Vodic za pisanje akademskog eseja 2018 by JD24

Vodič za pisanje akademskog eseja

“........”

Hrvatsko katoličko sveučilište Odjel za sociologiju Jeronim Dorotić

Hrvatsko katoličko sveučilište Odjel za sociologiju Jeronim Dorotić Vodič za pisanje akademskog eseja

Nakladnik: Hrvatsko katoličko sveučilište Za nakladnika: dr. sc. Ţeljko Tanjić, red. prof. Recenzenti: dr. sc. Mario Bara, doc. dr. sc. Filip Galović, doc. dr. sc. Dubravka Oraić Tolić, prof. emer. Lektor: dr. sc. Filip Galović, doc. ISBN: 978-953-8014-17-8 Objavljivanje ove nastavne skripte u zaštićenom elektroničkom obliku odobrio je Senat Hrvatskog katoličkog sveučilišta, na prijedlog Sveučilišnog Odbora za izdavačku djelatnost, na sjednici odrţanoj 11. srpnja 2017. godine. Tiskanje ove nastavne skripte odobrio je Senat Hrvatskog katoličkog sveučilišta, na prijedlog Sveučilišnog Odbora za izdavačku djelatnost, na sjednici odrţanoj 16. siječnja 2018. godine. Priprema i tisak: MONOGRAM j.d.o.o.

Hrvatsko katoličko sveučilište Odjel za sociologiju

Jeronim Dorotić Vodič za pisanje akademskog eseja

Zagreb, 2018.

Sadržaj 1. Uvod: O „Vodiču“ i akademskom eseju ....................................................................................... 7 2. Elementi akademskog eseja ............................................................................................................ 7 3. Stil citiranja akademskog eseja: varijanta Harvardskog stila s objasnidbenim fusnotama.. 10 4. Oblikovanje teksta: tehničke propozicije akademskog eseja .................................................... 16 5. Korisni savjeti .................................................................................................................................. 17 6. Kriteriji ocjenjivanja akademskog eseja ....................................................................................... 17 7. Glavna konzultirana literatura ..................................................................................................... 17

1. Uvod: O „Vodiču“ i akademskom eseju Ovaj „Vodič“ nastao je u okviru predmeta „Uvod u akademski studij“ koji se provodi na 1. godini preddiplomskog studija sociologije Hrvatskog katoličkog sveučilišta.1 Njegova je svrha da posluţi studenticama i studentima kako bi kroz pisanje i samostalan istraţivački proces stekli iskustvo i razvili vještine pisanja akademskog teksta koji sadrţi sljedeće: - logički je strukturiran, koherentan i argumentiran, - pravilno je citiran, - oslanja se na relevantnu literaturu i pristupa literaturi kritički, - predan je do zadanog roka, - pravilno je oblikovan prema zadanim tehničkim načelima, - ukoliko je zadano, nudi razumljiv i direktan odgovor na istraţivačko pitanje, - zadovoljava osnovne jezično-stilske norme akademskog pisanja. Vaţno je naglasiti da se akademski esej referira na relevantne izvore, tj. da svoje argumentacije studenti moraju potkrijepiti i povezati s postojećom relevantnom literaturom. Upravo oslanjanje na relevantnu literaturu bitan je element koji razlikuje akademski esej od slobodnog proznog teksta. Pri pisanju akademskog eseja studente se potiče da pristupe kritički argumentima koji se razlikuju od njihovih, ali na etički korektan način. Isto tako, od studenata se očekuje da napišu originalan autorski rad u kojem su jasno označeni preuzeti dijelovi na koje se referiraju izravno (doslovno preuzeti tuđi citati) i/ili neizravno (parafraziranje i saţimanje tuđih ideja i argumenata) prema zadanim uputama. U ovom kontekstu preuzeti dijelovi moraju biti jezično-stilski i logički povezani te ugrađeni u cjelinu teksta uz izraţavanje vlastitog mišljenja. Svako neoznačeno preuzimanje tuđeg teksta smatra se najtežom povredom etike akademskog pisma.

2. Elementi akademskog eseja Akademski esej mora sadrţavati sljedeće elemente koji će ukratko biti objašnjeni u obliku saţetih natuknica u nastavku:        

Naslovna stranica Naslov Sadržaj Uvod Tijelo teksta/razrada teme Zaključak Popis priloga (ukoliko ih ima) Popis literature

Dio sadrţaja predmeta „Uvod u akademski studij“ odnosio se na ciklus predavanja o akademskom pisanju i istraţivanju (kao komplementarnih i paralelnih procesa), nakon čega su studentice i studenti bili obavezni napisati samostalan akademski esej prema „Vodiču za pisanje akademskog eseja“. Ovaj „Vodič“ predstavlja skraćenu verziju korištenog u sklopu spomenutih predavanja, s ciljem da posluţi za pisanje studentskih radova u okviru ostalih predmeta na Odjelu za sociologiju, ali i pojedinih drugih odjela na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Potrebno je istaknuti da se od glavne konzultirane literature korištene pri izradi ovog „Vodiča“ (koja je navedena na njegovom kraju), posebno oslanjalo na knjigu „Akademsko pismo: Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente“ autorice Dubravke Oraić Tolić koja se preporuča za pisanje akademskih radova. 1

 Naslovna stranica – nije numerirana i sadrţi sljedeće podatke po navedenom redoslijedu: o o o o o o o o

naziv sveučilišta; naziv odjela; naslov (i podnaslov rada – ako ga ima); vrsta rada (u ovom slučaju akademski esej); predmet; mentorica/mentor (ime i prezime, naziv zvanja); studentica/student (ime i prezime); mjesto, mjesec i godina.

 Naslov o o o o o o o

Prva najkraća obavijest o temi – definicija sadrţaja teme/hipoteze Preciznost opisa teme, ali i atraktivnost Moguće je dodati i podnaslov Okvir akademskog rada, ključna informacija, umijeće Ĉesto se daje na kraju istraţivanja Točan, informativan, jasan i primjereno kratak U naslovu ne smije biti kratica, ţargona, stranih riječi, nepreciznih formulacija, onoga čega nema u radu

 Sadržaj o o o o o o

Popis dijelova i stranica onim redom kako se pojavljuju u tekstu Naslovi i podnaslovi pojedinih cjelina Svrha: vizualni pregled rada, olakšava snalaţenje, uvid u logiku kompozicije Ĉesto na početku teksta – putokaz Tehnički dijelovi rada: sadrţaj po cjelinama i literatura Obično uključuje jedinice do druge ili treće razine

 Uvod o

Prvi dio akademskog teksta u kojem se:  Privlači pozornost, ističe vaţnost teme, daje kontekst rada/istraţivanja  Izriče glavne tvrdnje, hipotezu i tijek argumentacije  10% od ukupnog rada, kratak i jasan, ali kreativan “mamac za čitatelja”  Piše se uglavnom na kraju rada!

Elementi uvoda:  Reći čitatelju o čemu je riječ u prvoj rečenici eseja!  Kontekst istraţivanja  Istraţivačko pitanje, zašto je vaţno  Izriče hipotezu: preliminarni odgovor na istraţivačko pitanje

Ukratko:  Svojim riječima najaviti temu, glavni/e argument/e kojim ćete poduprijeti ili preispitati svoju hipotezu, najaviti strukturu (dijelove) i sadrţaj strukture teksta.

 Tijelo teksta/razrada teme o o o o o o

Središnji dio akademskog teksta Izlaganje i razrada teme kroz argumentaciju (razlozi, citati, činjenice koji dokazuju hipotezu) – u sluţbi argumentacije glavne hipoteze (kao i uvod i zaključak) Sastoji se od dijelova (poglavlja, odjeljaka, pododjeljaka i/ili odlomaka) 80 – 85% od ukupnog rada Koherentna podjela građe u dijelove – logički slijed argumentacije Ukratko:  Razraditi temu logički i strukturirano prema argumentima, referirati se na relevantne izvore. Za kraći bi esej tijelo teksta trebalo imati minimalno tri cjelovita dijela prije zaključka.

 Zaključak o o o

Završni dio akademskog teksta u kojem se ne iznose nove činjenice Uz naslov i saţetak, tu se nalaze sve vaţne informacije o tekstu Nije sadrţaj ni saţetak – već je ukupna sinteza cijelog rada

U zaključku je potrebno:  Ponoviti što je bio istraţivački zadatak  Prepričati nalaze  Iznijeti ukupni dojam (prepreke za vrijeme istraţivanje, slabosti, što bi još trebalo istraţiti, preporuke …)

Elementi zaključka: sinteza rezultata, odstupanja, vaţnost, preporuke za primjenu rezultata, prijedlozi za daljnji rad 5 – 10% ukupnog rada Ukratko:  Svojim riječima ponoviti istraţivačko pitanje i glavni/e argument/e svoje hipoteze, saţeti ukratko rezultate rada tj. ukratko prepričati kako ste došli do odgovora na istraţivačko pitanje i odgovoriti je li rezultati potvrđuju vašu hipotezu ili ne i do koje mjere, bez novih argumenata.

o o

 Popis priloga o

Ukoliko vaš esej ima priloge (npr. slike, grafove, tablice) oni moraju sadrţavati naslove i kratko pojašnjenje te moraju biti označeni arapskim brojevima po redoslijedu pojavljivanja u eseju i na njegovom kraju prije popisa literature.

 Popis literature o o o o

Uţi pojam od bibliografije Uključuje popis isključivo onih djela koja su upotrijebljena u tekstu Poseban dio strukture teksta u završnom dijelu akademskog rada Abecedni niz izvora po prezimenu autora

3. Stil citiranja akademskog eseja: varijanta Harvardskog stila s objasnidbenim fusnotama Iako nema jednog načina citiranja i jedan stil moţe imati više varijacija, kod svih stilova citiranja pravilo je da se tuđi navodi moraju označiti u glavnom dijelu teksta i u popisu literature na njegovom kraju. Upravo je iz ovog razloga pri pisanju akademskog eseja najvaţnija dosljednost pri korištenju jednog citatnog stila. Kada se savlada jedan stil citiranja, u budućnosti ne bi trebao biti problem lako savladati bilo koji drugi. 

Osnovni primjeri Harvardskog stila citiranja

Za pisanje vašeg akademskog eseja odabrana je varijanta Harvardskog stila uz mogućnost korištenja objasnidbenih (ili eksplikativnih) fusnota (bilješki). Harvardski stil (autorgodina/tekstnota-literatura) je odabran iz razloga što se on uz APA i Chicaški stil citiranja najčešće primjenjuje u društvenim znanostima. U Harvardskom stilu citatnice ili reference navode se u zagradama unutar teksta (tekstnote) i to po principu autor/urednik, godina izdanja, i broj stranice/a, npr. (Mirić, 2007: 78), nakon čega na kraju eseja obavezno slijede puni bibliografski podaci izvora navedenog u eseju u popis literature po abecednom nizu izvora po prezimenima autora, npr.: Mirić, M. (2007). Život na selu. Zagreb: Mikroprint. Iz navedenog osnovnog primjera u zagradi unutar teksta i popisa literature vidljivo je sljedeće: - prezime i inicijal prezimena autora: Mirić, M. - godina izdanja: 2007 - naslov knjige: Život na selu - mjesto izdavanja i izdavač: Zagreb: Mikroprint - i broj stranice na kojoj se nalazi navedeni tekst: 78 *u slučaju da se citirani tekst nalazi na više stranica, npr. od 78. do 81. stranice, to se označava na sljedeći način: (Mirić, 2007: 78−81). *u slučaju da izvor nema broj stranica (npr. web stranica) ili ako općenito saţimamo djelo ili glavnu misao iz većeg dijela teksta onda nije potrebno navesti broj stranice/a. Poloţaj citatnica ili referenci koje se navode izravno (doslovno preuzeti tuđi citati) i/ili neizravno (parafraziranje i saţimanje tuđih citata) unutar teksta ovisi o njihovoj duljini i najviše o kontekstu cijele rečenice u koju se ugrađuju te se prema tome mogu nalaziti na početku, sredini ili kraju rečenice, ali i na više mjesta u rečenici. U ovom pogledu slijede primjeri s izravnim citiranjem, no vaţno je istaknuti da isti princip ugrađivanja referenci vrijedi i za neizravno citiranje, samo što tada doslovno preuzeti citat morate parafrazirati tj. prepričati svojim riječima bez upotrebe navodnika, što isto tako morate označiti referencom/zagradom: - na početku rečenice: „Sve se više mladih ljudi na početku 21. stoljeća okreće životu na selu“ (2007: 5) tvrdi Mirić u uvodu svoje knjige ... *napomena: budući da je prezime autora već navedeno u rečenici, nema potrebe da se ističe i unutar zagrade! - u sredini rečenice: Kao što objašnjava Mirić „sve se više mladih ljudi na početku 21. stoljeća okreće životu na selu“ (2007: 5) iz razloga što ... 10

- na kraju rečenice: Prema autoru „sve se više mladih ljudi na početku 21. stoljeća okreće životu na selu“ (Mirić, 2007: 5). - *napomena: kada se citat nalazi na kraju rečenice zagrada/referenca se uglavnom piše iza navodnika i ispred točke! - na više mjesta u rečenici: Kao što objašnjava Mirić „sve se više mladih ljudi na početku 21. stoljeća okreće životu na selu“ jer je kako tvrdi autor „takav život kvalitetniji od gradskog“ (2007: 5).

Napomene: Kad god niste sigurni u kojem dijelu rečenice staviti tekstnotu/referencu/citatnicu/zagradu, stavite je na kraj rečenice prije točke! Najvaţnije je da se tuđi navod navede! Kada istu ideju ili argument navodi više autora u rečenici (često kod parafraziranja), tada se to u zagradi unutar teksta moţe označiti na način da se svaki sljedeći autor odvoji točkom i zarezom na sljedeći način: (Mirić, 2007: 5; Šimić, 2006: 17; Pavlić, 2008). Ukoliko se unutar istog dijela teksta referirate više puta na isti izvor/autora, tada nakon što ste u inicijalnoj rečenici označili izvor/autora npr. (Mirić, 2007: 5), u sljedećim rečenicama (i to samo unutar iste kontekstualne cjeline teksta) koje slijede moţete u zagradi koristit oznaku (ibid. ili isto. – na istom mjestu) ako se radi o istom izvoru/autoru i stranici s koje je citat preuzet u prethodnoj rečenici. Ukoliko je riječ o istom izvoru iz prethodne rečenice, ali drugom broju stranice izvora u odnosu na prethodnu rečenicu, tada se koristi oznaka ibid. i dodaje drugi broj stranice, npr. (ibid.: 6).



Korištenje objasnidbenih fusnota (bilješki)

Kao što je već spomenuto ranije, za pisanje vašeg akademskog eseja odabrana je varijanta Harvardskog stila uz mogućnost korištenja objasnidbenih ili eksplikativnih fusnota (bilješki). Ovo jednostavno znači da ukoliko se tijekom pisanja pokaţe potreba da nešto dodatno pojasnite, a ne uklapa se strukturno u glavni tekst, tada to moţete na istoj stranici izraziti objasnidbenom fusnotom2 koja mora biti kratka i saţeta, te se nikako ne smije koristiti za dugačke rasprave i opširna objašnjenja. Primjer: - Iako su prisutni u literaturi više od četiri desetljeća očito je da pojmovi kao što su „dobrobit“, „kvaliteta življenja“ ili „blagostanje“3 svakodnevno dobivaju sve veću važnost. 

Bilježenje različitih vrsta citatnih izvora u Harvardskom stilu (opći primjeri)

Pored navedenih osnovnih primjera citiranja u Harvardskom stilu slijedi više općih primjera za različite vrste citatnih izvora (knjiga, članaka, elektroničkih knjiga, članaka na mreţnim stranicama) prema autorima ili urednicima/prevoditeljima (jedan, više ili anoniman/nepoznat): U MS Wordu 2010: „References - Insert Footnote“. Termini „kvaliteta ţivota“ (eng. quality of life) te „dobrobit“ i „blagostanje“ (eng. wellbeing“) se u stručnoj literaturi uglavnom koriste kao istoznačnice zbog čega se u određenim dijelovima ovog teksta koriste naizmjenično. 2 3

KNJIGE: Jedan autor: U popisu literature: Prezime autora, inicijal imena autora. (godina). Naslov knjige: Podnaslov knjige. Mjesto: Izdavač. Primjer: Mirić, M. (2007). Život na selu. Zagreb: Mikroprint. U tekstu: (prezime autora, godina izdanja, broj stranica/e) Primjer: (Mirić, 2007: 78) Jedan urednik: U popisu literature: Prezime urednika, inicijal imena urednika, ur. (godina). Naslov knjige: Podnaslov knjige. Mjesto: Izdavač. Primjer: Raić, R., ur. (2006). Život u gradu. Zagreb: Mikroprint. U tekstu: (prezime urednika, godina izdanja, broj stranica/e) Primjer: (Raić, 2006: 88) Više autora: 

Dva autora:

U popisu literature: Prezime prvog autora, inicijal imena prvog autora i Prezime drugog autora, inicijal imena drugog autora. (godina). Naslov knjige: Podnaslov knjige. Mjesto: Izdavač. Primjer: Mirić, M. i Raić, R. (2008). Život u selu i gradu. Zagreb: Mikroprint. U tekstu: (prezime 1. autora i prezime 2. autora, godina izdanja, broj stranica/e) Primjer: (Mirić i Raić, 2008: 98−101) 

Tri autora: isti princip kao i za dva autora, tj. vaţno je nakon drugoga autora u popisu literature i tekstu staviti 'i'.



Više od tri autora:

U popisu literature: Prezime prvog autora, inicijal imena prvog autora, Prezime drugog autora, inicijal imena drugog autora, ..., nabrojati po istom principu sve autore do posljednjeg i kod predzadnjeg staviti 'i' . (godina). Naslov knjige: Podnaslov knjige. Mjesto: Izdavač. Primjer: Mirić, M., Lacković, B., Cvetković, N. i Raić, R. (2010). Sociologija sela. Zagreb: Mikroprint. U tekstu: (prezime 1. autora i dr., godina izdanja, broj stranica/e) Primjer: (Mirić i dr., 2008: 98−101) Autor i urednik/prevoditelj U popisu literature: Prezime autora, inicijal imena autora. (godina). Naslov knjige: Podnaslov knjige. Uredio/Preveo Ime i prezime urednika/prevoditelja. Mjesto: Izdavač. 12

Primjer: Mirić, M. (2008). Život u selu i gradu. Uredio/Preveo Ranko Raić. Zagreb: Mikroprint. U tekstu: (prezime autora, godina izdanja, broj stranica/e) Primjer: (Mirić, 2008: 98−101) Broj izdanja knjige: U popisu literature: Prezime autora, inicijal imena autora. (godina). Naslov knjige: Podnaslov knjige. Broj izdanja. Mjesto: Izdavač. Primjer: Mirić, M. (2008). Život u selu i gradu. 3. izdanje. Zagreb: Mikroprint. U tekstu: (prezime autora, godina izdanja, broj stranica/e) Primjer: (Mirić, 2008: 98−101) Poglavlje u knjizi: U popisu literature: Prezime autora poglavlja, inicijal imena autora poglavlja. (godina). Naslov poglavlja: Podnaslov poglavlja. U: Naslov knjige: Podnaslov knjige, ur. urednikovo Ime i Prezime, broj stranica poglavlja. Mjesto: Izdavač. Primjer: Jakšić, M. (2008). Vrijednosti i norme sela. U: Život u selu, ur. Mirko Mirić, 55−77. Zagreb: Mikroprint. U tekstu: (prezime autora poglavlja, godina izdanja, broj stranica/e) Primjer: (Jakšić, 2008: 60) ČLANCI U TISKANIM ČASOPISIMA (periodičkim publikacijama) 

Tiskani članak U popisu literature: Prezime autora članka, inicijal imena autora članka. (godina). Naslov članka: Podnaslov članaka. Naslov časopisa/periodičke publikacije, svezak/volume, broj/part/issue: stranica/e članka. Primjer: Dobrić, S. (2005). Uvod i pregled. Sociološka misao, vol. 49, br. 10: 695−718. U tekstu: (prezime autora članka, godina izdanja, broj stranica/e) Primjer: (Dobrić, 2005: 697−698)

ELEKTRONIČKI I WEB (online) IZVORI: 

Elektronička (npr. CD, DVD) i online knjiga: Isti princip kao i za tiskane knjige kao što je navedeno ranije s malim razlikama ovisno o tome je li se radio o elektroničkoj ili online knjizi kako slijedi: o

Elektronička knjiga (npr. CD, DVD):

Isti princip kao i za tiskane knjige kao što je navedeno ranije. U slučaju da je riječ o elektroničkoj knjizi, onda se nakon mjesta izdavanja i izdavača iza točke doda vrsta medija, npr. CD-ROM ili DVD-ROM. 13

U popisu literature: Primjer: Primjer: Mirić, M. (2007). Život na selu. Zagreb: Mikroprint. CD-ROM. U tekstu: (prezime autora članka, godina izdanja, broj stranica/e) Primjer: (Mirić, 2007: 78) o

Online knjiga:

Isti princip kao i za tiskane knjige kao što je navedeno ranije. U slučaju da je knjiga preuzeta online, onda se moţe, ali ne mora, naznačiti i link s kojeg je preuzeta na način da se nakon mjesta izdavanja i izdavača iza točke doda: Preuzeto, datum preuzimanja, s URL adrese/linka). U popisu literature: Primjer: Primjer: Mirić, M. (2007). Život na selu. Zagreb: Mikroprint. Preuzeto, 9. svibnja 2012., s http://... U tekstu: (prezime autora članka, godina izdanja, broj stranica/e) Primjer: (Mirić, 2007: 78) 

Online članak Isti princip kao i za članak iz tiskanog časopisa kao što je navedeno ranije. U slučaju da je članak preuzet online, onda se moţe, ali ne mora naznačiti i link s kojeg je preuzet na način da se nakon broja stranica članka, iza točke doda: Preuzeto, datum preuzimanja, s URL adrese/linka). U popisu literature: Primjer: Dobrić, S. (2005). Uvod i pregled. Sociološka misao, vol. 49, br. 10: 695 −718. Preuzeto, 9. svibnja 2012., s http://... U tekstu: (prezime autora članka, godina izdanja, broj stranica/e) Primjer: (Dobrić, 2005: 697−698)



Mrežna stranica - web (neformalni elektronički izvori): Budući da izvorima na mreţi/webu uglavnom nedostaju svi bibliografski podaci (primjerice autor, datum i stranice) te se ti podaci mogu mijenjati, a sami izvor moţe biti premješten ili izbrisan, pri citiranju takvih izvora potrebno je uvijek navesti datum preuzimanja i URL/link te se koristiti dodatnim informacijama na sljedeći način: a) tekst s mreže bez autora, bez datuma i bez broj stranica: - ako autor teksta s mreţe/weba nije poznat tada se za referencu u eseju i popisu literature umjesto imena autora navode prve 2-3 riječi naslova preuzetog teksta, a u popisu literature još se navodi i vlasnik stranice s koje je tekst preuzet.

- u slučaju da u tekstu s mreţe/weba nije naveden datum objavljivanja, tada su u zagradi u koju se obično upisuje godina objavljivanja navodi (n.d.) − no date/nema datuma. - u slučaju da u tekstu s mreţe/weba nisu navedene stranice, a gotovo nikada nisu navedene, tada se one jednostavno niti ne navode u referenci unutar vašeg eseja. Slijedi primjer kada tekst s mreţe nema autora, nema datuma i nema broj stranica: U popisu literature: Primjer: EU Treaties. (n.d.). Europa.eu. European Union. EU Treaties. Preuzeto, 17. studenog 2012., s http://... U tekstu: Primjer: (EU Treaties, n.d.) b) tekst s mreže s autorom i sa datumom: - u slučaju da su u tekstu s mreţe vidljivi podaci o autoru i datumu objavljivanje tada se takav izvor navodi na sljedeći način: U popisu literature: Primjer: Malbašić, M. (2009). Enter Europe – Vodič kroz informacije o Europskoj uniji. Europska zaklada za poboljšanje radnih i životnih uvjeta (EUROFOUND). Preuzeto, 7. studenog 2012., s http://... U tekstu: Primjer: (Malbašić, 2009) ANONIMAN ILI NEPOZNAT AUTOR U BILO KOJOJ VRSTI CITATNIH IZVORA U slučaju da autor teksta nije poznat iz bilo koje vrste citatnih izvora, tada se za referencu u eseju i popisu literature drţite već navedenog pravila kao i za mreţne stranice, tj. umjesto imena autora navode se prve 2-3 riječi naslova preuzetog teksta, a u popisu literature se još navodi i vlasnik stranice s koje je tekst preuzet. SEKUNDARNO NAVOĐENJE LITERATURE (tzv. SEKUNDARNO REFERIRANJE) Sekundarno navođenje literature (tzv. sekundarno referiranje) je slučaj kada se pozivate na navode jednog autora koji su navedeni u radu drugog autora („navod preuzet iz druge ruke“). Bitno je naglasiti da bi se, ako je moguće, sekundarno referiranje trebalo izbjegavati zbog moguće upitne interpretacije izvornika od strane drugog autora. Iz ovog bi razloga uvijek prvo trebalo doći do rada izvornog autora na koji se poziva drugi autor. Ukoliko to nije moguće, neki od načina da se sekundarne reference ipak navedu u tekstu i popisu literature su sljedeći: U tekstu: Primjer 1.: Objašnjenje da su danas mladi skloniji studirati u inozemstvu nego ranije navodi i Ilić (2001: 17, prema Mirić 2007: 33) ... Primjer 2.: Mnoge studije pokazuju da su danas mladi skloniji studirati u inozemstvu nego ranije (Ilić, 2001: 17, prema Mirić 2007: 33) ... 15

Primjer 3. Referirajući se na Ilića (2001: 17) Mirić (2007:33) navodi da su danas mladi skloniji studirati u inozemstvu nego ranije ... Na ovaj način se u tekstu ukazuje da se ne pozivamo na Ilićev izvorni tekst − koji nismo pročitali − već da smo o njegovom radu saznali iz Mirićevog teksta iz 2007. godine − koji smo pročitali. U popisu literature: U popisu literature uglavnom se ne navode tzv. sekundarne reference (koje nismo čitali u izvorniku, nego u radu drugog autora), već je dovoljno navesti samo izvornik koji smo čitali. Dakle, prema navedenom primjeru u popisu literature navodimo sljedeće: Mirić, M. (2007). Život na selu. Zagreb: Mikroprint. POPIS OSNOVNIH KRATICA U AKADEMSKOM PISMU - izdanje (izd.)/edition (ed.) - nema datuma (n.d.)/no date (n.d.) - urednik, urednici (ur.)/editor, editors (ed., - stranica, stranice (str.)/page, pages (p. , pp.) eds.) - preuzeto s ili sa/retrieved from - i drugi (i dr.)/at al. - svezak (sv.)/volume (vol.) - na istom mjestu (isto)/ibid. - broj (br.)/ issue

4. Oblikovanje teksta: tehničke propozicije akademskog eseja      



Duljina teksta: Npr. izraziti u broju riječi Pismo: Npr. Book Antiqua, veličina 11, fusnote veličine 10 Rubovi ili margine: Npr. 2,5 (*u MS Word-u 2010 “Page Layout” − “Margins” − uglavnom je već ovako postavljeno) Razmaci: Npr. prored 1,5 (*u MS Word-u 2010 „desni klik“ − ”Paragraph” − ”Line spacing”) Uvlake: Npr. prvi redak svakog odlomka s uvlakom ili svaki odlomak u novi red bez uvlake Obrojčivanje stranica/paginacija: Npr. jedinstvena paginacija − sve stranice osim naslovne obiljeţavaju se arapskim brojkama u desnom donjem kutu (*u MS Word-u 2010 “Insert” − ”Page Number”) Naslovna stranica − nije numerirana i sadrţi sljedeće podatke po navedenom redoslijedu (kao što je već ranije navedeno): o naziv sveučilišta; naziv odjela; naslov (i podnaslov rada – ako ga ima); vrsta rada (u ovo slučaju akademski esej); predmet; mentorica/mentor (ime i prezime, naziv zvanja); studentica/student (ime i prezime); mjesto, mjesec i godina.

5. Korisni savjeti      

Svako neoznačeno preuzimanje tuđeg teksta smatra se najtežom povredom etike akademskog pisma! Svaka tuđa rečenica preuzeta izravno ili neizravno mora biti dosljedno označena unutar vašeg teksta i u popisu literature prema zadanim pravilima citiranja. Navedeni izvori u tekstu i u popisu literature moraju se preklapati. Ne smije se izgubiti previše vremena proučavajući literaturu, jer se u jednom trenu mora početi pisati! Bolje da je rad gotov na vrijeme uz poštivanje svih zadanih propozicija, nego da je savršen! Istraţivati i pisati treba započeti odmah nakon odabire teme eseja zbog rokova!

6. Kriteriji ocjenjivanja akademskog eseja      

Logička struktura, koherentnost i argumentiranost; Pravilno citiranje; Oslanjanje na relevantnu literaturu i kritički pristup literaturi; Pravilno oblikovanje prema zadanim tehničkim načelima; Razumljiv i direktan odgovor na istraţivačko pitanje (ukoliko je zadano); Kvaliteta osnovnih jezično-stilskih normi akademskog pisanja.

7. Glavna konzultirana literatura Frelih, R. (2011). Citiranje u znanstvenim i stručnim radovima. Diplomski rad. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, 2011. Preuzeto, 15. prosinca 2012., s http://bib.irb.hr/datoteka/585816.Frelih_diplomski_rad.pdf. Milas, G. (2009). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. 2. Izdanje. Jastrebarsko: Naklada Slap. Oraić Tolić, D. (2011). Akademsko pismo - Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente. Naklada Ljevak: Zagreb. Tkalac Verčič, A., Sinčić Ćorić, D. i Pološki Vokić, N. (2010). Priručnik za metodologiju istraživačkog rada: kako osmisliti, provesti i opisati znanstveno ili stručno istraživanje. M.E.P.: Zagreb.