1
DRUGI SVJETSKI RAT 1939. – 1945. Prema razmišljanjima mnogih, rat koji je započeo 1914.g. nije u potpunosti završen, a 1920-te bile su samo pauza u tri desetljeća kriza i sukoba nakon 1914.g. Možda, da Svijet nije pogodila velika gospodarska kriza, Hitler i nacisti nikad ne bi došli na vlast, demokracije bi se nastavile razvijati, a do strahovitog krvoprolića u Drugom svjetskom ratu ne bi došlo. Ipak, rat koji je započeo u rujnu 1939.g. i razvukao se šest dugih godina uključio je svaki kutak svijeta kao niti jedan rat prije ovoga.
BLITZKRIEG PUŠTEN S LANCA Hitler nije želio da se Njemačkoj ponovi greška iz Prvog svjetskog rata kada su se morali tući istovremeno i na zapadnom i na istočnom frontu, pa je prije početka ratnih operacija ušao u dogovor sa Rusima, te je sklopljen tzv. njemačko – sovjetski pakt o nenapadanju u kolovozu 1939.g., kojeg su potpisali ruski ministar Molotov i njemački ministar vanjskih poslova von Ribbentrop. Tajnom klauzulom ugovora Rusi su dobili slobodne ruke u Slika 1: Ova politička karikatura je ciničan komentar istočnoj Poljskoj, Finskoj, Litvi, njemačko-sovjetskog pakta o nenapadanju, potpisanog 23. 1939.g. Hitler i Göring prikazani su kao dvije Estoniji, Latviji i Besarabiji (dio kolovoza udavače koje se stišću uz S taljina. Uz karikaturu ide tekst Rumunjske). Za tajnu klauzulu kojim Hitler pita S taljina: "No, hoćeš li nam sada dati svoje doznalo se tek na poslijeratnom rublje?" procesu u Nürnbergu. Čini se čudnim kako je Staljin mogao biti tako slijep u to vrijeme, ali kako su mu se istovremeno udvarali i britanski i njemački diplomati, on je izabrao njemačku ponudu koja mu je osigurala još nešto mirnodopskog vremena i priliku za ugrabiti dodatni teritorij Sovjetskom Savezu.
Napad na Poljsku i premijera Blitzkriega Hitler i njegovi vojni savjetnici znali su da njemačka vojska najbolje djeluje kada je u brzom i silovitom pokretu, izbjegavajući frontovske sukobe kakvi su karakterizirali Prvi svjetski rat. Glavno pitanje bilo je kako nadvladati jaku i intenzivnu rafalnu paljbu iz strojnica u rukama obrambenih snaga? Većina članova njemačkog generalštaba imali su u vidu tenkove kao rješenje, koji bi trebali probijati put za pješadijske jedinice, baš kao što su to činili 1918.g. Ipak, jedan njemački general, Heinz Guderian imao je drugačiju viziju, tj. okrenuo je koncept upotrebe tenkova naglavačke, naime, prema njegovom razmišljanju pješadija je trebala biti potpora tenkovima, a ne obratno. Tijekom 1920-ih Guderian je razvijao svoj koncept motoriziranja i oklopljivanja svih elemenata normalne
Slika 2: Heinz Guderian, tata munjevitog rata.