Vlasničko restrukturiranje FORTENOVA GRUPA ZAPOČELA PROCES PROMJENE VLASNIČKE STRUKTURE

Fortenova grupa započela je s međunarodnim procesom ispitivanja interesa potencijalnih investitora za kupnju udjela u Fortenova Group MidCo B.V., nizozemskoj kompaniji koja je vlasnica Fortenova grupe d.d., izjavio je glavni izvršni direktor Fortenova grupe Fabris Peruško. Razlog za prodaju su sankcionirane pravne osobe koje imaju u ovom trenutku u svojoj vlasničkoj strukturi, a cilj tog procesa je da Fortenova grupa nastavi bez njih kao suvlasnika. “Potencijalne investitore obavijestili smo o rezultatima u 2022. koji su

1,05 mlrd € TRENUTNI DUG

Fortenova grupe premašili 5,2 milijarde eura prihoda i 300 milijuna eura operativne dobiti, a naša relativna zaduženost, odnosno omjer duga i operativne dobiti bio je 3,5 puta, što je značajno smanjenje u posljednje četiri godine.

Ako pogledamo i našu novčanu poziciju, mi smo godinu završili s više od 280 milijuna eura gotovine na računu”, kazao je. Ocijenivši to dobrim rezultatima, rekao je da oni nisu dovoljni da bi grupa mogla dugoročno ostvariti povoljno financiranje na međunarodnim tržištima sve dok ne riješe postojeću suvlasničku situaciju.

“Bitno je napomenuti da će iz bilo kakve isplate koja bi se dogodila prema vlasnicima Fortenova grupe, prvo biti namireni dobavljači iz nagodbe vjerovnika Agrokora, prema kojima još uvijek postoji dug od 78 milijuna završiti do kraja rujna. Tržište će pokazati koja je prava cijena kompanije. U Fortenovi napominju kako ih sankcionirani dio kompanije onemogućava da razviju potencijal grupe te

Proces prodaje trebao bi završiti do kraja rujna, a koja je prava cijena kompanije pokazat će tržište eura. Taj novac će biti isplaćen kao prioritet”, istaknuo je Peruško. Iz Fortenove su naveli kako je za podršku u procesu ispitivanja interesa potencijalnih investitora angažirana međunarodna investicijska banka Lazard, a proces prodaje trebao bi

Vlada za ovu godinu predviđa rast BDP-a od 2,2 posto, što je za 1,5 postotnih bodova više od njene zadnje procjene, a podignula je i prognozu rasta inflacije, na 6,6 posto, objavljeno je na sjednici Vlade na kojoj je usvojen Program stabilnosti te Nacionalni program reformi. Ministar financija Marko Primorac je istaknuo da bi ovogodišnji rast hrvatskog BDP-a trebao bio dvostruko veći od prosječnog rasta na razini EU-a, s obzirom na to da se on prognozira na razini od oko 0,9 posto. Nadalje, Vlada prognozira da će stopa inflacije u 2023. godini dosegnuti 6,6 posto, dok bi u idućim godinama trebala znatno usporiti - u 2024. na 2,8 posto, u 2025. na 2,4 posto i 2,2 posto u 2026. godini.

kako se prodaje cijela kompanija da bi se odvojili od sankcioniranih osoba. Za trajno i održivo refinanciranje trenutnog duga od 1,05 milijardi eura trebaju riješiti vlasničku strukturu, odnosno postići vlasničku strukturu bez sankcioniranih osoba.