAT

29

NOVI POSTAV LAUBE

33

OPEN SHOW ZAGREB #1

37

LOMOGRAFIJA

39

SIJEČANJ 2012

riječ urednika L

ijepi pozdrav! Moje ime je XY, i ja sam slikar. Slikanjem kao hobijem se bavim već 10 godina te bih sada želio napraviti izložbu svojih djela. Moj stil? Ma nije da imam svoj stil, gledao sam, istraživao, igrao se bojama, tehnikama i materijalima,... slikanje je bilo nešto što me opuštalo, u slikanju sam napokon našao svoj mir poslije cijelog dana provedenog na poslu. Ma znate kako je, bavim se istraživalačkim radom, stalno sam za kompjuterom, pa sada još imam i vježbenike kojima sam mentor, polako pišem drugu doktorsku disertaciju... I onda dođem doma pojedem, pogledam televiziju, ali to mi nije bilo dovoljno! Nakon što sam otkrio slikanje, sve se nekako posložilo. Neki kolege idu u teretanu, neki trče, penju, drugi piju i ženskare, ja se nisam vidio u tome.

Ali slikanje, to je druga priča.

Zašto sam se obratio vama? Gledajte, pisao sam galerijama, obilazio ih koliko sam stigao, ali bez rezultata. Kada su čuli da nisam slikar po struci, pa još da sam doktor fizike, neki galeristi samo što nisu prasnuli u smijeh! Baš sam se grozno osjećao. Pa su me pitali da li sam završio ili pohađam ALU, ili da li sam člana neke od umjetničkih udruga,... kada sam rekao da nisam ništa od toga, samo su me otpravili dalje. Pa nitko mi nije niti slike pogledao!

Gdje bih izlagao? Dečki moji, pa može i na cesti! Meni je bitno da se moja djela vide, stvarno mislim da nešto vrijede, da imaju neku poruku,... ma eto, baš dok sam želio izlagati u jednoj galeriji sam vidio veliku sliku: svjetlo smeđa pozadina i tamno smeđi krug u sredini. 20000 €. Druga slika iste veličine je prikazivala kvadrat, treća, nešto manja, pravokutnik. Ta je bila 15000 €. Možda sam stvarno trebao ići na akademiju, jer meni nešto takvo ne bi palo na pamet. Kasnije sam čuo da se sve prodalo u mjesec dana!

Da li bih ja prodao svoja djela? Ma već sam rekao da mi to nije cilj. Ja želim da ih ljude vide i u njima uživaju, da pokušaju shvatiti što sam im pokušao prenijeti. Ne kužim vam ja taj larpurlartizam kakav vlada ovdje.

Predgovor? Ne treba. Moje slike nisu krugovi i pravokutnici, ali ako ljudi bez predgovora ne shvate što sam im želio reći, onda mislim da mi slike ništa ne vrijede. Kada završiš fakultet postaneš stručnjak u svome području. I da znate, do nedavno sam zaista vjerovao u to.“

2

JAM #22

SIJEČANJ 2012

IZLOŽBE

MARTINA VRBANIĆ: Izložba Neva Lukić o izložbi piše: „Teoretičar Paul Virilio je napisao da suvremenoj umjetnosti nedostaje tišina koja je izgubljena interakcijom između svjetlosti, zvuka i slike. Ova izložba tišini vraća glas.“ mjesto: Galerija Kristofor Stanković web: http://martinavrbanic.blogspot.com

3

JAM #22

SIJEČANJ 2012

IZLOŽBE

B

io je to jedan od prvih kipućih dana u godini. Vrućini smo više zamjerali što nam grije viski nego što su nam košulje bile priljubljene uz tijelo kao da smo upravo došli sa natjecanja za mistera mokre majice. Bez obzira na to, ekstatični smo tumarali bespućima zgrade HDLU-a u potrazi za organizatorima 30. salona mladih. Čemu ekstaza i lutanje?

Bili smo u potrazi za Martinom Vrbanić. Kako su nam sudionici salona objasnili: „Ona je odgovorna za sve! Super je cura!“. Naš odgovor je bio: „Super, ali kako izgleda? Gdje je?“.

Odgovor je glasio: „A kako izgleda mlada, zgodna, pametna i uspješna žena. Sada je svi traže!“.

Dvije godine i 18 brojeva JAM-a kasnije smo se našli na otvorenju njene solo izložbe, nepretenciozno nazvane „Izložba slika“. Da ne bi došlo do zabune. Propustili smo govorancije, pa čak i dio bakanalija ne bismo li u svoj toj gužvi došli do samih radova. I tada smo shvatili da je toga davnoga ljeta naša sugovornica propustila Martini dati još jedan pridjev: talentirana.

4

JAM #22

SIJEČANJ 2012

IZLOŽBE

FOTOSOFIA 6: Izložba radova polaznika fotoseminara

mjesto: Galerija Cro Art Photo Club-a web: www.croartphotoclub.hr

“Postoje razne teme kojima se fotograf-umjetnik može baviti. To mogu biti priroda (živa ili neživa; biljke ili životinje; spoj razlika), ljudi, gradovi, povijesne i kulturne znamenitosti nekog područja, razni detalji... Umjetnik stvara i pokušava svojim fotografijama nešto reći, uputiti neku poruku ljudima oko sebe. On redovito pazi na smještaj objekta na fotografiji i uočljive detalje. U takvoj vrsti fotografije ništa nije slučajno.”

Z

a razliku od slikarskih ili kiparskih izložbi, kritiku izložbe fotografija nije lako uobličiti.

Dobro osvjetljenje? Aha, to je sunce... No, jako dobra kompozicija? Aha, fotkano je dok ti je aparat skliznuo iz ruke pri bungee-jumpingu? Ali svakako izuzetna oštrina! Novi firmware i auto-zoom i objekti...aaaa! Dosta! Ovako: imaš šumetinu, pustinjetinu ili zgradurinu na fotki? Do-sa-dno. Imaš ljude? Reci dalje. Aha, zgodni su i šašavi i u neobičnim situacijama i sa čudnim stvarima po sebi i oko sebe? E, tako već da!

5

JAM #22

SIJEČANJ 2012

IZLOŽBE

6

JAM #22

SIJEČANJ 2012

IZLOŽBE

VELIKA SKUPNA IZLOŽBA U GRETI mjesto: Galerija Greta

Obilazeći izložbu smo se izgubili u bespućima hrvatske umjetnosti koja nas je te večeri zabavila, nasmijala, zabrinula, izazvala gađenje a u nekim trenucima nam je uspjela utjerati i strah u staračke kosti. Čekamo repete jer smo zaključili da je zabavnije od lunaparka.

7

JAM #22

SIJEČANJ 2012

IZLOŽBE

O

rganizatori iz Grete su nas od otvorenja galerije gotovo svaki tjedan uspjeli počastiti nekom vrstom umjetničkog događanja. Kada su najavili grupnu izložbu, bilo je gotovo sigurno da će se tu pronaći ponešto za svačiji ukus. Slike, fotografije i dječje lutkice su samo neki od izložaka u kojima su posjetitelji mogli uživati. Neke smo radove prepoznali sa već posjećenih izložbi (Kamp kućica koja je bila izložena na izložbi Mali formati), dok smo neke autore prepoznali po njihovom djelu (Vanja Trobić, Ognjen Karabegović).

8

JAM #22

SIJEČANJ 2012

IZLOŽBE

MALI FORMATI #2 mjesto: Galerija Marisall

I

zložba „Mali formati“ nije bila službeno najavljena, već postavljena da iznenadi posjetitelje koji slučajno uđu u galeriju. Nakon što smo dobili rekvizite potrebne za razgledavanje izložbe: povećalo, mikroskop i priručni teleskop, krenuli smo u pohod po galeriji. Uzvici oduševljenja su bili popraćeni smijehom dok smo pomalice otkrivali sitne detalje na još manjim radovima. Oduševila su nas jaja na oko razbacana po podu, razglednice koje su se mogle vaditi iz svojih džepova i listati, te cijeli pregršt malih slika.

Mali formati bude čudnu opsesiju detaljima u gledaoca i umjetnika, te ih poistovjećuju: kako je umjetnik naprezao oči ne bi li naslikao sve te sitne detalje, gledalac kasnije napreže oči ne bi li vidio te iste detalje. Čuli smo da u umjetničkom svijetu to zovu „milo za drago“.

9

JAM #22

SIJEČANJ 2012

IZLOŽBE

10

JAM #22

SIJEČANJ 2012

IZLOŽBE

ONCE UPON A PRESENT:

Pogled na suvremenu umjetnost Rusije

N

mjesto: Galerija SC

edavno smo imali priliku posjetiti izložbu naslovljenu „Suvremena umjetnost Litve“, poslije koje smo se još danima liječili od depresije. Podnaslov ove izložbe je „Pogled na suvremenu umjetnost Rusije“, te smo se ovoga puta pripremili za dozu slavenske depresive (trudimo se da taj pojam uđe u profesionalni umjetnički žargon i postane pravac za sebe).

Kroz izložbu su se provlačili pojmovi koje vežemo uz Majku Rusiju. Video „Utopian Trade Union for the Unemployed“ je prikazivao baletnu vježbu, što je bila očita asocijacija na ruski balet. Skulptura „Sputnik“ je prizivala sjećanje na slavno doba kada je ruski svemirski program objašnjavao američkom tko je zarobio bolje njemačke znanstvenike. Instalacija „Ner Museum of Revolution“ je inspiraciju vjerojatno našla u sada najpoznatijoj razbibrizi ruske mladeži koja razveseljava sve posjetitelje RedTube-a: snimanje domaćih porno uradaka. Tu su bili i neizostavni radovi imenovani „Bez imena“ koji su zaokružili ovu izložbu.

Rusija nije depresivna zemlja poput Litve iako smo mišljenja da su previše orijentirani na slavu prošlosti i besprizornost budućnosti. Pitanje koje smo si po izlasku postavili je bilo: „Što se dogodilo sa votkom?“

11

JAM #22

SIJEČANJ 2012

IZLOŽBE

12

JAM #22

SIJEČANJ 2012

IZLOŽBE

VALERIAN LOPEZ I ROMUL ROY: U vrtlogu sjena mjesto: HDLU

“Pojedinci se počinju izdvajati te se počinje proizvoditi više nego je potrebno za goli opstanak. Čovjek počinje izrabljivati drugog čovjeka. Pojedinci ne moraju ni raditi, ni proizvoditi, ali sudjeluju u raspodjeli dobara. Nema više izbora poglavara, već to postaje nasljedno pravo. Obitelji počinju živjeti na teškom radu robova koji nemaju nikakva prava i daje im se tek potrebno za život.”

U

vrtlogu sjena je međunarodna putujuća izložba koja je svoje putovanje započela na 25. Aleksandrijskom biennalu. Tema izložbe je nešto što bi nas Hrvate, poslije uspješno provedenog referenduma o pristupu EU itekako trebalo zanimati: radi se o putovanju i sudbini izbjeglica koje su u potrazi za boljom budućnosti krenuli prema Europi. Nemojmo zaboraviti da je ono što je Meksikancima Amerika, Europa je cijeloj Africi i dobrom dijelu Azije: zemlja iz snova gdje teče med i mlijeko. Izbjeglice katkada uspiju doći do obala europskih zemalja, gdje ih očekuje odlična prilika za robovski rad u Italiji ili Francuskoj pod prijetnjom deportacije.

Iako smo već nekoliko puta pokušali nagovoriti hrvatske vlasti da ponovno uvedu robovlasnički sustav ne bi li olakšali useljavanje prijeko nam potrebne radne snage, bili smo poprilično neuljudno odbijeni čak i kada smo se pozivali na ekonomsku uspješnost zemalja koje imaju ozakonjeno moderno ropstvo. Unatoč tome ćemo i dalje pokušavati, jer i dalje tvrdimo da je bolje biti robovlasnik nego se naći sa krive strane biča.

13

JAM #22

SIJEČANJ 2012

IZLOŽBE

14

JAM #22

SIJEČANJ 2012

IZLOŽBE

STIPAN KUJUNDŽIĆ:

Glazbala mjesto: ULUPUH web: http://kujundzicstipan.blogspot.com

“Glazbala ili glazbeni instrumenti su naprave čija je svrha proizvođenje zvukova (tj. promjenljivi zvučni tlak u zraku), bilo različitih frekvencija da bismo dobili melodiju, bilo uvijek istih frekvencija da bismo dobili ritam.”

Z

a razliku od radova većine svojih kolega umjetnika, Stipanovi radovi žele biti doticani prstima, maženi i glađeni. Ne, ne radi se o hordi čupavih životinjica nego o setu glazbala originalnih oblika, inspiriranih tradicionalnim guslama imotske krajine.

Tako da ako ste ikad bili pozvani na „kiparsku“ izložbu ovo je što bi vas moglo snaći.

Iznimno je interesantno i vrijedno poštovanja vrijeme uloženo u proučavanje fizike ovih instrumenata kao i vrijeme uloženo u rezbarenje, što je rezultiralo njihovim izgledom – više sličnim bat’lethu ili nekom drugom klingonskom oružju nego instrumentu tipičnom za ruralna podneblja.

15

JAM #22

SIJEČANJ 2012

IZLOŽBE

16

JAM #22

SIJEČANJ 2012

IZLOŽBE

VLASTA PASTUOVIĆ ALEKSIĆ: Kolaži Kolaž: „Slikarska tehnika izrade slika lijepljenja na podlogu raznobojnih papira, izrezaka iz novina, komada platna, kože itd.“ mjesto: O’grada

N

irvana Silnović o izložbi kaže: „Kolaži Vlaste Pastuović Aleksić sastavljeni su od fragilnih dijelova prirode koji se poput čipke isprepliću i ujedinjuju na pojedinoj slici. Slika je to prirode kakvu svatko od nas zamišlja: netaknutu, nevinu i savršenu. Stabljike, listovi, cvijeće i drveće pretočeni su u amalgam prirodnog kolorita gdje se uz prevladavajuću zelenu ističu pastelne i nježne nijanse ružičaste, plave i zemljanih tonova. Krhkost zlatom obrubljenih formi podsjeća na srednjovjekovne vitraje koji s papira emaniraju svjetlost i humanističku poruku samopostojeće i vrijednosno idealne prirode. Odsutnost ljudskog lika sustavna je i znakovita. On se javlja izdvojeno i izolirano od te uzvišene slike prirode.

Zaustavljeni u trenutku koji nas nostalgično podsjeća na neko davno izgubljeno vrijeme, ljudski likovi nam se čine nerazdvojivi od pejzaža koji ih okružuje. Čovjek kao integralni dio prirode humanistički je ideal koji se ostvaruje na Vlastinom kolažu, a koji je možda u stvarnosti davno izgubljen. Rajska priroda u svoj svojoj idealnoj ljepoti proklamira manifest prirode koji nam se kao pojedincu u današnjem svijetu možda čini neshvatljivim, pa i besmislenim, ali koji nas vraća na početni ideal po kojem je ovaj svijet i zamišljen. Naša je dužnost taj ideal poštovati, baš poput Vlaste koja je taj ideal odlučila zaustaviti u vječnosti trenutka svojih kolaža.“ 17

JAM #22

SIJEČANJ 2012

IZLOŽBE

18

JAM #22

SIJEČANJ 2012

IZLOŽBE

SKUP.NA izložba o singularnim pluralitetima i slučajnim narativima mjesto: Galerija VN

19

JAM #22

SIJEČANJ 2012

IZLOŽBE

N

akon što smo pročitali naš komentar na izložbu, zaključili smo da Jelena Graovac i Jelena Pašić puno bolje od nas znaju približiti postav običnom čovjeku. „Skupna izložba kao skup - čega? Okarakteriziravši izložbu kao govor-kroz-koncept, još jedan pojam koji nije samorazumljiv, sintagma postavljena u središte (ovog) narativa, kojemu je intencija da postane izložbom, naznačava u jeziku neko fikcionalno prvo lice množine, neko “mi kazivanje”. Načelno je jasno na koje se načine “skupne izložbe” - kroz kakvu “krovnu” temu, odabir radova, postav, tekst, diskusije o proizvedenom itd. - proizvode (i s kakvim namjerama), postavljanje onoga što radovi čine u odnose, stvaranje platformi za različita sagledavanja onoga na što je izložba usredotočena itd. (a primarno, ne zaboravimo, uvijek s namjerom davanja prostora vidljivosti onoga o čemu je riječ).

U tekstu “O singularnom pluralnom bitku” francuskog filozofa Jean Luc Nancyja, određeno “mi kazuje” i “mi kazujemo” jedinstveni je događaj, čija se jedinstvenost i jedinstvo sastoji u mnoštvenosti. Ne zadovoljavajući se s polazištem u kojem, u ime takvog mnoštva, govore kustos ili kustosi, konceptom i pozicioniranjem u narativu izložbe, ovdje nas zanima (a nastavljamo s referencom na istog filozofa), tzv. pitanje singularnosti u pluralitetu izložbe, u kojemu je zakon dodira istovremeno bliskost i odvojenost. Svojstvo onoga što je u susjedstvu, onoga što graniči, dodiruje se, u jeziku se označava pojmom kontigviteta.“ 20

JAM #22

SIJEČANJ 2012

IZLOŽBE

MLADEN VUKRES: Izložba mjesto: Galerija Canvas

Z

a Mladena volimo reći da je stariji pripadnik mlađe generacije slikara. Akademiju je upisao i završio tek nakon što je shvatio sa čime se želi baviti u životu – nešto što bi preporučili svima prije nego što iz srednjih škola bjesomučno pokušaju upisati fakultet pod bilo koju cijenu. Na Vukresovom primjeru bi mogli naučiti još nešto: upisani fakultet bi trebao po svojem završetku donijeti posao i novac.

Akademija je učilište gdje razvijete svoj talent, ali vas na žalost ne nauče kako ga unovčiti. „Je, slikam odlično, di su mi kupci?“ je situacija u kojoj se našlo mnogo umjetnika prije nego što su krenuli putem profesionalnih grijača uredskih stolica.

Mladen je u umjetnost ušao dovoljno star da je sve to znao, tako da je bez problema došao do svoje publike i kolekcionara, što nije bilo teško. Njegovi radovi su spektakularna mješavina, konca, pvc-a, uljanih boja, perlica i svega ostaloga što se može prilijepiti na platno. Izbor tema i materijala bi trebali zadovoljiti ukus svakog fetišista, zato nije čudno da se na aukcijama za njegove slike tuku cat o’ nine tails bičevima.

21

JAM #22

SIJEČANJ 2012

IZLOŽBE

22

JAM #22

SIJEČANJ 2012

Galerija SC adresa: Savska cesta 25, 10000 Zagreb tel/fax: 3851 459 3602 e-mail: galerija@sczg.hr web: www.sczg.hr/galerija

Galerija VN: adresa: Ilica 163a, Zagreb tel/fax: 3851 377 0896 e-mail: galerija.vn@kgz.hr web: www.kvn.hr

Hrvatsko Društvo Likovnih Umjetnika adresa: Trg žrtava fašizma bb, 10000 Zagreb tel/fax: 01 461 1818 / 457 6831 e-mail: hdlu@hdlu.hr web: http://www.hdlu.hr

CRO ART PHOTO CLUB: adresa: Gajeva 25, Zagreb tel/fax: 3851 481 0476 e-mail: fotoklub@badrov.hr web: www.croartphotoclub.hr

... adrese i kontakti galerija u kojima su se održale izložbe.

Greta adresa: Ilica 92, 10000 Zagreb tel: 3851 376 8086 e-mail: greta.ilica92.zagreb@gmail.com web: www.facebook.com/Greta.Ilica92

Galerija Marisall adresa: Mesnička 5, Zagreb tel: 385 91 182 8611 e-mail: galerija@marisall.com web: www.marisall.com

O’grada adresa: Trg siječanjskih žrtava 8, 10000 Zagreb e-mail: info@kulturniklub-ograda.com, ana.sesto@gmail.com web: http://kulturniklub-ograda.com

Galerija ULUPUH: adresa: Tkalčićeva 14, 10000 Zagreb tel/fax: 3851 481 3746 e-mail: galerija-ulupuh@zg.t-com.hr web: www.ulupuh.hr

Galerija Kristofor Stanković: adresa: Ulica s. Ćirila i Metoda 5, 10000 Zagreb tel/fax: 3851 610 1903 / 610 1905 e-mail: tajnica-skupstine@zagreb.hr web: http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=132

Galerija Canvas adresa: Tomašićeva 8, 10000 Zagreb tel/fax: 3851 462 1350 e-mail: galerija@canvas.hr web: www.canvas.hr

23

JAM #22

SIJEČANJ 2012

web: www.udrugajam.hr e-mail: udrugajam@gmail.com youtube: www.youtube.com/user/udrugaJAM blog: http://udruga-jam.blogspot.com facebook: www.facebook.com/UdrugaJAM twitter: http://twitter.com/UdrugaJAM

Želite li nas kontaktirati zbog časopisa, organizacije izložbi, čiste dosade ili kojeg drugog razloga, pišite nam na e-mail.

Naše ostale stranice posjećujete na vlastitu odgovornost.

24

JAM #22

SIJEČANJ 2012

IVA ŠARIĆ

IVA ŠARIĆ

Grafike

“Na

trenutak ponovno sjedam za svoj stari radni stol, vraćam se papirima skromnih dimenzija izrezanim iz hamera; šestaru, ravnalu i tušu...”

P

otraga je trajala dugo poput hrvatskog pravosudnog procesa. Pitamo se koliko su naši čitatelji do sada morali trovati svoj mozak razmišljajući o našim groznim umjetničkim opsesijama, među kojima je prednjačio svakodnevni plač o grafikama, njihovoj ljepoti, težini izrade i kako ih nigdje nema.

Zato vam sada, uz fanfare čiji zvuci trenutno prolaze vašom maštom (našton, kako bi rekli na otocima), predstavljamo grafike Ive Šarić. Njezin rad ćemo predstaviti putem tekstova iz njenog diplomskog rada koji nam se svidio zbog smislenosti i manjka pretencioznih izraza.

25

JAM #22

SIJEČANJ 2012

IVA ŠARIĆ

Referentni pristupi unutar područja geometrijske apstrakcije

P

rihvaćanje oblika utemeljenih na načelima geometrije izazovnije je od opredjeljenja za samo jedan formalni rječnik.

Građenje djela, mjerenje i preciznost pri utvrđivanju odnosa pretvaraju plohu u “prostor” djelovanja. Taj “prostor” postaje osobni - duhovni i fizički mikrokozmos čijim promjenama ovladava sam autor.

Hrvatski slikar Duje Jurić stvara u duhu geometrijskih načela preuzimajući iskustvo povijesnog naslijeđa geometrijske apstrakcije. Unatoč ograničenom abecedariju geometrije postiže bogat opus prepoznatljive poetike. Ovdje je u velikoj mjeri zastupljen i faktor iznenađenja - autor ne zna unaprijed točan ishod svojeg eksperimenta, pa je stoga uključen i apstraktni način promišljanja o problemu. Slike spaja u veće serije, najčešće horizontalne frizove, pri čemu se one uvijek logički nastavljaju jedna na drugu. Isto tako postoji mogućnost širenja u svim smjerovima, uz sveprisutnu logičnost kompozicije s očitom težnjom prema prostornom. Kontinuitet izraza unutar prepoznatljivog likovnog rječnika, eksperimentiranje sa već poznatim u svrhu stvaranja vlastitog izričaja, poliptisi nastali nizanjem platna s namjerom ambijentalizacije prostora ostavljaju mjesta za novu ambiciju koja se širi u područje dinamike i kinetizma.

26

JAM #22

SIJEČANJ 2012

IVA ŠARIĆ

Ne postoji samo jedna crna boja nego mnoštvo različitih

Matrica kao gradivni element

U

poznavši se s grafičkim medijem, započinjem eksperimentirati unutar njegovih tehnoloških mogućnosti. Izrada jednoznačnih matrica, postupno je otvarala nove mogućnosti manipulacije koje su više odgovarale mojim sklonostima.

Procesualan pristup radu, otkrivanje varijacija pomicanjem i okretanjem matrice prilikom otiskivanja, igra vlastitim likovnim jezikom koji se temelji na geometrijskim likovima kruga i kvadrata. Malo po malo otkrivao se svijet karakterističnih i kompleksnih efekata koje pruža linorez kroz višestruko otiskivanje jednostavne i jasno izrezane matrice.

Poput puzzla koje svaka za sebe nose status nezamjenjivosti u cjelini, kvadratni otisci preuzimali su ulogu nositelja ideje, pa prema tome i čitave kompozicije.

Tehničke mogućnosti i ograničene dimenzije samih ploča linoleuma nisu stvarale nikakvu zapreku u širenju formata. Dimenzije su kontrolirane jedino idejom.

27

A

d Reinhardt je razlikovao crnu koja je stara, i crnu koja je svježa. Sjajnu crnu i mat-crnu, crnu na suncu i crnu u hladu. Za staru crnu potrebno je dodati djelić plave, za mat-crnu djelić bijele a za sjajnu crnu potrebno je dodati tutkala (colle). Crna na suncu trebala bi pokazivati sive refleksije.

Kod matematičara i jezuitskog svećenika Louisa-Bertranda Castela (1688-1757), crna prestaje biti negacija sveg bojenog, te iznova postaje tvar koja u sebi sadrži sve ostale boje.

U teoriji boja Johanna Wolfganga von Goethea (1749-1832) bojene pojave su rezultat stalnog sukoba svjetla i tame, bijele i crne. Ostale boje nalaze se u rasponu između njih i one sadrže dijelove svjetla i tame.

Kod crne je oko prepušteno samo sebi povlačeći se u sebe u nedostatku bilo kakvog podražavajućeg i zadovoljavajućeg doticaja koje bi ga spojilo sa vanjskim svijetom kako bi konačno postalo dio cijelog.

JAM #22

SIJEČANJ 2012

IVA ŠARIĆ

Taktilno istraživanje apstraktnih formi

R

eferentno područje apstraktnog načina viđenja i nama nepoznatog načina percipiranja predmetnog svijeta pronalazim u istraživanju pristupa radu sa slijepom i slabovidnom djecom. Istraživanjem se željelo ustanoviti može li se kod djece neposrednim promatranjem i analizom umjetničkog djela potaknuti razvoj kreativnosti, bolji stupanj opažanja, veća pažnja i zainteresiranost pri radu.

Apstraktna umjetnička djela građena od jednostavnih geometrijskih tijela odabrana su da bi se skrenula pažnja na samu formu i odnose unutar te forme (variranje i kombiniranje osnovnih gradbenih oblika), a ne na stupanj figuracije tj. sličnosti. Na taj način ne samo da se skreće pažnja na formu, nego se ostavlja i dodatni prostor za promatranje; zadržava se pažnja na samom obliku, jer ne dolazi do “prepoznavanja”.

Većina djece nikada se nije susrela sa apstraktnim umjetničkim djelom, uslijed čega još više dolazi do izražaja problem figurativnog, kao i problemi orijentacije u malom i velikom prostoru. Postupnim, a opet vrlo dinamičnim načinom upoznavanja s određenom problematikom, oni shvaćaju kako naizgled jednostavna tema nudi bogatstvo mogućnosti.

Ono što je nama vidljivo u vizualnim umjetnostima, slijepoj djeci omogućava taktilni doživljaj. Iskustvom svojih ruku obogaćuju spoznaju o vizualnom svijetu.

Mnogoznačna upotreba geometrije i ovdje dolazi do izražaja u smislu polazišnih, baznih oblika. Geometrija je znanost kojoj je predmet prostor, njegova mjera i njegovi odnosi, a geometrijski su likovi suština crteža.

Principi korišteni u radu radionica su: građenje variranjem jednog geometrijskog tijela; građenje kontrastom geometrijskih i vegetabilnih volumena; građenje kombiniranjem plošnih masa; geometriziranje i slobodna interpretacija oblika iz prirode. Oni su također neizostavni unutar konteksta povijesnog i suvremenog umjetničkog izraza čime se potvrđuje njihova univerzalnost, prisustvo i prihvaćenost u vizualnom i nevizualnom svijetu.

28

JAM #22

SIJEČANJ 2012

ARTOMAT

ARTOMAT A

rtomat je bio utočište svima koji su željeli svojim voljenima i onim ostalima kupiti originalan poklon, razvijati svoje kreativne sposobnosti ili sudjelovati u zanimljivim događanjima poput „Zapalimo Zagreb i pri tome se dobro zabavimo“ Krešimira Kapulice.

Ove godine je bilo manje izlagača nego prošle, te su svi izlagači bili udruženi u grupe ne bi li smanjili troškove iznajmljivanja svojeg djela prostora. Teško je opisati šarenilo i raznolikost prodajnih izložaka, ali zahvaljujući neizostavnom Trokutu na sajmu je bilo moguće kupiti sve, od igle preko zbirke križeva do lokomotive-igračke.

Financijska korist je ove godine išla u prilog „uradi sam“ prodavačima nakita i dizajnerima robe, torbi, novčanika i tenisica. Unatoč pokušajima slikara da prodaju svoje uratke koji zaista nisu bili loši, cijena i potreba Hrvata da pokazuju svima ono što imaju (sliku vide samo oni koji ti dođu doma, ali nova torba... ). Na žalost, recesija je učinila svoje te se još jednom pokazalo da ljudi radije kupe 10 naušnica po 40 kuna nego jednu sliku za 400.

Prodajni prostori su bili odlično i šareno uređeni. Artomat je nagradio najbolje uređeni prostor. S obzirom da se ne slažemo sa njihovim izborom, prvo mjesto bi dali prostoru Ping / Pong kolektiva. Drugo mjesto bi išlo Trokutu. Vidimo se iduće godine!

29

JAM #22

SIJEČANJ 2012

ARTOMAT

30

JAM #22

SIJEČANJ 2012

ARTOMAT

31

JAM #22

SIJEČANJ 2012

ARTOMAT

32

JAM #22

SIJEČANJ 2012

NOVI POSTAV LAUBE

NOVI POSTAV LAUBE mjesto:

Lauba (Baruna Filipovića 23a, Zagreb)

N

a otvorenju Laube posjetitelji su bili obaviješteni da postav galerija nije stalan. Naučeni na ignoriranje svih obećanja koje se izreknu na otvorenju neke galerije, izjavu smo pospremili u predio mozga rezerviran za stvari koje želimo zaboraviti. Ne moram opisati naše iznenađenje kada smo pri posljednjoj posjeti naišli na novi postav!

Novi postav ne znači i nove autore: posjetitelji koji su uz nas razgledavali izloške su nas potiho obavijestili da je Lauba već izabrala favorite koje će promovirati, te da nema baš previše mjesta za nove umjetnike. Informaciju smo, poput pravih hrvackih novinara, prihvatili kao potpuno legitimnu izjavu vlasnika te je prenosimo na naše stranice da bi je predali sudu javnosti.

Novi postav je ako ne bolji onda barem vizualno privlačniji od prošlog: manji broj umjetnina koje svojom zanimljivošću i/ili kvalitetom bolji od početnog postava. Još nas je više razveselilo što su slike velikog formata slikane na jednom platnu, a ne tri manja spojena.

Kvaliteti radova svjedoči i činjenica da ih je manji dio već prodan! Zato preporučamo da umjesto lošeg šopinga i hvatanja rasprodaja prošećete do Laube i razveselite svoje bližnje jednim Artukovićem. Slikom, ne osobom, jer bi potonji velikom brzinom ispraznio obiteljski bar, a onda netragom nestao u društvu vaše kćeri.

33

JAM #22

SIJEČANJ 2012

NOVI POSTAV LAUBE

34

JAM #22

SIJEČANJ 2012

NOVI POSTAV LAUBE

35

JAM #22

SIJEČANJ 2012

NOVI POSTAV LAUBE

36

JAM #22

SIJEČANJ 2012

ZAGREB OPEN SHOW #1

OPEN SHOW ZAGREB #1 “Open Show organizira besplatne projekcije fotografskih i multimedijalnih radova te otvara prostor druženju i upoznavanju fotografa s publikom te međusobno.”

Organ Vida mjesto događanja: Kino Europa organizator:

37

JAM #22

SIJEČANJ 2012

ZAGREB OPEN SHOW #1

O

pen Show je 2008. godine osmislio i osnovao foto novinar i multimedijski producent, Tim Wagner. Promatrajući kako nebrojeni visoko kvalitetni projekti trunu neviđeni na portfolio site-ovima i ujedno, uzimajući u obzir primjedbe prijatelja kojima je nedostajao prostor za živo učenje i razmjenu ideja, Tim je s nekolicinom suradnika u San Franciscu pokrenuo mjesečni forum SlideSlam. Iz SlideSlama se kasnije razvio Open Show.

U listopadu 2010., osnovan je i Open Show Los Angeles, a samo mjesec dana kasnije i OpenShow Kairo te Open Show Bangalore. Organizacija se razvila u globalnu mrežu za razvoj fotografije i filma s aktivnim zajednicama u 18 gradova u 11 država. Koproducenti diljem svijeta rade na približavanju raznih vizualno umjetničkih organizacija, edukativnih programa i kulturnih institucija kroz skupna događanja otvorena široj publici. Open Show broji preko 9000 članova te 18 aktivnih zajednica u 11 država. Uz pomoć 40 koproducenata diljem svijeta održalo se preko 500 projekcija u dvije godine.

U Zagrebu se po prvi puta organizira hrvatska inačica ovog projekta, Open Show Zagreb, 14.12. u 20:00h na prvom katu Kina Europa u Varšavskoj 3. Open Show organizira besplatne projekcije fotografskih i multimedijalnih radova te otvara prostor druženju i upoznavanju fotografa s publikom te međusobno.

Na prvom Open Showu Zagreb svoje projekte su predstavili: Krešimir Zadravec ‘Zagrepčani’, Tjaša Kalkan ‘L’Étranger’, Katja Kremenić ‘Safari Circus’, Petra Mrša ‘New School’ i Siniša Glogoški ‘Bike’.

38

JAM #22

SIJEČANJ 2012

LOMOGRAFIJA

LOMOGRAFIJA “Lomografija je impulzivna, nepromišljena, spontana i instinktivna fotografija. “ www.organvida.com

K

ada primijete fisheye efekt, bilo na digitalnim ili analognim fotografijama, profesionalci će se primiti za glavu i reći: „ne opet“, dok će ostali uzviknuti: „prejee... ovaj, kako interesantno, i ja bi!“ Uz još uvijek živo sjećanje na neke protekle izložbe analognih fotografija, možemo zaključiti da bi se to isto moglo reći i za sada već izumrli efekt „sepia“ ili crno-bijelu fotografiju.

Dino Kužnik 39

JAM #22

SIJEČANJ 2012

LOMOGRAFIJA

Nina Jukić

Ana Toplek

L

omo nudi svojim korisnicima veliki izbor što će od opreme koristiti i na koji način će to učiniti. Bit fotografije tada prestaje biti „obilježiti trenutak“, jer postaje važnije „obilježiti 3 trenutak na zabavan način“. Da li nam je pri tome bitno što će netko reći o fotografiji osim da je „prejeee... ovaj, interesantna“ ? Naravno da ne, jer je običnim fotografskim smrtnicima važno obilježiti trenutak koji ćemo pokazivati unucima „eee, ja sam u vašim godinama...“, partnerima „da, stvarno je imala silikone...“, „vidiš da neki muškarci nemaju pivsku trbušinu“ ili prijateljima „e, da si vidio kaj sam mu/joj poslije radio/la“ (posljednju rečenicu posložite prema vlastitim seksualnim preferencijama).

40

JAM #22

SIJEČANJ 2012

LOMOGRAFIJA

Boris Štromar

Boris Štromar 41

JAM #22

SIJEČANJ 2012

LOMOGRAFIJA

Marina Deronja

Dino Kužnik 42

JAM #22

SIJEČANJ 2012

JAM JAM

Glavni i grafički urednik: Juraj Vuglač Fotografije obradila: Ana-Marija Vukres, doradio Juraj Vuglač Tekstove napisali: Branimir Hrvoj, Iva Šarić (o svojem radu), ekipa iz Organa vida (Open show Zagreb #1) i Juraj Vuglač, izuzev citiranih članaka. Izvor citata se navodi u članku gdje je moguć, dok se citat nalazi između „navodnih znakova“ i najčešće je pisan fontom italic. Hvala Wikipediji i Hrvatskom jezičnom portalu na svesrdnoj pomoći.

Slika na naslovnoj stranici: Lovro Artuković Fotografije: Ana-Marija Vukres i Juraj Vuglač. Ostale upotrebljene fotografije su bile priložene u pozivnicama i izjavama za medije te su vlasništvo autora. Časopis udruge JAM, broj 22, godina II; sva prava su pridržana.

Ne kradite sadržaj, “O vjernici, Allaha i Poslanika ne varajte i svjesno međusobno povjerenje ne poigravajte” (Sura VIII, 27)