Page 1

Broj 23 | Stu/Pro 2012.

Lideri kategorije

Vodeći brendovi 2012.

Čokolada

Taj slatki užitak

Dossier:

Sjeverna Hrvatska

U fokusu

Fiskalizacija, Energetska učinkovitost


Broj 23 | Stu/Pro 2012.


Okusi Italije.

Mulin o su na Bianco p roizv pravl odi je • um jetnih ni bez: • hid bojila ro i • kon geniranih sladila zerva mast nsa! ii

Tjestenina voli umak

maci Tjestenina i u ižu zajedno post ajne najbolje prod rezultate

!

Užitak je zdravo jesti.

Sretan Božić uz Pan di Stelle


Uvodnik

Maroje Sabljić glavni urednik

Šećer na kraju

T

oliko je toga dobroga u ovom izdanju da ne znam od kuda započeti i što izdvojiti. Stoga ću samo spomenuti ekskluzivna istraživanja i renomirane sugovornike, temeljit presjek aktualnih tema poput fiskalizacije, tržišta šećera, kretanja cijena, kupovne moći i sve većeg utjecaja trgovačkih marki, što sve zajedno uistinu predstavlja “creme de la creme” sadržaj za svečano zaključenje stare, ali i podlogu za što informativniji pa time i spremniji početak nove godine.

“Krajnje je vrijeme da se prestane stiskati i krene investirati“ I dok su ranije, uljuljkani u svojoj dominaciji, tržišni lideri spavali na lovorikama, iduće bi godine upravo oni trebali pokazati veću inicijativu i pripremljenost jer im dojučerašnje bolje startne pozicije više ne jamče i pobjedu u nesmiljenoj tržišnoj utrci. Naime, sve kvalitetnije trgovačke marke, koje se počinju usmjeravati na više cjenovnih pozicija i kategorija proizvoda, već im dobrano pušu za vrat. Opsežno smo o tim trendovima pisali kroz rubriku “Globalna kretanja”, no nitko zapravo nije mogao predvidjeti da će se ta kretanja toliko ubrzati i u tako kratkom vremenu preliti na naše tržište. Nekadašnja alternativa za brendirane proizvode danas je izazivač koji se mora respektirati i studiozno promatrati. Frapantan je podatak da na tržištu

EU trgovačke marke trenutno zauzimaju i do 40% udjela na polici. Može li se takvom trendu adekvatno suprotstaviti? Svakako ne pogubnim pristupom izravne cjenovne borbe na što su se, barem se tako čini, odlučili brendirani proizvodi, a nauštrb izbijanja svojih najjačih aduta kroz smanjenje budžeta za razvoj i marketing. Takav obrazac poslovanja jednostavno nije odgovarajući niti dugoročno održiv za sve one koji tendiraju biti lideri u svom području djelovanja. Stoga je uistinu krajnje vrijeme da se prestane stiskati i krene investirati jer se upravo u tome očituje istinska snaga i potvrđuje vrijednost brenda na ovako dinamičnom tržištu. Koji su sve brendovi u godini na izmaku to uspjeli postići saznajte u opsežnom istraživanju agencije Valicon, dok vas kao šećer na kraju prepuštamo čarima priloga o kategoriji čokolade i čokoladnih tabli koje će se, vjerujemo u ovo blagdansko vrijeme kao neizostavan dar, naći u svakom domu u čizmici ili ispod bora.

maroje@jatrgovac.hr

GLAVNI UREDNIK: Maroje Sabljić IZVRŠNI UREDNIK: Goran Pavlović AUTORI I SURADNICI: Roland Zališevskij, Service Plus G. Mladen Kožić, GfK Croatia Marina Zrile, Ipsos Puls Katarina Litva, NHS Darijo Mateljak, P.c.i a. Mirna Horvat, Valicon Zenel Batagelj, Valicon

www.jatrgovac.hr

Milanka Ćorić, Nielsen Maja Ćuk, Ipsos Puls Ivica Ivančić, Maloprodajni servisi Ivan Gadanac, Valicon Mirko Đukić, BMM savjetovanje

PRODAJA I MARKETING: Branko Ječmenjak, Daria Maroević telefon: 01/559 5056 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr

GRAFIČKI UREDNIK: Miroslav Šiptar

TISAK: GZH d.o.o. Radnička cesta 210, 10 000 Zagreb

FOTOGRAFIJE: Goran Katić, iStockphoto

IZDAVAČ: KunaPak d.o.o. Ilica 1a, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

PRIJEVOD: Marijana Pasarić

NAKLADA: 10.100 primjeraka.

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 3 / Broj 23 / Besplatni primjerak

Studeni - Prosinac 2012.

5


Sadržaj 6

Vijesti

| VIJESTI

Atlantic osigurao 307 mil. eura kredita

16

| DRUŠTVENO ODGOVORNO

POSLOVANJE

Mercator-H: Fokus na pristupačnije cijene i male formate

RESTRUKTURIR

Č

Dani otvorenih vrata Dukata

18

| FISKALIZACIJA

22

| ŠEĆER

24

| INTERVJU: LJERKA PULJIĆ,

Zakon dobar, vrijeme kratko Gorak okus šećera Agrokor

LIDERI KATEGORIJE 2012.

28 str.

30

| TRGOVAČKE MARKE

32

| KUPOVNA MOĆ

34

| IZVJEŠTAJ S TERENA

38 44

| VODEĆI BRENDOVI 2012.

48 58

| ČOKOLADA

Izazivač koji se mora respektirati Sve tanje lisnice hrvatskih građana

lan uprave Mercator Grupe zadužen za područje trgovačkog poslovanja na slovenskom i hrvatskom tržištu, Igor Maroša, predstavio je strategiju kojom se u nadolazećem periodu planira Mercator u Hrvatskoj cjenovno i lokacijski približiti svim kupcima te najavio otvorenje trgovina manjih formata. Prema njegovim riječima, Mercator je u svoju strategiju poslovanja za razdoblje 2013.-2016. integrirao europski trend razvoja trgovina manjih formata, cjenovno prilagođenih kupcu, te je za početak prosinca najavio otvorenje marketa u zagrebačkoj Savici, Velikoj Gorici i Karlovcu. “Daljnji razvoj usmjerit ćemo na manje formate u urbanim područjima s fokusom na širenje maloprodajne mreže u Zagrebu, Istri i većim gradovima Hrvatske”, rekao je Maroša te dodao kako je Mercator u posljednje dvije godine snizio cijene za 5%, a Getro za čak 15,7%.

Mjerenje efikasnosti prodajne strategije

| INTERVJU: MLADEN VEBER,

Atlantic Grupa

Atlantic osi

| DOSSIER SJEVERNA

HRVATSKA

A

tlantic Grupa je s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), Međunarodnom financijskom korporacijom (IFC) i četirima komercijalnim bankama (Raiffeisen Bank, Unicredit

Orijentacija na izvozna tržišta

66

| SREDSTAVA ZA STROJNO

PRANJE POSUĐA

Blistava čistoća posuđa

68

| UMIJEĆE PREGOVARANJA

70

| ENERGETSKA UČINKOVITOST

76

| MALA ŠKOLA PRODAJE

78 82

| VIJESTI IZ REGIJE I SVIJETA

Povuci – potegni

Manjom potrošnjom do većeg profita Testirajmo veću dozu smiješka

| BRENDOVI NAŠEG

DJETINJSTVA

Važno je zvati se Zdenka

83 86 6

| NOVO NA POLICI | IZLOG

Studeni - Prosinac 2012.

Vukelić: U obrtničkoj trgovini izgubljeno 14.000 radnih mjesta

P

redsjednik Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore (HOK), Boris Vukelić, izjavio je kako je u zadnjih pet godina broj obrtničkih trgovina pao sa 17.400 na 13.500, pri čemu se broj zaposlenih smanjio s 43.000 u 2008. godini na 29.000 u ovoj godini. U prvih deset mjeseci ove godine nastavljeni su negativni trendovi pa je tako zatvoren 431 trgovački obrt te je izgubljeno više od 1300 radnih mjesta.

www.jatrgovac.hr


ANJE BILANCE

gurao dodatnih 307 mil. eura kredita Bank, Sberbank i Erste Bank) potpisala ugovor o refinanciranju. Riječ je o transakciji vrijednoj 307 milijuna eura kojom će Atlantic Grupa refinancirati postojeće kreditne obaveze po povoljnijim uvjeti-

ma (s prosječnom kamatom od 4,71%), uz produljenu ročnost. Sredstva iz ugovorenog paketa koristit će se primarno za restrukturiranje kompanijske bilance i to u iznosu od 272 milijuna eura. Ostatak

do ukupnog iznosa kompanija će iskoristiti za dodatna unapređenja energetske učinkovitosti (10 milijuna eura) te kao radni kapital (25 milijuna eura).

Hrvatska na 30. mjestu u Europi po kupovnoj moći

M

eđu 42 europske zemlje Hrvatska se po kupovnoj moći po stanovniku nalazi na 30. mjestu s 5085 eura, što predstavlja 39,7% prosjeka Europe koji iznosi 12.802 eura. Novi rezultati studije GfK Purchasing Power Europe 2012./2013. pokazuju veliki raspon kupovne moći po zemljama. Najbogatiji je Lihtenštajn s 56.878 eura po stanovniku, a najsiromašnija Moldavija s 1257 eura po stanovniku. Kupovna moć predstavlja zbroj svih dostupnih novčanih sredstava po stanovniku - neto primanja građana i jedan je od najznačajnijih indikatora potrošačkog potencijala.

www.jatrgovac.hr

Studeni - Prosinac 2012.

7


Vijesti Potrošnja u listopadu pala 5,7 posto

KARIJERE Vinko Barišić i službeno direktor Jadran tvornice čarapa

N

adzorni odbor Jadran tvornice čarapa imenovao je Vinka Barišića na mjesto člana uprave direktora Društva na mandat od četiri godine počevši od 3. studenog 2012. godine. Prethodno je prihvaćena ostavka Barišića na mjesto člana Nadzornog odbora Društva u kojem je bio član u mirovanju te već duže vrijeme obavljao funkciju direktora društva koja je sada i službeno potvrđena. Predsjednik NO je Kuzman Marasović, a funkciju zamjenice obavlja Vera Mateša.

P

romet od trgovine na malo zabilježio je u listopadu realan pad od 5,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a u nominalnom izrazu pad je iznosio 1,5 posto godišnje. Na mjesečnoj razini trgovina na malo je drugi uzastopni mjesec ostvarila pad, i to od 3,4 posto realno, odnosno 2,9 posto nominalno. Sektor je i dalje pod negativnim utjecajem neizvjesnosti na tržištu rada i visoke razine potrošačkog pesimizma. Negativna kretanja te općenito suzdržanost u potrošnji potvrdu pronalaze i u pogoršanju indeksa povjerenja potrošača.

FISKALIZACIJA-KVALITETNO RJEŠENJE ZA ISPIS NA TERENU Zakon o fiskalizaciji stupa na snagu 1. siječnja 2013, te će se svaki izdani gotovinski račun morati elektronskim putem poslati poreznoj upravi. Za ispis računa na terenu, nudimo vam profesionalni prijenosni printer najvećeg svjetskog proizvođača , tvrtke Zebra Technologies. Prijenosni printer Zebra serije MZ, svojom kvalitetom, brzinom, jednostavnošću, te pristupačnom cijenom, osvojio je korisnike dijem svijeta. Svojim korisnicima uz profesionalnu opremu osiguravamo kompletnu tehničku, servisnu, te programsku podršku.

Info-Kod d.o.o. Dinarski put 1b, 10 090 Zagreb T: +385 (1) 3867 444 - F: +385 (1) 3867 450 E: info@info-kod.hr www.info-kod.hr

• Visokokvalitetni, cjenovno pristupačni prijenosni printer (MZ220/MZ320) • Komunikacija USB 2,0, bluetooth, WLAN 802,11g • Zebra SDK- razvojni alat za Windows mobile/CE , Android, Blackberry, Apple IOS • Pametni sustav kontrole potrošnje baterija • Jednostavna izmjena potrošnog materijala • Radna temperatura -10°C do 50°C • Osiguran ovlašteni servis sa certificiranim stručnim osobljem


HOK traži odgodu primjene Zakona o fiskalizaciji

H

rvatska obrtnička komora (HOK) zatražila je odgodu primjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom za sve obveznike fiskalizacije do 1. srpnja 2013. Kao razloge navode visoke troškove uvođenja fiskalnih blagajni za obrtnike te neizbježne izvanredne troškove nadogradnje i kasnijih popravaka uređaja i softvera. Također upozoravaju da su prekršajne kazne koje idu i do 500.000 kuna nesrazmjerno visoke te pozivaju državu da obrtnicima subvencionira uvođenje fiskalnih blagajni kao što je to bio slučaj u nekim drugim zemljama.

Jamnica preuzela distribuciju Red Bulla

M

egapopularni energetski napitak Red Bull od iduće će godine na hrvatskom tržištu distribuirati tvrtka Jamnica iz sastava koncerna Agrokor. Distribuciju Red Bulla od prosinca 2010. godine obavljala je Atlantic grupa. Da će Jamnica biti distributer Red Bulla od 2013. godine potvrdili su i u koncernu Agrokor navodeći kako “Jamnica ima najjaču distributivnu mrežu u Hrvatskoj s 20 distributivnih centara i 150 vlastitih vozila za distribuciju”.

Ugovor o suradnji Podravke i Unilinea

P

otpisivanjem ugovora o poslovnoj suradnji, prehrambena kompanija Podravka i turistička kompanija Uniline obvezali su se kroz zajedničko djelovanje realizirati značajne poslovne rezultate na nekim od ključnih tržišta diljem svijeta. Ugovor o suradnji potpisali su predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić te predsjednik Uprave Unilinea Boris Žgomba. Značaj suradnje leži u činjenici što će dvije kompanije zajedničkim djelovanjem kroz vlastite kanale nastojati proširiti ponudu, ali i značajno povećati rezultate prodaje, ponajprije na tržištima Rusije, Mađarske, Poljske, Kine i drugih.

www.jatrgovac.hr


Vijesti Proizvođačke cijene povrća porasle za 29%

P

rosječne proizvođačke cijene žitarica u trećem su tromjesečju ove godine bile više u odnosu na isto lanjsko razdoblje za 4,6%. Visok rast, za 29,3%, bilježe proizvođačke cijene povrća, dok su cijene voća porasle 2,8%. Proizvođačke cijene mlijeka u trećem su tromjesečju ove

godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje bile niže za 10,9%, dok su cijene konzumnih jaja porasle za 15%. Ukupno gledano, prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u trećem tromjesečju ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje bile su veće za 10,7%.

Ukida se nulta stopa PDV-a od 1. siječnja

V

lada RH uputila je Saboru prijedlog izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojim se, među ostalim, od 1. siječnja 2013. ukida nulta stopa PDV-a na kruh, mlijeko, knjige, lijekove, ortopedska pomagala i kino-ulaznice, koji će se od početka 2013. oporezivati stopom od 5%. Zakon se mijenja zbog usklađivanja s direktivom EU, a ministar financija Slavko Linić objasnio je da je 5% najniža stopa PDV-a koju dopušta EU.

Inflacija u listopadu skliznula ispod 5 posto

Otvoren Konzum benz u Sesvetama

N

ova benzinska postaja Konzum benz Sesvete otvorena je sredinom studenog na adresi Bjelovarska 48b u sklopu parkirališta Super Konzuma Sesvete. Radi se o trećoj Konzumovoj samonaplatnoj benzinskoj postaji u Hrvatskoj, nakon što su ranije ove godine otvorene benzinske postaje u Ulici grada Vukovara u Zagrebu i u Ivanić Gradu. Konzum benz u Sesvetama u potpunosti je automatizirana, samonaplatna i samoposlužna benzinska postaja, otvorena od 0-24 sata. Projekt izgradnje novih Konzum benz postaja razvijat će se i u budućnosti na nekoliko novih lokacija diljem Hrvatske, poručuju iz Konzuma.

U

listopadu je inflacija u Hrvatskoj skliznula s rujanskih 5% na 4,8% na godišnjoj razini. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u listopadu su u prosjeku bile više u odnosu na rujan za 0,4%, dok su u odnosu na listopad prošle godine porasle za 4,8%. To je prvo usporavanje rasta cijena posljednjih mjeseci. Od početka godine inflacijski su pritisci neprestano rasli, pa je tako u siječnju rast cijena na malo iznosio 1,2% godišnje, da bi u rujnu inflacija dosegnula 5,0%, najvišu razinu još od listopada 2008. godine kada je iznosila 5,9%.

Nastavak suradnje Podravke i braniteljskih zadruga Ministar branitelja Predrag Matić i predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić potpisali su Sporazum o suradnji za period od 2012. do 2014. godine kojim je ugovorena suradnja u realizaciji

10

Studeni - Prosinac 2012.

•••

otkupa proizvoda zadruga hrvatskih branitelja. Potpisani Sporazum nastavak je suradnje Ministarstva branitelja, braniteljskih zadruga i Podravke započete 2009. godine. U okviru te suradnje

zadrugama hrvatskih branitelja omogućen je otkup, redovito plaćanje te sigurno tržište za plasman proizvoda, a Podravka će braniteljske zadruge potpomagati i potrebnom stručnom pomoći u

poljoprivrednoj proizvodnji. Podravka je dosad otkupila 1157 tona uglavnom sirovine voća i povrća, pri čemu je vrijednost sklopljenih ugovora iznosila oko četiri milijuna kuna.

www.jatrgovac.hr


O

Nove trošarine poskupljuju kutiju cigareta za kunu

Agrokor u vinkovački PIK uložio 500 milijuna kuna

d 1994. godine, otkada PIK Vinkovci posluje u sustavu Agrokor koncerna, pokrenute su velike investicije u povrtlarstvo radi razvoja domaće proizvodnje i povećanja prodaje domaćih proizvoda na hrvatskom tržištu. Ukupne investicije Agrokor koncerna u tvrtku PIK Vinkovci prelaze iznos od 500 milijuna kuna, a posljednja investicija provedena je u kolovozu ove godine kada je u Lipovcu otvoreno novo paletno skladište za sušenje i skladištenje povrća. Skladište površine 2500 m2 i kapaciteta 5000 tona namijenjeno je skladištenju luka, PIK-ova najpoznatijeg brenda. Godišnja proizvodnja konzumnog luka u Lipovcu zadovoljava potrebe četvrtine hrvatskog tržišta te iz PIK-a Vinkovci najavljuju kako će s novim proizvodnim pogonima i skladištem utjecati na smanjenje uvoza luka u Hrvatsku.

V

lada RH je koncem studenog donijela uredbu kojom su povećane trošarine na cigarete i sitno rezani duhan, zbog čega bi kutija cigareta uskoro trebala prosječno poskupjeti za kunu. Minimalna trošarina na tisuću komada cigareta podiže se s 325 na 486 kn, a kad je u pitanju sitno rezani duhan s 234 na 325 kn po kilogramu. Vlada ovom odlukom ispunjava obvezu koju je Hrvatska prihvatila u pregovorima s EU po kojoj ukupna trošarina na sve cigarete mora iznositi najmanje 57% prosječne ponderirane maloprodajne cijene cigareta puštenih u potrošnju i minimalno 64 eura na 1000 komada cigareta.

Vindija dobila košer certifikate

V

araždinska Vindija dobila je košer certifikate za 37 mliječnih proizvoda te 14 sokova i bezalkoholnih pića. Košer hranom proglašeni su proizvodi iz grupe trajnog i svježeg mlijeka te svježi, meki i polutvrdi sirevi. Košer certifikat Vindija je dobila i za kašaste, mutne i bistre nektare, funkcionalne sokove te bezalkoholna pića Vindi Vital i Iso sport, cocktaile i juice od naranče.


Vijesti Vina Badela 1862 nagrađena na izložbi Vinitaly

Č

etiri vina hrvatskog proizvođača Badela 1862 dobila su značajna priznanja na međunarodnom ocjenjivanju vina u Italiji. Na sajmu Vinitaly Sauvignon Daruvar 2011. osvojio je veliku zlatnu medalju, dok su Merlot Korlat 2009., Syrah Korlat 2009. i Graševina Daruvar izborna berba bobica 2009. zaslužili posebna priznanja. Usto, Badel 1862 dobio je Special Vinitaly Nation Award, nagradu koja se dodjeljuje vinskoj kući ili vinaru koji ima najbolji rezultat kad se zbroje ocjene njegova tri vina koja su dobila nagrade i posebna priznanja. Prestižna izložba najboljih svjetskih proizvođača vina i žestokih alkoholnih pića Vinitaly održava se već 20 godina, a ove je godine okupila 2269 vina iz 23 zemlje.

C

efta je test koji će posvjedočiti može li hrvatska administracija sudjelovati u kreiranju trgovinske politike EU i odlučivanju. Na tržištu Cefte (Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini) prisutno je 750 hrvatskih tvrtki čiji je asortiman prepoznatljiv i tražen. Stoga je naš interes da tradicionalno dobre rezultate trgovanja s Ceftom zadržimo i nakon ulaska u članstvo Europske unije. To neće biti lako, no vjerujemo da bi poslovnom suradnjom s hrvatskim tvrtkama i EU mogla otvoriti širi prostor svojim izvoznicima na tržišta Cefte, rekao je potpredsjednik Vlade Neven Mimica na skupu “Hrvatska i trgovinska politika EU, izazovi i mogućnosti”. Zamjenik generalnoga direktora Opće uprave

U

Otvoren Super Konzum u Karlovcu

T

T

Proizvodnja mlijeka pala više od 12% Pad proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj nastavljen je i u rujnu u kojemu je prikupljeno 45.486 tona kravljeg mlijeka, što je za 12,1% manje u odnosu na isti mjesec prošle godine, a 12,9% manje od prošlogodišnjeg

Studeni - Prosinac 2012.

za trgovinu Europske komisije Peter Balas izjavio je, pak, kako “neće biti moguće zadržati sadašnje uvjete, no članstvo u Uniji hrvatskim tvrtkama otvara neka nova izvozna tržišta, poput afričko-pacifičkih, gdje sada nisu prisutne”.

Podravka smanjuje broj proizvoda u proizvodnom programu

Kvartovski supermarket Bille u centru Zagreba

rgovački lanac Konzum otvorio je krajem studenog u Karlovcu trgovački centar Super Konzum u koji je uloženo nešto više od 75 milijuna kuna čime je završena najveća maloprodajna investicija Konzuma u ovoj godini. Zajedno sa specijaliziranim poslovnim prostorima za razne usluge, njih 30, u tom će objektu posao naći 200 osoba. Objekt je na ukupnoj površini od 9000 m2, od čega na prodajni dio otpada 4000 m2. Super Konzum na karlovačkom Trgu hrvatskih redarstvenika je 55. prodajni objekat tog formata u Hrvatskoj i četvrti otvoren ove godine.

12

Cefta težak test hrvatske politike u EU odlučivanju

rgovački lanac Billa otvorila je svoj 12. supermarket u Zagrebu te ukupno 56. u Hrvatskoj. Novi zagrebački supermarket Bille raspolaže sa 771 m2 prodajne površine te se nalazi u samom centru grada, u Martićevoj ulici 13. “Uz to što smo kupcima otvorili još jedan ‘kvartovski’ supermarket i postali još dostupniji svim građanima Zagreba, vrlo nam je bitno što smo u ovo vrijeme osigurali i 30 novih radnih mjesta”, rekao je predsjednik Uprave Bille Hrvatska Mohamed Bouyaala.

•••

prosjeka. Rujan je tako četvrti mjesec zaredom u kojem statistika bilježi pad otkupljenih količina mlijeka. U tom je mjesecu na godišnjoj razini smanjena proizvodnja mlijeka za piće za 2%, na 24.447 tona.

prava Podravke donijela je odluku o smanjenju broja proizvoda u proizvodnom programu. Sukladno toj odluci reducirat će se oko 660 proizvoda koji nisu donosili očekivani pozitivan efekt. Radi se o proizvodima čija je ukupna godišnja prodaja lani iznosila oko 11,5 milijuna kuna, što će imati pozitivan utjecaj na bruto maržu u iznosu od 1,2 milijuna kuna. Iz Podravke ističu kako je riječ o nastavku procesa racionalizacije poslovanja i povećanja efikasnosti kroz usmjeravanje poslovanja na ključne kategorije.

Samo 14% građana uspijeva štedjeti Kompanija MasterCard provela je u rujnu i listopadu 2012. godine MasterIndex istraživanje o stavovima i ponašanju potrošača u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja pokazuju kako se građani više nego ikad bore

•••

sa svojim financijama jer je samo 14% ispitanika potvrdilo da uspijeva uštedjeti, a većina ima problema s osnovnim potrebama: 20% ih je u dugovima a 33% jedva uspijeva spojiti kraj s krajem.

www.jatrgovac.hr


Skandinavski dizajn u hrvatskoj maloprodaji

U

z demonstraciju kuhanja skandinavskih specijaliteta u Zagrebu je predstavljen asortiman proizvoda finske kompanije Fiskars, kuhinjski pribor te Iittala posuđe. Bogate tradicije u izradi alata, kuhinjskog pribora i posuđa, ova najstarija finska kompanija koja njeguje skandinavski dizajn uspješno posluje više od 360 godina te je svjetski lider u proizvodnji škara s više od milijardu prodanih primjeraka. Prodajni predstavnici Fiskarsa vjeruju kako će u suradnji s trgovačkim lancima u Hrvatskoj ponoviti uspješne prodajne rezultate koje su kroz promotivne akcije i loyalty programe uspjeli ostvariti na tržištima Rumunjske, Bugarske i Latvije.

Konzum nadopunjuje djelatnost i osniva Revizorski odbor

K

onzum će 21. prosinca održati Izvanrednu glavnu skupštinu, a na dnevnom redu je i dopuna predmeta poslovanja društva kao i

izmjena Statuta društva. Tako se djelatnost Konzuma nadopunjuje skladištenjem robe i pružanjem usluga informacijskog društva. Također, predlaže se davanje suglasnosti Nadzornom odboru za osnivanje Revizorskog odbora i imenovanje njegovih članova. Predloženi su Ante Todorić za predsjednika revizorskog odbora, Nada Tucak za zamjenicu predsjednika te Martina Banjac kao članica odbora.

Ledo Vruća Ljubav najinovativniji sladoled na svijetu

Z

a sladoled “Vruća ljubav” Međunarodno udruženje proizvođača sladoleda (IICC) dodijelilo je hrvatskom proizvođaču Ledu nagradu za najinovativniji sladoled na svijetu. Predsjednik udruženja IICC, Sudhir Chavan, nagradu je 14. studenog u Aucklandu svečano uručio direktoru marketinga Leda Davorinu Šimuniću. Sladoled “Vruća ljubav” sadrži četiri čašice sladoleda od vanilije te dvije čašice s preljevom od čokolade i višnje s komadima višnje, a inovativan je upravo zbog kombinacije hladnog okusa vanilije i vrućeg okusa preljeva čokolade ili višnje koje je potrebno samo prethodno zagrijati u mikrovalnoj pećnici.

www.jatrgovac.hr


Vijesti Lidl otvorio trgovinu na zagrebačkoj Knežiji

Hipermarketi u RH nisu očekivano produktivni

M

aloprodaja se u Hrvatskoj (kao i u ostalim tranzicijskim zemljama) u kvantitativnom smislu razvila iznad razine opće gospodarske razvijenosti, što je posljedica neravnomjernog razvoja između proizvodnje i potrošnje. Tako je u Hrvatskoj 0,93 kvadrata maloprodajne površine po stanovniku, no ti kvadrati ne stvaraju dovoljno BDP-a. Po metru kvadratnom on u Hrvatskoj iznosi tek 15,9%. Ukazao je na to profesor Ekonomskog fakulteta iz Osijeka Zdenko Segetlija koji navodi da je stopa rasta maloprodaje u Hrvatskoj lani iznosila 3,53%. Učinkovitost maloprodaje, međutim, slabija je nego u gospodarski i tržišno razvijenim zemljama, što znači da oblici poslovanja nisu adekvatni što je posebno vidljivo kod hipermarketa koji nisu očekivano produktivni.

D

iskontni lanac Lidl nastavio je širenje svoje maloprodajne mreže na hrvatskom tržištu otvaranjem prodavaonice u zagrebačkoj četvrti Knežija. S novim objektom, u kojem je zaposleno 15 djelatnika, Lidlova prodajna mreža broji 81 trgovinu na području Hrvatske. Prodajna površina nove trgovine iznosi 980 m2. Kupcima je na raspolaganju 38 parkirnih mjesta na vanjskim površinama te 35 parkirnih mjesta u podzemnoj garaži.

Saponia dobitnik nagrade za kvalitetu

S

aponia d.d. Osijek dobitnik je povelje za poticanje i primjenu kvalitete za 2012. godinu. Priznanje je, povodom obilježavanja Svjetskog dana kvalitete i 10. hrvatskog dana kvalitete, osječkoj tvrtki dodijelilo Hrvatsko društvo za kvalitetu. Saponia je u prvih deset mjeseci ove godine zabilježila rast prihoda od prodaje od 10,7% posto u odnosu na prošlu godinu.

LASERLINE*ERP Informacijski sustav za trgovinu Dvadeset godišnje iskustvo na Oracle tehnologiji u izgradnji uspješnih informacijskih sustava za trgovinu predstavlja neprocjenjivo jamstvo sveobuhvatnosti i učinkovitosti programskog proizvoda kojeg implementira tvrtka Laser line d.o.o. Proizvod se kontinuirano prilagođava novim tehnologijama u trgovačkoj industriji kao i trendovima u radu s kupcima. Laserline*ERP pruža podršku za visok stupanj automatizacije svih poslovnih funkcija: • Nabava i distribucija • Maloprodaja i veleprodaja • Upravljanje zalihama i asortimanom • Centralno upravljanje cjenicima i akcijama • Upravljanje odnosima s klijentima (CRM) • Elektroničko poslovanje s partnerima (B2B) • Carinsko skladište i vanjska trgovina • Upravljanje ljudskim resursima • Računovodstvo i financije • Planiranje prihoda i troškova • Poslovna inteligencija (business intelligence) Programski moduli su razvijeni u vlastitoj proizvodnji, prilagodljivi su svim oblicima retail industrije i čine cjelovit informacijski sustav po mjeri modernog menadžera. Naša misija je održavanje dugoročnih odnosa s klijentima i posvećenost prema zajedničkom cilju - učinkovitoj implementaciji informacijskog sustava i stvaranju uvjeta za brzi povrat investicije. Briga za klijenta i dokazana strast za nove tehnologije razlozi su zbog kojih se danas Laserline može pohvaliti partnerstvom s velikim brojem cijenjenih trgovačkih kuća. Provjerite i Vi zašto nas smatraju specijalistima za poslovne procese u retail industriji.

14 Studeni - Prosinac 2012. www.laserline.hr

00 385 52 725 600

Partner s dodatnom vrijednošću www.jatrgovac.hr laserline@laserline.hr


Agrokor uložio 80 milijuna kuna u pretovarnu luku u Vukovaru

A

grokor je početkom prosinca predstavio 80 milijuna kuna vrijednu investiciju u Vupikovu pretovarnu luku za utovar i istovar žitarica i uljarica na obali Dunava u Vukovaru. Osim novog utovarno-pretovarnog riječnog terminala potpuno su obnovljeni silosi i željeznički kolosijek čime su, kako ističu u Vupiku, potpuno valorizirani potencijali za pretovar svih vrsta poljoprivrednih burzovnih roba. Predsjednik Uprave Vupika Davor Bošnjaković istaknuo je kako su ukupne investicije u Vupik, otkako je 2010. godine ušao u sastav Agrokora, dosegle 530 milijuna kuna te da je kruna svih investicija upravo nova pretovarna luka za brodove i barže do 120 metara dužine i do 3 tisuće tona nosivosti koja može raditi u svim vremenskim prilikama. On je također najavio da će Vupik, koji zapošljava 630 ljudi, ove godine ostvariti oko 500 milijuna kuna prihoda, što je u odnosu na prošlogodišnje rezultate rast od oko 50 posto.

HUP: U 2013. nastavak teškog stanja u gospodarstvu

H

rvatski poslodavci opće stanje gospodarstva u Hrvatskoj ocjenjuju mršavom dvojkom, a i iduća godina će prema njihovim prognozama biti teška, pokazuje predstavljeno istraživanje Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) “Poslovna očekivanja u 2013. godini”. Komentirajući rezultate istraživanja, predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić rekao je kako je jasno da u Hrvatskoj nisu stvoreni uvjeti koje bi investitori prepoznali kao poticajne. Prema njegovim riječima, porezno i neporezno opterećenje gospodarstva ukupno je veće nego prošle godine, što destimulira investitore i pridonosi bijegu kapitala iz Hrvatske. Prosječna ocjena koju su poslodavci dali za stanje u gospodarstvu je 2,06. Gledajući sektorski, najslabija ocjena dolazi iz građevinarstva, zatim iz usluga i prijevoza, a slijede industrija i trgovina. Na vrhu je turizam s prosječnom ocjenom 2,38. Ukupno 54 posto anketiranih poslodavaca smatra kako će stanje u 2013. biti jednako loše kao i u ovoj godini.

www.jatrgovac.hr

Studeni - Prosinac 2012.

15


Društveno odgovorno poslovanje Lidl i Caritas pokrenuli nacionalnu humanitarnu akciju

T

rgovački lanac Lidl i Hrvatski Caritas pokrenuli su humanitarnu akciju “Po-

mozimo zajedno – pomagati je lako!” kojoj je cilj pomoći najsiromašnijim obiteljima prikupljanjem osnovnih prehrambenih namirnica i higijenskih potrepština. Akcija se odvija u svim Lidlovim trgovinama u Hrvatskoj u periodu od 15. studenog do 14. prosinca, a kupci mogu sudjelovati kupnjom proizvoda koje će odlagati u

predviđene spremnike na izlazu iz prodavaonica. Proizvodi koje su Lidl i Caritas označili kao najpotrebnije su trajno mlijeko, brašno, riža, tjestenina, tekući sapun te deterdžent za pranje rublja. Prikupljene proizvode u Lidlovim trgovinama preuzimat će Caritas i potom ih usmjeriti najsiromašnijim obiteljima.

PODRAVKA

Podravkini školski jelovnici predstavljeni u Vukovaru

P P&G i Konzum u humanitarnoj kampanji prikupili 60.000 kn

U

humanitarnoj kampanji “Žena ženi” koja je trajala tijekom listopada, mjeseca posvećenog borbi protiv raka dojke, P&G, Konzum i ambasadorica kampanje Ivana Popović prikupili su čak 60 tisuća kuna za udrugu Europa Donna Hrvatska koja već godinama podiže svijest žena o raku dojke. Svrha kampanje bila je podizanje svijesti društva o ovoj zloćudnoj bolesti te isticanje važnosti prevencije i edukacije žena o raku dojke. Poznata hrvatska dizajnerica Ivana Popović, koja je i sama proživjela rak dojke, naglasila je kako pregled koji traje svega nekoliko sekundi treba postati redovita aktivnost svake žene jer im to može spasiti život. P&G i Konzum su od svakog kupljenog Always, Pantene, Venus i Oral-B proizvoda u Super Konzum i Maxi Konzum prodavaonicama darovali 1 kunu udruzi Europa Donna Hrvatska sakupivši tako iznos od 60 tisuća kuna.

odravkin Projekt školskih jelovnika, kojem je cilj unaprijediti prehrambene navike djece osnovnih škola u Hrvatskoj kroz primjenu “zdravih jelovnika školskih kuhinja”, predstavljen je po prvi put na području Slavonije i Baranje, u OŠ Siniše Glavaševića u Vukovaru. Projekt zdravih školskih jelovnika predstavila je mr.sc. Davorka Gajari, voditeljica projekta i direktorica službe Senzorike i nutricionizma u Podravki. Osnovni ciljevi Projekta su da Podravka kroz besplatnu nutricionističku edukaciju djece, roditelja, učitelja

Predstavljena kampanja Razmisli - Kad piješ, ne vozi Na konferenciji za medije održanoj u Ministarstvu unutarnjih poslova RH predstavljena je kampanja Zagrebačke pivovare “Razmisli – Kad piješ, ne vozi” koja ima za cilj potaknuti potrošače na odgovorno kon-

16

Studeni - Prosinac 2012.

osnovnih škola i edukaciju kuhara u vezi s novim, nutritivno visoko vrijednim jelima u školskim kuhinjama, promovira pravilnu i uravnoteženu prehranu kod osnovnoškolaca, a na dobrobit njihovog zdravlja u budućnosti.

Dani otvorenih vrata Dukata

U

sklopu programa društveno odgovornog poslovanja zagrebački je Dukat pokrenuo projekt “Dani otvorenih vrata Dukata“ namijenjen učenicima trećih i četvrtih razreda osnovnih škola. Edukativno-zabavni projekt sastoji se od dva dijela: posjete učenika zagrebačkom proizvodnom pogonu Dukata te učenja o proizvodnji, preradi i trženju mlijeka te važnosti konzumacije mlijeka u svakodnevnoj prehrani kroz igru te zabavne, mlijekom inspirirane zadatke. Posjeti učenika trećih i četvrtih razreda osnovnih škola održavat će se svaki posljednji petak u mjesecu.

•••

zumiranje alkohola. Kampanja se odvija u sklopu projekta Razmisli, a ove godine po prvi put u partnerstvu s MUP-om i zaposlenicima Zagrebačke pivovare najavljene su pojačane kontrole vozača s ciljem

educiranja i poticanja javnosti na odgovorno ponašanje u prometu. “Zagrebačka pivovara ovom kampanjom nastoji skrenuti pozornost javnosti na opasnosti vožnje pod utjecajem alkohola te upozorava na

zabrinjavajući trend ponašanja Hrvata prilikom vožnje i konzumacije alkohola”, kazala je na predstavljanju kampanje Tina Puhalo Grladinović, voditeljica Korporativnih komunikacija Zagrebačke pivovare.

www.jatrgovac.hr


Fiskalizacija

Zakon dobar, vrijeme kratko

Mnoge su zemlje već implementirale različita rješenja za provođenje fiskalizacije, manje ili više uspješno. Hrvatski model je jedan od najbolje osmišljenih do sada, a domaćim fiskalnim obveznicima jedino bi kratak rok uvođenja mogao zadati glavobolje

U

spješan gospodarski razvoj jedne zemlje dobrim se dijelom zasniva i na dobro osmišljenom poreznom modelu. Pritom je važno naglasiti kako su posebno uspješni oni porezni modeli koji potiču gospodarstvo, a istodobno suzbijaju sivu ili pak crnu ekonomiju, te je uvođenje dediciranih poreznih zakona s ovim ciljevima za svaku zemlju korak naprijed u njenom razvoju.

zemalja, da je s uvođenjem fiskalnog zakona došlo do stvaranja monopola ponuđača fiskalnih rješenja. Tako u nekim slučajevima i pojedinim zemljama postoje dva do tri moguća fiskalna rješenja pa je uvođenje i implementacija novih rješenja u tim zemljama gotovo nemoguća što opet, praktički, dovodi do određenog oblika monopola. Nasuprot primjera brojnih zemalja iz njenog susjedstva Hrvatska je krenula putem uvođenja UVOĐENJE FISKALIZACIJE Zakona o fiskalizaciji u Promatrajući situaciju u prometu gotovinom koji susjednim zemljama, bilo se zasniva na nadasve istočne ili zapadne Europe, transparentnim i fer pravilako je uočljiv trend usvalima. Monopol ponuđača janja zakona o fiskalizaciji. fiskalnih rješenja je u cijeKrenuvši od Italije, Poljske, losti isključen jer je svaki Slovačke, Češke, Mađarske, trgovac slobodan donijeti Srbije, Rusije pa sve do odluku o tome koje fiskalno rješenje najbolje odgovaSvaki trgovac može izabrati ra njegovom prilagođeno fiskalno rješenje okruženju i potrebama. koje mu najbolje odgovara Druga zajednička točka kod većine postojećih Kine, Kenije ili Brazila, sve fiskalnih zakona je tip su ove zemlje već uspješno fiskalnog rješenja čije je uvele fiskalne zakone. One korištenje propisano. U druge, koje to još nisu učivećini slučajeva propisano nile, intenzivno razmišljaju je korištenje fiskalne blao tome. Jedna od tih zemagajne ili fiskalnog printera lja je, primjerice, i Njemačkoji u sebi sadrže fiskalnu ka. Karakteristična je pojamemoriju u koju se pohrava, kod većine spomenutih

18

Studeni - Prosinac 2012.

njuju prometi i pripadajući porezi. Pored zakona, koji precizno određuje koji fiskalni uređaj se smije koristiti, fiskalni zakon često određuje i nivo servisne usluge koju je trgovac ob-

vezan kupiti, a vezana je za održavanje fiskalnih blagajni ili printera. Kao sljedeći propis zakonodavac u nekim zemljama propisuje koji se driver mora koristiti za kontrolu i komunikawww.jatrgovac.hr


Zakon stupa na snagu ciju s fiskalnim uređajem. Usto, fiskalni zakon često zadire i u samu POS aplikaciju te propisuje koja aplikacija je dozvoljena, a koja nije. Sve ove zakonske odredbe predstavljaju problematične tehničke zahtjeve i povlače sa sobom i nemalu investiciju prilikom uvođenja, odnosno konstantne troškove tijekom upotrebe rješenja. Ali, na kraju, ono što je za trgovca najgore su promjene u poslovnim procesima i restrikcije u smislu provođenja strategije. Na primjer, gotovo sve zemlje zabranjuju negativne stavke na fiskalnom isječku, zabranjuju proizvode s cijenom nula, znatno ograničavaju moguće popuste i akcije, striktno propisuju rad s uplatom i isplatom u ladice za novac i tako dalje. Na drugoj strani imamo hrvatski fiskalni zakon koji u principu propisuje samo jednu stvar, a to je prijava fiskalnog isječka na državnom poslužitelju. I što je najvažnije gotovo svi poslovni procesi ostaju nepromijenjeni. U direktnoj usporedbi fiskalnih propisa možemo reći kako je i sa strane poslovnih procesa i s tehničke strane hrvatski zakon najjednostavniji, ali istovremeno i najučinkovitiji. OSNOVNE ODREDBE U osnovici je hrvatski fiskalni zakon vrlo jednostavan. Svaka transakcija koja se plaća gotovinom, čekom ili karticom mora se autorizirati na centralnom serveru porezne uprave. Pritom autorizacija označava proces slanja transakcije i potom povratno zaprimanje jedinstvenog koda koji se mora ispisati na računu. Na osnovu njega krajnji korisnik može vidjeti je li ta transakcija prijavljena www.jatrgovac.hr

poreznoj upravi ili ne. U slučaju tehničkih problema trgovac može poslati transakcije u roku od dva dana. Kako bi se pokrili sigurnosni aspekti te onemogućila manipulacija podataka u tuđe ime, svaki trgovac mora koristiti digitalni certifikat za potpis svojih tran-

inspektora čija je osnovna zadaća kontrola trgovaca. Ovakav način kontrole je samo djelomično učinkovit te dodatno opterećuje financijsku situaciju države, a u nekim slučajevima stvara plodno tlo za podmićivanje i korupciju. Put koji je Hrvatska izabrala decentralizira kontrolu te je Fiskalizacija je obvezna za prebacuje na sve sustave kod kojih se krajnjeg koriplaća gotovinom ili karticom snika koji će moći putem interneta prosakcija. Time se točno zna vjeriti je li transakcija trda određena transakcija govca prijavljena. Uz odreuistinu stiže od trgovca koji đene stimulacije krajnjih je njen stvarni vlasnik. Ono korisnika, ako pronađu što je vrlo dobro smišljeno neprijavljenu transakciju, te po većini očekivanja jako ovakav bi način kontrole mogao biti vrlo učinkovit. učinkovito je način kontrole trgovaca u tome proIZAZOVI ZA TRGOVCA vode li fiskalizaciju ili ne. Iako je hrvatski fiskalni U gotovo svim fiskalnim zakon u svojoj osnovici zemljama na svijetu države su izgradile veliki kontrolni vrlo jednostavan te ne dodiruje odnosno ne mijenja aparat oko same fiskaliposlovne procese, njegova zacije. Zaposleno je puno

1.1.2013.

implementacija nikako nije bezazlena. Štoviše, ona stvara određene izazove u infrastrukturi trgovca na koje treba ukazati: Protok kupaca na blagajni: Vrijeme na blagajni potrebno za autorizaciju transakcije može dovesti do smanjenja brzine protoka kupaca, a time izravno smanjiti i promet trgovca. Ovo je ujedno i najosjetljivija točka u poslovanju trgovca čime je ovaj izazov najkritičniji; Re-autorizacija transakcija: U slučaju nedostupnosti interneta ili u slučaju greške na blagajni fiskalizacija se može sprovesti kasnije, ali u roku od dva dana. U slučaju velikog broja trgovina te veće količine transakcija postoji opasnost da neke transakcije, koje zahtijevaju manualnu analizu ili zahvat, jednostavno promaknu; Povećanje potrebnih resursa: Kontrola transakcije

Usporedba fiskalnih zakona zemalja u okruženju

Tip fiskalizacije

Održavanje

Promjene u poslovnim procesima trgovaca

Proces certificiranja prilagođenog POS rješenja

Albanija

Obvezno korištenje fiskalnog uređaja određenih proizvođača

Obvezan ugovor za održavanje fiskalnog uređaja isključivo s proizvođačem

Velike

Nije potreban

Bosna i Hercegovina

Obvezno korištenje fiskalnog uređaja određenih proizvođača

Obvezan ugovor za održavanje fiskalnog uređaja

Velike

Nije potreban

Hrvatska

Isključivo softver

Nije obvezno

Gotovo nepostojeće

Nije potreban

Mađarska

Obvezno korištenje fiskalnog uređaja (i elek. žurnala) određenih proizvođača

Obvezan ugovor za održavanje fiskalnog uređaja

Velike

Vrlo skup

Poljska

Obvezno korištenje fiskalnog uređaja određenih proizvođača

Obvezan ugovor za održavanje fiskalnog uređaja

Velike

Vrlo skup

Rusija

Obvezno korištenje fiskalnog uređaja (i elek. žurnala) određenih proizvođača

Obvezan ugovor za održavanje fiskalnog uređaja

Velike

Vrlo skup

Srbija

Obvezno korištenje fiskalnog uređaja određenih proizvođača

Obvezan ugovor za održavanje fiskalnog uređaja

Velike

Nije potreban

Turska

Obvezno korištenje fiskalnog uređaja određenih proizvođača

Obvezan ugovor za održavanje fiskalnog uređaja

Velike

Vrlo skup

Studeni - Prosinac 2012.

19


Fiskalizacija i njihove fiskalizacije u velikim infrastrukturama zahtijeva dodatne tehničke i ljudske resurse. To se posebno odnosi na transakcije koje se fiskaliziraju naknadno. Osim povećanja resursa koji služe kontroli fiskalizacije transakcija, nije nikako zanemariva i potrebna investicija u hardversku osnovicu koja postaje potrebna. Ovdje se radi, primjerice, o serveru čiji je osnovni zadatak rad s fiskalnim transakcijama; Integracija s aplikacijom na blagajni: Ovisno o arhitekturi rješenja za koju se trgovac odluči promjene u samoj POS aplikaciji

skim sustavima. S obzirom na različite algoritme u računanju poreza pojavit će se razlike između poreznih prijava iz financijskih sustava i onih koje su poslane s blagajne u formi fiskalne transakcije. Ovo se može izbjeći u slučaju odgovarajuće integracije s fiskalnim rješenjem. Izazovi nastali uvođenjem fiskalnog zakona svakako postoje i nisu mali. Ovisno o odabiru tehničkog rješenja oni mogu biti manji ili veći. Time je uvjetovana i veličina potrebne investicije. Vrijeme uvođenja: Ovo također predstavlja jedan od najvećih izazova i to posebno u Kratak rok za implementaciju velikim trgovačkim lanciposebno će teško ispoštovati ma. Tehnička dokumentaveliki trgovački lanci cija koja je neophodna mogu biti znatne. Ovo za implementaciju fiskalpredstavlja veliki problem nih odredbi objavljena je u posebno kod trgovaca koji listopadu, a od 1. siječnja posluju na internacionalobvezno je uvesti fiskalinom nivou. Broj verzija zaciju. Ukupno tri mjeseca aplikacije koju koriste se za doradu POS aplikacije, povećava, a time i resursi integraciju s fiskalnim rjepotrebni za njeno održašenjem, instalaciju i rollout vanje. Na drugoj strani u svim trgovinama vrlo treba primijetiti da na je kratak rok. U velikim svjetskom nivou na više međunarodnim sustavima, od 65% blagajni još uvijek period potreban za implekoriste aplikacije na DOS mentaciju izmjene POS operativnom sustavu. U aplikacija je između šest i ovom slučaju može postati 12 mjeseci. U takvim okruneophodno da se moderženjima u proces je ukljunizira ili čak zamijeni apli- čeno više različitih odjela kacija i operativni sustav; koji mogu biti i prostorno Integracija s ostalim sudislocirani i uključeni stavima: Fiskalizacija je istovremeno na različite obvezna za sve sustave kod projekte u različitim držakojih se plaća gotovinom vama. Zbog svega toga, za ili karticom. Ukoliko trgovelike sustave ovaj je rok vac ima internet trgovinu gotovo nemoguće ispoštoneminovna je i integracija vati te se stvara dodatni fiskalnog rješenja s tim pritisak na gospodarstvo i prodajnim kanalom. Nasliku nesigurnog poslovkon uvođenja fiskalnog nog okruženja za strane rješenja koje je integrirano investitore. u POS aplikaciju može se Roland Zališevskij pojaviti potreba za integraCTO, Service Plus Group cijom s ostalim financij-

20

Studeni - Prosinac 2012.

Nekoliko mogućih koncepata za fiskalno rješenje CENTRALNA ARHITEKTURA U centralnoj se arhitekturi komunikacija između blagajni i CIS-a odvija putem jednog centralnog rješenja. POS aplikacija pritom se mora integrirati u centralno fiskalno rješenje, a ono komunicira s CIS serverom. Ovakvo rješenje ima prednosti centralnog menadžmenta svih fiskalnih transakcija i centralnog izvještavanja. Nedostatak rješenja je “single point of failer” - u slučaju problema na toj centralnoj instanci sve povezane blagajne nisu u mogućnosti izdati fiskalni isječak. Veliki je nedostatak ove arhitekture i veličina neophodnih promjena u samoj POS aplikaciji koja mora implementirati kompletnu komunikaciju s centralnim fiskalnim rješenjem, što sliči samo komunikaciji između centralnog rješenja i CIS servera. DECENTRALNA ARHITEKTURA U decentralnoj arhitekturi svaka blagajna je odgovorna za komunikaciju s CIS serverom te za provođenje fiskalizacije. Prednost arhitekture je da u slučaju problema s jednom blagajnom druga može preuzeti sve potrebne funkcije. Nedostatak ovakvog rješenja je nepostojanje centralnog menadžmenta rješenja i fiskalnih transakcija što ovo rješenje čini posebno problematičnim kod velikih trgovaca. Osim toga, ovakvo rješenje zahtijeva velike promjene u samoj POS aplikaciji s obzirom da se sve fiskalne funkcije moraju implementirati u samom POS-u. Također, raste opterećenost POS sistema s obzirom na stalni pozadinski proces koji se brine, primjerice, o re-fiskalizaciji u slučaju offline transakcija. KOMBINACIJA Arhitektura koja se čini najprihvatljivijom, posebno u većim infrastrukturama, je kombinacija između centralne i decentralne arhitekture. Ako je pritom implementacija komponente koja je na POS-u takva da gotovo i nema dodira sa samom aplikacijom, onda je i obujam posla za integraciju smanjen do minimuma. To je slučaj ukoliko su sve fiskalne funkcije “ispod” drivera za printer. S obzirom da POS aplikacije već koriste moderne POS printere, zamjenom drivera aplikacija neće ni primijetiti da se ispod drivera događaju fiskalne funkcije i komunikacija s centralnom komponentom. Procesi ponovne fiskalizacije offline transakcija maknute su s blagajne na centralnu instancu tako da je i opterećenost samog POS-a minimalna. Ovakva arhitektura objedinjuje prednosti centralne i decentralne arhitekture.

Kombinacija centralnog i decentralnog fiskalnog rješenja s minimalnom integracijom s POS aplikacijom

www.jatrgovac.hr


SPREMNI ZA FISKALIZACIJU?! Kao što je i najavljeno dolazi nam fiskalizacija, jeste li i vi spremni? Mi jesmo. POSIFLEX je vodeći proizvođač POS opreme. Cilj im je osigurati revolucionarnu tehnologiju vrhunske kvalitete uz prihvatljive cijene. Već preko 25 godina dizajniraju i proizvode POS i industrijske touch terminale. Priznat kao pionir i lider u industriji, POSIFLEX je dobio više od 30 patenata za inovativni dizajn. U suradnji sa softverskim tvrtkama POSIFLEX proizvodi se prodaju diljem svijeta. POSIFLEX asortiman sastoji se od širokog spektra periferije, u rasponu od ladica za novac, terminala malih dimenzija koji su zamjena za elektroničke blagajne, do POS i kiosk touch terminala te robusnih back office file servera. POSIFLEX proizvodi su certificirani ISO 9001/9002/14001 standardima. Na sajmu CeBIT 2012 u Hannoveru, POSIFLEX touch terminal nagrađen je, između više od 2500 sličnih proizvoda, kao najbolja IT inovacija. Patentirano rebrasto aluminijsko kućište bez ventilatora štiti uređaj od prašine, para i masnoća koji su najčešći uzrok kvarova. Na taj način zadovoljen je zahtjev za touch terminalom visokih performansi u kombinaciji s fan-free kućištem. Takvi terminali zbog svojih karakteristika naročito su traženi u ugostiteljstvu kao i u industriji. Svojom kvalitetom i inovativnim rješenjima omogućavaju brže i sigurnije obavljanje poslova.

KUZMIĆ PRO d.o.o. I. Mažuranića 20, 40 000 ČAKOVEC Tel: +385 40/395-315 E-mail: kuzmic-pro@kuzmic-pro.hr www.kuzmic-pro.hr


U fokusu – šećer

Gorak okus šećera Zbog zabrane uvoza šećerne repe iz Srbije i slabijeg uroda na domaćim njivama hrvatske će šećerane ove godine izgubiti i do 15 milijuna eura

T

akozvani “šećerni rat” između Hrvatske i Srbije, koji je proteklih mjeseci punio novinske stupce, napokon je okončan. Zabrana izvoza šećerne repe od strane srbijanskih vlasti zadala je nemale glavobolje domaćim proizvođačima šećera. Dvije hrvatske šećerane ostale su ove godine bez ugovorenih isporuka šećerne repe iz Vojvodine zbog zabrane izvoza od strane srbijanskih vlasti što je obrazloženo sušom i manjim prinosima ove poljoprivredne kulture. “Upravo ta okolnost kao i slabiji prinosi domaće sirovine rezultirat će slabijim poslovanjem”, zajednički poručuju iz Tvornice šećera Osijek i Sladorane Županja. Neslužbene procjene govore da bi se štete zbog novonastalog stanja mogle popeti i na 12 do 15 milijuna eura. “Iako su hrvatske šećerane dogovorile i uglavnom financirale sjetvu šećerne repe u Vojvodini, srbijansko Ministar-

22

Studeni - Prosinac 2012.

stvo trgovine zabranilo je izvoz i time su šećerane u Osijeku i Županji oštećene za višemilijunske iznose u eurima”, objašnjava predsjednik Uprave Tvornice šećera Osijek Ilija Nedić. On tvrdi da je ova mjera zabrane izvoza šećerne repe u Hrvatsku donesena isključivo kako bi se pogodovalo srbijanskim prerađivačima, dok će srbijanski proizvođači šećerne repe biti na gubitku jer će tamošnjim

šećerom. On tvrdi da se i dalje izvozi desetke tisuća tona šećera u Europsku uniju pa ako se želi osigurati opskrba tržišta šećerom, pita Nedić, zašto se ne zabrani izvoz šećera, a ne šećerne repe?

KRIVO JE VRIJEME Pogođene su šećerane u Osijeku i Županji, dok je treća velika hrvatska šećerana, ona u Virovitici, svoje potrebe zadovoljila u najvećem dijelu na domaćem tržištu, a dijeUnatoč nestabilnosti na lom i na njoj tržištu proizvođači uvjeravaju zemljopisno kako do poskupljenja šećera bližem mađarskom tržištu. neće doći Miroslav Božić, savjetnik u Viro grupi koja obuhvaća šećerane u šećeranama morati prodati Virovitici i Županji, kaže repu po nižoj cijeni nego što kako su svjesni da će ove je dogovorena s hrvatskim godine poslovati slabije nego šećeranama. Nedić dovodi u pitanje i obrazloženje srbijan- ranijih godina, ali da su za to krivi zabrana uvoza iz Srbije, skog ministarstva da je ova ali i pad domaćih prinosa zabrana donesena kako bi se uzrokovan sušom. “Moglo bi osigurala opskrse reći da je puno više štete ba tržišta napravljeno za našu grupaSrbije ciju zbog ekstremnih vremenskih uvjeta, nego zbog ove zabrane u Srbiji.

Mi ćemo, kao i sve druge hrvatske šećerane, ove godine proizvesti manje. A to još uvijek ne znači da bi moglo doći do problema u opskrbi hrvatskog tržišta niti u ispunjavanju ugovornih obaveza prema inozemnim partnerima s kojima su ti ugovori u pravilu višegodišnji”, pojašnjava Božić. Osijek je imao dogovorenih nešto manje od 6000 hektara šećerne repe u Vojvodini, a Županja nešto iznad 4000 hektara. Stručnjak za agrar i prehrambenu industriju Stipan Bilić ima samo jednu poruku hrvatskim prerađivačima: “Neka šećerane kod nas organiziraju proizvodnju repe.” UZDRMANI ODNOSI Šećerni rat između Hrvatske i Srbije okončan je, čini se, srbijanskom odbijenicom za partnerstvo na 18. međunarodnom sajmu gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo 2013. Nakon što je virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić srbijanskom Ministarstvu poljoprivrede i Privrednoj komori Srbije (PKS) uputio otvoreno pismo da preispitaju odluku o zabrani izvoza šećerne repe u Hrvatsku, “o čemu će ovisiti i opstojnost srbijanskog partnerstva na Viroexpou”, partnerstvo dogovoreno u srpnju ove godine ekspresno je raskinuto, što Tolušić tumači time da je srbijanskoj strani lakše bilo pobjeći od problema nego ga riješiti i pomoći hrvatskoj strani. Drenislav Žekić, direktor hrvatskog ureda PKSa, tvrdi da je takav odgovor bio jedini moguć na uvjetovano pi-

www.jatrgovac.hr


192.877 tona godišnja proizvodna kvota za šećer smo župana Tolušića, to više što su za rješavanje spora mjerodavna bila ministarstva poljoprivrede dviju zemalja, a ne županije. Situacija je eskalirala do te mjere da se u medijima počelo špekulirati o mogućim sudskim procesima. “Hrvatska će tužiti Srbiju međunarodnim sudovima zbog spora oko šećerne repe”, javio je srbijanski B92. U tamošnjem Ministarstvu trgovine, međutim, poručuju da je u ugovorima posebnom klauzulom predviđena mogućnost zabrane izvoza šećerne repe te dodaju kako je na konzultacijama između Srbije i Hrvatske 21. listopada u Beogradu Srbija ukazala na mogućnost da se za robu, koja je avansno plaćena, dozvoli izvoz šećerne repe pod uvjetom da hrvatske kompanije dostave dokaz za to. Poslije toga, piše B92, hrvatska strana je obavijestila srbijansko ministarstvo da “nisu spremni ili ne žele objelodaniti tu vrstu dokaza”. NEMA POSKUPLJENJA ŠEĆERA U Tvornici šećera Osijek završila je kampanja šećerne repe. Prema riječima predsjednika

www.jatrgovac.hr

Uprave tvrtke Ilije Nedića, ove je godine zbog suše i zabrane izvoza repe iz Srbije prerađeno upola manje sirovine nego što je bilo planirano. Naime, prerađeno je 300.000 tona korijena šećerne repe iz čega je proi-

bi trebali olakšati žetvu i preradu barem do kraja listopada”, tvrdi Nick Penney, analitičar brokerske kuće Sucden. Nasuprot tome, zabrinutost ostaje oko razine proizvodnje u Indiji, drugom najvećem svjetskom proizvođaču, te će Ulaskom Hrvatske u EU u izvoz iz te domaćoj industriji šećera zemlje biti smanjen ne bi trebalo doći do većih zbog monporemećaja sunskih kiša.

zvedeno 40.000 tona šećera. Iz osječke šećerane poručuju da, unatoč povećanju troškova proizvodnje, šećer na domaćem tržištu zbog teške gospodarske situacije i pada kupovne moći građana u sljedećih godinu dana neće poskupjeti. Cijene padaju i u svijetu unatoč lošim vremenskim prilikama. Negdje je vrijeme poslužilo proizvođače, a negdje im je bilo najveći neprijatelj. Kretanja na svjetskom tržištu pokazuju kako cijene šećera već više od dva mjeseca bilježe pad na terminskim tržištima. “Tržište je stabilno zahvaljujući poboljšanim vremenskim uvjetima u Brazilu, najvećem svjetskom proizvođaču šećera, koji

ŠEĆER I EU Da na hrvatskom tržištu šećera nije sve tako gorko govori i značajan rast izvoznog plasmana hrvatskog šećera kojeg je u prvih devet mjeseci 2012. godine izvezeno gotovo 532 milijuna kuna. Kako će stanje u tom dijelu hrvatske izvozne industrije biti u prvih devet mjeseci 2013. i u nadolazećim godinama predmet je pregovora i ugovorenih kvota. Zbog postojećih trendova u razmjeni sa zemljama Europske unije, koji ukazuju na mogućnost znatnijeg porasta unosa pojedinih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz država članica Unije nakon pristupanja Hrvatske u članstvo EU, odnosno pojave ozbiljnijih poremećaja na hrvatskom tržištu tih proizvoda, Hrvatska je zatražila i u pregovorima osigurala pravo primjene zaštitnih mehanizama koji stoje na raspolaganju drugim državama članicama Unije. U suprotnom, našla bi se u neravnopravnom položaju na europ-

skom zajedničkom tržištu. Postignuto je sljedeće: izvozne subvencije i posebne zaštitne mjere Hrvatska je osigurala danom pristupanja u EU i ima pravo primjene svih odredbi pravne stečevine EU koje se tiču korištenja izvoznih subvencija i posebnih zaštitnih mjera, kao i drugih trgovinskih mjera koje stoje na raspolaganju državama članicama Unije. Hrvatska je osigurala danom pristupanja EU pravo primjene zaštitnih mjera u slučaju ozbiljnijih poremećaja na tržištu koji bi mogli nastupiti zbog povećanog unosa proizvoda iz drugih država članica Unije. Usto, naša je država u pregovorima osigurala godišnju proizvodnu kvotu za šećer od šećerne repe u visini od 192.877 tona. Za prijelazno razdoblje od tri godine od dana pristupanja EU, Hrvatska je osigurala nacionalnu kvotu za uvoz sirovog šećera za rafinaciju u visini od 40.000 tona godišnje uz plaćanje carine od 98 eura po toni. Ta kvota odgovara kvoti za uvoz sirovog šećera koju je Hrvatskoj dodijelila Svjetska trgovinska organizacija. Hrvatska je također osigurala i da se kriterij za priznavanje statusa tvrtke za rafinaciju sirovog šećera u slučaju Hrvatske ne primjenjuje za razdoblje koje je inače predviđeno pravnim propisima EU, već da se uzme u obzir prosječno ostvarena rafinacija u razdoblju 2007. - 2008. godina. Važno je naglasiti kako sve tri šećerane u Hrvatskoj proizvode šećer iz repe i rafiniraju uvezeni sirovi šećer čime osiguravaju optimalno korištenje svojih proizvodnih kapaciteta. Stoga je više nego jasno kako im treba osigurati mogućnost uvoza šećera, odnosno dobivanja uvoznih licenci i nakon pristupanja EU. Studeni - Prosinac 2012.

23


Intervju

RAST I U GODINI PUNOJ IZAZOVA I u ovoj kriznoj godini Agrokor je uspio pronaći adekvatne odgovore na nove uvjete na tržištu za što je dokaz i rast ukupne prodaje, ističe Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica za Strategijske poslovne grupe i marketing

Z

načaj Agrokora za ukupno hrvatsko gospodarstvo uistinu je teško izmjeriti. Dovoljno je reći kako je koncern danas regionalni lider u prehrambenoj industriji te maloprodajnom i veleprodajnom poslovanju koji sa svojih 35.000 djelatnika zaposlenih u više od 30 kompanija diljem regije ne zazire niti od europske konkurencije. Ljerka Puljić kao razloge uspjeha Agrokora u prvi plan stavlja optimalno upravljanje investicijama što je popraćeno konstantnim ulaganjima u edukaciju zaposlenika na svim razinama. Dosegnuta razina efikasnosti i ukupna konkurentnost naših kompanija na tržištima regije omogućit će rast prihoda i u idućoj godini te realizaciju ambicioznih ciljeva, ističe Puljić. Poslovna godina polako se bliži kraju. Jeste li zadovoljni rezultatima Agrokora u 2012. i kako vidite iduću godinu?

Kao što je sredinom studenoga najavio i predsjednik Agrokor koncerna, Ivica Todorić, Uprava Agrokora poslovnu 2012. godinu ocjenjuje zadovoljavajućom, prvenstveno iz razloga što smo i u uvjetima duboke recesije uspjeli ostvariti rast u odnosu na rezultate iz prošle godine koja je za Agrokor bila jako dobra. S obzirom na gospodarske okolnosti ovakva ocjena rezultata može se, bez obzira na činjenicu da taj rast više nije u onim brojkama na koje je Agrokor

24

Studeni - Prosinac 2012.

navikao u razdoblju prije krize, smatrati izuzetnim uspjehom. Naime, godina koja je sad već za nama, bila je puna poslovnih izazova. U trećem kvartalu obilježio ju je snažan pad industrijske proizvodnje, dok najveći izazov kompanijama iz sektora proizvodnje robe za široku potrošnju predstavlja pad ukupne potražnje i pojačana štednja stanovništva, što za posljedicu ima smanjenje svih proizvodnih aktivnosti. U takvim okolnostima Agrokorov menadžment i upravljačke strukture svih naših

“Agrokor je na vrijeme razumio da će u budućnosti od strateškog značaja biti dostupnost i sposobnost upravljanja sirovinom“ kompanija uspjele su pronaći adekvatne odgovore na nove uvjete na tržištu za što je dokaz i rast ukupne prodaje. U sljedećoj godini ne očekujemo značajne promjene poslovanja u okruženju. No, usprkos tome, mišljenja smo da će nam efikasnost i ukupna konkurentnost naših kompanija na tržištima regije omogućiti rast prihoda od prodaje te smo sukladno tome pripremili kako nove proizvode, tako i marketinške alate kojima planiramo osigurati ostvarenje ovako ambicioznih ciljeva.

Agrokor je nesumnjivo najveći privatni investitor u Republici Hrvatskoj. Dok svi pričaju o krizi vaš je koncern samo u proteklih godinu dana realizirao brojne investicije koje je teško i nabrojiti pa ćemo samo spomenuti velika ulaganja u PIK Vrbovec, PIK Vinkovce, Agrolagunu, Belje i Vupik. Možete li reći nešto više o investicijskoj politici Agrokora?

Agrokor je zaista poznat po sposobnosti da u vrlo kratkim rokovima pripremi i realizira i najsloženije investicijske projekte što je od izuzetnog značaja, ne samo zbog potencijala rasta koji znače sve nove investicije nego još i više zbog sposobnosti brze prilagodbe promjenama, kako u tehnologijama, tako i na tržištima. Stoga je za nas “investirati” u godinama snažnog rasta zapravo značilo dostizati konkurentnost vodećih globalnih igrača u našim sektorima. U godinama krize razumljivo je da smo našu investicijsku politiku prilagodili novim okolnostima i kriterije za ulaganja uskladili s rizicima koje kriza sa sobom donosi. To znači da smo investirali tamo gdje je povrat najbrži odnosno tamo gdje rješavamo pitanja “uskih grla” u proizvodnji ili završetka neke faze proizvodnog ciklusa kako potencijalni gubici ne bi ugrozili ukupni rezultat. Sve ove investicije koje ste nabrojili već stvaraju nove prihode ili su bitno popravile strukturu troškova Agrokorovih kompanija odnosno doprinijele su sinergijama u ukupnom lancu vrijednosti. www.jatrgovac.hr


35.000 ljudi zapošljava Agrokor koncern Agrokor koncern sve veći fokus stavlja na poljoprivrednu proizvodnju oko koje ste osobno iznimno angažirani. Možete li nam reći nešto više o tom segmentu poslovanja, rezultatima i planovima razvoja? Koliko je poljoprivreda važan sektor za Agrokor, ali i za cijelu Hrvatsku?

Kao što ste i sami konstatirali, Hrvatska zaista ima veliki potencijal u poljoprivrednoj proizvodnji i to prvenstveno uzimajući u obzir raspoložive resurse od kojih je sigurno najznačajnije zemljište, ali u posljednje vrijeme i voda. No, nije od manjeg značaja niti znanje i tradicija brojnih proizvođača koji su za ovu djelatnost vrlo bitni. Ipak, naravno da za ukupan uspjeh

“Ulaganjem u poljoprivredu ne želimo ostvariti kratkoročne ekonomske benefite, već dugoročnu konkurentnost“ ovo nije dovoljno i da pred našom poljoprivredom, ulaskom u EU, stoji niz izazova koje smo mi kao kompanija unutar našeg sustava već odavno prepoznali i u godinama prije ulaska u EU pokušali riješiti. Ovdje prvenstveno mislim na investicije u podizanje

kvalitete obradivog zemljišta, na investicije u vrhunsku tehniku za obradu zemlje kao i tehnološku opremu za proizvodnju na farmama odnosno skladišne i logističke kapacitete koji su preduvjet za čuvanje, pripremu i korištenje poljoprivrednih proizvoda uz najbolje efekte. Agrokor je na vrijeme razumio da će u budućnosti od strateškog značaja biti dostupnost i sposobnost upravljanja sirovinom, a kao lider u proizvodnji i distribuciji hrane bilo nam je jasno da bez, u najmanju ruku djelomične vlastite proizvodnje sirovine, nećemo u budućnosti biti konkurentni na kraju lanca. Naime, u našoj se zemlji nikako ne uspijeva razumjeti da smo u globalnim razmjerima vrlo mala zemlja što znači manji objektivni potencijal za ekonomiju obujma a to znači, po ekonomskoj logici, veći pritisak na troškovnu efikasnost. Stoga je za Agrokor bilo izuzetno važno da ovladavajući jednim dijelom primarne proizvodnje i u tom dijelu postigne konkurentnost koja je na razini vodećih u svijetu jer je na taj način omogućio i ostalom dijelu lanca vrijednosti stabilnost, sigurnost, održivost, a onda i dugoročnu konkurentnost. Tako u Agrokoru na ulaganje u poljoprivredu gledamo prvenstveno na taj način, a manje kao djelatnost gdje očekujemo kratkoročne ekonomske benefite bez obzira na činjenicu što su i oni u tržišnoj ekonomiji izuzetno važni.

“Konstantno ulažemo u edukaciju naših zaposlenika konzultirajući pritom najbolje svjetske prakse“ Na međunarodnoj konferenciji o prehrambenoj industriji održanoj u Beogradu istaknuli ste kako su usitnjene parcele glavni problem poljoprivredne proizvodnje u regiji, dok značajan posjed zemljišta u državnom vlasništvu stoji potpuno neiskorišten. Koji su vaši prijedlozi za rješavanje tog problema i pokretanje proizvodnje?

Ljerka Puljić Agrokor

www.jatrgovac.hr

Od primarne je važnosti neiskorišteno zemljište staviti u funkciju jer se na globalnoj razini od 2008. godine do danas jasno razumije da je zemljište prirodno ograničen resurs i da, shodStudeni - Prosinac 2012.

25


Intervju no tome, prednost imaju zemlje koje ga posjeduju. Stoga je ekonomski nerazumljivo da zemljište bude neobrađeno. U tom smislu i ova Vlada, koliko znamo, izradila je prijedlog Zakona koji bi trebao riješiti pitanje zemljišta u državnom vlasništvu koje stoji neiskorišteno. Mi od donošenja i primjene Zakona očekujemo rješenje ovoga problema.

“Za oporavak maloprodaje potrebno je poboljšanje opće gospodarske klime ili barem najava pozitivnih očekivanja“ Što je još nužno promijeniti, unaprijediti u hrvatskoj poljoprivredi kako bi opstali na tržištu EU, imamo li uopće šanse i vremena?

Djelomično sam nešto ranije i rekla o ovoj temi. No, dodala bih kako nije dovoljno samo zemljište koje se ne obrađuje dovesti svrsishodnoj proizvodnji, nego je sigurno jedan od najvećih izazova okrupnjavanje obradivih parcela jer su nam poljoprivredni posjedi mali, rascjepkani i time onemogućeni u primjeni vrhunske tehnike i najbolje tehnologije proizvodnje. Bez obzira na činjenicu je li to neopravdano zbog ekonomskih ili tehničkih razloga. Istovremeno, Hrvatska ima velike šanse u stočarskoj proizvodnji i to, kako junadi, tako i svinja, jer njena vlastita proizvodnja ne zadovoljava niti 50% potreba tržišta u svinjskom mesu, a meso junadi se već danas pokazuje kao jedan od najvrjednijih i najisplativijih proizvoda hrvatske poljoprivrede. Dakle, ekonomski razlozi postoje bilo da možemo supstituirati uvoz bilo da možemo zaraditi kroz izvoz, ali pritom mora biti jasno kako takva proizvodnja mora biti konkurentna. Moramo i možemo proizvesti stočnu hranu po konkurentnim cijenama te ostvariti i priraste koji su na razini vodećih u tim djelatnostima. Za ovo su potrebne nove investicije i tu je ono najvažnije, one moraju biti financirane iz izvora koji su prilagođeni karakteru poljoprivredne proizvodnje, a to pretpostavlja kreditna sredstva na dugi rok, otplate

26

Studeni - Prosinac 2012.

s grace periodom od minimalno dvije do tri godine i kamatom koja ne prelazi 3%. Činjenica je da su investicije u poljoprivredi preduvjet njenog dugoročnog opstanka, ali činjenica je i da one imaju toliko pozitivnih indirektnih efekata poput konkurentnosti u lancu prehrambeno-prerađivačke industrije, porasta zaposlenosti, pozitivnog utjecaja na demografske trendove i očuvanje ruralnih sredina pa, ako hoćete, i osiguranje strateške neovisnosti u proizvodnji hrane koje je iznimno važno za svaku zemlju. Tako da bez sumnje njihovi višestruki učinci opravdavaju svaku uloženu kunu. Nedavno je iznesen podatak kako prinos kukuruza na Agrokorovim njivama iznosi 5 tona po hektaru, dok je prosječan prinos Hrvatske oko tri tone. U čemu je tajna, odnosno što drugi moraju učiniti da se približe tim brojkama, zemlja je ista?

Naša kompanija je preuzimajući Belje, Vupik i druge poljoprivredne tvrtke bila suočena s jednako tako niskim prinosima u to vrijeme. Stoga ono što smo napravili zasigurno može biti putokaz za svakog tko ima ambiciju opstati kao poljoprivredni proizvođač. Prvenstveno smo prišli uređivanju zemlje, što znači da smo je tamo gdje je trebalo podrivali i drenirali, uredili odvodne kanale i proveli druge pripremne radove, kako bismo optimizirali vlažnost, optimalno ga gnojili i pritom poštivali najbolja pravila zimske i proljetne obrade tla kao i agro rokove. Ovo nije posebna mudrost, ali kako bi sve to bilo moguće morali smo ozbiljno investirati u strojeve za obradu tla od kojih smo neke uvozili i iz Amerike.

“U ovoj godini fokusirali smo se na ulaganja koja donose najbrži povrat investicije“ Kao razlog uspjeha Agrokorovih farmi često spominjete kooperaciju sa seljacima. Što nam možete reći u tom pogledu?

I u stočarstvu smo uspjeli primjenjujući istu praksu. Odabrali smo vrhunsku genetiku i izgradili farme opremljene najboljom tehnologijom.

No, kako je svugdje zapravo preduvjet znanje, najviše smo ulagali u edukaciju naših zaposlenika i to još uvijek činimo. Provodimo permanentne konzultacije i učimo od vodećih u svijetu u pojedinim proizvodnjama te smo spremni dalje prenositi stečena znanja i našim kooperantima. Tako smo, primjerice, kroz kooperaciju u svinjogojstvu dali know how već od projektiranja farmi, pomoć kod njihove izgradnje i izrade dokumentacije za dobivanje dozvola te pomoć kod dobivanja kredita za njihovu izgradnju. Svoje kooperante opskrbljujemo vrhunskom stočnom hranom iz naše tvornice kao i tovnim materijalom vrhunskih genetskih karakteristika potrebnih za ostvarivanje konkurentnih prirasta. Na ovaj način samo kroz svoju kooperaciju proizvodimo 100 tisuća utovljenih svinja godišnje koje predstavljaju najbolju sirovinu u lancu naše mesne industrije. Dakle, kada se radi o kooperaciji i tu je važno da ona bude postavljena u odnos i na osnovama koje će omogućiti i tom kooperantu (farmeru) da bude konkurentan. www.jatrgovac.hr


tranzicijska tržišta EU prilika su za hrvatske proizvođače

Mnogo se govori o djelomičnom gubitku tržišta Cefte zbog izvoznih carina ulaskom Hrvatske u EU i svi smo svjesni važnosti tržišta regije za hrvatske tvrtke, no što nam zapravo pruža to puno veće i potentnije tržište koje nam se otvara? Kako vidite proizvode Agrokorovih kompanija na tim tržištima?

Neke Agrokorove kompanije već imaju dugogodišnji izvoz u zemlje EU, a neke su i akvizirale kompanije na tržištima Unije. Naša iskustva na tim tržištima upravo su nas uvjerila da samo onaj proizvođač ili izvoznik koji može napraviti kvalitetan i dobar proizvod, za kojim postoji potražnja, ali uz troškove koji su u pravilu niži od vodećih proizvođača u tim zemljama, može konkurirati i očekivati ulazak na tržište EU. I ovdje je situacija bitno drugačija na zasićenim tržištima “stare” Europe gdje se ulazi jako teško i gdje imamo šanse samo s određenim proizvodima koji su specifični i koji zadovoljavaju potrebe manjih niša. S druge strane, u tranzicijskim zemljama Europe postoje šanse za rast naših www.jatrgovac.hr

brendova. Naravno, pod uvjetom da smo izuzetno efikasni. Dakle, postoje različite strategije ulaska na to tržište i svaka kompanija u razmjeru sa svojom snagom, ljudskim potencijalima i konkurentnošću mora odabrati onu koja je najprimjerenija za sektor u kojem djeluje. Iako će zvučati kao nešto što ste već sto puta čuli, opet postoji samo jedan odgovor na to pitanje a to je konkurentan proizvod, što god to uključivalo.

“Europska unija je dobrodošla za sve one koji imaju konkurentan proizvod“ Uz svoja zaduženja u Agrokoru, predsjednica ste Udruženja trgovine HGK. Kako, iz te pozicije, komentirate stanje i trendove koji su prisutni u hrvatskoj maloprodaji s obzirom na to da već sedam mjeseci zaredom bilježimo smanjenje potrošnje? Ima li nade u skori oporavak?

Kao predsjednica Udruženja trgovine HGK moram kazati da je trgovina jedna od gospodarskih djelatnosti koja zapošljava velik broj ljudi i prečesto je stigmatizirana kao djelatnost koja predstavlja samo nepotrebni trošak. Pritom nitko zapravo ne sagledava njezinu ulogu i značaj kod opskrbe i omogućavanja potrošaču da na jednom mjestu zadovolji svoje potrebe za robom i to čuvanom u odgovarajućim uvjetima. Kao legitimni kanal distribucije trgovina je posebno u krizi, pod pritiskom smanjenja cijena, jer je ona posljednji dionik u lancu vrijednosti na tržištu, ali i prva na udaru potrošača u potražnji za niskim cijenama. Da je tomu tako dokaz su i trendovi u trgovini gdje je u prvom valu krize zabilježena značajna deflacija cijena. Primjerice, niti povećanje PDV-a početkom ove godine trgovina nije mogla u cijelosti prevaliti na krajnjeg potrošača. Stoga je logično da su njezini rezultati posljednjih godina pod velikim pritiskom i iz objavljenih rezultata može se vidjeti da niz vodećih trgovačkih lanaca i dalje bilježi negativne poslovne rezultate. Naime, hrvatsko tržište je tranzicijsko tržište. Na djelu je velika konkurencija za relativno mali tržišni “kolač”, što i mimo krize stvara pritisak na razinu cijena i potencira zahtjeve za smanjenjem troškova. Sve to ovoj radno intenzivnoj djelatnosti ne omogućava da podiže plaće svojih zaposlenih i one su konstantno ispod ostalih sektora. Negativni trendovi u gospodarstvu 2012. godine samo su bili dodatni pritisak na već opisana kretanja i stoga je više nego očekivano da je u trećem kvartalu i trgovina zabilježila negativne stope. Imajući sve to u vidu, razumljivo je da su se i u ovom sektoru investicije smanjile. Investiraju samo veliki i globalni igrači, dok mala trgovina gubi korak. Za ozbiljniji uzlet svakako je potrebno poboljšanje opće gospodarske klime, rast ili najava pozitivnih očekivanja koji bi zasigurno doprinijeli porastu optimizma koji je izuzetno važan za potrošnju, a dugoročno jedino to može održati trgovinu živom. Očekujemo da će u sljedećoj godini doći do pozitivnih kretanja, a onda bi ne samo trgovina nego i ostale djelatnosti mogle očekivati pozitivnije rezultate te veće stope rasta. Studeni - Prosinac 2012.

27


Lideri kategorije 2012.

KATEGORIJE I BRENDOVI mitovi i realiteti

Ono što bi trebalo zabrinuti brand managere i category managere je činjenica da brend lider gubi svoj udio u čak šest od deset promatranih kategorija proizvoda

D

o 2009. postojao je jedan mit među stručnjacima u području maloprodaje i FMCG industrije koji se temeljio na vjerovanju u neograničen rast volumena na FMCG tržištu. Godinu dana kasnije, kada je potrošač konačno shvatio i prihvatio krizno stanje, mit je razbijen. Naime, tada je potrošač počeo mijenjati svoje kupovne navike na način koji će teško biti zamijenjen pretkriznim kupovnim po-

našanjem čak i kada uđemo u fazu oporavka. Era rasta volumena na FMCG trži-

prkose općem trendu smanjenja i/ili stagnacije volumena. GfK Consumer Panel prati realnu Trgovačke su marke povećale potrošnju u hrvatskim svoj udio u šest od deset kućanstvima posljednjih najbržerastućih kategorija 12 godina, i to na osamštu je definitivno iza nas, desetak FMCG kategorija što se za razliku od tržišta koje čine oko 40% ukupne eurozone ne odnosi na ravrijednosti FMCG tržišta. stuća tržišta Azije i Latinske Ova metoda omogućuje Amerike. Ipak, postoje neke nam dubinsko upoznavanje kategorije proizvoda koje svijeta potrošača te zdravlja

i perspektive kategorija i brendova. Tako smo, analizirajući promjene u prvoj polovici 2012., identificirali kategorije koje se kupuju više nego u istom razdoblju prošle godine. BREND LIDERI U PROBLEMU Ne postoji jedinstveni recept uspjeha kategorije. Ali isto tako nema uspjeha katego-

TOP 10 FMCG KATEGORIJA PREMA RASTU VOLUMENA U PRVOM POLUGODIŠTU 2012. 1HY 2012. vs 1HY 2011.

Instant kava

Meki sirevi

Osvježivači zraka

Čaj

Masti za kuhanje

Promjena volumena

21%

18%

18%

17%

14%

Promjena vrijednosti

20%

14%

2%

12%

24%

Tržišni udio lidera

33%

34%

34%

37%

25%

Udio trgovačke marke

43%

25%

12%

8%

0%

Udio top brendova

83%

84%

78%

70%

65%

Franck

Dukat

Airwick

Agristar

Braća Pivac

Jacobs

Konzum

Ambi Pur

Cedevita

MI Vajda

Konzum

Lidl

DM

Franck

PIK Vrbovec

Lidl

Meggle

Glade

Lidl

Podravka

Nescafe

Vindija

Oust

Podravka

Zvijezda

Top 5 brendova (abecednim redom)

Legenda:

28

Pad vrijednosnog udjela

Studeni - Prosinac 2012.

stagnacija

rast

www.jatrgovac.hr


rije bez recepta. Category manageri to najbolje znaju. Neke kategorije rastu jer su uspjele privući veći broj kupaca, druge jer su uspjele postojeće kupce učiniti lojalnijima, treće kanibaliziraju sebi susjedne

1HY 2012. vs 1HY 2011.

kategorije itd. Deset kategorija koje su u prvoj polovici 2012. najviše rasle su: instant kava, meki i polutvrdi sirevi, osvježivači zraka, čaj, masti za kuhanje, keksi (čajni i tvrdi), kobasice, flips i boje za kosu.

Svega četiri od njih deset dio uspjeha vjerojatno duguju značajnom smanjenju cijena. Ipak, s poslovne strane mnogo je važnije zaključiti sljedeće: čak šest od deset kategorija raslo je količinski usprkos rastu ili stagnaciji cijena unutar kategorije. I da, nećemo otkriti Ameriku ako zaključimo da su trgovačke marke povećale svoj udio u šest od deset kategorija jer one su iz godine u godinu sve prihvaćenije u našim kućanstvima i nisu niti blizu svog organskog limita rasta. Ali, ono što bi trebalo zabrinuti brand managere i category managere je činjenica da brend lider gubi svoj udio u čak šest od deset promatranih kategorija proizvoda.

A ako kapetan kategorije nije nositelj rasta, pitamo se u kojoj je mjeri taj rast planiran, ciljan i upravljiv, a u kojoj mjeri stihijski i nepredvidiv? RAST B BRENDOVA Još više zabrinjava nastup pet vodećih brendova po kategorijama. U svega dvije od deset kategorija oni su uspjeli povećati svoj udio. To vrlo jasno ukazuje da im dio kolača uzimaju trgovačke marke te, pomalo neočekivano, B brendovi koji su povećali svoj tržišni udio na račun tradicionalno snažnih brendova poput Jacobsa i Nescafea u instant kavama, Dukata i Vindije u mekim sirevima, Podravke i Cedevite u čajevima, Koestlina i Kraša u keksima, Gavrilovića i Podravke u kobasicama, Vindije u polutvrdim sirevima, Bobija i Francka u flipsu te L’Oreala i Palette u bojama za kosu. Je li na pomolu promjena odnosa snaga koja će postati trend? Hoće li brend lideri uspjeti odgovoriti izazovu? Potrošač je kralj, izbor je njegov. Ili? Mladen Kožić Sales Manager, GfK Croatia

Keksi čajni i tvrdi

Kobasice

Polutvrdi sirevi

Flips

Boje za kosu

Promjena volumena

12%

10%

9%

9%

9%

Promjena vrijednosti

9%

9%

10%

8%

13%

Tržišni udio lidera

43%

13%

29%

20%

29%

Udio trgovačke marke

22%

13%

27%

24%

0%

Udio top brendova

73%

41%

71%

57%

77%

Barilla

Gavrilović

Belje

Bobi

Garnier

Koestlin

Konzum

Konzum

Franck

Keune

Konzum

PIK Vrbovec

Sirela

Kanaan

L’Oreal

Kraš

Podravka

Vindija

Lidl

Palette

Lidl

Sljeme

Zdenka

Stark

Syoss

Top 5 brendova (abecednim redom)

Legenda:

www.jatrgovac.hr

Pad vrijednosnog udjela

stagnacija

rast

Izvor: GfK Consumer Panel

Studeni - Prosinac 2012.

29


Trgovačke marke u Hrvatskoj

IZAZIVAČ koji se mora respektirati

Trgovačke marke, osim svoje niže cijene, grade i dodatnu prednost ulaganjem u sve bolji omjer dobivene kvalitete i koristi u odnosu na ono što je uloženo

P

opularnost trgovačkih marki u posljednje je vrijeme u sve većem porastu, kako zbog recesijskog budžeta, tako i zbog njihove sve bolje kvalitete i šire ponude. Trgovačke marke su do danas evoluirale, od svojih prvih koraka kada su značile proizvod niže kvalitete od proizvođačkih marki, do

ne trgovačke marke kao što su “Volim najbolje” u Konzumu te “Premium” u Intersparu ili Mercatoru. Uz njihovu proizvodnu evoluciju raste i prihvaćanje trgovačkih marki jer ih danas 65% građana smatra kvalitetom jednakima proizvođačkim markama, što je porast od 12% u odnosu na prošlu godinu. Također, u 2012. je 6% više onih koji Kako bi poboljšale svoj povremeno položaj trgovačke marke kupuju trgovačke marke trebaju povećati percipiranu u usporedbi vrijednost samog proizvoda s prethodnom godinom, dok proizvoda koji su sada jedje broj onih koji ih uobinake kvalitete, ali još uvičajeno kupuju ostao majek cjenovno prihvatljiviji. nje-više konstantan (43% u 2012. naspram 45% NA PUTU PREMA GORE u 2011.). Proizvođačke Ubrzani razvoj trgovačkih marke moraju danas više marki vidljiv je i u njihonego ikad ulagati dodatne voj ponudi koja širi svoj napore kako bi se nosile s asortiman i na ekskluzivprivatnim markama trgo-

30

Studeni - Prosinac 2012.

vaca u tržišnom natjecanju jer osim svoje ključne prednosti – niže cijene koja je moguća zbog nižih troškova razvoja i marketinga, sada one grade i dodatnu prednost ulaganjem u sve bolji omjer dobivene kvalitete i kori-

sti u odnosu na ono što je uloženo. S druge strane, za proizvođačke marke je ključno da zadrže postojeću prednost u pogledu jedinstvenosti i inovativnosti proizvoda, što znači da ne smiju posustati u razvoju novih proizvoda www.jatrgovac.hr


K Plus i Balea zadržali su svoje vodeće pozicije koji dobro odgovaraju na potrebe kupaca i definiraju potrošačke trendove. GLAVNE PREDNOSTI Niske cijene zasigurno jesu jedan od motivatora za kupnju trgovačkih marki, ali ono što se i u ovom istraživanju ističe je njihova dobra vrijednost za novac i praktičnost korištenja - što u oba slučaja navodi natpolovična većina (52%) ispitanika kao dvije glavne prednosti nad proizvođačkim markama. Potrošači trgovačkih mar-

kupuju trgovačke marke, što je na razini 2011. godine. Pritom se broj onih koji uopće ne kupuju trgovačke marke smanjio za 6% na godišnjoj razini, što govori o tome da ove godine ima više osoba koje se ipak povremeno odluče na kupnju proizvoda trgovačkih marki. Žene i osobe mlađe i srednje dobi češće od drugih kupuju trgovačke marke. Ipak, kako bi dodatno poboljšale svoj položaj, trgovačke marke trebaju povećati percipiranu vrijednost

povremeno, ali im to nije ustaljena praksa.

je popularnost trgovačkih marki Getroa u padu. Među top 5 trgovačkih VODEĆE MARKE TRGOVACA marki u Hrvatskoj ove su Dvije najprodavanije trgose godine probile marke vačke marke zadržale su Lidla i trgovačka marka Kauflanda Proizvođačke marke moraju K-Classic. Ove dvije više nego ikad ulagati trgovačke marke bilježe dodatne napore kako bi se snažan uzlet nosile s markama trgovaca s obzirom na to da je prije dvije godine svoje vodeće pozicije već manje od 1% ispitanika treću godinu zaredom. U navodilo da kupuje te Konzumu, kao vodećem marke, dok je u 2012. taj trgovačkom lancu u Hrpostotak narastao na 21% vatskoj, ujedno se nalazi za Lidlove marke i na 12% i najprodavanija marka K za K-Classic. Trend rasta Plus (51%), a potom slijedi u ovoj godini zabilježile su dm-ova Balea (30%). dm i trgovačka marka Kozmo je uz Getro prvi “predstas 12% kupaca i dm-ov vio” trgovačke marke na Denkmit s 10%. hrvatskom tržištu potkraj devedesetih godina te od Marina Zrile tada radi na izgradnji poResearch Executive Marketing, Ipsos Puls vjerenja prema njima, dok Top 10 trgovačkih marki K Plus (Konzum)

51% 57% Balea (dm)

Usporedba trgovačkih marki s proizvođačkim markama Trgovačke marke su jednake kao i “prave” proizvođačke marke 2012.

30%

65%

27% Lidlove marke (nespecifirano)

21%

2011.

53% 2010.

Standard (Konzum)

57%

20% 17%

Trgovačke marke su lošije nego “prave” proizvođačke marke

K-classic (Kaufland)

17%

2012.

Clever (Billa)

31%

17% 2011.

19%

44%

Kozmo (Kozmo)

2010.

12%

ki imaju također sve više povjerenja u njih i vide ih kao proizvode koji su dobri za cijelu njihovu obitelj (49%). U ovogodišnjem istraživanju oko 43% građana kaže da se uglavnom ili u potpunosti slažu s tvrdnjom da uobičajeno www.jatrgovac.hr

samog proizvoda jer bi na taj način otvorile dodatnu mogućnost da svojom ponudom pridobiju one koji trenutno nemaju naviku kupovine trgovačkih marki. Takvih potrošača je nemalih 52% koji trgovačke marke možda kupuju

39%

Rial (Velpro)

Trgovačke marke su bolje nego “prave” proizvođačke marke

11% 15% Denkmit (dm)

2012.

10%

3%

Mercator (Mercator)

2011.

10%

3%

14% 2012.

2010.

2010.

4%

Studeni - Prosinac 2012.

31


Kupovna moć

Katarina Litva

Gospodarska savjetnica, NHS

SVE TANJE LISNICE

hrvatskih građana Troškovi života iz mjeseca u mjesec rastu potaknuti inflatornim pritiscima i novim poreznim opterećenjima. Ako se tome pridoda realni pad neto plaća, hrvatskim građanima ne preostaje ništa drugo osim da nekako pokušaju spojiti kraj s krajem

U

razdoblju od prosinca 2011. do rujna 2012. godine prosječne mjesečne neto plaće kretale su se po prosječnoj stopi pada od 0,26% mjesečno, dok je razina cijena u prosjeku bilježila mjesečni tempo rasta potrošačkih cijena od 0,50%, što je rezultiralo prosječnim padom kupovne moći dohotka od 0,76% po mjesecu u promatranom razdoblju. Pritom je razina cijena u prosjeku porasla za 4,6% u rujnu 2012. u odnosu na prosinac 2011. godine, a promjena je još intenzivnija od promjene tj. pada neto plaća. Rezultat toga je veći realan pad neto plaća u odnosu na nominalni koji na prvi pogled nije toliko intenzivan. INFLATORNI PRITISCI Navedeno se može dokazati kretanjem kupovne moći plaća koje u posljednjem mjesecu promatranja (rujan 2012.) pokazuje najveći pad i to od 4,45% u odnosu na prethodni mjesec, što je rezultat sve većih inflatornih pritisaka koji su

32

Studeni - Prosinac 2012.

u posljednjih nekoliko mjeseci sve naglašeniji. Takva kretanja u prvom su redu posljedica rasta cijena prehrane i režija tj. struje i plina, što je dijelom prouzročeno rastom stope PDV-a u ožujku, a dijelom je posljedica suše i rasta cijena energenata u cijeloj regiji što se odrazilo i na domaće tržište. Može se zaključiti kako je rast stope PDV-a značajno pridonio rastu cijena jer se može primijetiti da su se inflatorni pritisci intenzivirali od travnja 2012. godine, kada još nisu nastupile posljedice suše, i pokazuju sve veće vrijednosti iz mjeseca u mjesec. Pad cijena zabilježen je jedino kod cijena obuće i odjeće, ali taj pad nije značajan jer je posljedica sezonskih sniženja. U promatranom razdoblju kupovna moć je pala za 6,61%, te su procjene da će se takva tendencija nastaviti i u sljedećem razdoblju. Razlog tome je što se posljedice suše još uvijek nisu do kraja odrazile, a i najavljeno je ukidanje nulte stope PDV-a te njeno podizanje na 5% za kruh, mlijeko, lijekove, knjige i druge proizvode, što će zasigurno izazvati nova poskupljenja tih artikala. To je posebno osjetljivo jer se mahom radi o namirnicama koje zadovoljavaju osnovne egzistencijalne potrebe građana. Već zabilježenom www.jatrgovac.hr


6,61% pad kupovne moći u periodu prosinac 2011. - rujan 2012. rastu troškova života po kućanstvu od približno 350 kn, u posljednjih godinu dana potrebno je pridodati nadolazeće promjene u oporezivanju (PDV i uvođenje poreza na nekretnine), te zimske mjesece koji dodatno poskupljuju troškove stanovanja pa je više nego izvjestan još veći rast troškova života.

Troškovi života po kućanstvu u zadnjih godinu dana porasli su za približno 350 kn METODOLOGIJA IZRAČUNA U razdoblju od prosinca 2011. do rujna 2012. godine praćene su prosječne neto plaće i indeksi nacionalne razine cijena s bazom usporedbe siječanj 2011. godine. Na temelju zabilježenih vrijednosti izračunata je kupovna moć plaća za navedeno razdoblje koja pokazuje količine

PROSINAC 2011.

Prosječna mjesečna neto plaća u kunama

Nacionalna razina cijena, prosinac 2011.=100

Kupovna moć neto plaća u kunama prema njezinoj kupovnoj snazi u prosincu 2011.

5493

100

5493,00

Stope promjene kupovne moći dohotka za uzastopna razdoblja (%)

Stope promjene kupovne moći dohotka, prosinac 2011.=BAZA (%)

-

0

SIJEČANJ 2012.

5463

99,6

5484,94

-0,15

-0,15

VELJAČA 2012.

5363

100,2

5352,30

-2,42

-2,56

OŽUJAK 2012.

5499

101,7

5407,08

1,02

-1,56

TRAVANJ 2012.

5403

102,5

5271,22

-2,51

-4,04

SVIBANJ 2012.

5529

104,2

5306,14

0,66

-3,40

LIPANJ 2012.

5492

103,6

5301,16

-0,09

-3,49

SRPANJ 2012.

5424

102,6

5286,55

-0,28

-3,76

KOLOVOZ 2012.

5541

103,2

5369,19

1,56

-2,25

RUJAN 2012.

5366

104,6

5130,02

-4,45

-6,61

dobara i usluga koje se mogu kupiti s obzirom na iznos neto plaće i prosječnu razinu cijena. Kod uspoređivanja kupovne moći plaća, baza usporedbe je prvo razdoblje promatranja (prosinac 2011.) Tablica osim navedenih parametara pokazuje i stope promjene kupovne moći plaća

za uzastopna razdoblja (iz mjeseca u mjesec), dobivene pomoću verižnih indeksa i stope promjene kupovne moći plaća gdje se kupovna moć u promatranim mjesecima 2012. uspoređuje s prvim razdobljem promatranja (prosinac 2011.) dobivene pomoću baznih indeksa.


Izvještaj s terena

Darijo Mateljak

Prikupljanje cijena i analiza d.o.o. Zagreb

MJERENJE EFIKASNOSTI prodajne strategije Kako god mjerili efikasnost, najvažnije je da u svakom trenutku znamo koliko smo daleko od cilja i što trebamo napraviti kako bi do njega i došli. Ta informacija je za svaku ozbiljnu prodajnu silu i trgovački marketing zlata vrijedna

A

nalizirajući razne ekonomske pokazatelje u zadnjim mjesecima, a i letimičnim pogledom bez analize, na tržištu maloprodaje robe široke potrošnje malo je optimizma. Možemo se složiti da je kriza u Hrvatskoj donijela malo dobroga potrošačima, trgovcima i njihovim dobavljačima, što je uostalom i globalni trend. Neki umjereniji optimisti krizu zapravo vide kao priliku za hvatanje boljih pozicija u budućnosti, dok se oni drugi bore za goli opstanak. I jednima i drugima ostaje samo pitanje fokusa. Krećemo od pretpostavke da proizvođači, distributeri a i trgovci operacionaliziraju svoju strategiju kroz prodajno mjesto, odnosno policu na kojoj svoje proizvode nude potrošačima. Za uspješnu prodaju proizvođač/distributer treba znati efikasno upravljati s već nebrojeno puta spomenuta četiri elementa marketing miksa: proizvodom, cijenom, promocijom i pozicijom. Razvoj proizvoda još donekle i nije ugrožen jer se pokušavamo približiti potrošačima na sve moguće načine, premda svakodnevno čujemo i najave rezanja neprofitnih asortimana. A promocija i pozicioniranje je zbog rezanja troškova pomalo u drugom planu. Nekako se

34

Studeni - Prosinac 2012.

stječe opći dojam da je većina fokusirana upravo na cijenu. A CIJENE RASTU Kretanje cijena u maloprodaji robe široke potrošnje u prvih devet mjeseci 2012. godine u usporedbi s istim razdobljem lani je u porastu. Cijene prehrambenih i drogerijskih kategorija, koje su u najčešćem fokusu svih zainteresiranih na tržištu robe široke potrošnje, porasle su u prosjeku 5,2% bez utjecaja akcijskih cijena. Pritom je najveći rast cijena u odnosu na isti mjesec protekle godine zabilježen u kolovozu 2012. godine i iznosio je 6%.

Stječe se opći dojam da je fokusirana samo na cijenu Ulazni troškovi od sirovina i repromaterijala do energenata uzeli su svoj danak. Mnogi proizvođači i trgovci taj su udar pokušali amortizirati s akcijskim cijenama. Unatoč tome, ukupna potrošnja je u padu. Ako u razmatranje uzmemo i proizvode s akcijskom cijenom, onda je rast cijena nešto manji i iznosi 3,1% u prehrambenim i drogerijskim kategorijama zajedno. Najveći rast cijena zabilježen je

kod sredstava za pranje i čišćenje i iznosi prosječno 7,97 % u prvih devet mjeseci 2012. godine pri čemu je najveći porast u odnosu na isto razdoblje lani zabilježen u srpnju i iznosio je čak 10,2%. Upravo su u tom segmentu akcije najviše doprinijele smanjivanju cijena pa je prosječan rast cijena s uključenim akcijvećina skim cijenama u prvih devet mjeseci 2012. godine iznosio 4,41%. Rastu cijena zasigurno je doprinio i porast PDV-a s 23% na 25%. Trgovci su pokušali amortizirati povećanje PDV-a od 1. ožujka 2012. godine nauštrb svoje marže, ali su tome odolijevali samo dva mjeseca te od svibnja počinju s korekcijama cijena. Trgovci su već uvidjeli koliko je bitna informacija o kretanju cijena na tržištu robe široke potrošnje. Kupovna moć građana pada iz dana u dan. U Hrvatskoj već sada većina trgovačkih lanaca koristi vanjsku www.jatrgovac.hr


5,2% iznosi prosječan rast cijena prehrambenih i drogerijskih kategorija uslugu prikupljanja i analize cijena na ukupnom asortimanu prehrambenih i drogerijskih kategorija do razine pojedinog artikla. Pokušavajući odoljeti općem padu potrošnje na taj način osiguravaju kvalitetnu informaciju kako bi mogli efikasno upravljati sa svojom cjenovnom strategijom te osigurati konkurentnost i profitabilnost u naporu za naklonost svakog pojedinog kupca. Ni dobavljači u tom pogledu ne bi smjeli zaostajati.

terijalne i ostale resurse, ali je dobivena informacija višestruko korisna. Potrebno je utvrditi ključne pokazatelje uspješnosti po četiri elementa marketing miksa za sve asortimane proizvoda, i to za svaki kanal prodaje i format. NaPraćenje efikasnosti na polici kon toga treba snimiti prvobitno neopravdano je u drugom planu stanje i onda mjeriti pomake iz mjeseca u mjesec. Mjerenje nam odmah treba dati informaciju gdje, što i tom pogledu prikupljamo je ograničen po kojem elementu možemo unaprijediti. jer smo najčešće fokusirani na mjerenje ograničenog broja artikala isključivo OBJEKTIVNOST PODATAKA EFIKASNOST NA POLICI iz vlastitog proizvodnog ili trgovačkog Zaključak nam na prvi pogled govori da Kada smo analizirali cijene ostaju nam asortimana. Što rade naši konkurenti je ovo zahtjevna i skupa operacija, da za tri ostala elementa marketing miksa. na dnevnoj/tjednoj bazi u drugom je nju nemamo adekvatne alate a ni resurse. Kako bi uspjeli u vremenima kakva su planu zbog pomanjkanja raspoloživog Obzirom da mjerimo sami sebe i objekdanas, potrebno je da nam prodajna vremena prodajne sile za prikupljanje tivnost podataka na neki način može doći egzekucija na polici bude 100% u skladu podataka, ali i niza operativnih razloga. u pitanje. Kako onda tome doskočiti i osis našom strategijom ili barem što je moOslanjamo se uglavnom na ukupne trengurati kvalitetne informacije? Prvo, tredove ili izolirane ad-hoc analize. I kada bamo se složiti da nam je ova informacija bi željeli prikupiti više podataka o stanju od presudne važnosti, a ona to uistinu našeg asortimana na polici, prikupljene i jest. To što je zanemarujemo ili je nepodatke s terena treba obraditi i potom mamo iz ovih ili onih razloga nazovimo iz njih dobiti kvalitetne informacije. Uz trenutnim nedostatkom fokusa i poduztrendove financijskih i inih ušteda i bormimo potrebne korake odmah. Drugo, bu za svakog kupca i za svaki prodani analizirajmo što bi za nas značilo da sami proizvod, praćenje efikasnosti na polici radimo mjerenje s vlastitim osobljem i neopravdano je u drugom planu. Tu je ukalkulirajmo trošak, rizike i koristi doi najveća zamka jer nam nedostaje niz bivenih informacija. Možemo razmotriti informacija o provođenju naše prodajne i mogućnost da tu istu operaciju potražistrategije kroz policu. Što nam je sve potrebno kako bi mogli mo kao vanjsku uslugu. Prednost vanjske efikasno mjeriti provođenje prodajne usluge zasigurno leži u potpunom fokusu strategije kroz četiri elementa marketing na projekt jer je taj projekt pružatelju miksa? Prvo je potrebno projektno osmiusluge osnovni biznis. Pružatelj usluga sliti sustav mjerenja efikasnosti prodajne ima gotove alate, sustave i poznaje cijelu sile. To iziskuje dodatne financijske, maoperaciju i sve njezine zamke. U konačnici ima i nepristran pristup. Za korisnika je to svakako i povoljnije nego da mjereKretanje cijena u prehrambenim i drogerijskim nje izvodi s vlastitim resursima. Korisnik kategorijama 1.- 9. mjesec 2012. godine u tom slučaju ima mogućnost dodatnog fokusiranja na osnovni biznis, a da pritom ima sve relevantne informacije o stanju na polici u njegovim kategorijama. Najkorisnije je na koncu, ma kako god mjerili efikasnost, da u svakom trenutku znamo koliko smo daleko od cilja i što trebamo napraviti kako bi do njega i došli. Ta informacija je sigurno za svaku ozbiljnu prodajnu silu i trgovački marketing zlata vrijedna. Navodno najgore još nije prošlo, mada kao realni optimist želim vjerovati u barem nešto bolju 2013. godinu u svakom pogledu. Uspjeh ovisi o nizu čimbenika na koje možda i nemamo utjecaja, ali ipak u određenoj mjeri ovisi i o nama samima. Zato dodatno CA 2012: Prosječna cijena artikala u prehrambenim i drogerijskim kategorijama 1. - 9. 2012. godine mobilizirajmo sve resurse, iskoristimo CA AKC 2012: Prosječna cijena artikala u prehrambenim i drogerijskim kategorijama 1. - 9. 2012. godine s sve prilike i mogućnosti da postanemo uključenim akcijskim artiklima CA 2011: Prosječna cijena artikala u prehrambenim i drogerijskim kategorijama 1. - 9. 2011. godine učinkovitiji i uspješniji. www.jatrgovac.hr

guće bliža zacrtanom cilju. Najčešće za tu evaluaciju koristimo vlastitu prodajnu silu, a ponekad evaluaciju police uopće ni ne radimo. Opseg podataka koji u

Studeni - Prosinac 2012.

35


PROMO

Više od 360 godina funkcionalnog dizajna

F

iskars je vodeći globalni isporučitelj brandiranih potrošačkih proizvoda poznatih po funkcionalnosti, lakoj upotrebi i trajnim dizajnerskim rješenjima za dom, vrt i outdoor. Osnovana 1649. godine Fiskars je najstarija kompanija u Finskoj čiji korijeni potječu iz sela Fiskars, idiličnog centra umjetnosti i dizajna gdje se moderna umjetnost preklapa s tradicijom starih zanata. Jednostavna svakodnevna funkcionalnost predstavlja obećanje Fiskars branda. Jednostavnost nije samo dizajn ili priča već i inovativnost – ta mala značajka koja rješava problem ili čini stvari boljima. Fiskars stvara funkcionalne, ergonomske i trajno visokokvalitetne škare, noževe, pomoćni pribor u kuhinji, posuđe i pribor za jelo. Fiskars škare – superiorni alat za rezanje od 1967. Narančaste drške klasičnih škara postale su zlatni standard od njihove prezentacije 1967. i nesumnjivo su svjetski broj jedan među škarama danas. Škare su dizajnirane tako da je kvaliteta trajna – izgledaju oštro, zadržavaju oštrinu i lake su za uporabu. Fiskars-ova proizvodna linija škara utvrđivala je karakteristike klasičnosti i donosila novosti na tržište sve do danas. Fiskars 1967. godine revolucionarizira pribor za rezanje u kućanstvu kreirajući prve škare s plastičnim drškama u svijetu. Ove godine novi ServoCut sistem donosi sljedeću revoluciju. Vrhunski noževi s elegantnim dizajnom za krajnje jednostavno korištenje Fiskars ima dugu baštinu u kovanju noževa. Noževi zadržavaju kvalitetu, dizajn, sigurnost i podobnost neovisno o vremenu. Potpuno je svejedno pripremate li suši ili samo režete kruh na šnite,

Fiskars noževi čine vrijeme provedeno u kuhinji lakšim i ugodnijim. Fiskars noževi poznati su po pouzdanosti, visokom radnom učinku i besprijekornim performansama. Najnovija linija Fiskars noževa – Edge – predstavlja noževe za novi milenij. Dizajnerska postavka zasniva se na Fiskars temeljnim načelima – na potpuno pojednostavljenom i moćnom funkcionalnom dizajnu te na činjenici da je nož osnovni kuhinjski alat. Oblik oštrice spaja tradicije istoka i zapada rezultirajući uistinu univerzalnim alatom. Pojednostavljen oblik drške i oštrice dozvoljava laku promjenu zahvata. Poseban crni premaz čini oštricu

neljepljivom i lakom za održavanje. Noževe je dizajnirao Tobias Wandrup. Bezbrižno kuhanje s dizajnerski nagrađivanim Fiskars kuhinjskim priborom Fiskars kuhinjsko posuđe dizajnirano je tako da svakodnevnu pripravu hrane učini lakšom i ugodnijiom. Ono Vas potiče na eksperimentiranje u kuhinji. Od osnovne ljuštilice do pobjednika među nagrađenim inovacijama, svo posuđe i pribor unosi mudra rješenja u svakodnevne kuhinjske zadatke. Functional Form kuhinjski pribor je osvojio brojne nagrade za dizajn (iF Product Design Award 2010, Red Dot Design Award 2010), zbog svojih ergonomskih i multifunkcionalnih značajki. Dobar zahvat, pravilni kutevi rada, kvalitetni materijali, povećana sigurnost u kuhinji i inovativnost kuhinjskog pribora ključni su čimbenici nagrađivanog posuđa. Sve ovo dostupno je na hrvatskom tržištu zahvaljujući Kamper d.o.o. Zagreb koji predstavlja i distribuira Fiskars i Iittala proizvode u Hrvatskoj.

Dodatne informacije možete potražiti na adresi: Kamper d.o.o. Zagreb, Savska cesta 41, 10 000 Zagreb, tel: 01/6311-500, fax:01/6311-511, mail: info@kamper-hr.com.

36

Studeni - Prosinac 2012.

www.jatrgovac.hr


Funkcionalnost nikada nije izgledala ovako oštro. Mudro, svakidašnje, funkcionalno od 1649.

Kamper d.o.o. Zagreb Savska cesta 41, 10000 Zagreb Tel: 01/6311-500 Fax: 01/6311-511 e-mail: info@kamper-hr.com


Vodeći brendovi u 2012.

NEMA ODM

dok traje ob

Za dobru poziciju na Valicon elitnoj regionalnoj ljestvici snage brenda potreban je konstantni rad i inovacija

O

pet nam se približilo doba godine kada aktualno postaje predstavljanje onih najsnažnijih u protekloj godini. Snagu brendova robe široke potrošnje i ove je godine izmjerila agencija Valicon na području svih zemalja regije Hrvatske, Slovenije, BiH, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Kosova. Kompanije koje dje-

BRENDOVI NA VJETROMETINI Godina 2012. obojena je još malo drugačije i intenzivnije od onih prethodnih, koje nipošto nisu bile jednostavne, posebno iz potrošačkog kuta. Za 2012. uistinu možemo reći da je kriza uzela maha, od svih navedenih zemalja posebno u Sloveniji, pri čemu se slika trgovina jako mijenja a na obzoru pojavljuju neki novi igrači s pomaTrgovačke marke se lo drugačijim usmjeravaju na sve cjenovne “pravilima” koja tek treba pozicije savladati i na njih pripremiti luju u okviru kategorije robe odgovore. Snažni brendovi široke potrošnje u zadnje su iz prethodnih godina još se četiri godine doživjele velike uvijek prilično dobro drže, promjene i bile primorane jaki korporativni brendovi suočiti se s potpuno novom također dobivaju na snazi, realnošću. S jedne strane doš- dok “mali” brendovi lo je do promjena na samom evidentno gube. Ipak, tržištu, a s druge strane proi ovu generalnu opmjene su uslijedile i na strani servaciju treba uzeti s potrošača. U pozadini je rezervom i sagledati ju zajednički razlog - kriza koja po zemljama. Izjava da je brojne trendove snažno se snažni brendovi još ubrzala. Promjene se, doduše, uvijek dobro drže stoji na ključnim tržištima regije primarno i najkonkretnije pojavljuju različitom brzijoš jedino za one zemlje kojinom, no svakako konvergirama racionalne cjenovno priju u sličnom smjeru. hvatljive alternative, kao što

38

Studeni - Prosinac 2012.

su privatne trgovačke marke, brendovi diskonta te jeftini brendovi, još nisu zavladali. Konkretno, slika Srbije s ulaskom diskontera Lidla već bi iduće godine mogla izgledati drugačije. To je jedan od glavnih trendova, a prisjetimo li se prethodnog navoda da je upravo u Sloveniji kriza uzela maha, možemo i argumentirati zašto je tome tako. Hofer, Aldijev hard-diskont trenutno u kontekstu regije prisutan samo u Sloveniji, dobio je posebni zamah u godini koja je na izmaku. Na području trgovine dolazi do konsolidacije, što kompanijama smanjuje kompleksnost distribucije, premda jača pregovaračka snaga trgovaca. Trgovci su, pak, dokazali da se na svojim policama jednostavno mogu odreći i onih najsnažnijih brendova. To još uvijek nije sve! Na tržišta dolaze i trgovci s novim

poslovnim modelima koji na svojim policama zapravo uopće ne trebaju prepoznatljive brendove, točnije, trebaju ih točno toliko koliko ih potrošač očekuje. To su takozvani “diskontni trgovci” koji su, zasad, konkretnije prisutni u Sloveniji, a u Hrvatskoj se približavaju tržišnom dosegu od oko 30%. Primarna je kupovina još dosta niska, svega 4%, ali po “uzoru” na Sloveniju, možemo očekivati dramatične obrate, posebno s

www.jatrgovac.hr


na

TOP-25 regionalnoj ljestvici 6 je hrvatskih brendova

MORA

bnova ulaskom Hrvatske u EU te pojavom konkurencije i na polju diskontnih trgovina.

DISKONTNI NALET Sagledamo li iste brojke za Sloveniju, po posljednjim rezultatima Valicon mjerenja snage brendova trgovaca, diskontne trgovine danas primarno koristi već 22% potrošača u

Sloveniji, a njihov doseg (povremeni posjet, ne nužno kao primarna trgovina), već prelazi dvije trećine potrošača. Taj trend, naravno, nije ništa novo, već se gradio postupno od pojave pred nekih 15 godina s kompanijama kao što su npr. Ryanair i EasyJet što se tiče diskontnih avio karata. Približno tada su se “dogodile” i trgovačke marke, zatim diskontne trgovine Lidl, Hofer, Eurospin, modne trgovine H&M, C&A, a dijelom i IKEA. Diskonti su zanimljivi jer su kod proizvođača otvorili čitav niz pitanja. Najprije, koliko su diskonti snažni, koliko uistinu prodaju... Neko vrijeme se govorilo da ih ne trebamo, a s vremenom su, ipak, postali relevantan kanal. Vratimo se

opet na Sloveniju, na čijem primjeru svakako treba učiti. Tamo se uspjeh diskontnih trgovaca dogodio onda kada su se diskonti između sebe počeli natjecati. Slično i u Hrvatskoj očekujemo ozbiljan razvoj diskonata tek onda kada se pojavi taj drugi igrač kao oponent već postojećem, a posebno s ulaskom u EU. Konsolidacijom trgovine povećava se i tržišni udio stranih trgovaca - Spar u Sloveniji i Hrvatskoj, Billa u Hrvatskoj, E. Leclerc u Sloveniji, a dolazi i do preuzimanja većih domaćih trgovaca za što je primjer Delhaize koji je preuzeo Deltine trgovine u Srbiji. Ti trgovci su na svojim tržištima već razvili obrambenu strategiju pred

vještinom pregovaranja s dobavljačima sirovina. Strani trgovci u velikoj mjeri koriste izvor (“country of origin”) kao konkurentsku prednost trgovačkih marki pred lokalnim brendovima. Ako se do 2008. činilo da će novi potrošač biti bolji, a s njime i naša budućnost, danas možemo reći da je trenutni potrošač uistinu zahtjevan i daleko od toga da bi za proizvođače bio bolji. Unatoč tome da su prva predviđanja iz 2008. upućivala na to da će se upravo zbog krize potrošači odazvati “etnocentrično”, odnosno odgovorno početi kupovati lokalne brendove kod lokalnih trgovaca, čini se da veliki dio njih ipak najviše vodi računa o tome kako uštedjeti. ProMilka i Coca-Cola dva su ces u kojem se potrošač najvodeća brenda u regiji prije polako i oprezno pridiskonterima koji obično bližava jednom diskontnom dolaze s daleko većih tržišta trgovcu opipavajući njegovo i, povrh toga, u pravilu su već bilo ponude, obično završava internacionalizirani. Svi oni trenutkom u kojem je kreiuglavnom imaju već razvijerana veza između potrošača nu private label ponudu koju i diskonta presnažna, a isti većinom proizvode, barem potrošač za lokalnog trgovca u europskom mjerilu, veliki često postaje nepovratno izgubljen. U početku potrošač proizvođači ili specijalisti za obično počne kupovati samo trgovačke robne marke, oba neke kategorije za koje utvrdi s optimiziranom proizvodda su izuzetno dobro pokrinjom i snažno razvijenom vene i “kvalitetne”; za ilustraciju, u Sloveniji su to bila pića i slatke stvari (za koje već sada znamo iz kvalitative da je Lidl više nego dobar u svojoj ponudi i omjeru cijene i kvalitete). Opisana slika slovenskog tržišta manjim koracima, ali ustrajno napreduje i u Hrvatskoj, a za koju godinu možemo ju očekivati i u Srbiji gdje već ove godine ulazi njemački diskontni trgovac Lidl. CARREFOUROV POUČAK U još jednoj zemlji regije na pomolu su značajne promjene ulaskom novog trgovca

www.jatrgovac.hr

Studeni - Prosinac 2012.

39


Vodeći brendovi u 2012. na njezino tlo. Riječ je o Makedoniji. Prije otprilike dva mjeseca u tu je zemlju ušao francuski multinacionalni trgovac – Carrefour. Jedan od ozbiljnih zadataka agencije Valicon jest priprema strategija za “novo” postavljanje brendova kako bi mogli konkurirati toj novonastaloj situaciji. Za ilustraciju, ako nam je u fokusu kategorija čokolada i brendovi koji tu kategoriju kreiraju, moramo razumjeti kako rade oni najbolji brendovi u kategoriji. I ako govorimo o tome u kontekstu privatnih trgovačkih marki, opet moramo razumjeti kako rade oni najbolji. Od tri trgovca koji su taj posao najbolje napravili i koje svakako treba pratiti su Tesco kao najnapredniji, Carrefour kao drugi najveći globalno te odličan primjer talijanskog Coopa koji ne zaostaje u osmišljavanju vlastitih brendova, posebno onih pod premium markom fior fiore. Sagledamo li sva tri spomenuta trgovca, približno dobijemo sliku koju ćemo pokazati na primjeru Carrefoura. Trgovačke marke tog trgovca nisu samo low budget, već pokrivaju cijeli spektar cjenovnih segmenata, ali i više od toga, prateći praktično sve globalne trendove. Opažamo i sljedeće - ultra premium segment obično se ne imenuje brendom Carrefour, kao ni low segment, tamo trgovac koristi posebne marke. Postavlja se pitanje što to pokreće trgovca? Zašto se trgovačke

Nakon oslikane trenutne situacije i postavljenog okvira u kojem se znani nam brendovi moraju izboriti za svoje mjesto pod suncem, prisjetimo se ukratko svih onih za koje Slika Srbije s ulaskom Lidla smo u 2011. pretpostavili već bi iduće godine mogla da bismo ih izgledati drugačije mogli “slušati” i u 2012. godini. Određena snaga stavljena je na trgovačke marke nipošto se brendove Atlantic grupe, neće zaustaviti na economy i mainstream segmentima, već Podravke i Kraša, koji su razvili i već upravljaju reće ići na sve cjenovne pozicigionalnim brendovima. je, prateći globalne trendove, Premda imaju široki portfelj reagirajući promptno s probrendova, fokusiranje i intuponudom na svaki (brend) vestiranje samo u neke od novitet koji se nađe na policama i neprekidno misleći na njih dovest će ih do daljnjeg povećanja prednosti tih krajnjeg potrošača. brendova. Agrokor i Dukat zanimljive su kompanije s TRŽIŠTE I BRENDOVI posebNekoć smo bili jedna država, dijelili iste “domaće” brendove često i bez jasnog saznanja “čiji su”. Nakon političko-ekonomsko-teritorijalnog razdvajanja i brendovi su nekako utihnuli, premda su i dalje živi, najprije zatvorivši se u okvire svoje domicilne države, a zatim sve hrabrije krčeći svoj regionalni put. Ono što vidimo danas jest ponovno pokretanje trenda “združivanja” u regiji na razini brendova. Ovo je upravo istraživanje o tim brendovima koji su se cijeli taj period uspjeli održati. Ono što nam svima slijedi, integracija s EU, opet će dati mogućnost brendovima da još bolje zanim potencijalom i brenžive na prostoru bivše nam dovima primarno vidljivim zemlje. Trgovna lokalnim ljestvicama ci će svojim O poziciji brenda na ljestvici pojedinih zemalja, primarrazmišljanjem od 3. do 10. mjesta uistinu no Hrvatske kao domicilne. na neki način Konkretno, Dukat se na “prisiliti” proodlučuju nijanse regionalnoj mapi snage izvođače da brendova (još) ne vidi, ali je počnu gledati praktički prisutan svugdje marke toliko diferenciraju? (za početak) na Sloveniju i u regiji. Razlog zbog kojega Stvar je u tome da udio poHrvatsku kao na jednu državu, uvjetno rečeno, kada je se ne vidi jest priroda katelice koji trenutno zauzimaju riječ o distribuciji i plasmanu gorije, gdje se treba natjecati privatne trgovačke marke u s lokalnim mljekarama s EU iznosi oko 40%. Zamislite brendova.

40

Studeni - Prosinac 2012.

da trgovac raspolaže samo s jednom vlastitom markom? Bilo bi prilično dosadno. Na ovaj način polica potrošaču još uvijek izgleda privlačno. Da zaključimo - privatne

jedne strane te “globalcima” s druge strane. Zbog regionalne snage Dukat bi mogao imati potencijal za razvoj pravog vidljivog regionalnog brenda, komentar je koji i dalje stoji. Brend Fructal, na prilično visokoj poziciji u 2011., pokazao se zanimljivim. Riječ je o brendu koji je procesom akvizicije postao dio srpske obitelji Nectar koja se na taj način proširila po regiji - Nectar je prvi koji je kupnjom Fructala “zagrizao” u regionalnu priču. Oba brenda, Nectar i Fructal, mogli bi dobiti na snazi već samo zbog otvaranja novih tržišta. Paloma će, pak, teško zadržati svoju poziciju, što se već sada vidi u opadanju njezine snage u kategoriji

www.jatrgovac.hr


istraživanje je provedeno na toalet papira. Ima tradicionalno jake konkurente na pojedinim tržištima (Srbija i Crna Gora), a s druge se strane u regiji i u Hrvatskoj širi Violeta, najjači domaći BiH brend. S pametnom strategijom razvoja u regiji, Violeta bi mogla u nekoliko godina doći na TOP-50 ljestvicu. LJESTVICA SNAGE Pa da vidimo do kakve su nas ljestvice najsnažnijih dovela turbulentna događanja u 2012. godini. Da se podsjetimo, iz liste se može prepoznati određeno “pravilo” po kojem neki brend može naći svoje mjesto na popisu vodećih regionalnih brendova. Radi se o bren-

1000 do 1500 ispitanika po zemlji

dovima prisutnima u cijeloj regiji. Na taj način teško možemo naći neki od lokalnih brendova na ljestvici najsnažnijih, poglavito u onim kategorijama za koje je značajno da u njima dominiraju upravo lokalni brendovi, poput kategorija piva, kave,

iskustva i korištenja istih, a brend je definiran kao potrošački brend koji se koristi za proizvod unutar pojedinačne kategorije. Nadalje, ako se isti brend upotrebljava u različitim kategorijama, na primjer Paloma u kategoriji toalet papira i kategoriji maramica, snagu brenda Paloma ne Snažan brend treba širiti te računamo čim bolje iskorištavati zajednički za sve kategorije u kojima se vode, mliječnih proizvoda, nalazi, nego posebno za svasladoleda i drugih. Ipak, već ku kategoriju. Istraživanje je se vide prvi pokušaji u nekim provedeno u svibnju i lipnju od spomenutih kategorija, 2012. u svim zemljama regije, npr. brend Jana u vodama, na veličini uzorka od 1000 Heineken u kategoriji piva do 1500 ispitanika po zemlji. ili abc namaz u kategoriji Rezultati su predstavljeni na mliječnih proizvoda. Sve su način koji im jamči reprezentativnost za pod-

TOP 25 BRENDOVA REGIJE to superiorni proizvodi na kojima proizvođači rade i pokušavaju ih (još jače) regionalizirati, što se naposljetku odražava u njihovoj snazi i poziciji na ljestvici. Također, teško ćemo naći brendove u kategorijama koje nemaju veliku raširenost, poput cigareta, ženskih i muških proizvoda ili brendova iz premium segmenta. Također, neke kategorije imaju manje, a neke više izražene lidere. Zbog veličine nacionalnog tržišta srpski brendovi imaju nešto prednosti pred ostalima koja je dvojake prirode. S jedne strane to je utjecaj veličine tržišta, a s druge strane još uvijek neprisutnost diskontnih trgovaca i privatnih trgovačkih marki u tolikoj mjeri kao recimo na tržištima Hrvatske i Slovenije. Snaga brendova izračunata je na osnovu prepoznatljivosti, www.jatrgovac.hr

1

Milka

2

Coca Cola

3

Vegeta

4

Argeta

5

Cocta

6

Nivea creme

7

Orbit

8

Cedevita

9

Nescafe

10

Pepsi

11

Jaffa Cakes

12

Lenor

13

Paloma maramice

14

Dorina

15

Aquafresh

16

Plazma keksi

17

Smoki

18

Chipsy

19

Domaćica (Kraš)

20

Fanta

21

Medeno srce

22

Ariel

23

Bajadera

24

Fructal

25

Kiki

ručje cijele bivše Jugoslavije. Dakle, snaga brenda u Sloveniji doprinosi snazi brenda u cijeloj regiji upola toliko koliko doprinosi jednako snažan brend u npr. Hrvatskoj, koja je dvaput veća. Pa krenimo redom… VODEĆE ROBNE MARKE Prošle je godine Coca-Cola još utvrdila svoju poziciju na prvom mjestu s izuzetno dobrim iskorištavanjem svoje obljetnice, dok je Milka uspjela održati poziciju s praktički svim mogućnostima koje marketing pruža - komunikacija, razvoj i lansiranje ekstenzija, snaga na polici, veliki i mali formati. Ove je godine Milka konačno potisnula brend CocaCola u “drugi plan” osvojivši prvu poziciju. Kako smo i predvidjeli, apsolutna dominacija na prva dva mjesta zadržana je i u 2012. Samo su dva brenda (trenutno?) zamijenili pozicije. Fokusiranje na brend Coca-Cola “koštalo” je kompaniju gubitka od nekoliko mjesta na ljestvici za brend Fanta čiji se pad nastavlja i u 2012. godini. Vodeća dva mjesta na ljestvici se dominantno izdvajaju, dok su brendovi od treće do desete pozicije uglavnom prilično blizu jedan drugome, gdje svaki od njih ima određene prilike na kojima se može raditi i određene “poteškoće” koje treba rješavati kako bi se snaga brenda očitovala i boljom pozicijom na ljestvici. Dakle, kod gornjih pozicija uglavnom govorimo o zadržavanju pozicije ili skoku prema vrhu ljestvice. Ono što bi moglo biti dramatičnije su negativni predznaci koji su okarakterizirali drugi dio ljestvice, od 13. mjesta prema začelju. Važno je ponoviti kako o poziciji brenda na ljestvici od 3. do 10. mjesta uistinu odlučuju nijanse, što svakako valja imati na umu kada govorimo o “padu” ili Studeni - Prosinac 2012.

41


Vodeći brendovi u 2012. “rastu” pojedinog brenda. Već iduće godine situacija između dva brenda može biti drugačija. Brend Argeta i dalje je dosta postojan te je minimalno izgubio na snazi, što je odraz prilično aktivne kategorije. S druge strane, Vegeta je ojačala za dvije pozicije, što je posljedica aktivnosti u 2012. - barem dva oglašivačka vala po svakom tržištu te lansiranje novih proizvoda u asortimanu. Cockta je već u 2011. svojom regionalnom kampanjom i pojačanom distribucijom pokazala da se može i “stare” brendove podići. Ove godine još veći uspjeh – Cockta ulazi u TOP-5 na regionalnoj ljestvici što je odraz uspješnog lansiranja brend ekstenzije Cockta Rossa, dodatnog rada na regionalizaciji te jačanju pozicija u zemljama gdje je brend bio slabiji. Ipak, dok je prošle godine Cockta bila dominantno ispred globalnog brenda Pepsi, danas je ta razlika znatno manja. Nesporna je činjenica da se Pepsi aktivirao, ali od primarne je važnosti što se brend nalazi posvuda. Uz opću “sveprisutnost”, podsjetimo se da govorimo o B ili čak C brendu koji pomalo “igra na cijenu”, što je u ova vremena poželjno. U svakom slučaju, riječ je o globalnom brendu s tradicijom. 2011. VS 2012. U 2011. je rečeno kako bi brend Fructal, uz Nectar, mogao dobiti na snazi već samo zbog otvaranja novih tržišta. Međutim, brend je u 2012. osjetio pad za gotovo 10 pozicija. Dijelom je to rezultat pozicije u Sloveniji gdje su sokovi kategorija najizrazitije napadnuta od strane trgovačkih marki, a s druge strane možda je to i utjecaj nove strategije gdje je Fructal tek jedan od brendova u portfelju kompanije Nectar.

42

Studeni - Prosinac 2012.

je godine vrlo oprezno najavljena i mogućnost prodora brenda Violeta na ljestvicu TOP-50 “kroz nekoliko godina”. Violeta, prvi BiH brend i još k tome novi brend, napravila je prodor u samo godinu dana. Violeti trenutno pripada 43. mjesto, a izazov je pratiti što će se događati u budućnosti. Srpski brendovi i dalje su prilično zanimljivi, kao oni koji još nisu započeli pravu regionalizaciju, a najviše im nedostaje prisutnost u Hrvatskoj i Sloveniji. Ipak, u

brendovi koje praktički iz godine u godinu nalazimo na ovim našim ljestvicama brendovi su koji “rade na sebi”, koji rade na tržištu, i shodno tome – snaga, čiji je odraz visina indeksa, im se povećava. Oni koji se nisu uspavali, u pravilu i rastu. Želi li neki brend zadržati svoju poziciju budno mora osmatrati događanja na tržištu, a prije svega rad izravnog konkurenta i pritom bi glavna motivacija morala biti “raditi na svojem brendu barem toliko koliko

2012. i tu se vide značajni pomaci. Regionalni potencijal pokazivali su brendovi Plazma i Chipsy koji još u 2011. nisu bili vidljivi na TOP-25 ljestvici; mogli smo ih naći negdje oko 30. mjesta. Što su napravili? Dva trenutno Trgovačke marke u EU trenutno zauzimaju oko 40% najsnažnija srpska brenda poboljšali su udjela na polici svoju distribuciju, počeli se snažnije širiti u regiji čemu koje promatramo s aspekta razvoja trgovine, privatnih tr- svjedoči i slika polica u trgogovačkih marki, razvoja same vinama, a ključan je intenzivniji ulazak na hrvatsko tržikategorije. Drugo su vlastite šte. Drugi izuzetno zanimljiv aktivnosti proizvođača, odsrpski brend, Jaffa Cakes, nosno brenda. I treće su aktrenutno se nalazi najviše na tivnosti konkurencije. Upraljestvici od srpskih brendova vo ovo posljednje odigralo je i sigurnim se korakom priblivažnu ulogu i odrazilo se i na žava TOP-10 poziciji. Snažni snagu brenda Paloma. Prošle

rade i drugi”. Neki su brendovi, veliki i “stari”, neupitno snažni, što ne znači da neće imati (veliki) problem ostati na ljestvici, posebno dolaze li iz zemlje poput Slovenije u kojoj već dominiraju trgovačke robne marke. Pojavi li se uz to i neki novi, prodorni igrač koji ugrožava njihovu poziciju, a oni su pomalo uspavani i ograničenog budžeta, teško će moći pratiti igru. Ako imamo snažan brend treba ga širiti i dalje te čim bolje “iskorištavati”. Jer prava se vrijednost brenda, dakle financijska vrijednost, očituje u mogućnosti širenja u nove kategorije i na nova tržišta.

Svakako je riječ o snažnom brendu koji ima svoju prepoznatljivost. Već smo prošle godine najavili poteškoću u zadržavanju tadašnje pozicije brenda Paloma, što se vidi i u 2012. daljnjim drastičnim opadanjem njezine snage u obje kategorije. U kategoriji toalet papira Paloma više nije vidljiva na ljestvici TOP-25, sada je na 27. poziciji (prošle godine još uvijek na solidnoj 18.). U kategoriji maramica bilježi pad s odličnog 4. na 13. mjesto, što nipošto

nije loše kao sama pozicija za sebe. Spomenuti je pad direktni odraz borbe u kategoriji. Da podsjetimo, tri su glavna faktora koja utječu na kreiranje pozicija pojedinih brendova. Jedno je tržište

Mirna Horvat, Zenel Batagelj VALICON www.jatrgovac.hr


Svim čitateljima, partnerima i oglašivačima želimo čestit Božić i uspješnu 2013. la a t r o p i a n i z a g a Redakcija m Ja TRGOVAC


Intervju

KONSOLIDIRANA POZICIJA ZA NASTAVAK RASTA

U dva desetljeća poslovanja Atlantic Grupa se snažno pozicionirala u regiji s velikim planovima za snažniji iskorak na tržišta EU i Rusije. Mladen Veber, stariji potpredsjednik za operativno poslovanje, govori o ostvarenim rezultatima, uspješnoj integraciji Droge Kolinske te planovima za nadolazeće razdoblje

A

tlantic grupa s vlastitim kompanijama posluje u 10 zemalja – Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, BiH, Makedoniji, Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj, Velikoj Britaniji i Rusiji, a španjolsko tržište posljednje je gdje smo pokrenuli vlastitu kompaniju, dok su nova tržišta u kontinuiranim kalkulacijama, ističe Veber.

U prvih devet mjeseci ove godine Atlantic Grupa ostvarila je i rast prihoda i rast neto dobiti. Koji su osnovni razlozi ovako pozitivnog rezultata u ne baš lakim uvjetima poslovanja koji obilježavaju 2012. godinu?

Atlantic Grupa je u prvih devet mjeseci 2012. ostvarila 3,6 milijardi kuna prihoda od prodaje, što je 5,3 posto više u odnosu na prošlu godinu, dok je neto dobit porasla 9,6 posto. Ono što je važno je rast u svim strateškim poslovnim područjima, što je pokazatelj dobre strategije, ravnoteže poslovanja i uspješne integracije nakon akvizicije Droge Kolinske 2010. godine. Uvjeti u okruženju su teški i dobar rezultat nije lako ostvariti, ali smo se dobro pripremili i već prije krize vrlo racionalno postavili naš poslovni model. Osim toga, kvalitetno smo proveli integraciju i konsolidaciju Droge Kolinske i unutar sustava iskoristili mnoge sinergije - od objedinjavanja distribucije na svim tržištima, uspostavljanja centralnih funkcija podrške, jedinstvene nabave, do preseljenja dijela vanjske proizvodnje u vlastite pogone. Naš uspjeh je rezultat zalaganja svih naših zaposlenika i na to smo ponosni.

44

Studeni - Prosinac 2012.

Spomenuli ste Drogu Kolinsku. Kako napreduje integracija te kompanije u sustav Atlantic Grupe? Je li proces završen ili se na njemu još uvijek radi?

Integracija je provedena u nekoliko faza i danas odlično funkcioniramo kao jedinstven sustav. Kompatibilnost asortimana i tržišta bio je i temeljni razlog zbog kojeg smo išli u ovu akviziciju, što se nakon transakcije i potvrdilo. Danas smo dvostruko veća kompanija u svim aspektima, imamo odličnu ravnotežu proizvodnje i distribucije na svim tržištima u regiji, odličan plasman na tržišta EU – ponajprije u sportskoj prehrani, ali i s drugim brendovima kao što je Argeta, te u Rusiji i zemljama CIS-a. Najbolja potvrda uspješne integracije i dobre strategije je i nedavno potpisan ugovor o refinanciranju s EBRD-om, IFC-om i komercijalnim bankama po vrlo povoljnim uvjetima. Riječ je o transakciji vrijednoj 307 milijuna eura, možda manje medijski atraktivnoj od akvizicije, ali jednako zahtjevnoj.

“Uspješno smo integrirali Drogu Kolinsku u sustav Atlantic Grupe” Na kojim sve tržištima poslujete te planirate li otvaranje nekih novih u skorijem vremenu? Koliko će na vaše poslovanje utjecati ulazak Hrvatske u Europsku uniju?

Mi danas s vlastitim kompanijama poslujemo u 10 zemalja – Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, BiH, Makedoniji, Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj, Velikoj

Britaniji i Rusiji. Razvoj i širenje poslovanja naša je strategija, a španjolsko tržište posljednje je gdje smo pokrenuli vlastitu kompaniju, dok su nova tržišta u kontinuiranim kalkulacijama. Kad je riječ o EU, Atlantic Grupa nema izazova na koje nije spremna. Na tom tržištu poslujemo od 2005., od akvizicije njemačkog Haleka (danas Atlantic Multipower), a uspješne rezultate tamo ostvaruju i proizvodi s porijeklom iz regije. Argeta, primjerice, ima 25 posto tržišta paštete u Austriji. Kada govorimo o promjeni trgovinskog režima između zemalja u regiji po ulasku Hrvatske u EU, također smo spremni jer imamo optimalnu alokaciju proizvodnih pogona unutar i izvan EU. Da opet uzmem Argetu za primjer – proizvodnja se odvija u Izoli i u okolici Sarajeva, tako da pokrivamo sva tržišta. Kako će ulazak u EU utjecati na hrvatsku prehrambenu industriju? Ima li naznaka da će se moći zadržati dosadašnje koncesije u poslovanju sa zemljama Cefte te postoji li opasnost, ako se to ne ostvari, da tvrtke presele proizvodnju iz Hrvatske u druge zemlje?

Dio kompanija će imati izazov. Iako Atlantic nema poteškoća, sudjelujemo u naporima naših institucija da se na što povoljniji način regulira trgovinska razmjena nakon hrvatskog ulaska u EU.

Nasuprot tome, nedavno su se pojavile informacije kako bi Atlantic Grupa mogla preseliti proizvodnju Multipowera u Hrvatsku nakon što naša zemlja postane članica Unije. Kojom se poslovnom logikom vodite u tom eventualnom potezu?

www.jatrgovac.hr


100 milijuna eura planirani prihod na tržištu Rusije Mi imamo u planu u dogledno vrijeme pokrenuti proizvodnju dijela asortimana sportske prehrane u Hrvatskoj, ali riječ je o greenfield investiciji, a ne preseljenju. Ulaganje bi se odnosilo na izgradnju tvornice energetskih pločica koje se trenutačno proizvode kod ugovornog partnera, znači kod treće strane. Kao što smo proizvodnju Multipower napitaka preselili od vanjskog proizvođača u naše pogone u Rogaškoj. Postojeći pogoni u Bleckedeu kod Hamburga imaju svoju poslovnu i tržišnu logiku, tradiciju i stručnost i ne kanimo ih izmještati.

milijuna eura, a srednjoročni plan podrazumijeva rast na 100 milijuna. Poslovanjem u Rusiji i zemljama

“Tijekom 2013. fokusirat ćemo se na organski rast, optimizaciju troškova i upravljanje rizicima” CIS-a upravljamo iz naše kompanije u Moskvi, gdje imamo 50-ak zaposlenih, a u skladu s planovima rasta i njihov broj će se povećavati. Naši brendovi, kao što su Multivitin Vitamin C, Donat Mg, Bebi dječja hrana i Multipower imaju jako dobre rezultate na ovom tržištu. Počeci Atlantic Grupe počivaju na distribuciji proizvoda robe široke potrošnje dok je danas naglasak na proizvodnji? Kakav je sad omjer snaga između te dvije sfere vašeg poslovanja?

Mladen Veber Atlantic Grupa

Na nedavnoj FMCG&Retail Areni u Beogradu istaknuto je kako tvrtke iz naše regije moraju tražiti izlaz na veća tržišta poput Rusije i zemalja istočne Europe. Koje je vaše mišljenje o tome te imate li u planu Atlantic u jačoj mjeri pozicionirati na tim tržištima?

Tržište Rusije za nas ima veliki potencijal i pojedinačno je jedno od najbrže rastućih tržišta u sustavu. Tamo ćemo ove godine ostvariti prihod od 30 www.jatrgovac.hr

Distribucija je bila i ostaje važan segment našeg poslovanja. Kad kažemo da u prodaji vlastiti brendovi sudjeluju s oko 73 posto, ne treba zanemariti da ukupna distribucija na svim tržištima u regiji, dakle vlastitih i principalskih proizvoda, ide kroz naš sustav. Udio vlastitih brendova značajno se povećao posljednjom akvizicijom, ali ovako relevantan asortiman nam kao distributeru samo daje dodatnu snagu. Danas je Atlantic vodeći distributer robe široke potrošnje u čitavoj regiji, sa širokim znanjem i kompetencijama koje smo u svim distributivnim disciplinama razvili u posljednjih 21 godinu. Naša strategija

rasta u narednom periodu značajno se oslanja i na dodatno jačanje regionalne funkcije distribucije, širenje asortimana i razvoj specijaliziranih kanala, kao što je HoReCa. Koji su brendovi Atlantic Grupe lideri u svojim kategorijama, a u kojim kategorijama proizvoda to stremite postati?

Naš asortiman okuplja brendove koji su u najvećem dijelu na prvom ili drugom mjestu u kategoriji. Ako nabrojimo samo nekoliko brendova, kao što su Cedevita, Plidenta, Rosal Lip Balm, Donat Mg, Argeta, Smoki, Bananica, Cockta, primijetit ćete da su mnogi od njih ne samo lideri nego i sinonim za kategoriju. Brendovi Droga Kolinske kao što su Cockta, Donat Mg i Argeta vrlo su dobro primljeni i prepoznati na hrvatskom tržištu. Što je pak s brendovima Soko Štarka? U zadnje vrijeme posebno primjećujemo promotivne aktivnosti vezane za brend Smoki koji ove godine slavi 40. godina postojanja.

Na našem tržištu je ove godine značajno povećan broj brendova iz Štarkovog asortimana, kao što su unaprijeđene njihove ranije pozicije, a onda i prodaja. Smoki je svakako jedan od proizvoda koji je generičko ime za kategoriju, a uslijed obljetnice pojačanje su i marketinške aktivnosti. Tradicija i kvaliteta dio su svih naših brendova, a Štarkov asortiman u tome ni po čemu ne zaostaje. Osim Smokija, Čoko Smokija, Bananice, na policama su sada i naši Prima štapići te dio asortimana keksa. Zadovoljni smo rezultatima i kanimo dalje jačati naše pozicije na ovom asortimanu.

“Nedavno potpisani ugovor o refinanciranju potvrda je naše razvojne strategije” Planirate li otvaranje novih tržišnih niša te koja su vaša očekivanja i predviđanja za 2013.?

Iduća godina, gledajući makroekonomsku perspektivu u okruženju, sigurno nije godina oporavka. No mi imamo jasnu strategiju, nastavljamo s fokusom na organski rast, optimizaciju troškova i upravljanje rizicima kako bismo ostvarili zacrtane ciljeve poslovanja. Studeni - Prosinac 2012.

45


PROMO

BEZVREMENSKI dizajn od 1881. I

ittala Grupa je dio Fiskars Grupe i nudi krajnjem potrošaču široku liniju proizvoda za kuhinju, stol i dom. Iittala je vodeći skandinavski Premium dizajn brand iz Finske s jakom baštinom bezvremenskih kultnih proizvoda. Iittala je jednako bezvremenski skandinavski dizajn, kako u stolnom posuđu, tako i u predmetima za uređenje interijera. To je zato što dizajneri i obrtnici kreiraju proizvode dizajnirane tako da bi bili zauvijek korisni i prilagodljivi trenutku s posebnim naglaskom na iznimnom stilu. Iittala proizvodi su jedinstveni, svaki za sebe ima svoje posebne priče i značenje. Ono što je počelo kao tvornica stakla u Iittali, u Finskoj, sada obilježavaju generacije prekrasnih predmeta napravljenih kako bi obogatili svakodnevni život. Vjerujemo da predmeti trebaju biti prepoznatljivi, laki za kombiniranje i

46

Studeni - Prosinac 2012.

multifunkcionalni s dizajnom koji traje i dozvoljava individualni rad i izraz. Značajni dio Iittala proizvoda proizveden je na proizvodnim linijama Fiskars grupe u Finskoj. Proizvodi od stakla izrađeni su u tvornici stakla u Iittali i Nuutajärvi, keramički proizvodi - u tvornici keramike Arabia, a posuđe i pribor u tvornici posuđa Sorskoski. Generacija kultnih proizvoda Iittala teži bezvremenskom dizajnu koji nikada neće biti odbačen. Naš proboj zbio se u ranim godinama modernizma i funkcionalizma, 30-ih i 40-ih. Kao jedna od prvih tvrtki, koja u dekorativno postavljanje stola za objed uvodi progresivni skandinavski dizajn, stvorili smo temelj za dizajn koji traje. Tvrtka je vođena baštinom skandinavskog dizajna, znanjem obrtnika i vizionarskim dizajnerima. Kao rezultat toga

stvara predmete za Vas i Vaš dom koji su ugodni osjetilima i odgovaraju svim zadacima. Beskompromisna povezanost funkcionalnosti, oblika i kvalitete predstavlja glavnu filozofiju dizajna. Iittala proizvodi predstavljaju istinski dizajnerski kult koji se proteže do same njihove jezgre kako bi bili korišteni iz dana u dan kroz generacije i generacije. Sve ovo dostupno je na hrvatskom tržištu zahvaljujući Kamper d.o.o. Zagreb koji predstavlja i distribuira Fiskars i Iittala proizvode u Hrvatskoj. Dodatne informacije možete potražiti na adresi: Kamper d.o.o. Zagreb, Savska cesta 41, 10 000 Zagreb, tel: 01/6311-500, fax: 01/6311-511, mail: info@kamper-hr.com.

www.jatrgovac.hr


Čokoladne table i čokolade za kuhanje U zadnjih 12 mjeseci na hrvatskom maloprodajnom tržištu prodano je 6,8 milijuna kilograma čokoladnih tabli i čokolada za kuhanje što je za 3,8% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine

S

matra se da čokolada ima dugu povijest koja seže čak do drevnih Maja. Oni su prvi koristili plodove drveta kakaovca za spravljanje ukusnog napitka - kakaa. Bila je to gusta tekućina bogata okusa u koju su dodavali začine poput vanilije i čilija. Kako je sirovina bila dostupna samo odabranima, smatrala se hranom bogova. Prvi Europljanin koji je kušao kakaovac bio je, da-

Prekretnica u proizvodnji čokolade dogodila se kada je nizozemski kemičar Coenraad Van Houten 1828. osmislio hidrauličnu prešu koja je mrvila zrna kakaovca iz kojih je nastao kakao prah. Devetnaest godina kasnije Englezi su otkrili kako taj prah miješati sa šećerom i rastopljenim kakao maslacem i tako stvorili prvu čokoladnu tablu. Takav proizvod nastavili su usavršavati Švicarci pa je tako,

kako, Kristofor Kolumbo, no njegovo otkriće nije pobudilo posebno zanimanje na španjolskome dvoru. Tek će španjolski konkvistador Hernán Cortés, kada krene u osvajanje Južne Amerike, imati priliku probati Xocolatl, topli kakao napitak koji mu je ponudio aztečki vladar Montezuma u golemim zlatnim peharima, te nakon tog iskustva otkriti i približiti Europljanima božanstveni plod u kojem su više klase američkih domorodaca uživale stoljećima. Španjolci su, pak, odlučili stvoriti vlastitu verziju napitka, izbacili su ljuti čili te dodali cimet i šećer. Međutim, zbog slabe opskrbe kakaom izrada čokolade nije se razvila i proširila te je neko vrijeme ostala tajnom.

kroz eksperimentiranje s mlijekom kao sastojkom u čokoladi, 1875. proizvedena prva mliječna čokolada. U današnje vrijeme mnogi smatraju da je čokolada afrodizijak, da potiče dobro raspoloženje, a neka istra-

ŠTEDI SE i na čok

48

Studeni - Prosinac 2012.

PAD PRODAJE S obzirom na obuhvatnost kategorije, Nielsen u sklopu “čokoladnih proizvoda” prati praline, dražeje, čokoladne prutiće, čokoladne figurice, čokolade za kuhanje i čokoladne table. Ovom prilikom usredotočit ćemo se na U zimskim mjesecima čokolade za proda se 40% od ukupnih kuhanje i čokoladne table. godišnjih količina U zadnjih 12 mjeseci živanja čak dokazuju da je (studeni 2011. - listopad tamna čokolada dobra za 2012.) na hrvatskom masrce i smanjenje kolesterola. loprodajnom tržištu (bez I povrh svega još ta raznovrCash&Carryja, specijalizisnost što nas mami na slatki ranih trgovina i diskontnih zalogaj... Što uopće izabrati – objekata), prodano je 6,8 čokoladu s lješnjacima, bamilijuna kilograma čokodemima, cijelim, usitnjenim, ladnih tabli i čokolada za bijelu, tamnu, s jogurtom, kuhanje što je za 3,8% manje grožđicama, jagodama...? u odnosu na isto razdoblje

prošle godine. Vrijednosna prodaja iznosila je 520,1 milijuna kuna što je za 5,2% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Budući da su tema čokoladne table i čokolade za kuhanje, pogledajmo kakav je njihov međusobni odnos. Sa 79,1% količinske prodaje čokoladne table imaju prednost nad čokoladama za kuhanje čiji je udio preostalih 20,9%. Pogledamo li vrijednosno, razlika je još veća. Čokoladne table imaju 86,6% udjela, a čokolade za kuhanje 13,4%.

SEZONALNA KATEGORIJA Prodaja po kanalima ne pokazuje neka prevelika iznenađenja. Najvažniji formati za ovu kategoriju su supermarketi (301 – 2500 m2) kroz www.jatrgovac.hr


520,1 milijuna kuna iznosi vrijednosna prodaja kategorije koje se proda 35% ukupnih količina, slijede velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) s 20%, srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) s 18%, zatim hipermarketi (iznad 2500 m2) s također 18%, male trgovine mješovitom robom (do 40 m2) sa 7%, te kiosci i trgovine na benzinskim postajama koje prodaju 2% od ukupnih količina. Vodeći proizvođači ove kategorije proizvoda su Kraš (Dorina, Kraš, Kolumbo), Kraft (Milka, Toblerone), Zvečevo (Mikado, Saporo, Samo ti, Volim te, Braco, Seka, Seka i Braco, Zvečevo), Kandit (Riki, Idila, Kandit, Dado, Goga) te Ferrero (Kinder). Sve važnije značenje i udio u kategoriji zauzimaju trgovačke robne marke, koje čine skoro petinu količinske prodaje (18%). Čokolade za kuhanje i čokoladne table su iznimno sezonalna kategorija koja svoj vrhunac doživi u zimskim mjesecima. U razdoblju od listopada do siječnja proda se 40% od ukupnih godišnjih količina. Kako bi i ovogodišnja sezona bila uspješna za proizvođače, možemo se nadati da će čokoladne table i dalje biti neizostavan dar u čizmici ili ispod bora.

koladi Količinski udjeli prema vrsti studeni 2011. - listopad 2012. Čokolade za kuhanje

20,9% Table

Milanka Ćorić Analitičar, Nielsen

79,1%

Lokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine 100 90 80 70

2 9

2 7

15

18

21

18

21

20

60 50 40 30 20

32

35

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40m2) Hipermarketi (2501m2 +) Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100m2) Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300m2) Supermarketi (301 - 2500m2)

10 %

Kiosci i benzinske postaje

Stu. 10. - Lis.11.

Stu. 11. - Lis.12. Izvor: Nielsen

www.jatrgovac.hr

ANKETA

Kraš najpopularniji proizvođač, Milka najprepoznatljiviji brend

P

rema istraživanju magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal, provedenom tijekom listopada ove godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina, čokolada i u recesijskom vremenu ostaje iznimno omiljena delicija za nepce hrvatskih potrošača. Upitani koliko često jedu čokoladu, najveći broj ispitanika (23,1%) odgovara kako si čokoladu priušte nekoliko puta tjedno, dok ju najmanje jedanput tjedno konzumira 21,4% ispitanika. Slične vrijednosti ostvarili su odgovori “najmanje jedanput mjesečno” s 15,9% te “rijetko - nekoliko puta godišnje” s 15,2% udjela. Također je zanimljivo da je vrlo sličan omjer potrošača koji čokoladu konzumiraju svakodnevno (12,8%) kao i onih koji je uopće ne konzumiraju (11,6%). Najveći broj ispitanika pri jednoj konzumaciji pojede jedan red čokoladne table, što kao svoj odgovor navodi 33,8% anketiranih. Čitavu tablu pojede 21,7% potrošača, dok dva do tri reda čokolade pojede 18,6% ispitanika. Pola table je slatki obrok za 14,1% potrošača, a da im je i jedna kockica dovoljna kaže 11,7% sudionika ankete. Obična mliječna čokolada najpopularnija je vrsta čokolade koju kao svoj izbor navodi 34% ispitanih. Slijedi čokolada s lješnjakom koju preferira 21,8% potrošača, gorka (tamna) je prvi izbor za njih 18,3%, dok je čokolada s rižom omiljena kod 10,4% potrošača. Ispod granice od 10% po popularnosti smjestile su se bijela čokolada (6,5%), punjena s kremom (3,1%), s keksom (2,5%), s grožđicama (1,1%), dok 2,3% potrošača ističe kako im nije bitna vrsta čokolade te su im sve podjednako drage. Hrvatski konditori zauzimaju prva tri mjesta kada je pitanju poznavanje proizvođača čokolade. Kraš je uvjerljivo najpopularniji proizvođač kojeg spominje 73,1% ispitanika, a slijede ga Zvečevo s 35,5% i Kandit s 30,9% udjela. Nakon njih pozicionirani su globalni proizvođači Nestle s 12,8%, Kraft s 11,3%, Lindt s 4,8% i Frey s 0,4%. Kod upita o poznavanju brendova situacija je nešto drugačija. Tako je najprepoznatljiviji čokoladni brend Milka koju navodi 68,6% potrošača, dok je u stopu slijedi Dorina sa 63,6% udjela te s nešto manjim, ali još uvijek značajnim udjelom od 22,2% - Mikado. Svi ostali brendovi smješteni su ispod granice od 10% pa tako Snickers preferira 5,6% potrošača, Mars njih 5,2%, Kinder 4,9%, Toblerone 3,6%, Čoksu 2,8%, Životinjsko carstvo 2,7%, Kit Kat 1,6%, Samo ti 1,5%, Twix 1,3%, Braco, Seka, Seka i Braco 1,1%, Volim te 1,0%, Kandit 0,8%, Bounty 0,7%, Bajaderu 0,7%, Ferrero Rocher 0,4%, Raffaello 0,4%, Nestle 0,4%, Merci 0,3%, Frey 0,2% i Griotte 0,1%. Studeni - Prosinac 2012.

49


Čokoladne table – lojalnost potrošača

Čokoladni ratovi

Bitka u kategoriji čokolade vodi se na najmanje četiri bojišnice. Domaći protiv stranih brendova, domaći brendovi protiv trgovačke marke, strani brendovi protiv trgovačke marke, te domaći i strani brendovi zajedno protiv trgovačke marke

S

vi koji su usko vezani uz istraživanje tržišta i “consumer insight” gotovo nikada u svojim analizama brendove ne dijele na domaće i strane. To je nepisano pravilo, no mnoga pravila poznata su upravo po svojim presedanima. Tržište čokolade, na

(koji se u Hrvatskoj nabavlja po mnogo višoj cijeni nego što ga strani brendovi plaćaju u inozemstvu), kao neke od glavnih problema s kojima se suočavaju. No, bitka se vodi na najmanje četiri bojišnice. Na jednoj između domaćih i stranih brendova, na drugoj između domaćih brendova i Trgovačke marke su u trgovačke sedam godina povećale marke, na količinski udio s 10% na 35% trećoj između stranih brendova i trgokojem se godinama vode vačke marke, te na četvrtoj javni i tajni medijski i ini između domaćih i stranih ratovi, predstavlja izazov brendova zajedno protiv za sve istraživače. Ovom trgovačke marke. prilikom ćemo primijeniti Trgovačke marke su u sepresedan i podijeliti čokodam godina povećale koliladne brendove na domaće činski udio s 10% na 35%. i strane te trgovačke marke. Pritom nam odmah na pamet pada jedna asocijacija. ČETIRI BOJIŠNICE Lidl, zar ne? Da, ali prije Domaći brendovi su 2005. sedam godina Lidla nije činili 57% volumena u čobilo. Konzum, Getro i Billa koladnim tablama. Danas svojim su markama pripresu svedeni na 37%. Predmili teren trgovačkim marstavnici domaćih brendova kama u kategoriji čokolada. često ističu neodgovarajuću One su danas toliko snažne carinsku politiku (koja da se događa stanoviti padopušta bescarinski uvoz radoks. Pojedini vlasnici određene količine čokolade brendova ne priznaju snagu iz EU), liberalni odnos pretrgovačkih marki i osporama trgovini, cijenu šećera vaju njihove rezultate. Neki

50

Studeni - Prosinac 2012.

su pak, posve suprotno, odlučili amortizirati utjecaj trgovačke marke počevši ih proizvoditi.

zadovoljavaju kupujući Dorinu, drugu polovicu budžeta za čokolade raspoređuju na ostale brendove. Slično se ponašaju i kupci Milke, dok kupci Mikada trećinu svog budžeta za čokolade troše na Mikado. U situaciji podijeljene lojalnosti svaki kupac, kojeg smo preusmjerili s jednog brenda na drugi, zlata vrijedi. Milka je npr. u prvoj polovici 2012. rasla u volumenu i vrijednosti, a ključ uspjeha je između ostalog i privlačenje kupaca Dorine, kojoj je Milka zadala snažan udarac. Milka je jednu bitku dobila. Mikado ih je dobio još više. Kandit je krenuo u pobjednički pohod. Kome će pripasti konačna pobjeda u čokoladnim ratovima ostaje za vidjeti.

ČETIRI MUŠKETIRA Jedno od ključnih pitanja je kako povećati lojalnost svom brendu? Promatrajući četiri jaka igrača: Kandit, Mikado, Dorinu i Milku vidimo da svega 6% kupaca kupuje sva četiri brenda, 20% kupaca kupuje isključivo Dorinu, 8% isključivo Milku itd. Kupci Dorine polovicu svojih potreba za čokoladnom tablom

Mladen Kožić Sales Manager, GfK Croatia Vrijednosni udjeli u čokoladnim tablama u prvom polugodištu 2012. Domaći brendovi

44% Strani brendovi

32% Trgovačke marke

24%

Podijeljena lojalnost u čokoladnim tablama u prvom polugodištu 2012.

Kandit

Mikado

4,7

5,8 1,0

7,0 20,4

4,1 9,9

Dorina

2,6 0,4

6,2 10,9 5,2 12,4

8,1

1,2 Milka www.jatrgovac.hr


PROMO

Zima je sinonim za ČOKOLADU

B

ilo da govorimo o vrućoj čokoladi koja nas zimi grije, čokoladi za kuhanje koja je neizostavan sastojak u pripremi blagdanskih kolača ili pak “običnoj“ čokoladi koju jedemo i kojom se sladimo u zimskim danima, čokolada je u svakom pogledu sinonim za zimu. Upravo dolaskom zime kuhinje postaju središnje mjesto okupljanja u domovima, a oni koji kuhaju postaju gastro heroji svojih domaćinstava. Pored glavnih jela i slanih specijaliteta, kao točka na i dolaze i nezaobilazne slastice.

I dok u pripremi kolača neizostavnu ulogu igra njeno visočanstvo čokolada, istovremeno je slađe od kušanja provjerenih recepata grickanje čokolade egzotičnih okusa, poput čokolade s mentom, čokolade s narančom ili pak kraljice – crne čokolade. Vrhunske čokolade švicarske proizvodnje pronaći ćete na policama Mercatora među njihovim Premium proizvodima trgovačke marke. Prvi proizvodi trgovačke marke Mercator bili su prisutni prilikom prvog pojavljivanja Mercatora na hrvatskom tržištu. Danas,

trgovačka marka Mercatora broji više od 1000 proizvoda priznatih hrvatskih i stranih proizvođača raspoređenih u sedam linija. Pri odabiru proizvoda želja je ponuditi kvalitetne proizvode priznatih, hrvatskih i stranih proizvođača po povoljnoj cijeni. Među proizvodima trgovačke marke Mercator je posebno ponosan na Premium proizvode koji se odlikuju najvišom kvalitetom i proizvode se po tradicionalnim receptima. Prilikom proizvodnje Premium proizvoda koriste se najbolji sastojci, a neodoljive slastice švicarskog podrijetla čine pažljivo odabrani sastojci koji su zaštićeni oznakom izvornosti države iz koje dolaze. Govoreći o premium čokoladama Mercatora kupci posebno uživaju u Čokoladi premium tamna brusnica naranča med, dok joj uz bok stoje Čokolada premium tamna, Čokolada premium tamna naranča i Čokolada premium tamna menta. Premium čokolade posebne su upravo zbog načina proizvodnje, vrhunskih sastojaka i prepoznatljive ambalaže, a uvijek predstavljaju najbolji i najslasniji dar kojim se za blagdane mogu razveseliti najbliži.

Neka slatki užitak za dvoje započne s Premium čokoladama Mercator

Premium čokolade Mercator vrhunske švicarske kvalitete uz ekstra finu mliječnu čokoladu i udio kakaoa od 72%.

Uživajte u ukusnim delicijama Premium čokolada robne marke Mercator.


Čokolada – trendovi i brendovi Više od 90% populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine konzumira čokoladu što je čini jednom od kategorija robe široke potrošnje s najvišom razinom korištenja uopće

B

ilo da se radi o onoj s rižom, lješnjacima, voćem ili običnoj mliječnoj, čokolada je sigurno većini omiljena slastica. Kao pravom čokoladoljupcu nije mi teško palo prihvatiti se istraživanja o ovoj slatkoj kategoriji proizvoda. OMILJENI PROIZVOD U okviru BRANDpuls istraživanja kontinuirano se prate marketinški pokazatelji uspjeha za kategoriju čokolada i brendova unutar nje, a podaci se mogu analizirati u vidu demografije,

nom korištenja u Hrvatskoj uopće. Konzumiraju je nešto više žene nego muškarci, a osobito joj je sklona mlađa populacija (u dobi od 15 do 29 godina). Čokolade su jedna od kategorija s najvišim postotkom korištenja kroz čitavu Adria regiju (uz Hrvatsku, tu su i Srbija, Bosna i Hercegovina te Slovenija), a razina korištenja je gotovo podjednaka kroz sve zemlje (iznad 90%). I u ostalim je zemljama regije profil potrošača kategorije vrlo sličan: nešto češće se tu radi o ženama i potrošačima mlađe životne dobi.

Svi vole taj sla

životnog stila potrošača te njihovih kupovnih navika. Marketinški pokazatelji su važni za uspješno vođenje brenda kroz sliku stanja brenda i ranog uočavanja mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi su prikupljeni u prvoj polovini 2012. godine na teritoriju Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine te Slovenije. Za početak svakako vrijedi istaknuti da više od 90% populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine konzumira čokoladu, što je čini jednom od kategorija robe široke potrošnje s najvišom razi-

52

Studeni - Prosinac 2012.

prikladna za sve generacije a ne samo za djecu, dok jednak postotak smatra da su čokolade poklon s kojim se ne može pogriješiti. Više od polovine ljubitelja čokolade kaže da im je Konzumiraju je nešto više brend iznižene nego muškarci, a mno važan prilikom osobito joj je sklona mlađa odabira koju populacija će čokoladu kupiti. U odnosu na čokolada poput ovisnosti, neke druge kategorije slatvećinom je ne jedu kao kiša (npr. kekse, praline, zamjenu za obroke. Oko čokoladice, bombone…), 90% redovitih konzumenkod čokolada je također ta čokolade smatra da je zamijećena najviša razina LOJALNI POTROŠAČI Većina redovitih konzumenta čokolade preferira mliječne u odnosu na gorke čokolade. Iako gotovo polovina njih smatra da je

lojalnih potrošača među korisnicima brendova: takvih je oko 1/3, preostale 2/3 nema brend čokolade kojem su lojalni. Pozicija brendova prema BRANDscore-u Brend

BRANDscore

Milka

81

Dorina

64

Mikado

50

Kinder

47

Toblerone

45

Nestlé

45

www.jatrgovac.hr


90% potrošača čokoladu smatra prikladnom za sve generacije Razina korištenja (usage) je marketinški indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praćenje korištenja je važno za procjenu potrošačke mase na koju u određenom trenutku možemo računati. Za povećanje baze potrošača potrebno je voditi računa o njihovim potrošačkim potrebama i navikama (usage & attitude), kako bismo brend mogli dodatno marketinški pozicionirati bliže potrebama potrošača.

znatno višim razinama korištenja od prvog konkurenta. U Srbiji visoke razine korištenja imaju i tradicionalno prisutni i jaki brendovi poput Štarkovih Najlepših želja te Eurocrem Bloka Takovo. Oba brenda imaju visoku razinu korištenja i u susjednoj Bosni i Hercegovini, uz Kraševu Dorinu koja je drugi najviše korišteni brend. U Sloveniji je drugi brend domaća Gorenjka, a većinom se u vrhu kategorije nalaze strani brandovi (Kinder, Lindt, Toblerone).

MILKA VODI Milka je vodeći brend u kategoriji čokolada u Hrvatskoj, konzumira je oko 2/3 populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine. Drugi brend po razini korištenja je Dorina koju konzumira oko polovine populacije, dok Mikado konzumira oko 1/3 populacije. Kinder i Nestlé imaju otprilike podjednaku razinu korištenja.

ODNOS PREMA BRENDU Na temelju marketinških indikatora performansi brenda, koji se kontinuirano prikupljaju u BRANDpulsu, dobivena je jedinstvena mjera koja omogućuje usporedbu brendova na tržištu BRANDscore. Prilikom izračuna, BRAN-

Milka je također vodeći brend čokolada u svim zemljama u kojima se provodi BRANDpuls istraživanje s uglavnom

Dscore uzima u obzir dva aspekta odnosa potrošača prema brendu: bihevioralni i emocionalni. Bihevioralni aspekt govori

o realiziranom odnosu potrošača prema brendu (kupnja, korištenje...), dok se emocionalni odnosi na kvalitetu i intenzitet percepcije brenda u svijesti potrošača. Prema BRANDscore-u najsnažniji brend u kategoriji čokolada u Hrvatskoj je Milka. Drugi brend

nake vrijednosti na svim razinama brend piramide.

IMUNA NA KRIZU Čokolada je na globalnoj razini zbog svoje pozicije luksuza, koji si potrošači ipak mogu priuštiti, ostala gotovo imuna na tešku tržišnu situaciju u kojoj je većina kategorija bilježila pad. Iako je u zadnjih neKategorija čokolade bilježi koliko godina najvišu razinu lojalnih zamijećena nešto manja potrošača prema omiljenim usmjerenost brendovima na kupnju premium brendova, po snazi je Dorina, a zatim čokolada je i dalje u svojim cjenovno povoljnijim slijedi Mikado. Pozicija varijantama ostala u većini brendova se ne razlikuje potrošačkih košarica. od pozicija prema razini Globalni trend koji brzo korištenja brendova, iz napreduje su i čokolade s čega se može zaključiti oznakom “fair trade“ kojikako su i svi ostali markema se promiče odgovornost tinški indikatori (što biheprema proizvođačima sirovioralni, što emocionalni), vina koji se uglavnom nalatakođer raspoređeni na ze u zemljama u razvoju. Za isti način. Kada promatraočekivati je da će sve više takvih proizvoda biti i kod nas. A zbog rastuće svijesti o važnosti zdrave prehrane, kako na svjetskim tržištima, tako i u Hrvatskoj, pojavljuje se sve više vrsta tamne čokolade koja se smatra osobito zdravim odabirom. U svakom slučaju noviteta mo sveobuhvatnu snagu na tržištu neće nedostajati. brenda onda su Kinder, Toblerone i Nestlé brendoMaja Ćuk vi gotovo jednake snage te Product Manager, Ipsos Puls postižu otprilike podjed-

atki užitak TOP 5 brendova; kategorija čokolade, Hrvatska 2012.

www.jatrgovac.hr

Studeni - Prosinac 2012.

53


Čokoladne table - na polici MANNER

T

vrtka Manner osnovana je 1980. godine s osnovnim ciljem da visoko kvalitetnu čokoladu potrošačima ponudi po prihvatljivoj cijeni. Manner je i danas jedinstven po tome da za potrebe svoje proizvodnje samostalno prži i obrađuje kakaovac, ističu iz distributera Manner asortimana na hrvatskom tržištu, tvrtke Atlantic Trade. Popularno pakiranje Manner čokolade za kuhanje od 250 g, u karakterističnom crvenom omotu, prisutno je na hrvatskom tržištu već 14 godina. “Unatoč jakoj konkurenciji domaćih brendova, Manner čokolada za kuhanje je i dalje jedna od prodavanijih u ovoj kategoriji, s dugogodišnjim vjernim kupcima te je dostupna u većini trgovačkih lanaca”, ističe Petra Matečić, Senior Brand operation manager. Trgovcima poručuje kako bi čokoladu za kuhanje trebali pozicionirati u dvije kategorije – čokolade za jelo i ostali specifični prizvodi za pripremu slastica – čime bi dodatno poboljšali prodajni rezultat ove kategorije proizvoda.

DUPIN

T

vrtka Dupin proizvodi ručno rađene hrvatske čokolade s lavandom, ninskim cvijetom soli, paprom, rogačem i drugim okusima pod brendom Adria, te obavlja distribuciju robne marke Lindt, ekskluzivne švicarske čokolade. U širokoj ponudi čokoladnih vrsta Lindt nudi mliječnu čokoladu Excellence s raznim dodacima, zatim Goldkenn čokoladu idealnu za poklone koja je upakirana poput zlatnih poluga, belgijsku čokoladu Kims u okusima badem-med, borovnica-đumbir, cvijet soli, limun-crni papar i kruška-badem, te talijansku tamnu čokoladu sa začinima i suhim voćem Gardini. Ponudu zaokružuju CRU čokolade s posebnim kakaovcem, čokolade bez šećera i Cremino nougat praline veličine čokolade. Proizvode iz Dupinovog portfelja može se kupiti u specijaliziranim dućanima Deliiicije u Zagrebu, Splitu i Rijeci te u većim trgovačkim lancima. Na tržištu bi se uskoro trebale pojaviti nove Lindt čokolade s kokosom te Adria čokolade s novim okusima, navode iz Dupina.

54

Studeni - Prosinac 2012.

FERRERO

F

errero u ovoj kategoriji nudi poznatu Kinder čokoladu koja je na tržištima diljem svijeta prisutna više od 40 godina. Kinder čokolada odlikuje se visokokvalitetnim sastojcima, originalnim i praktičnim pakiranjem te jedinstvenim okusom, ističu iz Ferrera te dodaju kako se na prodajnim mjestima u Hrvatskoj može pronaći u dva osnovna pakiranja – od 50 g i od 100 g. “Kinder čokolada od 100 g naš je vodeći proizvod u asortimanu čokolada s godišnjom prodajom od 186 tona što je rast od 13% u odnosu na prošlu godinu”, navode iz tvrtke. Uz dvije spomenute varijante, za nadolazeće blagdansko vrijeme u Ferreru pripremaju posebno božićno pakiranje Kinder čokolade od 150 g. “Na tržištu smo prisutni s volumnim udjelom od 5%. Prema podacima AC Nielsena iz rujna ove godine, četvrti smo najuspješniji brend u kategoriji, a Kinder čokolada od 100 g najprodavaniji je proizvod (SKU) u posljednjih godinu dana”, ističu iz tvrtke.

FREY

C

hocolat Frey je vodeći brend čokolada na švicarskom tržištu s udjelom od 38 posto. U Hrvatskoj je prisutan već deset godina, a najpopularnije varijante su tanke čokolade od 100 g i to najviše one tamne s visokim udjelom kakaa, kažu iz uvoznika, tvrtke Salvia, koja osigurava prisutnost Frey čokolada u svim vodećim trgovačkim lancima te benzinskim postajama. Također ističu kako na ukupnom tržištu Frey zauzima udio od 1-2%, ali je vodeći brend u premium segmentu 100-gramskih uvoznih čokolada. “Potrošačima nudimo vrhunski proizvod sa stoljetnom tradicijom, zadržavajući cijene razumnima unatoč 33%tnim carinama na naše čokolade koje se proizvode isključivo u Švicarskoj”, navode iz Salvije te dodaju kako su tržištu upravo predstavili nove 180-gramske čokolade u tamnoj, mliječnoj i bijeloj verziji s bademima i lješnjacima.

www.jatrgovac.hr


KANDIT

K

andit je u posljednjih godinu i pol dana u velikoj mjeri redizajnirao svoj asortiman lansiravši na tržište 50 novih proizvoda pri čemu je najviše pažnje poklonjeno upravo asortimanu čokolada. Nova Kandit Mliječna čokolada dolazi u pakiranju od 80 g, a uz standardne čokolade Petit Beurre, Lješnjak, Tutti-Frutti i Riža tržištu su predstavili dvije jedinstvene čokolade na hrvatskom tržištu - Kandit Nugasso i Kandit Confettino. Nugasso je čokoladna varijanta deserta Kandit For You s kremastim lješnjak punjenjem, dok je Confettino mliječna čokolada punjena hrskavim, šarenim Confettino bombonima. “Kako bi dodatno motivirali potrošače na prvu kupovinu i pokazali da smo zaista kreirali novi, ugodan i poseban okus, Kandit čokolade ponuđene su na tržištu po popularnim cijenama”, kaže Marijana Javorović, direktorica marketinga, te ističe kako su s prvim reakcijama potrošača iznimno zadovoljni.

KRAŠ

K

ao najveći konditorski proizvođač na području regije, Kraš pokriva sve segmente unutar kategorije čokolada. U ponudi se nalaze premium čokolade s visokim udjelom kakao dijelova pod brendom Kraš 1911, dječje čokoladice Životinjsko carstvo, dok najveći dio prodaje čine Dorina čokolade. Osim tradicionalnih Dorina kao što je ona s lješnjakom te mliječna ili “ledena”, potrošačima su dostupne i nove dječje serije Čoksa punjenih čokolada bogatih mlijekom. “Kraš sa svojim najjačim brendom Dorina drži kontinuiranu lidersku poziciju na hrvatskom tržištu. Osim po tržišnom udjelu, Dorina je broj jedan i po odabiru potrošača jer su Kraševe čokolade već šestu godinu zaredom nositeljice titule Trusted Brands, odnosno čokolade kojima potrošači najviše vjeruju. Dorina prednjači i po inovativnosti što uključuje kontinuirane inovacije u okusima, pakiranjima, prezentaciji proizvoda i cjenovnom prilagođavanju”, navode iz tvrtke. U najavama za 2013. godinu ističu kako će noviteti u ponudi biti vezani za segment zdravih čokolada i čokolada za djecu.


Čokoladne table - na polici NESTLÉ

VIVANI

estlé se na hrvatskom tržištu čokoladnih tabli fokusirao na asortiman čokolada vrhunske kvalitete. U ponudi su nove Nestlé Extrafino čokolade koje već zauzimaju vodeću poziciju na nekim europskim tržištima, a proizvedene su od visoko kvalitetnog kakaa i mlijeka te ne sadrže gluten. Potrošačima u Hrvatskoj dostupne su Extrafino mliječna čokolada i mliječna čokolada s bademima u formatima 150 g i 300 g. U asortimanu se nude i Nestlé Dessert čokolade za kuhanje a potrošači mogu birati između Nestlé Dessert Noir 200 g s 54% kakaa i Nestlé Dessert Corse 200 g sa 64% kakaa. “U studenom 2012. godine Nestlé je lansirao nove Extrafino čokolade koje će biti podržane kroz marketinške i prodajne akcije”, poručuju iz tvrtke.

vrtka Pretti u svom asortimanu ima premium čokolade iz ekološkog uzgoja Vivani. Napravljene su iz vrhunskih sastojaka po tradicionalnim recepturama, a bez uporabe emulgatora, umjetnih aroma i bez sojinog lecitina, što čini ove čokolade jedinstvenim proizvodom na tržištu, pojašnjavaju iz tvrtke. Vivani čokolade sadrže strogo izabrane sirovine koje dolaze iz nadziranog ekološkog uzgoja, a kao zaslađivač se koristi smeđi šećer od šećerne trstike. Osim toga, kompanija provodi princip fairtradea te potpomaže postizanje boljeg standarda njenih kooperanata u zemljama trećeg svijeta. Vivani čokolade dostupne su u 100-gramskom pakiranju, dok bar čokoladice dolaze u pakiranju od 45 g. Najprodavanije su sve vrste crne čokolade i punjene crne čokolade.

N

Sve o kategoriji čokolade i čokoladnih tabli pronađite na

www.jatrgovac.hr

T

da a l o k co V


SWISSLION

S

wisslion trgovina, kao generalni uvoznik i zastupnik koncerna Swisslion Takovo, na hrvatskom tržištu u kategoriji čokolada nudi Eurocrem blok 90 g, 50 g i 20 g, Daria tamne čokolade 80 g (70% kakao i 70% kakao s korom naranče), mliječnu čokoladu Daria Gold 80 g, 40 g i 25 g, mliječnu čokoladu s Eurocremom Duo te novi asortiman Love You mliječne čokolade i Eurocrema s flipsom i ekstrudiranom pšenicom u pakiranju od 85 g. Iz tvrtke ističu kako je daleko najpopularnija čokolada i lider među krem tablama Eurocrem blok 90 g, čokolada s tradicijom dugom 40 godina. “Trgovci i kupci naše proizvode prepoznaju kao izvrstan omjer cijene i kvalitete. U planu imamo brojne promocije i degustacije početkom prosinca, dok se jači naglasak planira krajem siječnja i početkom veljače 2013. za Valentinovo”, ističe Bojan Burnać, direktor prodaje.

ZVEČEVO

P

erjanica čokoladne ponude Zvečeva iz Požege čini brend Mikado kao prva u svijetu čokolada s rižom proizvedena davne 1964. godine. Ponuda robne marke odnedavno je proširena s Mikado Premium mliječnom čokoladom koja se proizvodi isključivo sa svježim mlijekom i biranim vrstama kakaovca, čokoladom za djecu Mikado Kids te čokoladama sa žitaricama i mliječnom odnosno nougat kremom. Osim toga, u ponudi se izdvajaju i poznati brendovi kao što su Seka & Braco, Samo ti &Volim te, Mond, Super i drugi. Cjelokupna ponuda dostupna je u različitim gramaturama od 40 do 300 g, a najpopularnije su čokolade od 80 i 120 grama. “Zvečevo kontinuirano ulaže u razvoj novih okusa te pripremamo pregršt novosti za naše potrošače što ćemo kvalitetno popratiti s ATL i BTL aktivnostima”, ističu iz Zvečeva.


Sjeverna Hrvatska

R

egija Sjeverna Hrvatska nalazi se na samoj granici s Austrijom, Mađarskom i Slovenijom. Zemljopisni položaj kroz povijest je imao presudan utjecaj na kulturni i gospodarski razvoj cijele regije koja danas predstavlja važnu poveznicu središnje s jugoistočnom Europom. Takav povijesni utjecaj, može se zaključiti, sasvim je sigurno i jedan od razloga što je ova regija, u većoj mjeri nego neke druge u Hrvatskoj, bila otvorenija prema stranim investicijama nudeći sigur-

preradu hrane i centri za razvoj procesa prerade nalaze se u ovoj regiji te čine jak temelj za razvoj biotehnološke industrije. MEĐIMURSKA ŽUPANIJA Na krajnjem sjeverozapadu Hrvatske, na dodiru dviju velikih reljefnih cjelina Istočnih Alpa i Panonske nizine, smješteno je Međimurje. Područje je omeđeno prirodnim granicama rijekama Murom na sjeveru i istoku i Dravom na jugu. Prema popisu iz 2011. godine, u Međimurskoj županiji živi 114.414 stanovnika.

industrija s 441 i građevinarstvo s 298 poduzeća. U prerađivačkoj industriji najznačajnije grane su metalna industrija (150 tvrtki), tekstilna industrija (64) te drvna industrija (50). Prehrambena industrija, koja uključuje proizvodnju prehrambenih proizvoda i proizvodnju pića, na četvrtom je mjestu imala ukupno 49 tvrtki. Poduzetnici Međimurske županije u prvom polugodištu ove godine povećali su ukupne prihode za 2,3% na nešto iznad 5 milijardi kuna. Pritom su velikim poduzetnicima

od polovice prihoda županijskog gospodarstva (53%) ili ukupno 2,66 milijardi kuna. U okviru te djelatnosti prehrambena industrija imala je ukupne prihode od 551,77 milijuna kuna i pozitivan saldo ukupnih prihoda i rashoda u iznosu od 22,4 milijuna kuna. Slijedi trgovina na veliko i malo s udjelom od 21,4% i prihodom od 1,07 milijardi kuna te pozitivnim saldom prihoda i rashoda od 38,9 milijuna kuna. Gledano na tržište radne snage, najveći broj djelatnika zaposlen je u prerađivačkoj industriji,

ORIJENTACIJA Sve četiri županije Sjeverne Hrvatske Međimurska, Varaždinska, Koprivničkokriževačka i Krapinsko-zagorska - bilježe suficit u robnoj razmjeni s inozemstvom

nost i stječući povjerenje ulagača. To je, povratno, imalo utjecaja i na ukupnu robnu razmjenu jer od deset hrvatskih županija koje imaju pozitivnu vanjsko-trgovinsku bilancu njih četiri nalaze se u ovoj regiji. Kroz Sjevernu Hrvatsku vode dvije važne autoceste prema Sloveniji i Mađarskoj, a sama regija smještena je na manje od 300 km od Beča, Budimpešte, luka u Rijeci i Trstu te Beograda. Regija svoj napredak sve više bazira na razvoju naprednih tehnoloških sektora i sofisticiranih industrijskih procesa. Najveće hrvatske tvornice za proizvodnju i

58

Studeni - Prosinac 2012.

Grad Čakovec upravno je, kulturno i političko središte županije, a važna urbana središta su i Prelog i Mursko Središće. Međimurje razvija i njeguje pograničnu suradnju sa susjedima Mađarskom i Slovenijom kroz mnogobrojne programe Euroregije Mura – Drava te ostalim zemljama Europe. U Međimurskoj županiji je u prvih šest mjeseci 2012. poslovalo 2092 poslovna subjekta, od čega je 2040 bilo malih, 45 srednjih i sedam velikih poduzetnika, pri čemu je najviše tvrtki, njih 551, poslovalo u djelatnosti trgovine, a slijede prerađivačka

na izvozn

njih 13.427, što čini udjel od 55,9% u ukupnom broju zaposlenih. Slijedi građevinarstvo s 3216 (13,4%), te trgovina s 2833 zaposlenih (11,8%). Važno je naglasiti kako je u prerađivačkoj industriji Međimurske županije najveći porast zapošljavanja u prvih šest mjeseci 2012. godine zaPrehrambena industrija bilježen je u jedna je od glavnih poddjelatnosti proizvodgospodarskih grana regije nje pića i to za čak 150%. gospodarstva Međimurske Međimurska županija i županije iznosio je u prvih nadalje bilježi značajan šest mjeseci 2012. godine suficit u robnoj razmjeni 226,9 milijuna kuna. Gles inozemstvom. U 2011. dano po djelatnostima, u godini izvezeno je roba u prerađivačkoj industriji vrijednosti od 549 milijuna u prvih šest mjeseci ove američkih dolara, što godine ostvarilo se više prihodi rasli za 8,2% na 762 milijuna kuna, mali poduzetnici su zabilježili rast od 4,8% na 2,49 milijardi kuna, dok su srednji poduzetnici smanjili prihode za 3,2% u odnosu na isto lanjsko razdoblje s ostvarenih 1,76 milijardi kuna. Saldo prihoda i rashoda ukupnog

www.jatrgovac.hr


540.000 stanovnika živi u regiji Sjeverne Hrvatske je 30% više u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz je također povećan za 26,8% na ukupno 442 milijuna dolara. Najviše se izvozi u Njemačku, Austriju, Italiju, Francusku i Sloveniju.

nja kožne obuće, proizvodnja ženske i muške konfekcije, tkanina i drugih tekstilnih proizvoda, metalna industrija te proizvodnja kvalitetnog drvenog namještaja i drugih proizvoda od drva. “Daljnji razvoj industrije

Broj prodavaonica po županijama prema pretežnoj djelatnosti NKD07 u trgovini na malo u 2009. - procjena (pretežno prehrana) Međimurska

309

Varaždinska

386

Krapinsko - zagorska

Koprivničko - križevačka

209

352

na tržišta VARAŽDINSKA ŽUPANIJA Smještena južno od Međimurja, Varaždinska županija obuhvaća kraj uz rijeku Bednju između planina Ivančice i Kalnika i rijeke Drave. Prema popisu stanovništva iz 2011., Varaždinska županija je imala 176.046 stanovnika. U gospodarstvu posebno mjesto zauzimaju tekstilna industrija, ljevaonica, prehrambena i drvna industrija, a najveća urbana središta su, uz glavni županijski grad Varaždin, još i Ivanec, Novi Marof i Ludbreg. Težište gospodarstva županije leži na prerađivačkoj industriji, a osobito su razvijene prerada mlijeka, proizvodnja mliječnih proizvoda i pića, zatim mesna industrija, proizvod-

www.jatrgovac.hr

temelji se na inovativnosti i novim proizvodima, visokoj kakvoći proizvoda, širenju na države regije, razvoju trgovačkih marki proizvoda, stranim ulaganjima, tehnološkom transferu i zaštiti okoliša”, ističu iz HGK Županijske komore Varaždin. Najveći gospodarski subjekti u Varaždinskoj županiji po ukupnom prihodu u 2011. godini su Vindija, Boxmark leather, Koka, Zagorje-Tehnobeton, Ytres i Varteks. Od tvrtki iz djelatnosti trgovine najbolje su plasirani Trgonom na devetom i TP Varaždin na 13. mjestu. Prošle je godine u ovoj županiji poslovalo 2758 tvrtki, među kojima je bilo

12 velikih i 61 srednja, a sve ostalo su mali poduzetnici. Broj zaposlenih u aktivnim tvrtkama u 2011. godini iznosio je 36.488, pri čemu prerađivačka industrija zapošljava više od polovice tog broja, dok u trgovini radi 4811 osoba ili 13,2% od ukupno zaposlenih osoba. Također, na području županije lani je bilo aktivno 2956 obrta koji su zapošljavali 5299 ljudi. Poduzetnici Varaždinske županije u 2011. godini ostvarili su ukupne prihode u vrijednosti od 21,2 milijarde kuna čime je ostvaren nivo iz 2006. godine. U odnosu na 2010. ukupni prihodi su porasli za 8,1%, ali u odnosu na 2008. pali su za 9,2%. Trgovina je vodeća djelatnost po ukupnim prihodima s ostvarenih 4,3

razmjeni ostvaruju vrlo dobre rezultate. Tako su u 2011. godini izvezli robe u vrijednosti 654 milijuna eura, dok je uvoz istodobno iznosio 499 milijuna eura. Najznačajnije izvozno orijentirane grane su proizvodnja kožne obuće i galanterije koja je lani izvezla robe u vrijednosti 257 milijuna eura, potom dolazi proizvodnja odjeće sa 125 milijuna eura realiziranih u izvozu i proizvodnja prehrambenih proizvoda s 33 milijuna eura.

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA Koprivničko-križevačka županija obuhvaća prostor koji omeđuju gradovi Koprivnica, Križevci i Đurđevac. Prema popisu iz 2011. godine na području županije živjelo je 115.582 stanovnika. Ovaj dio Hrvatske Sjeverna Hrvatska jedna je je važan element razvojne od najotovorenijih hrvatskih osovine koja se pruža tranregija za strana ulaganja sverzalno od Podravine preko Zagreba do sjevermilijarde kuna i stopom no-jadranskog prometnog rasta od 11,4% u odnosu na pročelja. Povoljan centralni prihode ostvarene u 2010. položaj prema istočnoj i sregodini, a slijedi je proizvoddišnjoj Europi te na jug prenja prehrambenih proizvoda ma Zagrebu i Jadranu stvara s 3,5 milijardi kuna prihoda Koprivničko-križevačkoj i udjelom od 16,7% uz stopu županiji značajne razvojne rasta od 4,8% na razini godimogućnosti. Prema ukupno ne. Pozitivan je pokazatelj i ostvarenim prihodima u dobit tekućeg razdoblja koja prošloj godini, najznačajniji je ostvarena u vrijednosti od sektori gospodarstva župani769,9 milijuna kuna, što je je su prerađivačka industrija porast od 25,2%. U prerađis udjelom od 52%, trgovina vačkoj industriji ostvareno s 27% te građevinarstvo sa je 59,2% ukupne dobiti žu6%. Vodećih pet poduzetnipanije, a slijedi je djelatnost trgovine s udjelom od 16,1%. ka po ukupnim prihodima Usprkos teškoj ekonomskoj su Podravka, KTC, Belupo, situaciji, poduzetnici VaDanica i Carlsberg Croatia. raždinske županije u robnoj Razvojna strategija

Studeni - Prosinac 2012.

59


Sjeverna Hrvatska Koprivničko-križevačke županije 2011.-2013. kao jednu od najvećih mogućnosti za daljnji razvoj vidi nastavak provedbe programa izgradnje infrastrukture uz korištenje sredstava nacionalnih programa i pretpristupnih fondova EU. U robnoj razmjeni i ova županija bilježi pozitivne trendove. Tako je u 2011. izvoz roba i usluga iznosio 317,7 milijuna američkih dolara, što je u odnosu na godinu ranije povećanje za 14,5%, dok je uvoz istodobno iznosio 234,5 milijuna dolara čime je ostvaren značajan suficit u robnoj razmjeni s inozemstvom. “Koprivničko-križevačka županija interesantna je za maloprodajne lance u velikoj mjeri jer je jedna od razvijenijih županija čemu će dovršetak brze ceste još dodatno doprinijeti. Županiji pak nedostaju specijalizirani prodajni lanci koji prodaju građevinske materijale i opremu”, navode iz HGK Županijske komore Koprivnica. Prošle je godine u djelatnosti trgovine na malo bilo 138 tvrtki (11 više nego 2009.), no zapošljavala je 1953 djelatnika ili 141 manje nego u 2009. godini. Dobit razdoblja također se smanjila u protekle tri godine za 2,99 milijuna kuna, dok su ukupni prihodi smanjeni za 80,5

60

obilježava usitnjenost, što se odražava u dominaciji malih prodavaonica do 100 m2, ali u strukturi prodavaonica sve značajnije mjesto zauzimaju i supermarketi koji se koncentriraju u županijskim središtima. Naime, u prethodnih nekoliko godina izgrađeni su prodajni objekti trgovačkih lanaca KTC, Konzum, Pevec, Billa, Plodine, Lidl, Kaufland, Mercator i Interspar koji su bitno izmijenili sliku trgovačke ponude na ovom području.

ovoj županiji po zadnjem popisu stanovništva iz 2011. živjelo je 133.064 stanovnika. Tijekom 2011. godine u Krapinsko-zagorskoj županiji poslovao je 1381 poduzetnik koji su zbrojno zapošljavali 15.359 djelatnika. Ukupni prihodi poduzetnika ove županije iznosili su 9,0 milijardi, a rashodi 9,1 milijardu kuna, čime je ostvaren gubitak prije oporezivanja od 135,5 milijuna kuna. Ohrabrujuće je što investi-

najveća tvrtka u županiji je Vetropack Straža, a slijede Gorup, Omco Croatia i Jedinstvo, dok maloprodajne tvrtke Trgocentar iz Zaboka i Trgostil iz Donje Stubice zauzimaju peto i šesto mjesto. U 2011. godini ostvaren je izvoz u iznosu od 388,6 milijuna američkih dolara te je zabilježen pozitivan saldo vanjskotrgovinske razmjene u iznosu od 76,4 milijuna dolara. Djelatnosti koje određuju kretanja na razini ukupnog

KRAPINSKO-ZAGORSKA Iako po svojim zemljopisnim i gospodarskim karakteristikama u većoj mjeri pripada području središnjeg dijela naše zemlje, KrapinUnatoč krizi investicija u sko-zagorsku za sektoru maloprodaje ipak ima županiju potrebe ove analize smještamo u regiju Sjeverne milijuna kuna. Specifičnost Hrvatske. Riječ je o još djelatnosti trgovine je velika jednoj graničnoj županiji fluktuacija broja tvrtki koje koja otvara vrata prema započinju s radom i onih u Sloveniji i dalje prema stečaju i likvidaciji. Tvrtke Europi, ali i s novoizgrakoje bilježe značajan rast su đenom autocestom predKTC iz Križevaca, ABM iz Koprivnice i Sloga Podravska stavlja važan koridor za ulazak na cijelo područje trgovina iz Đurđevca. Malojugoistočne Europe. U prodajnu mrežu na području ove županije

cije, kao nužan generator gospodarskog rasta, povećanja zaposlenosti i izvoza, u 2011. godini bilježe rast od 13,8% u odnosu na 2010. godinu. Povrh toga, u prvih šest mjeseci 2012. godine rast je još izraženiji i iznosi 78,3% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ovakav porast investicija u prethodnom razdoblju uvjetovan je značajnijim ulaganjima tvrtki Kvadra, Presečki grupa, Strahinjčica, Terme Jezerčica, Terme Tuhelj, Trgocentar, Trgostil, Vetropack Straža i ZMH Horvat. Po ukupnim prihodima

gospodarstva Krapinskozagorske županije su prerađivačka industrija, trgovina te građevinarstvo jer zajedno ostvaruju 79,4% ukupnih prihoda i zapošljavaju 77,8% zaposlenih. Prerađivačka industrija temeljna je grana gospodarstva koja je u 2011. godini činila je 43,6% ukupnih prihoda županije i u ovoj grani zaposleno je 49,9% radne snage. Najvažnije djelatnosti unutar prerađivačke industrije su tekstilna industrija, proizvodnja nemetalnih mineralnih proizvoda i metaloprerađivačka industrija.

Studeni - Prosinac 2012.

www.jatrgovac.hr

h k k


i v a hrsk i s k e kM d o i keks a z i r g e c i kifl a h a r o od i v a hrsk i v a k s or PROMO

POVIJEST HRVATSKE

ogleda se u povijesti hrvatske kuhinje Dr. Oetker Recepti iz davnina jedini su dodaci za pečenje koji donose pravi okus tradicije, nostalgije i davno izgubljenog vremena u dom i kolače

ožda i ne znamo puno o tome čime su se sladili naši preci u doba nastanka Bašćanske ploče, ali možemo biti sigurni da su već tada, na samom početku priče, svi osnovni sastojci tradicionalnih slastica Recepata iz davnina bili tu: mirisni med s netaknutih proplanaka, fino brašno iz ravničarskih žitnica te sočni plodovi jabuka i ostalog voća. Ista kreativnost koja je osmislila prva pisana i umjetnička djela naše baštine na glagoljici, zasigurno je

zaslužna i za prve Recepte iz davnina jednostavnih, ali ukusnih kolača.

TRADICIONALNI DODACI Putujući ubrzano dalje kroz našu burnu povijest, polako saznajemo sve više: pratimo kako se ti drevni Recepti iz davnina neprestano dopunjuju i obogaćuju novim idejama i postupcima zahvaljujući utjecajima drugih kultura, pohodima osvajača i procvatu trgovine. Iz dalekih, egzotičnih zemalja do nas pristižu morskim putem, preko

Dubrovnika, i cimet, papar, piment, klinčić - začini koji će nepovratno promijeniti okuse naše kuhinje. Recepte iz davnina tako pratimo sve do početka 20. stoljeća kada se zaokružuju dolaskom dvaju dodataka bez kojih danas teško možemo zamisliti domaće slastice i kolače: Dr. Oetker Original Backin prašak za pecivo i Vanilin šećer. PROFINJENE KOMBINACIJE Uz te dobro poznate tradicionalne dodatke za kolače, koji su postali neizostavni

dio svakog domaćinstva, samo Dr. Oetker može donijeti tako nešto novo, a opet drevno i tradicijsko – Recepte iz davnina, dodatke za pripremu tradicionalnih hrvatskih kolača: medenjaka, paprenjaka, kiflica s vanilijom i štrudle od jabuka. Riječ je o profinjenim kombinacijama začina koje sažimaju dugu povijest naših slastica, od Bašćanske ploče sve do danas, dajući tako mali ali slatki doprinos tom bogatom mozaiku kojeg zovemo hrvatskom kuhinjom!

Kvaliteta je najbolji recept. Samo od Dr. Oetkera!

D

r. Oetker Recepti iz davnina jedini su dodaci za pečenje koji donose pravi okus tradicije, nostalgije i davno izgubljenog vremena u dom i kolače. Razvijeni od strane najboljeg specijalista u pečenju i pripremi kolača i u skladu s navikama pečenja u regiji, prate stare recepte najpoznatijih i omiljenih poslastica. Ne radi se samo o mješavini začina pogodnih za ove vrste kolača, već o savršenom spoju Backina (praška za pecivo) i začina za jednu uporabu prema receptu koji je opisan na ambalaži. Dakle jedna uporaba - jedna ambalaža = zajamčeno uspješni tradicionalni kolači!

www.jatrgovac.hr

Dr. Oetker “Recepti iz davnina“ nude: • Recepture razvijene zahvaljujući pažljivom istraživanju regionalnih navika u pečenju • Samo najbolje prirodne sastojke • 4 različite kombinacije začina za najbolje obogaćivanje okusa • Prilagođeni su najstarijim i najtradicionalnijim kolačima i slasticama • Proizvodi koji u sebi sadrže iskru tradicije i nostalgije kao i autentičnog gastronomskog nivoa • Donose recept i upute za nepogrešiv uspjeh u pripremi

Studeni - Prosinac 2012.

61


Sjeverna Hrvatska - lokalni trgovački lanci B•HYPER Veliki planovi širenja

B

•Hyper je obiteljski hipermarket koji je svoje poslovanje u Hrvatskoj započeo ove godine otvaranjem prodajnog objekta u sklopu varaždinskog trgovačkog centra Lumini. U hipermarketu, koji raspola-

METSS že s 5000 m2 površine, ovaj trgovac nudi više od 30.000 proizvoda te zapošljava stotinjak djelatnika. Planovi širenja zasad uključuju razmatranje lokacija u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci, Puli i Karlovcu, a u tvrtki ne isključuju ni mogućnost akvizicije jednog ili više maloprodajnih lanaca.

Mreža od 157 prodavaonica

T

rgovačko društvo METSS registrirano je 2003. godine u Čakovcu, a jedini osnivač i vlasnik Društva su Čakovečki mlinovi d.d. METSS je nastao na temeljima Trgocentra Čakovec i vlastitih maloprodajnih objekata Čakovečkih mlinova, a poslovanje je započeo s 50 prodavaonica prehrambeno-mješovite

KTC Uspješna strategija

K

TC d.d. je obiteljsko poduzeće koje na hrvatskom tržištu posluje punih 20 godina. Tvrtka je svoj prvi supermarket otvorila u Križevcima 1994. godine te danas ima ukupno 21 poslovni objekat. Većina prodajnih prostora su supermarketi, dok u Varaždinu posluje hipermarket, a u Križevcima

SLOGA PODRAVSKA TRGOVINA i Virovitici trgovački centri s raznim sadržajima. U sastavu većine supermarketa su i restorani, a otvorene su i tri benzinske postaje koje su također u sastavu supermarketa ili trgovačkih centara. KTC zapošljava oko 930 djelatnika. U periodu od 2006. do 2008. godine u Republici Srbiji otvoreno je pet trgovačkih centara koji se sastoje od supermarketa, velikog restorana i benzinske postaje.

60 godina tradicije

S

loga podravska trgovina je maloprodajni trgovački lanac pretežito prehrambene robe s najvećim brojem prodavaonica u Koprivničko-križevačkoj županiji. Maloprodajna mreža od 60 prodavaonica

62

Studeni - Prosinac 2012.

robe i ukupno 250 zaposlenika. Danas je prodajna mreža proširena na 157 prodavaonica, a broj zaposlenih se pritom povećao na 716 djelatnika. Taj broj prodavaonica i djelatnika u značajnoj mjeri je i rezultat preuzimanja 52 prodavaonice Trgocentra Virovitica potkraj 2011. tako da danas raspolaže s ukupno 20.750 m2 prodajne površine. METSS je član Narodnog trgovačkog lanca (NTL).

smještena je u Koprivnici i Đurđevcu te općinama i većim naseljima u toj županiji. U trgovačkom poslovanju tvrtka je sljednik nekadašnje Sloge iz Đurđevca čiji začeci sežu u daleku 1947. godinu. U maloprodajnom segmentu poslovanja tvrtka danas zapošljava 262 djelatnika. “Daljnji planovi širenja maloprodajne mreže usmjereni su na značajnija naselja u županiji koja još nisu pokrivena te na rubne dijelove Virovitičko-Podravske, Varaždinske i Međimurske županije”, ističe vlasnica i generalna direktorica Sloga podravske trgovine Jadranka Veselić.

www.jatrgovac.hr


TRGONOM

STRAHINJČICA Manji formati trgovina

T

rgovačko poduzeće Strahinjčica iz Zaboka na maloprodajnoj sceni Zagorja pojavljuje se 1947. godine. Trgovinom na malo bavi se na području Krapinsko-zagorske, Varaždinske i Zagrebačke županije najvećim dijelom u malim dućanima od 50 do 200 kvadrata. Trenutno posluje u 33 maloprodajna objekta s ukupno 120 zaposlenih. Uz navedene male dućane, najveći objekti Strahinjčice smješteni su u Pregradi i Svetom Križu Začretju ukupnih površina oko 700 kvadratnih metara.

Više trgovačkih djelatnosti

T

rgonom iz Novog Marofa posluje od 1997. godine pokrivajući trgovačku, ugostiteljsku i proizvodnu djelatnost. Tvrtka zapošljava oko 500 radnika u svojih 130 prodavaonica. Pored mješovite robe, bitne karike u poslovanju Trgonoma su specijalizirane prodavaonice građevnim materijalom, poljoprivrednim asortimanom, sportskim proizvodima te robne kuće i knjižare.

TP VARAŽDIN Poslovanje u četiri županije

T

P Varaždin je varaždinski trgovački lanac koja iza sebe ima više od 20 godina kontinuiranog rada na području maloprodaje, veleprodaje i ugostiteljstva. Poslovanje tvrtke orijentirano je na područje sjeverne Hrvatske, odnosno na Varaždinsku, Međimursku, Krapinsko-zagorsku i Koprivničko-križevačku županiju. Od 2005. godine TP Varaždin je član grupacije hrvatskih trgovačkih kuća Ultra gros. Osnovana kao prva privatna samoposluga u Va-

TRGOSTIL

raždinu danas je to tvrtka koja zapošljava oko 400 djelatnika te u svom sastavu ima 88 trgovina među kojima se posebno izdvaja 16 Kitro marketa površine od 300 do 3000 kvadratnih metara.

TRGOCENTAR Pola stoljeća uspješnog poslovanja

T

rgocentar d.o.o. sa sjedištem u Zaboku jedno je od vodećih trgovačkih poduzeća u Krapinsko-zagorskoj županiji. Osnovano je 1963. godine spajanjem nekoliko poduzeća tako da iduće godine slavi pola stoljeća uspješnog poslovanja. Osnovna djelatnost tvrtke je trgovina prehrambenim i neprehrambenim proizvodima. Zapošljava 420 djelatnika, od kojih njih 360 radi u 70 prodajnih jedinica koje su najvećim dijelom smještene

www.jatrgovac.hr

u Krapinsko-zagorskoj županiji. Izvan matične županije Trgocentar posjeduje Supercentar u Zaprešiću i Agrocentar u Kutini. Trgocentar je član grupacije Ultra gros.

Vlastite i franšizne trgovine

T

rgostil d.d. sa sjedištem u Donjoj Stubici trgovačko je dioničko društvo koje se svrstava u red srednje velikih poduzeća u hrvatskom sektoru maloprodaje. Osim u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje zauzima jednu od vodećih pozicija, poduzeće posluje još u Zagrebačkoj i Varaždinskoj županiji. Trgostil raspolaže s ukupno 64 prodavaonice prehrambenog sadržaja i robe široke potrošnje čija je ukupna površina oko 11.000 četvornih metara. Trgostil je osnovan davne 1947. godine, a trenutno zapošljava 422 djelatnika. Od 2009. godine član je Narodnog trgovačkog lanca (NTL).

Studeni - Prosinac 2012.

63


Sjeverna Hrvatska – predstavljamo Mala gradska mljekara u pola stoljeća poslovanja prerasla je okvire svoje regije, osvajajući Hrvatsku i stvarajući temelje za širi europski iskorak

V

indija je hrvatska prehrambena tvrtka sa sjedištem u Varaždinu gdje je i osnovana 1959. godine kada je zapošljavala samo dvadesetak osoba i proizvodila jedino svježe mlijeko za potrebe grada. Mlijeko se pakiralo u staklene boce koje su se u čvrstim žičanim sanducima rano ujutro razvozile po gradu. Tako je bilo sve do 1970. kada se svježe mlijeko počelo pakirati u plastične vrećice, a nakon toga je došao tetrapak. Nekoć mala gradska mljekara, zahvaljujući kontinuiranom i predanom radu i razvoju vođenom inovativnom politikom i politikom kvalitete, prerasla je u Poslovni sustav Vindija koji danas proizvodi gotovo tisuću proizvoda u više robnih marki i grupa proizvoda objedinjenih pod jedinstvenim znakom “Kvaliteta Vindija”.

a šest godina kasnije uslijedilo je otvorenje tvornice Vindon u Slavonskom brodu, specijalizirane za proizvodnju purećeg mesa. 2003. godine Vindija je preuzela i mljekaru Novi Domil iz Županje. Sustav Vindije obuhvaća i najveću hrvatsku proizvodnju pilećega i purećeg mesa, proizvode pod robnim markama Cekin i Vindon koji se uspješno plasiraju na domaće ali i strano tržište. Poslovni rezultati te dugoročni planovi Vindije na području mesoprerađivačke industrije rezultirali su inovativnim tehnološkim projektom, tvornicom stočne hrane BIOdar, najsuvremenijom u ovom dijelu Europe koja je otvorena 2006. godine. Time je osigurana kvalitetna i sigurna sirovina za proizvodnju gotovih proizvoda objedinjenih pod znakom Kvaliteta Vindija i zaokružen ciklus proizvodnje “od polja do stola”.

PROMIŠLJENI RAZVOJ Jasna vizija i kvalitetna strategija vodila je malu gradsku mljekaru Vindiju do stvaranja današnjeg vodećeg prehrambenog proizvođača u Hrvatskoj i široj regiji. Najveće širenje tvrtke postignuto je 1995. godine kada je Vindiji pridružena Industrija mesa Koka zajedno s pekarnicom Laticom. Mesna industrija ViR 1898 iz Rijeke ušla je u Vindijin sustav 1997. godine,

Vindija u regiji posluje s vlastitim tvornicama, distribucijom i maloprodajnom mrežom

distributivne i komercijalne centre te maloprodajne trgovine, Vindija na regionalnom tržištu posjeduje i vlastite tvornice. Tako se u vojvođanskom Plandištu nalazi pogon za proizvodnju pilećeg mesa koji je u funkciji od 2009. godine. Ova industrija prva je u Srbiji uskladila svoje poslovanje sa svim sanitarnim i

otvorivši 2009. tvornicu UNIP + u Valjevu. Istodobno se fokusirajući na domaću industriju, Vindija 2009. godine otvara dva nova proizvodna pogona u Varaždinu. Tvornica Vindija Vivis predstavlja najsuvremeniji oblik industrije specijalizirane za proizvodnju mliječnih proizvoda i bezalkohol-

veterinarskim uvjetima Europske unije te dobila izvozni kontrolni broj koji joj dozvoljava plasiranje proizvoda na tržište zemalja članica europske nadnacionalne zajednice. Uz proizvodnju kvalitetnog, svježeg i domaćeg pilećeg mesa, Vindija se u Srbiji orijentirala i na segment proizvodnje stočne hrane,

nih pića u kojoj se, među ostalim, puni svježe mlijeko u PET boci od 1,75 L te funkcionalni sokovi Iso sport i GI Control. U novom pogonu Industrije mesa Koka primjenom moderne tehnologije proizvode se svježi i zamrznuti panirani i pečeni proizvodi koji zbog jednostavnosti pripreme pripadaju Cekinovoj liniji piletine nazvanoj “Zagrij i posluži”.

Posvećenost kv 64

Studeni - Prosinac 2012.

REGIONALNA EKSPANZIJA Širenjem na tržište BIH, Srbije i Makedonije, varaždinska tvrtka gradi poziciju lidera regionalne prehrambene industrije. Uz robno-

www.jatrgovac.hr


1959. osnovana gradska mljekara Vindija struki prvak Hrvatske, zajedno s izvrsnim rezultatima istoimenog gimnastičkog i baseball kluba, dokaz je kako kvalitetnu suradnju uvijek prate uspjesi. Među brojnim sportskim udruženjima koje Vindija sponzorira izdvajaju se KHL Medveščak te hrvatska nogometna reprezentacija koje varaždinska tvrtka opskrbljuje s funkcionalnim sokom Iso sportom, njihovim službenim pićem. Kao sponzor Varaždinskih baroknih večeri te generalni sponzor Špancirfesta, Vindija se brine i za kulturni život Najveće širenje tvrtke u gradu Vapostignuto je 1995. godine raždinu, a za snažniju prokada je Vindiji pridružena mociju hrvatIndustrija mesa Koka skog gospodarstva zalaže se sudjelovanjem na raznim sajmovima poduzetništva, prehrane i poljoprivrede (Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu, Poljoprivrednoprehrambeni sajam u Gornjoj Radgoni, Međunarodni bjelovarski sajam i dr.). Jedna od odlika poslovnog sustava Vindija je i njena posvećenost humanitarnim akcijama u sklopu kojih donira financijska sredstva ili svoje proizvode raznim udrugama, u proizvodnji. Dokazanu klubovima, dječjim domovikvalitetu namirnica domaće ma, školama, vrtićima i ostaproizvodnje Vindija je dolim institucijama kojim je datno potvrdila dobivanjem potrebna podrška. Vindija i dozvole za korištenje znaka direktno sudjeluje u provedbi “Mlijeko hrvatskih farmi” društveno korisnih i edukakoju dodjeljuje Hrvatska tivnih programa. Jedan od poljoprivredna agencija. njih je i Svjetski dan školskog mlijeka, događaj koji upuDRUŠTVENA ANGAŽIRANOST Prehrambena industrija ćuje na važnost uključivanja Vindija snažno je prisutna mlijeka i mliječnih proizvoda u organiziranju brojnih saju prehranu djece. Osim u mova, kulturno-zabavnih i program ovogodišnje madrugih manifestacija. Pod nifestacije na zagrebačkom njenim okriljem djeluju i Bundeku, Vindija se aktivno brojna sportska društva, kluuključila i u humanitarnu bovi, ali i pojedinci s kojima akciju darivanja mliječnih varaždinska tvrtka njeguje proizvoda pod nazivom “Hrdugogodišnje prijateljstvo. vatske mljekare daruju djecu Hrvački klub “Vindija”, višes posebnim potrebama”. cije svih postupaka sanacije). Osim spomenutih, Vindija je uvela i sljedeće certifikate: IFS (International Food Standard), BRC (British Retail Consortium) i Halal certifikat, a nedavno je za svoje sokove i mliječne proizvode dobila Košer certifikate. Oznake “Hrvatska kvaliteta” i “Izvorno hrvatsko”, koje je 2007. godine Hrvatska gospodarska komora dodijelila Vindijinim proizvodima, dodatno potvrđuju najvišu razinu kvalitete uz primjenu svjetskih normi i standarda

NAGRADE I PRIZNANJA Među brojnim nagradama i priznanjima koje Vindija za svoje proizvode prima na brojnim međunarodnim sajmovima i ocjenjivanjima kvalitete posebno se ističu DLG nagrade koje dodjeljuje vodeća europska agrikulturna organizacija sa sjedištem u Frankfurtu. Ova prestižna priznanja najčešće su osvajali

kvaliteti Vindijini cijenjeni tvrdi sirevi od kravljeg, kozjeg i ovčjeg mlijeka (Bovidur, Caprodur i Ovidur), no njima su se pridružili i brojni drugi proizvodi iz mliječnog i mesnog asortimana te bezalkoholnih pića. Kao najnagrađivaniji predstavnici bogatoga Vindijina asortimana, sirevi su svoju kvalitetu potvrdili i na manifestaciji World Cheese Awards, gdje je prošle godine Capron, meki masni sir od www.jatrgovac.hr

kozjeg mlijeka, osvojio zlatnu medalju. Pogoni i linije za proizvodnju Vindijinih proizvoda odgovaraju strogim standardima proizvodnje i omogućuju najvišu kvalitetu i maksimalnu sigurnost hrane. To potvrđuje međunarodno priznati certifikat za upravljanje kvalitetom ISO 9001:2008, implementacija HACCP-a (kontrole kritičnih točaka u proizvodnji), te SSOP-a (sustava standardiza-

Studeni - Prosinac 2012.

65


Sredstva i dodaci za strojno pranje posuđa

Blistava

čistoća posuđa Kategorija uključuje deterdžente za strojno pranje posuđa, soli, sredstva za sjaj, sredstva za skidanje kamenca u perilicama, osvježivače za perilice te proizvode koji se koriste kao pojačanje za čišćenje

S

trojno pranje posuđa umnogome je promijenilo način života u današnjim kućanstvima. Perilice posuđa u zadnjih su dvadesetak godina postale dostupnije, a njihov je razvoj praćen

deterdžent za ručno pranje posuđa i sve će biti dobro. PRODAJNI REZULTATI Kategorija sredstava i dodataka za strojno pranje posuđa odnosi se isključivo na proizvode koji se koriste u strojevima za pranje posuđa te uključuje deterdžente za strojno pranje posuđa, soli, sredstva za sjaj, sredstva za skidanje kamenca u perilicama, osvje-

no pranje posuđa i dodatke koji se koriste u perilicama. Deterdženti nose 46,5% količinske prodaje kategorije, dok dodaci prodaju 53,5% ukupnih količina. Ako pogledamo vrijednosne udjele, situacija je i više nego obrnuta. Naime, na deterdžente otpada čak 72,5% vrijednosne prodaje, dok dodaci okupiraju preostalih 27,5%. Vodeći proizvođači s pripadajućim robnim markama u posljednjih godinu dana su Reckitt Benckiser (Finish), Henkel (Somat), Saponia (Likvi), Labud (Čarli), te trgovačke robne marke koje čine nezanemarivih 34% količinske prodaje kategorije.

DETERDŽENTI VS. DODACI Za ovu kategoriju proizvoda najvažniji kanal prodaje su drogerije s 38% udjela, zatim supermarketi (301 - 2500 m2) s 27% i hipermarketi (iznad 2500 m2) s 22%. Sa znatno manjim prodajnim udjelima slijede velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) s 8%, srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) s 4% te male trgovine mješovitom

U godinu dana ukupno je prodano 2,5 milijuna litara deterdženata i dodataka za strojno pranje posuđa i adekvatnom ponudom sredstava i dodataka za strojno pranje posuđa. Kako su evoluirale perilice posuđa, od njihovog izuma davne 1886. u Sjedinjenim Američkim Državama, tako je i ponuda deterdženta koji se koristi za strojno pranje posuđa prilagođen vremenu i području u kome se primjenjuje. Tako današnji deterdženti ne samo da peru suđe i daju mu sjaj te štede dragocjeno vrijeme koje se može iskoristiti za obitelj, nego istodobno štede energiju te omekšavaju i smanjuju potrošnju vode. Samo dobro pazite da u vašu perilicu ne stavljate

66

Studeni - Prosinac 2012.

živače za perilice, proizvode koji se koriste kao pojačanje za čišćenje (za plastične posude, lonce, tave i slično). Kategorija ne uključuje univerzalne deterdžente i deterdžente za ručno pranje posuđa. U proteklih je godinu dana (rujan 2011. - kolovoz 2012.) kroz prodajne kanale pokrivene Nielsenovim mjerenjem, koje ne uključuje Cash&Carry i diskontne objekte, prodano 2,5 milijuna litara deterdženata i dodataka za strojno pranje posuđa u vrijednosti od 83,5 milijuna kuna. U odnosu na isto razdoblje prošle godine kategorija količinski bilježi rast od 0,4%, dok vrijednosno pada za 4,7%.

robom (do 40 m2) s udjelom od svega 1%. Kategoriju dijelimo na deterdžente za stroj-

Milanka Ćorić Analitičar, AC Nielsen

Lokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine 100

1 5

1 4

90

9

8

21

22

80 70 60 50

26

27

40 30 20

38

38

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100m2) Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300m2) Hipermarketi (2501m2 +) Supermarketi (301 - 2500m2) Drogerije

10 %

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40m2)

Ruj. 10. - Kol. 11.

Ruj. 11. - Kol. 12. Izvor: Nielsen

www.jatrgovac.hr


Na polici SOMAT

H

enkel već 40 godina na tržištu nudi brend Somat koji u svom asortimanu obuhvaća tri različite grupe sredstava za strojno pranje posuđa, od Standard s osnovnim funkcijama do Multi-Perfect proizvoda. U ponudi su i aditivi za perilicu kao što su sol, sredstvo za ispiranje, osvježivač perilice (Deo Perls) i sredstvo za njegu perilice (Machine Care). Najpopularnija pakiranja su Somat Multi-Perfect gel, zatim Somat MultiPerfect tablete s Express Power formulom te Somat Standard tablete. Novi Somat Multi-Perfect gel vodeći je u svom tržišnom segmentu te dolazi u pakiranju od 650 ml, a uskoro će se pojaviti i u velikom pakiranju od 975 ml s 50% gela gratis.

FINISH

R

eckitt Benckiser je u kategoriji sredstava za automatsko pranje posuđa predstavljen s brendom Finish. Ponudu proizvoda može se podijeliti na deterdžente (tablete, gel i prašak) i dodatke. U asortimanu deterdženata razlikujemo Classic, All in 1 te Quantum segment, dok dodaci obuhvaćaju sol za pranje posuđa, sredstvo za ispiranje, osvježivač perilice posuđa i sredstvo za čišćenje perilice posuđa od ostataka hrane. Kod deterdženata najbolje se prodaju velika pakiranja iz sva tri segmenta, dok je sol za pranje posuđa najprodavaniji proizvod u segmentu dodataka. Iz tvrtke navode kako je Finish vodeći brend u ovoj izrazito dinamičnoj kategoriji proizvoda.

LIKVI

S

aponia plasira na tržište robnu marku proizvoda za strojno pranje posuđa Likvi automat koja obuhvaća dvije linije tableta za strojno pranje: Likvi automat Multipower All in 1 dostupne u pakiranjima od 15, 30, 42 i 60 komada i Likvi automat Classic u pakiranjima od 30, 100 i 120 tableta. U ponudi se nalaze i dodaci za strojno pranje posuđa. Likvi automat Classic tablete najbolje rezultate postižu korištenjem dodataka pri strojnom pranju Likvi automat Soli i sredstva za strojno ispiranje Likvi automat Crystal Shine. Iz Saponije ističu kako u zadnjih nekoliko godina Likvi automat tablete za strojno pranje bilježe znatan rast ukupne prodaje.


Umijeće pregovaranja

Ivica Ivančić

Maloprodajni servisi

POVUCI – POTEGNI Pregovaranje je sastavni dio gotovo svake ljudske interakcije. Bez obzira želite li uvjeriti svoje dijete da treba biti u krevetu na vrijeme i da ćete pročitati jednu, a ne pet priča za laku noć, ili želite pridobiti suradnju poslovnog partnera za projekt

U

životu možete postići puno više s ljubaznom riječju i pištoljem, nego samo s ljubaznom riječju, glasi poznati citat Ala Caponea. Ovaj ironični citat uvijek mi je bio simpatičan jer na duhovit način govori da biste prema ljudima trebali biti pristojni, ali imati i jače adute u rukavu od puke pristojnosti. Ti jači aduti, odnosno preneseno značenje pištolja u svakodnevnom životu je pregovaračka vještina i dobra priprema. UZMI ILI OSTAVI S pristupom prijetnji i zastrašivanja susreo sam se nedavno tijekom bitnih pregovora s dva rukovodeća člana uprave velike trgovačke kompanije. Želio sam razgovarati o ponudi, no član uprave s druge strane mi je odrješito odgovorio: “Naša je ponuda uzmi ili ostavi“, dok me njegov nadređeni tj. predsjednik uprave netremice upadljivo promatrao nastojeći na taj način pojačati izjavu svog kolege. Atmosfera nije bila prijateljska - odnosi su bili opterećeni već prethodnim iscrpljujućim pregovorima, a odluku je trebalo donijeti odmah. Uz opciju “ostavi” bile su vezane moguće znatne štetne posljedice, dok je opcija “uzmi” bila ono što se u pregovaračkom žargonu zove

68

Studeni - Prosinac 2012.

otpor. I zato, suočen s dilemom uzmi ili ostavi, uvijek ću radije ostaviti danas, kako bih više uzeo sutra.

SVE SE VRAĆA, SVE SE PLAĆA Pregovaranje je sastavni dio gotovo svake ljudske interakcije. Bez obzira želite li uvjeriti svoje dijete da treba biti u krevetu na vrijeme i da ćete pročitati jednu, a ne pet priča za laku noć, ili želite pridobiti suradnju “low-ball” taktika, iznimno niska i poslovnog partnera za projekt ili nepovoljna ponuda. Sasvim je jasno proizvod, ili pak ako ste diplomat da je “uzmi ili ostavi“ pristup vrsta s misijom smanjenja nuklearnog prijetnje. No, povišene emocije koje naoružanja, vi morate pregovarati. prijetnja uzrokuje čine ljude otporŠtogod radili, ne možete izbjeći prenijima na pomisao o mogućoj šteti govore. Možete samo biti manje ili koju bi mogli pretrpjeti prijetnjom. više uspješni u pregovorima. NažaZato osoba kojoj upućujete takvu lost, ljudi često ne ispune svoje ciljeve poruku neće toliko mariti zbog vau pregovorima. Previše se usredotoče ših prijetnji koliko biste vi to možda na moć ili na “win-win“ pristup ili htjeli. Prijetnje su jedna od najmanje pak fokus stavljaju na BATNA-u djelotvornih pregovaračkih taktika. (Best Alternative to a Negotiated Agreement) Pregovori ne služe da bismo pa zato ne ulože dovoljustanovili tko je u pravu već da no napora u pregovore. bi trebao biti na bismo postigli svoj pregovarački cilj Fokus međuljudskim odnosima, komunikaciji, prikupljanju informacija, zapažanju i konPa zašto onda ljudi prijete? Nedostatekstu cijele situacije. Pregovaranje tak znanja, vještine, iskustva. Prijetpredstavlja dijalog dvije ili više strana nja uznemiri sugovornika i tada ste s namjerom postizanja obostrano otežali postizanje dogovora - greška prihvatljiva sporazuma, rješavanja broj jedan. Druga greška, u pregospornih točaka, dobivanja prednosti u vorima uvijek dozvolite drugima da ishodu dijaloga, cjenkanju za osobne sačuvaju obraz. Kako ćete to učiniti ? Nemojte likovati, ne budite nadmeni, ili kolektivne pogodnosti ili zadovoljenju interesa strana u pregovorima. dominantni, arogantni ili uvredljivi. Natjecateljski pristup uglavnom nije Kada vas ljudi prisiljavaju da nešto poželjan, a naročito ne u poslovnim učinite, osjećate da gubite obraz. U odnosima koji traju duže vrijeme. većini kultura, ako gubite obraz, što Često sam vidio takve natjecateljske je povezano s osjećajem vlastite vripregovarače koji pregovore doživjednosti, postajete agresivni i pružate www.jatrgovac.hr


kada strane

surađuju općeniti dobitak je uvijek veći

ljavaju osobno, agresivni su, žele doslovno slomiti protivnika, prijete, a njihova pobjeda mora biti potpuna. Jednokratni pregovori za npr. prodaju zemljišta dozvoljavaju eventualno takav natjecateljski pristup jer nakon

Nash je matematički dokazao izvornu teoriju Jean-Jacques Rousseaua iz 18. stoljeća da je općeniti dobitak uvijek veći kada strane surađuju. Četiri lovca mogu uloviti jelena ukoliko djeluju zajedno, u suprotnom mogu uloviti samo manju šumsku životinju. Na ponašanje druge strane Prijetnje su jedna od najmanje ne možete utjecati, očekujete djelotvornih pregovaračkih taktika najgore pa se ugodno iznenadite ako nije tako, ali na svoje završenih pregovara više ne poslujete ponašanje, pak, imate 100 postotni s drugom stranom, no u pregovoriutjecaj. Ako mislite da u pregovorima ma s višegodišnjim partnerima treba presuđuje samo tko ima bolje argu-

voditi računa i o izgradnji odnosa, a to ćete teško postići natjecateljskim pristupom. Uostalom, morate voditi računa da i druga strana zadovolji i svoj interes. Zvuči neobično? Uopće nije, jer ako ljudi nakon pregovora shvate da su prevareni, da nisu dobili ništa, da su dali previše i potpisali za sebe štetan dogovor, nastojat će izbjeći preuzete obveze ili će vam žestoko vratiti u idućoj rundi pregovora. POSTIZANJE CILJA Natjecateljski stil pregovora primjerice ima znanstveno opravdanje u teoriji Adama Smitha, jednog od utemeljitelja moderne ekonomije, koji je smatrao da je maksimiziranje vlastitog interesa preduvjet konkurentnosti. Danas većina dobrih pregovarača usvaja misli Johna Nasha, profesora s Princetona, dobitnika Nobelove nagrade 1994. godine, o kojem je 2001. godine snimljen film “Genijalan um“ s Russellom Croweom u glavnoj ulozi. www.jatrgovac.hr

mente, nažalost nećete postizati svoje ciljeve. Činjenice i argumenti samo su jedan od alata potrebnih za ostvarenje cilja. Drugi, puno važniji, su ljudi i proces komunikacije što dokazuju rezultati višegodišnjeg istraživanja američkog Sveučilišta Wharton pa je tako značaj činjenica i argumenata u pregovaranju svega 8%, komunikacije i procesa 37%, a međuljudskih odnosa čak 55%. Ovo naročito teško razumiju stručnjaci koji su po naravi svog posla orijentirani na činjenice: financijaši, inženjeri, liječnici. Važno je znati da ljudi često imaju potpuno oprečna mišljenja oko iste stvari ili situacije. Radi se o razlikama u percepciji, odnosno opažanju. Ovisno o (dez)informacijama koje su im dostupne, uvjerenjima, sustavu vrijednosti, osobnosti, predrasudama, iskustvu, kulturi, obrazovanju i sl. Tko je u pravu? To nije presudno. Pregovori ne služe da bismo ustanovili tko je u pravu, već da bismo postigli svoj pregovarački cilj.

Osnovni elementi pregovora CILJEVI – ono što na kraju pregovora želimo, a moramo ispregovarati da bismo ih ostvarili. Sve što činite trebalo bi vas voditi sve bliže vašem cilju. DRUGA STRANA – ljude teško možete nagovoriti na nešto ukoliko ne znate koje su njihove potrebe ili želje. Stoga imajte empatije i iskreno se zainteresirajte o njihovim potrebama. Najučinkovitiji ste kada uspijete u tome da ljudi žele učiniti stvari koje tražite. Iskažite da vrednujete i poštujete svog sugovornika što je iznimno bitno za postizanje vaših ciljeva. EMOCIJE – svijet je iracionalan. Ljudima najčešće ne upravlja razum već emocije. Kada je osoba emotivna, ne sluša i tada je ne možete uvjeriti. RAZLIČITE SITUACIJE – ne postoji jedan obrazac ili tip pregovora koji se uklapa u svaku situaciju. Ljudi se razlikuju, razlikuju se i odnosi koje imate (povjerenje, bez povjerenja), a naravno razlikuju se i pregovaračke situacije i uloge koje vi u njima zauzimate. TRGOVANJE – ljudi ne cijene iste stvari podjednako. Saznajte što je njima bitno, a što nije. Zatim trgujte jer moguće da nešto što je nekome vrijedno vama to uopće nije (trgovanje nejednakim vrijednostima). STANDARDI – koja je njihova poslovna politika i koji su njihovi standardi? Kojih se vrijednosti drže? Iskoristite te standarde u svoju korist. ISKRENOST – ljudi prepoznaju glumce. Budite iskreni, ne pretvarajte se i ne varajte. Ne trebate biti naivni i sve otkriti na početku pregovora, ali znajte da se svaka manipulacija prije ili kasnije razotkrije, a onda plaćate cijenu. KOMUNIKACIJA – glavni razlog većine neuspješnih pregovora je loša komunikacija ili nedostatak komunikacije. Morate dobiti što više informacija, zato pitajte što više. DEFINIRANJE PROBLEMA – što je tema pregovora, a što to uopće nije? Koje su točno zapreke postizanju vašeg cilja? PRIPREMA - saznajte korisne informacije o drugoj strani, prikupite informacije s tržišta i naravno pripremite se za pregovore (lista s ciljevima, minimalno prihvatljivo, ustupci, predvidite njihove zahtjeve, nekoliko scenarija i sl.).

Studeni - Prosinac 2012.

69


Energetska učinkovitost

MANJOM POTROŠNJOM do većeg profita

Fotonaponski sustavi, LED rasvjeta i optimiziranje rada rashladnih sustava samo su neki od načina povećanja energetske učinkovitosti u maloprodajnim objektima

U

naprjeđenje energetske učinkovitosti kroz promišljenu upotrebu raspoloživih resursa i usluga može donijeti “win-win” situaciju u smislu bolje zaštite prirodne okoline i ostvarenja financijskih ušteda. Održivo poslovanje postalo je stvar nužnosti a ne izbora pa se na svjetskoj razini doslovno svakoga dana realiziraju novi projekti koji pridonose boljoj učinkovitosti u potrošnji energije baziranoj na novim tehnologijama, korištenju obnovljivih izvora te što boljem iskorištavanju resursa i energije neophodne za provođenje proizvodnih procesa.

dragocjenog resursa. Kraft se u svojim tvornicama pobrinuo za “recikliranje” toplinske energije koja se ponovno koristi u proizvodnim procesima umjesto da se ispušta u atmosferu. Ovo su samo neki od načina na koji kompanije prilaze rješavanju ovog problema koji može donijeti brojne pozitivne sinergijske učinke. Naime, takav pristup osigurava poslovnu otpornost, stvara reputaciju kompanije i ojačava veze koje ima s poslovnim partnerima i zajednicom u kojoj posluje. U Hrvatskoj je ova tema, poglavito u posljednjih nekoliko godina, polako ali sigurno ušla u središte zanimanja poslovne zajedTRENDOVI ODRŽIVOSTI nice. Krenule su i investicije, Kada je riječ o prehrambenoj a u tom segmentu prednjači industriji, najveće globalne Agrokor koji je najavio milikompanije odavno su krenule jardu kuna ulaganja u izgradputem odgovornog i održivog. nju kogeneracijskih postrojenja. Prvo među njima, BioplinOdrživo poslovanje postalo je sko postrostvar poslovne nužnosti a ne jenje Gradec vrijedno 55 izbora pojedine kompanije milijuna kuna, pušteno je u Spomenimo samo neke primjepogon u kolovozu ove godine. re. Nestle već dugi niz godina u Maloprodajne kompanije su okviru svojih pogona reducira za ovaj segment poslovanja potrošnju vode te kroz angapoglavito zainteresirane jer žman samog vrha menadžmen- se radi o specifičnoj branši ta ukazuje na potrebu odgovorkoja svoj opstanak temelji na nog pristupa u korištenju ovog tankim profitnim maržama

70

Studeni - Prosinac 2012.

pa je svako smanjenje rashoda itekako dobro došlo osvježenje na strani prihodovne bilance. Smanjenje potrošnje energije u tako velikim sustavima s mnogo potrošača (prodajnih objekata) u svakom slučaju može donijeti značajne uštede. Primjerice, tijekom 2009. transportna je flota najvećeg svjetskog trgovca Walmarta prevezla 77 milijuna kutija više nego u go-

www.jatrgovac.hr


milijardu kuna Agrokor planira uložiti u bioplinska postrojenja dini prije, a da su vozila istodobno prevalila 160 milijuna kilometara manje. Uštede se u Walmartu postižu i korištenjem bijelih krovova na prodavaonicama koji reflektiraju sunčevu svjetlost pa je potrebno manje energije za hlađenje objekta, zatim postavljanje LED rasvjete i dr. SOLARNI PANELI Hrvatski trgovci, kao i u mnogim drugim primjerima, i u ovom segmentu prate svjetske trendove. Konzum, kao najveći trgovački lanac u Hrvatskoj sa 700 maloprodajnih i 21 veleprodajnom lokacijom te 12.000 zaposlenika, u okviru poslovanja ima implementiranu posebnu Po-

litiku upravljanja okolišem, a od 2010. je certificirao i Sustav upravljanja okolišem prema zahtjevima norme ISO 14001:2004. Poseban naglasak u procesima ovog trgovca stavlja se na pravilno sortiranje, zbrinjavanje i recikliranje otpada, primjenu novih tehnologija za uštedu električne energije i vode te smanjenje emisija CO2. “Svjesni važnosti uštede energije naš je cilj sustavno smanjivanje potrošnje energije u objektima koje gradimo i planiramo. U svaki novi objekat ugrađuje se suvremena i energetski učinkovita oprema. Uvođenjem sustava upravljanja rutama kamiona smanjena je i potrošnja goriva i emisija CO2, a u prodajnoj mreži zamijenjeni su svi uređaji s rashladnim tvarima R-12 i R-22 koje su štetne za ozonski omotač”, pojašnjava Ana Mitrović, voditeljica Ureda za odnose s javnošću. Usto, tijekom 2011. godine Konzum je u suradnji sa Siemensom stavio u funkciju svoj prvi projekt fotonaponskih sustava solarnih ćelija na krovištu prodavaonice Konzum maxi Sopot. Ovako proizvedena energija u prvoj fazi koristi se za potrebe opskrbe funkcija redovnog poslovanja prodavaonice čime se značajno smanjuju troškovi energije na nivou ovog prodajnog mjesta. Nakon provedene evaluacije u Konzumu planiraju projekt uporabe obnovljivih izvora energije proširiti i na druga veća prodajna mjesta. SMANJENA POTROŠNJA ENERGIJE Energetska učinkovitost jedna je od strateških opredjeljenja u poslovanju i Mercatora Hrvatska. Kako ističe Mario Jugo, pomoćnik direktora sektora općih

www.jatrgovac.hr

poslova, kontinuirano se radi na postupcima koji će pridonijeti boljoj učinkovitosti, a jedan od recentnijih primjera je izvedba projekta optimiziranja rada regulacije rashladnih sustava u objektima trgovačkih centara bren-

praćenje izvještaja o prekomjerno preuzetoj jalovoj energiji i promptna zamjena odnosno ugradnja kompenzatora jalove energije, zamjena postojećih rasvjetnih tijela energetski efikasnijim i sl. “Razmatramo i mo-

Odgovornom potrošnjom energije maloprodajne tvrtke mogu značajno pospješiti svoje poslovanje

da Getro koji je proveden tijekom 2011. godine. Instaliranjem novog programa regulacije ostvarena je 20% niža potrošnja električne energije rashladnih sustava. Tijekom 2012. godine u Mercatoru-H krenuli su s projektom implementacije sustava nadzora i energetske učinkovitosti kako bi se ostvarilo optimiziranje angažirane vršne električne snage, a što se postiglo optimiziranjem rada pojedinih grupa trošila. Sekundarni efekt je sniženje troška električne energije iz perioda više tarife – premještanjem dijela potrošnje u period niže tarife bez narušavanja funkcionalnosti na ovaj način upravljanih trošila. Izvođenjem ovog projekta u Mercatoru očekuju prosječne uštede na trošku električne energije od 7%. Osim izvođenja ova dva projekta, kontinuirano se radi na unapređenju energetske učinkovitosti i smanjivanju troška nabave energenata. Primjeri za to su sustavno

gućnost izvođenja projekta zatvaranja rashladne opreme otvorenog tipa postavljanjem poklopaca, zavjesa i sličnih tehničkih rješenja. Predviđeni efekti ušteda kod potrošnje rashladne opreme iznose do 30%”, ističe Jugo. Trgovački lanac Spar Hrvatska uveo je novitet na razini cijele grupacije kada je u pitanju energetska učinkovitost prodajnih objekata. Naime, Interspar hipermarket, otvoren ove godine u sklopu trgovačkog centra City Center One East, prvi je hipermarket u koncernu Spar Austrija opremljen Full LED rasvjetom kojom se štedi i do 15% električne energije. “Osim toga, novost je i da se korištenjem otpadne topline rashladnog sustava u našim hipermarketima zagrijava topla voda i dogrijava prodajni prostor. Ovaj model energetske učinkovitosti primjenjivat će se u svim Interspar hipermarketima”, kaže nam Nives Fett iz Odnosa s javnošću Spara Hrvatska. Studeni - Prosinac 2012.

71


Maloprodajni trendovi - PROMO Otuđenje leži u masovnosti, što nas više ima to smo otuđeniji. Pogledajmo kako upravo ta masovnost brojki, analitički predikativno obrađena, može pomoći u povratku prisnijeg odnosa kupca i suvremene, masovne maloprodaje

P

amtite li još uvijek riječi koje su znali izgovarati naši prisni trgovci u malim simpatičnim trgovinama tu iza ugla? Realnost je takva da se te riječi danas sve rjeđe čuju: “Dobar dan susjeda, stigao nam je jogurt kojeg volite”… “Dobar dan susjed, imamo svježe jabuke za vašeg malog”... Nekada je cijeli proces bio puno jednostavniji. Trgovci su pokrivali dio kvarta ili dijela grada, dobro poznavali susjedstvo koje je kod njih dolazilo i mogli su se svakome od njih posebno posvetiti. Kada poznajete potrošača možete mu ponuditi baš ono što želi kupiti u tom trenutku, a i ono što je možda želio ostaviti za neki drugi dan, ali vašoj

KUPAC GOVORI KUPOVINOM Kako, dakle, upoznati nekoga? Najlakše je komunikacijom - bitno je pažljivo slušati što nam netko govori i upoznat ćemo ga, s vremenom. Kod malih lokalnih trgovina, kako smo vidjeli, nekoć je bilo prilično jednostavno - dovoljno je da trgovac bude pažljiv te će u direktnoj komunikaciji moći dobro upoznati svojeg potrošača i s vremenom mu se obraćati riječima: “Dobar dan susjeda, imamo baš to što vi želite...”. Ali kako tamo, gdje je nemoguće direktno komunicirati, a kamoli zapamtiti što je svaki potrošač poručio, poput velikih lanaca trgovina koje dnevno imaju više tisuća posjeta, kako i na takvom mjestu upoznati potrošača? Tu će se veliki moPrediktivna analitika pomaže trgovci rati potruditi trgovcima ponuditi potrošaču kako bi čuli ono što im baš ono što mu treba potrošači indirektno poručuju. A ponudi baš ne može odooni se stalno neizravno ljeti. Možemo čak reći obraćaju trgovcima kroz da su naši dragi trgovci svoje kupovine i potrošnekoć znatno intenzivnije nju. Potrošnja je svakako obavljali funkciju živog neodvojivi dio svakog kataloga, ističući što je pojedinca i jedan od načinovo, što baš svježe i tek na gdje oni najjače mogu pristiglo, a što na posebiskazati svoj životni stil. noj akciji. Danas nam Što, kako i za koliko novca svakako sve više nedostaje netko kupuje jasno odrataj topao i prisniji odnos. žava upravo to. A kada

72

Studeni - Prosinac 2012.

Magij

smo toga svjesni, znamo puno preciznije što mu ponuditi. Informacije o životnom stilu potrošača nalaze se trgovcu doslovce pred nosom – u njegovim transakcijskim bazama. Potrebno je “samo” iz baza pročitati ono što je potrošač rekao svojom kupovinom – u kojem se životnom ciklusu nalazi, na što sve troši novce, koje namirnice bira, koliko često, kupuje li na akcijama, je li sklon “bio” proizvodnji, je li lokal-patriot koji isključivo bira hrvatsko, kupuje li redovito dječje proizvode...

RUDARENJE PODACIMA Kako transakcijska baza ima milijune i milijune zapisa, čitanje svakog zapisa i intuitivno zaključivanje jako je teško izvodljivo (ako ne i nemoguće). Zbog toga, u cilju uštede vremena, resursa i što bržeg upoznavanja potrošača, mora se u pomoć pozvati tehnologija i neki od alata za rudarenje podacima (Data Mining), poput IBM SPSS Modeler koji ističe da je analitika od ključnog značaja za dobru zaradu i da je za uspjeh potrebno poznavati podatke i naprednu analitiku. Amazon, Google, www.jatrgovac.hr


tehnologija omogućava bolje razumijevanje potrošača muliranjem korištenja kartica lojalnosti. Korištenjem tih kartica sve kupovine će imati svoj ID, a svaki ID svoje ime, prezime i osnovne demografske podatke. Sljedeći korak je najvažniji, samim tim i najosjetljiviji i sigurno dio cijelog procesa na koji se troši najviše vre-

rang (low, mainstream, premium...), zatim dodajemo kolonu koja govori o životnom stilu onoga tko je proizvod kupio (zdrav život, premium kupac...), zatim može slijediti kolona koja govori životnom ciklusu u kojem se kupac ili korisnik nalaze (pojednostavljeno, na temelju kupljenih peDanas nam svakako sve možemo više nedostaje topao i prisniji lena zaključivati koliko je staro odnos trgovca s kupcem dijete osobe koja je pelene mena. Trebaju se stvoriti kupila...), i sl. Što više “košifrarnici proizvoda tako lona”, to će se bolje moći što će se svaki proizvod koopisati osoba koja kupuje te dirati na nivou SKU (Stock- proizvode. Kada se podaci keeping unit ili jedinstveni slože na ovaj način i zapišu identifikator za svaki ponazad u bazu, vrijeme je da seban proizvod, ili uslugu, se krene s analitikom i upokoji može biti kupljen). znavanjem potrošača. Svaki SKU nosi puno poruka o onome tko ga je kupio. KREIRANJE PREDIKCIJE Bitno je da sve te poruke, Kako bi se otkrile tajne veze koje nosi određeni SKU, koje se nalaze u transakcijkodiramo i zapišemo nazad skoj bazi, mora se koristiti

ja analitike Ford i sva druga zvučna imena s ljestvice Fortune 500 to uspješno rade već neko vrijeme. Ograničena ljestvica jedna je od boljih konkurencijskih okruženja u poslovnom svijetu, zato ne iznenađuje previše da su upravo velike kompanije općenito bile među najranijim korisnicima analitike. To je također jedan od razloga zbog kojega su se i mnoge priče povezane s analitikom uglavnom usmjerile na uspjehe velikih organizacija. Kako bi ti alati mogli obaviti svoj rudarski dio posla, prvo se baza mora složiti na način da www.jatrgovac.hr

bude razumljiva i pogodna za izvlačenje korisnih informacija. To zahtijeva nekoliko koraka. Prvi korak i svakako jedan od bitnih uvjeta upozna-

u bazu. Prvo treba upisati kojim sve kategorijama i potkategorijama proizvod pripada, zatim o kojem je brendu riječ, koje sve pod brendove eventualno uključuje, a potom Potrošnja je jedan od načina i fizički opisati proizvod kojim potrošači najjače (pakiranje, mogu iskazati svoj životni stil veličina...). Ovo su sve “kolone” koji vanja potrošača jest grupise nalaze u svakoj malo ranje svih kupovina jedne bolje složenoj bazi. Tim osobe i vezivanje uz jedan podacima trebamo dodati jedinstveni broj / oznaku kolone koje prenose porubaš tog potrošača u bazi (ili ku potrošača koji konkretni njegov ID). To će se najlakproizvod kupuje. Tu se prije še postići uvođenjem i stisvega misli na cjenovni

neki od alata za rudarenje podacima (Data Mining). Jedan od najboljih alata i svakako jedan od standarda za rudarenje podacima svakako je IBM SPSS Modeler (ex-Clementine). Pomoću njega dolazi se do modela koji pomažu razumjeti što su potrošači poručili svojom kupovinom. Modeli se prave na osnovu povijesnih podataka iz baze tj. na osnovu bivših kupovina, tako da se za svaki ID (potrošača) određuju životni stil potrošača, životni ciklus u kojem se nalazi (ako je moguće), njegov stav prema cijeni i sl. Kada se dođe do Studeni - Prosinac 2012.

73


Maloprodajni trendovi - PROMO

74

ovakvih informacija, saznanja o pojedinom potrošaču su dovoljna i za pravljenje predikcije (predviđanja) o vjerojatnoj budućoj kupovini svakog pojedinačnog potrošača. Na temelju toga

novih kupaca. Kada se jednom dođe do stabilnog modela koji daje jasnu sliku o životnom stilu postojećih potrošača, pomoću IBM SPSS Modelera, može se taj model preslikati i

lojalnosti i dobiju osnovni podaci o toj osobi, dovoljno je samo “zavrtjeti” model i u roku od par minuta doći u doticaj sa svim potrebnim podacima koji omogućuju slanje poruke o

može se pripremiti i ponuda za svakog pojedinačnog potrošača i osobno mu se može ponuditi (globalni lider u analitici u segmentu maloprodaje, britanski Tesco, na osnovu toga radi ponude jedan na jedan za svakog pojedinog kupca). Također, potrošači se mogu grupirati u segmente prema stilu života, može se napraviti ponuda za svaki segment i komunicirati o istoj adekvatnim kanalima. Kako god se postupilo, na osnovu ovih predikcija otvaraju se nebrojene mogućnosti za cross-selling i up-selling na bazi postojećih kupaca. Pored očiglednih koristi koje se dobivaju na bazama postojećih kupaca, ovi modeli mogu se uspješno koristiti i za upoznavanje

na bazu novih potrošača tj. potrošača koji su tek uzeli karticu lojalnosti. Na osnovu demografskih podataka će se uz pomoć modela za svakog novog potrošača napraviti predik-

proizvodima koje ta osoba želi kupiti, koje uobičajeno kupuje i koji su baš sada na akciji. Magija.

Studeni - Prosinac 2012.

TAJNA SKRIVENE PORUKE Koristeći IBM SPSS Modeler i uz bazu u kojoj su kodiAlati za rudarenje podacima rani svi SKU potiču veću prodaju i otklanjaju jasno se čuje što potrošač teškoće u poslovanju indirektno govori, može se upoznati potrošač bolje ciju s određenim stupnjem nego direktnom komunivjerojatnosti o njegovom životnom stilu, o njegovom kacijom i može se predvidjeti svaka buduća potreba ponašanju u budućnosti, potrošača. Pored opisanog, o namjerama kupovine i analitički model nam takosl. Na taj način, još i priđer pomaže utvrditi koje je direktne poruke koju su nezadovoljne stranke, novi potrošač šalje svojom koje bi možda i promijenile kupovinom, može mu se svoju do sada uobičajenu i ponuditi ono što uistinu najčešću trgovinu ili banku, želi i treba. Kada se izda u koliko su (ne)pouzdani planekoj trgovini nova kartica

tiše novi poslovni partneri, kako postojećim strankama / kupcima prodati još nešto više, i sl. Pored nabrojanog postoji i čitav niz drugih, ne tako generičkih načina upotrebe napredne analitike. Ono što je neupitna činjenica jest da pravi alati za rudarenje podacima i statističke analize (naravno u slučaju da ih uistinu i aktivno koristimo) pomažu i potiču veću prodaju te sprečavaju potencijalne poteškoće u poslovanju. Uz magiju analitike i veliki trgovac može jednostavno reći potrošaču: “Dobar dan susjed, imamo baš ono što vam treba”. Tada i vi možete reći da ste upoznali njegovo veličanstvo potrošača. Prisni odnos ćemo teško nadomjestit prediktivnom analitikom, ali ćemo doprinijeti tome da trgovci budu u stanju ponuditi potrošaču baš ono što mu treba. U ovoj krizi, kojoj nema kraja, cijena će biti sve važniji faktor, ali uvijek će postojati segmenti koji su “usamljeniji” te i dalje traže prisan odnos i topliji kontakt koji će se u trgovinama budućnosti primarno održavati na blagajnama, ali sve više i na drugim mjestima na kojima će se potrošač moći “registrirati”. U kockarnicama, znanim kao najnaprednijima u istinskom “poznavanju” posjetitelja, mjesto na kojem dolazi do razvijanja odnosa i prepoznavanja potrošača / posjetitelja nekada je bila recepcija, a kod trgovaca je to dan-danas trenutak kada izlazimo / plaćamo, odnosno blagajna. Mogućnosti da kažemo “ja sam taj” bit će s vremenom sve veća i veća, u samoj trgovini, ali i na drugim mjestima. Mirna Horvat Research Director Ivan Gadanac VALICON www.jatrgovac.hr


Tjestenina voli umak

jte Pozicionira ninu jeste umake uz t rodaju! p i povećajte

OKUSI ITALIJE.

Meki rezani kruh Punozrnati Bijelo pšenično brašno

a Durum pšeničn a krupic

5 vrsta žitarica i soja

! Mulino Bianco proizvodi su napravljeni bez umjetnih bojila, hidrogeniranih masti i umjetnih zaslađivača!

pulsnu Potaknite im datnim do kupovinu s njem i pozicionira daju! ro povećajte p


Mala škola prodaje

Mirko Đukić BMM Consulting

TESTIRAJMO

veću dozu smiješka Visoka kvaliteta usluge osigurava vjernost potrošača, jamči olakšanu dodatnu prodaju te oplemenjuje poslovanje

I

nspiraciju za ovaj tekst našao sam na nedavnom putu u Europu. S obzirom na to da i sami uskoro ulazimo u tu toliko željenu asocijaciju, zanimljivo je usporediti način poslovanja na koji smo navikli ovdje, s onim koji nam serviraju uslužne i prodajne tvrtke na budućem zajedničkom tržištu. Primjer prvi: na benzinskoj postaji prodavač me dočekao sa smiješkom. Po naplati računa, koju je izveo brzo i spretno, informirao me o prodajnoj akciji koju imaju na pultu. Bitna riječ je informirao – ostao je u okvirima

krenuo ovaj model, no nije pitanje “je li?”, taj odgovor znamo, već “kako?”. Primjer drugi: u supermarketu sam pregledavao police, tražio razlike u odnosu na shelf-management model koji vlada kod nas. Usput, kupio sam ponešto. Blagajnica je posluživala, dakako uz smiješak. U jednom trenu došla je i Domaći prodavači ogrezli su u pristup koji užurbano joj se obratila koleodražava psihozu nevjerice u bolje sutra gica. Obzirom da poznajem taj ugodne, svakom prihvatljive komunijezik, shvatio sam kako rješavaju relakacije, bez one pretjeranosti koja kupca tivno ozbiljnu situaciju. I prodavačica odbija. Je li prodao ili nije nebitno je, se uozbiljila, saslušala kolegicu, dala jer ova additional sales metodologija joj jednostavnu uputu kao privremedaje rezultat bez obzira na naša indivino rješenje i najavila pomoć nakon što dualna iskustva. Uz pozdrav, ponovno usluži kupce. Čim se ponovno okresmiješak. Naravno, i kod nas je odavna nula k meni, ozbiljnost je opet mjesto

76

Studeni - Prosinac 2012.

ustupila smiješku. Spretnost u radu ponovno pratim sa zadovoljstvom brzo i precizno usluženog potrošača. MJERENJE KVALITETE Kvaliteta usluge postaje prodajni alat mjerenjem koje se može provoditi na više različitih načina. Jedan od njih je mystery shopping u kom “tajni kupac” ciljano odlazi u prodajni prostor i mjeri razinu usluge prema jasno definiranim pokazateljima. Definiranje mjerenih elemenata rade zajedno naručitelj i kompanija koja mjeri kao vanjski suradnik. Slijedi metoda istraživanja zadovoljstva klijenta, što se u najvećem broju primjera provodi anketiranjem uživo, a može se obaviti i putem e-maila ili kroz customer satisfaction survey. U okviru ovog www.jatrgovac.hr


kvaliteta usluge je važan prodajni alat pristupa treba zahvatiti veliki uzorak jer je tržišni udio trgovca proporcionalan postotku traženih odgovora. Putem metode matrice kompetencija mjerimo poslovnu sposobnost prodavača. Obično je ovaj alat u rukama neposredno nadređenog. Matrice, u poljima koja definiramo kao potreban management za provedbu strategije, u tri razine definiraju sposobnost koja se ocjenjuje kao nedovoljna, standardna ili naglašena. Rezultat treba predvidjeti i u sustavu nagrađivanja, kako je to danas popularno reći za plaće. Na kraju, četvrta metoda su KPI pokazatelji kojima se mjeri prosjek računa, vrijeme na blagajni, dodatna prodaja u odnosu na redovnu, npr. proizvoda istaknutog uz mjesta dodatnog rada (kruh, delikatese). NAŠA STVARNOST Imati sustav plaća zaposlenih u trgovini bez nagradnog, varijabilnog dijela, u današnje je vrijeme odviše riskantno. Pitajte dm ukoliko imate dilema. Kakva je kod nas razina kvalitete usluge? Znamo, i svakodnevno tu spoznaju utvrđu-

www.jatrgovac.hr

jemo jer je svatko od nas kupac odnosno korisnik usluga. Na žalost, navikli smo na neljubaznost, sporost, nepreciznost, pa čak i neuljudnost. Sami prodavači ogrezli su u pristup koji odražava psihozu nevjerice u bolje sutra koja se uvukla među sve nas, od društvene i poslovne elite naniže. Takav je stav nepravedan prema samome sebi jer

nja podržava profesionalnost. Visoka kvaliteta usluge donosi vjernost potrošača, uz stalno komuniciranje kroz ATL i BTL kanale. Zadovoljni se vraćaju, dok visoka razina uslužnosti jamči olakšanu dodatnu prodaju. Na kraju, najvažnije je što visokom kvalitetom rada oplemenjujemo vlastito poslovno djelovanje. Ulica je

Rezultati mjerenja provedenog u lancu trgovina malog formata (do 500 m2) Broj ocijenjenih lokacija

Prosječna vrijednost računa

Relativna vrijednost dodatne prodaje

nedopustivo

7

€ 5,88

-5%

prihvatljivo

11

€ 6,16

0%

korektno

6

€ 6,22

1%

izuzetno

2

€ 6,76

15%

Kvaliteta usluge

devalvira vlastitu važnost. Istodobno je i riskantan jer ovako iskazan defetizam koji je nadvladao entuzijazam zagriza bilancu s prihodovne strane te je također i amaterski jer sugerira kako su prodavači “vani”, eto, profesionalci za razliku od nas. Stoga se bez ustezanja može zaključiti kako sustav nagrađiva-

dvosmjerna, ugodom kreiramo ugodu. I obratno. Put u Europu popločan je ekonomskim pokazateljima, grafovima prihoda i rashoda. No, ukoliko tako odlučimo, imamo štošta za naučiti i na polju poslovne etike koja se ogleda kroz stav prema poslu. Stoga predlažem, testirajmo veću dozu smiješka.

Studeni - Prosinac 2012.

77


Iz regije Srbija europski lider po poskupljenjima

S

rbija po visini cijena drži rekord u Europi, a ukupnom rastu cijena najviše su doprinijela poskupljenja hrane. Nema proizvoda kome nije promijenjena cijena, a i bez toga u Srbiji je sve bilo skuplje nego u okruženju, posebno kad se

usporedi s visinom prosječnih plaća. Statističari kažu da je od prošle jeseni ulje skuplje za 28,1%, svježe meso 26,3%, riba za 17, a mlijeko, sir i jaja za 10,3%. Osim hrane, u posljednjih godinu dana znatno su povećani i izdaci za energente i komunalne usluge, u prosjeku za oko 10%, dok je transport skuplji za čak 15%.

SLOVENIJA

Padaju prihodi u maloprodaji P

Lactalis kupio 50,3% Ljubljanskih mljekara

F

rancuska kompanija Lactalis, koja je i većinski vlasnik hrvatskog Dukata, kupila je 50,3% dionica Ljubljanskih mljekara (Ljubljanske mlekarne), vodećeg slovenskog proizvođača mlijeka i mliječnih prerađevina. Francuska multinacionalna kompanija najveći je proizvođač mlijeka i mliječnih proizvoda u svijetu i nakon Danonea druga najveća prehrambena kompanija u Francuskoj, s ukupno 38.000 zaposlenih, a slovenskom akvizicijom Lactalis jača svoju poziciju u regiji jugoistočne Europe. Ljubljanske mljekare imaju 550 zaposlenih, a godišnje prerade više od 200 milijuna litara mlijeka. Cijena po kojoj je Lactalis platio dionice, koje ne kotiraju na burzi, nije poznata.

rodaja prehrambenih proizvoda, pića i duhanskih proizvoda u Sloveniji pala je u prvih devet mjeseci ove godine za 10% u odnosu na 2008., kada je prodaja u toj kategoriji artikala bila najveća. Realni prihodi u slovenskoj trgovini na malo ove su godine za 4,5% manji nego lani s tendencijom daljnjeg pada, a o padu potrošnje govori i podatak da je prodaja u kategoriji hrane i pića pala otprilike na razinu iz 2003. godine. Prilike se zadnjih mjeseci pogoršavaju, a za slovenske trgovce rujan ove godine bio je po prometu najgori od 2001. godine. Mijenja se i struktura potrošnje pa je tako prodaja goveđeg mesa pala za 16% u odnosu na 2005.

Mercator se povlači iz Bugarske i Albanije Član Uprave Mercator Grupe zadužen za slovensko i hrvatsko tržište Igor Maroša izjavio je tijekom studenog kako je glavni zadatak nove uprave preokrenuti negativne trendove u poslovanju

78

Studeni - Prosinac 2012.

godinu, svinjetine za 12, ribe za 11 i piletine za 7%, dok je za trećinu porasla prodaja kobasica. Prodaja vina smanjena je za 17%, ali je za 17% porasla prodaja piva, te za 29% prodaja žestokih alkoholnih pića. Istodobno raste prodaja voća i povrća, a kod potrošača je primjetna i sve veća orijentacija na diskontne trgovine.

BiH: Hrana sve lakša, cijene iste

V

ećina proizvoda koju svakodnevno kupuju potrošači u BiH sve je lakša, a cijene su ostale iste, tvrde u udruženjima za zaštitu potrošača i dodaju kako na taj način proizvođači neprimjetno poskupljuju proizvode. Tako je čokolada umjesto 100 teška 80 g, a ona od 300 sada teži tek 250 g, tjestenina umjesto 500 ima 400 g, a ajvar ili kiseli krastavci imaju od 690 do 800 g.

•••

koji su u devet ovogodišnjih mjeseci rezultirali gubitkom od 22 milijuna eura. Mercator Grupa, po njegovim riječima, do 2016. godine planira ostvariti četiri posto EBIT marže, što znači 77 milijuna

eura dobiti. Kao ključnu promjenu u strategiji naveo je da će se najveći slovenski trgovački lanac u idućem razdoblju usredotočiti na osnovnu djelatnost na pet glavnih tržišta: Sloveniju,

Hrvatsku, BiH, Srbiju i Crnu Goru. “Izlazimo iz Bugarske i Albanije jer smo procijenili da u kratkoročnom razdoblju nemamo preduvjeta za ostvarenje većih tržišnih udjela”, rekao je Maroša.

www.jatrgovac.hr


Delhaize u Srbiji zatvara četiri trgovine

K

ompanija “Delhaize Srbija” donijela je odluku da zbog neprofitabilnog poslovanja tijekom prosinca zatvori četiri maloprodajna objekta TP Srbija i skladište u Kragujevcu, a 102 radnika proglasi tehnološkim viškom. Iz Delhaizea ističu kako će zatvaranje neprofitabilnih prodavaonica omogućiti normalan rast i razvoj kompanije i donijeti uštede koje će investirati na srpskom tržištu. “Delhaize Srbija” dosad je otvorila 13 novih prodavaonica u 11 gradova Srbije te je kompletno renovirala 16 i rebrendirala 101 prodavaonicu.

Idea pod Konzumom

N

a izvanrednoj glavnoj skupštini Konzuma 21. prosinca bit će donesena odluka kojom će se poslovni udio u trgovačkoj tvrtki Idea prenijeti s koncerna Agrokor na Konzum. “Uprava Konzuma na stjecanje udjela društva Idea odlučila se radi konsolidacije biznisa maloprodaje. Na taj način bolje bi se moglo upravljati maloprodajnim biznisom i iskoristiti adekvatno sve sinergije te povećati vrijednost obiju kompanija”, izjavio je predsjednik Uprave Konzuma Darko Knez. Idea je tijekom prošle godine ostvarila prihod od 470 milijuna eura, što je više od polovice od ukupnog prihoda Agrokorovih tvrtki u Srbiji.

Metro prodao Real Eastern Europe Auchanu za 1,1 milijardu eura

N

jemački maloprodajni div Metro Group koncem studenoga potpisao je ugovor s francuskim trgovačkim lancem Auchanom o prodaji poslovanja svoje podružnice Real u istočnoj Europi za 1,1 milijardu eura. Auchan će preuzeti operativne poslove i nekretnine Reala u Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji i Ukrajini, a radi se o ukupno 91 hipermarketu. U ove četiri zemlje Real je lani ostvario ukupnu prodaju od 2,6 milijardi eura te zapošljavao oko 20.000 djelatnika. Prodajom poslovanja u istočnoj Europi Real će se usredotočiti na dosadašnje uspješno poslovanje na matičnom njemačkom tržištu.

www.jatrgovac.hr

Studeni - Prosinac 2012.

79


Iz svijeta Henkel povećao prihode i dobit

Walmart otvara 100 trgovina u Kini

N

jemački proizvođač robe za široku potrošnju Henkel izvijestio je da je u trećem tromjesečju povećao dobit za 29% temeljem poboljšane prodaje i viših marži. Neto dobit porasla je na 397 milijuna eura u odnosu na 307 milijuna eura koliko je ostvareno u istom razdoblju prethodne godine. Prihodi su povećani 6,6%, na 4,29 milijardi eura. Poboljšanju prodaje pridonijela su tržišta u razvoju, s posebnim zamahom u Aziji, bez Japana, i u istočnoj Europi. U Africi i na Bliskom istoku bila je solidna, dok je u Latinskoj Americi i zapadnoj Europi pala u odnosu na prošlu godinu. Poslovanje u Sjevernoj Americi pokazuje poboljšanje, napominju u Henkelu.

V

odeći svjetski trgovac Walmart planira otvaranje još 100 prodavaonica u Kini čime će u iduće tri godine otvoriti 18.000 novih radnih mjesta. Iz američke kompanije je priopćeno kako će nove trgovine biti primarno u formatima Walmart Supercenter i Sam’s Club te kako se planiraju usredotočiti na jačanje produktivnosti postojećih trgovina.

METRO

Pad dobiti pod pritiskom europske dužničke krize

190 milijuna eura u istom razdoblju prošle godine. Grupa je početkom listopada snizila prognozu godišnjeg EBIT-a na oko dvije milijarde eura, navodeći kao razlog utjecaj europske dužničke krize na prodaju u južnoj i istočnoj Europi. Pogoršanje makrogospodarskog okruženja najviše je pogodilo Metroovo poslovanje s potrošačkom elektronikom.

N

jemački maloprodajni lanac Metro izvijestio je da mu se dobit u trećem tromjesečju smanjila 35% zbog smanjenja potrošnje koje je prouzročila dužnička kriza u eurozoni. Grupa je izvijestila da je u promatranom razdoblju dobit prije kamata i poreza (EBIT) i jednokratnih stavki iznosila 398 milijuna eura. Prihodi su dosegli 15,9 milijardi eura, što znači da su ostali gotovo nepromijenjeni u odnosu na isto razdoblje lani, dok je neto dobit iznosila 77 milijuna eura, u odnosu na

Danska ukida porez na masnu hranu

masti, uključujući mliječne proizvode, meso i prerađenu hranu. No, vlasti tvrde da je porez doveo do porasta cijena hrane i ugrozio radna mjesta potaknuvši Dance da idu u kupovinu namirnica u susjednu Njemačku. Dansko ministarstvo financija također je najavilo da odustaje od planova za uvođenje poreza na šećer.

D

anska vlada objavila je da namjerava ukinuti porez na hranu s visokim udjelom zasićenih masti, koji je uvela prije godinu dana kao prva zemlja na svijetu. Dodatno se oporezivala hrana koja je sadržavala više od 2,3% zasićenih

Predbožićna potrošnja u SAD-u Tijekom vikenda nakon Dana zahvalnosti, što je tradicionalan početak predbožićne kupnje u SAD-u, potrošena je 59,1 milijarda dolara ili gotovo 13 posto više nego lani. Pritom je na tzv. crni petak zabilje-

80

Studeni - Prosinac 2012.

•••

žen pad prodaje u klasičnim prodavaonicama za 1,8 posto na 11,2 milijarde dolara, ali je taj minus nadoknađen i premašen na internetu, na kojem je prvi put potrošeno više od milijardu dolara.

Nutellin amandman

•••

Francuski senat odobrio je prijedlog zakona o povećanju poreza na palmino ulje od 300%. Javnost je takvu izmjenu već prozvala “Nutellin amandman”, budući da popularni desert sadrži značajne

količine palminog ulja. Na ovu najavu građani Francuske poprilično su burno reagirali jer smatraju kako su ovakvi zakoni površni i neadekvatni, a na kraju će deblji kraj izvući radnička klasa.

www.jatrgovac.hr


KARIJERE Podravka imenovala novog direktora Tržišta centralne Europe

O

dlukom Uprave Podravke d.d. od 12. studenoga Maciej Tomaszewski imenovan je direktorom Tržišta centralne Europe u toj prehrambenoj tvrtki. Tomaszewski je rođen u Poljskoj 1972. godine, magisterij iz područja financija završio je 1996., a u Internacionalnoj poslovnoj školi u Varšavi dvije godine kasnije stječe MBA obrazovanje. Posljednjih pet godina bio je izvršni direktor u AB Foods Polska čemu je prethodilo sedmogodišnje iskustvo u istoj kompaniji. Posjeduje bogato radno iskustvo u području financijskog savjetovanja vezanog uz preuzimanja i spajanja kompanija s fokusom na regiju centralne i istočne Europe, u području restrukturiranja poduzeća, kao i menadžersko iskustvo u području prodaje i proizvodnje.

Google kreće u kartičarski biznis

I

nternetski div Google planira izdati fizičku debitnu karticu koja bi korisnicima trebala služiti u slučajevima kada ne mogu platiti mobitelom. Prema mišljenju analitičara, NFC tehnologija i plaćanje mobitelom sporije se koriste nego što se prognoziralo lani pri lansiranju te inovativne usluge. Razlog tomu je još uvijek malo pametnih telefona koji imaju ugrađen NFC čip koji omogućava da mobitel postane novčanik. Korisnike koji su se željeli riješiti kartica trebalo bi privući to što će Googleova kartica biti dovoljna i zamijeniti sve postojeće.

Neočekivano snažan pad prometa u njemačkoj maloprodaji

N

eočekivano snažan pad prometa u njemačkoj maloprodaji u listopadu prigušio je nade da bi osobna potrošnja mogla ublažiti nepovoljan utjecaj krize u eurozoni na izvoz najvećeg europskog gospodarstva. U realnom je izrazu promet u maloprodaji smanjen u listopadu za 2,8% u odnosu na prethodni mjesec, dok je na godišnjoj razini pao 0,8%. Analitičari ovaj rezultat smatraju ozbiljnim razočaranjem, budući da je povjerenje potrošača na visokoj razini, financijska kriza se smirila a tržišta dionica dobro funkcioniraju.

www.jatrgovac.hr

Studeni - Prosinac 2012.

81


Brendovi našeg djetinjstva

VAŽNO JE

zvati se Zdenka Srebrni trokutići u koje je umotan Zdenka topljeni sir i njegov prepoznatljivi logotip nezaobilazan su dio odrastanja brojnih generacija na ovim prostorima

O

d vrtića do škole i fakulteta, vojske, ekskurzije, izleta, za doručak, ručak ili večeru gotovo svatko se susreo s prepoznatljivim srebrnim trokutićima u koje je umotan Zdenka topljeni sir. Dok ga većina koristi za mazanje, neki mu namjenu nalaze i u prepremi raznih umaka, a treći ga pak pohaju. Ovaj nadaleko poznati sir pravi se na obroncima Bilogore, 35 kilometara jugoistočno od grada Bjelovara.

TRADICIONALAN IMIDŽ Prepoznatljivog, tradicionalnog imidža, Zdenka je tvrtka s dugogodišnjom povijesti u proizvodnji sireva. Osnovana je 1897. godine u Velikim Zdencima, poljoprivredno-stočarskom kraju s dugom tradicijom

tverolisnom djetelinom kao simbolom blagostanja i dvostruke sreće, postaje zaštitni znak tvrtke. Nakon Drugog svjetskog rata, kao i sve privatne tvornice, nacionalizacijom prelazi u državno vlasništvo čime počinje njen značajniji razvoj. Naime, početkom pedesetih godina dolazi do snažnijeg porasta otkupa mlijeka koji je uvjetovan bržim gospodarskim razvojem zemlje, poglavito turizma. Povećane količine proizvedenog i otkupljenog mlijeka diktiraju proširenje prerađivačkih kapaciteta, što prati i širenje tržišta na kojem se prodaju sve veće količine popularnog sira. Vrlo intenzivan razvoj počinje 1970. godine kada se grade novi objekti za proizvodnju topljenih sireva i sirutke u prahu. Zdenka tako postaje jedna od najvećih i

uspješno prodaju na teritoriju Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Kosova, Crne Gore i drugim europskim tržištima, a godinama se izvozi i na tržište SAD-a.

Ime je dobila 1932. godine po kćeri jednog od ondašnjih vlasnika u proizvodnji mlijeka. Ime je dobila 1932. godine po kćeri jednog od ondašnjih vlasnika. Fotografija, tada šesnaestogodišnje Zdenke uokvirene potkovom i če-

82

Studeni - Prosinac 2012.

najmodernijih mljekara na području bivše Jugoslavije te sve do 1991. u glavnim gradovima tadašnjih republika ima i svoje prodajne centre. I danas se Zdenka sirevi

MODERNIZACIJA TRADICIJE Krajem 2010. Zdenka modernizira svoje pogone i stječe dozvolu za izvoz u zemlje EU. Nova proizvodna linija tako je danas u mogućnosti

proizvesti gotovo jednu kutiju topljenog sira u sekundi. Tržišni lider u kategoriji topljenih sireva Zdenka ih danas proizvodi ukupno devet vrsta te posjeduje oznake “Hrvatska kvaliteta“ i “Superbrands“. Modernizacija proizvodnje, međutim, nije promijenila njene osnovne postulate koji se i danas najbolje očituju kroz njezin svima prepoznatljiv zaštitini znak mlade djevojke s djetelinom i crvenom potkovom koji šalje poruku tradicionalne vrijednosti, kvalitete i vjerodostojnosti na kojima je ovaj brend utemeljen. www.jatrgovac.hr


Novo na polici

B

Veseli Haribo bomboni

rend Haribo proširio je svoju ponudu gumenih i pjenastih bombona s veselim oblicima i novim okusima. U asortimanu se tako sada mogu pronaći i Haribo Zubi, Haribo Bananice, Haribo Žabice i Haribo Trešnjice. Proizvodi su pakirani u vrećice neto težine 100 g, dok transportno pakiranje sadrži 30 jediničnih proizvoda. Rok trajanja novih Haribo bombona je 15 mjeseci.

Dida Boža džemovi u velikom izdanju

P

Cekin Pile 8+ u inovativnom pakiranju

ile 8+ novi je specijalitet Vindijine gastronomske marke Cekin koji dolazi u transparentnoj kupoli, pakiranju koje predstavlja apsolutnu inovaciju u ovom segmentu proizvodnje. Novo pakiranje zadržava kontroliranu atmosferu osiguravajući time produljenu svježinu te je rok valjanosti proizvoda osam dana tijekom kojih kvaliteta namirnice ostaje nepromijenjena. Cekin pileće meso bogato je važnim bjelančevinama, vitaminima i mineralima te sadrži vrlo mali udio kalorija i masnoća zbog čega se piletina preporučuje kod dijetalne prehrane.

D

žemovi Dida Boža od studenoga su na policama hrvatskih trgovina kupcima ponuđeni i u većim teglicama od 700 grama. Novi ekstra džemovi od smokava, smokava s narančom, kupina i višanja, dostupni su u maloprodaji po preporučenoj cijeni od 29,99 kuna.

Lola napolitanke

A

quarius grupa na tržište Hrvatske i regije donosi još jedan potpuno novi brend - Lola, pod kojim će razvijati vafl proizvode. Za početak lansirat će hrskave i slatke napolitanke s kakao kremom u četiri različita pakiranja od 25 g, 200 g, 400 g i 720 g. Iz tvrtke ističu kako je u planu skoro širenje asortimana na dodatne okuse i vafle prelivene čokoladom.

PREPORUKA Recepti iz davnina od Dr. Oetkera

D

r. Oetker je hrvatskim potrošačima predstavio Recepte iz davnina, dodatke za pripremu tradicionalnih kolača koji donose okus tradicije, nostalgije i davno izgubljenog vremena u svaki dom. Dr. Oetker Recepti iz davnina pomažu obogatiti tradicionalne kolače i slastice te pružaju uvid u prošlost hrvatske kuhinje kroz dobro poznate okuse i mirise. Svi novi dodaci donose najbolje prirodne sastojke i začine:

www.jatrgovac.hr

Medenjaci – s anisom i cimetom, Paprenjaci – s paprom i klinčićem, Kiflice s vanilijom – s prirodnom vanilijom, i Štrudla od jabuka – s cimetom i limunom. Preporučena maloprodajna cijena proizvoda je 5,99 kn. Logističke informacije: Mješavina začina za Medenjake, 18 g, EAN 5997381351560; Mješavina začina za Paprenjake 30 g,

EAN 5997381351577; Mješavina začina za Kiflice s vanilijom, 15 g, EAN 5997381351645; Mješavina začina za Štrudlu od jabuka, 20 g, EAN 5997381351584. Transportno pakiranje: 20 kom/karton. Marketinška podrška: TV kampanja, print i PR kampanja, dvojne pozicije za Božić. Proizvođač: Dr. Oetker Kft., Mađarska. Uvoznik za Hrvatsku: Dr. Oetker d.o.o. Adresa uvoznika: Josipa Lončara 9a, Zagreb. Tel./fax: +3851/3438-299, +3851/3496-391. Internetska stranica: www.oetker.hr.

Studeni - Prosinac 2012.

83


Novo na polici

7

Novi 7Days mini Bake Rolls

Days Bake Rolls grickalice od kruha od sredine su studenog na tržištu dostupne i u novoj, manjoj verziji – Mini Bake Rolls. Tanki, vrlo hrskavi, punog okusa i dvostruko pečeni, Mini Bake Rolls veličine su za jedan zalogaj, a dostupni su u okusima Pizza, Češnjak, parmezan & začinsko bilje te Roštilj. Veleprodajna cijena proizvoda je 3,96 kn, a transportno pakiranje uključuje 12 jediničnih proizvoda.

C

Cekin Crispy hrenovke

uzoru na jedan od omiljenih američkih specijaliteta. Osnovu proizvoda čine ukusne i lagane Gurmanika hrenovke u kojima su kombinirani dijelovi blago začinjenog pilećeg i purećeg mesa. Crispy hrenovke dolaze u praktičnom pakiranju – podlošku od 300 grama, u kojem je smješteno deset hrenovki.

Ledo Riblja juha

Fora čaj iz Francka

rispy hrenovke novi su predstavnik gotovih proizvoda iz Cekinove linije “Zagrij i posluži”. Riječ je o jedinstvenom delikatesnom snack proizvodu na hrvatskom tržištu koji je spravljen po

U

Perutnina PtujPipo predstavila Exclusive pileću šunku

E

xclusive pileća šunka Perutnine Ptuj-Pipo hrvatski je proizvod koji se proizvodi u Čakovcu. Spada u Slim&fit liniju zdravih proizvoda prilagođenih suvremenom načinu života. Sadrži manje od 2 g masti u 100 g proizvoda i namijenjena je svima koji paze na svoje zdravlje i traže zdravije proizvode, kao i onima koji zbog zdravstvenih problema moraju jesti proizvode s manje masti. Na ambalaži proizvoda navedene su GDA vrijednosti što potrošačima olakšava planiranje obroka.

84

Studeni - Prosinac 2012.

sklopu svoje linije gotovih jela Ledo je tijekom studenog predstavio novi proizvod - gurmansku deliciju Ledo Riblja juha koja će potrošačima osigurati pripremu ovog delikatnog jela za svega 15 minuta. Ledo Riblja juha sadrži velike komade bijele ribe, bez dodataka umjetnih bojila i konzervansa te je izrazito niske kalorične vrijednosti. Proizvod dolazi u pakiranju od 250 g i sadrži dvije vrećice, a pakiranje je dostatno za četiri porcije. U jednoj vrećici se nalaze veliki komadi ribe s rižom, a u drugoj kombinacija začina.

Dr. Oetker Ciobar čokoladna torta

Z

a sve one koji vole pun i bogat okus čokolade, uz već poznati kolač Ciobar čokoladno srce, Dr. Oetker je predstavio i novu mješavinu za kolače: Ciobar čokoladnu tortu. Slasna, posebno mekana i sočna, s komadićima čokolade i zrnima pravih sjemenki kakaa, ova torta nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Priprema je brza i jednostavna – u

F

ranckov Fora čaj namijenjen djeci pakiran je u filter vrećice privlačnog okusa i mirisa bez dodanog šećera. Dostupan je u dvije kombinacije: s okusom Cole te kao voćni čaj - mješavina jabuke, šipka i hibiskusa. Konzumacija Fora čaja zdrava je zamjena za sokove koji sadrže dodane šećere i umjetne pojačivače okusa, a može se piti topao ili rashlađen, poručuju iz Francka.

mješavinu je potrebno dodati samo tri jaja i 125 g maslaca te peći 18 minuta. U boji i svim ostalim elementima, atraktivna ambalaža prati Ciobar liniju oslanjajući se tako na njezin uspjeh i prepoznatljivost. Logističke informacije: Ciobar čokoladna torta, 355 g, 8 kom/kart, EAN 5997381351164. Proizvođač: Dr. Oetker Kft., Mađarska. Uvoznik za Hrvatsku: Dr. Oetker d.o.o., Josipa Lončara 9a, Zagreb. Tel./fax: +3851/3438-299, +3851/3496-391. Internetska stranica: www.oetker.hr.

www.jatrgovac.hr


Dr. Oetker Šećer u prahu u novoj ambalaži

D

r. Oetker šećer u prahu Sladki prah od sada dolazi u novom, osvježenom pakiranju koje jamči još bolju prepoznatljivost na polici. Gramatura ostaje ista – 500 g, ali pakiranje je uspravno radi veće vidljivosti i boljih mogućnosti pozicioniranja. Nova ambalaža je praktičnija i omogućuje lakše čuvanje proizvoda te jamči da će šećer u prahu uvijek ostati iste kvalitete. Logističke informacije: Dr. Oetker šećer u prahu Sladki prah, 500 g, 12 kom/ karton, EAN 5997381344272. Marketinška podrška: Dvojne pozicije u sezoni. Proizvođač: Dr. Oetker Kft., Mađarska. Uvoznik za Hrvatsku: Dr. Oetker d.o.o., Josipa Lončara 9a, Zagreb.

Nestlé predstavio Lion žitarice

N

estlé Lion žitarice novi su proizvod iz obitelji Nestlé žitarica namijenjen mlađim potrošačima. Napravljene su s cjelovitim (integralnim) zrnom te su obogaćene vitaminima, željezom i kalcijem koji je važan za normalan rast i razvoj kostiju. Hrskave dvobojne Nestlé Lion žitarice donose savršenu kombinaciju čokolade i karamele za ukusan i hranjiv doručak.

7Days kroasan punjen kremom od lješnjaka

N

akon uspješnog lansiranja novih okusa 7Days Midi Double kroasana, za kraj godine na hrvatsko je tržište stigao još jedan novi okus u toj kategoriji: 7Days Midi Hazelnut 60 g, prvi kroasan punjen kremom od lješnjaka. Spoj popularnih 7D kroasana s omiljenim okusom lješnjaka sigurno će razveseliti potrošače ovog proizvoda te privući nove korisnike u kategoriju.

PROVJERITE Kalodont ponovno na policama Brend pasti za zube Kalodont, koji ima tradiciju dugu gotovo 100 godina, vratio se na tržište. “U današnje vrijeme kada je tržište zasićeno mnoštvom proizvoda Saponia potrošačima nudi nešto novo – paste za zube Kalodont koje su spoj tradicije i najnovijih dostignuća na području oralne higijene”, navode iz osječke tvrtke dodajući kako osim svojih funkcionalnih karakteristika Kalodont ima i dodatnu emocionalnu vrijednost za potrošače.

Labello For Men Active Care Labello je povezao strast i potrebu kako bi stvorio Labello For Men Active Care s inovativnom formulom za muškarce koja štiti od isušivanja i njeguje ispucale usnice ekstraktom hmelja. Novi Labello For Men Active Care nema mirisa ni boje, ne ostavlja “neželjeni” sjaj i potpuno je neprimjetan na usnama. Preporučena maloprodajna cijena: 18,90 kn.

Nivea BB 5-u-1 krema Hidratantna Nivea BB 5-u-1 krema kombinira kvalitete nekoliko proizvoda i pruža idealnu kombinaciju njege, zaštite i uljepšavanja kože. Pogodna je za sve tipove kože i dostupna u svijetloj i srednje do tamnoj nijansi. Preporučena maloprodajna cijena Nivea BB kreme (50 ml) je 54,80 kn.

, e v s i l e s e v o b i r Ha ! e n e l a m velike i Uvoznik i distributer: Alca Zagreb d.o.o. Koledovčina 2, 10000 Zagreb www.alca.hr


Izlog

Pomažemo Vam prodati više!

FAX to E-Mail

Osiguravamo moćna i fleksibilna outsourcing rješenja za maloprodaju i FMCG industriju.

Zamislite da možete koristiti faks na način na koji koristite e-mail. Korištenjem naše web faks usluge vaša korespondencija zasigurno će postati mnogo praktičnija, ne treba vam nikakav dodatan uređaj, a troškovi su bitno manji.

Mi smo specijalisti posvećeni rastu Vašeg prometa i jedina kompanija na tržištu koja ugovorom jamči rezultate.

Vrijeme je za online fax uz Fax.hr

Maloprodajni servisi za savjetovanje i usluge d.o.o.

40% uštede na godišnjoj pretplati za pakete Start ili Business

mail: info@maloprodajni-servisi.hr www.maloprodajni-servisi.hr

ŽELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN? Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime više od 10.000 profesionalaca sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime: Poduzeće: Adresa: Poštanski broj: Telefon/mobitel: Mail: Funkcija: Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o. Iica 1a, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Djelatnost: Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.


Ja TRGOVAC magazin - studeni/prosinac 2012.  

Ja TRGOVAC magazin izdanje studeni/prosinac 2012. Teme broja: • Lideri kategorije - Vodeći brendovi 2012. • Čokolada i čokoladne table •...