Issuu on Google+

POSEBAN PRILOG ||| svibanj 2011.

Petar Pierre Matek, ZB Invest

Malo tvrtki Ĺželi partnerski odnos s ulagaÄ?em

Poduzetnici o bankama

Krediti su i dalje nepovoljni


HYPO STAMBENI KREDIT UZ SUBVENCIJU. Hypo Alpe-Adria-Banka u suradnji s Agencijom za pravni QSPNFUJQPTSFEPWBOKFOFLSFUOJOBNBOVEJWBNNPHVćOPTU da kupite nekretninu uz subvencionirani stambeni kredit TSFEPWOPNLBNBUOPNTUPQPNWFćPEĘ ĘĕVQSWFĈFUJSJ HPEJOF &,4Ę ęĔ CF[OBLOBEF3FQVCMJLB)SWBUTLB TVCWFODJPOJSBQPMBBOVJUFUBVQSWFĈFUJSJHPEJOF V[ KBNĈFOVPUQMBUVLBNBUFOBSPLEPHPEJOFEBOBVTMVĈBKV PTUBOLBCF[QPTMB*TLPSJTUJUFQSBWJUSFOVUBLJPTUWBSJUF QMBOPWFT)ZQP"MQF"ESJB www.hypo-alpe-adria.hr t info telefon 0800 14 14

3&13&;&/5"5*7/*13*.+&36,61/0(*;/04",3&%*5"*6,61/*)530›,07" Redovna kamatna stopa Ę Ęĕ mLTOBĘHPEJOF

*[OPTLSFEJUB HMBWOJDF

ęĔĔĔĔ ĔĔ&63

3FEPWOBLBNBUOBTUPQB [BęJĚHPEJOVPUQMBUF kredita

Ę Ĝę

*OUFSLBMBSOB kamata

ĕěě ĚĖ&63

.KFTFĈOJBOVJUFUVQSWF ĈFUJSJHPEJOFPUQMBUF

ėĕė ĝĔ&63 Kamata za razdoblje otplate

.KFTFĈOJJ[OPTLPKJLMJKFOU ĕęĚ ĝę&63 Trošak obrade QMBćBVQSWFĈFUJSJHPEJOF kredita PUQMBUF ĕĖBOVJUFUB

.KFTFĈOJBOVJUFU[BęJ ĚHPEJOVPUQMBUF

ėĖė ěě&63

ĖěĖėĕ ęę&63 Ĕ ĔĔ&63

6LVQBOJ[OPT[B ěěĘĔĝ ĕě&63 QMBćBOKF VLMKVĈVKF JEJPLPKJćFCJUJ TVCWFODJPOJSBO

3FQSF[FOUBUJWOJQSJNKFSKFJ[SBĈVOBUV[QSFUQPTUBWLVEBTFLSFEJU JTQMBćVKFQSWPHVNKFTFDV ĔĕĔĘĖĔĕĕHPEJOF JOUFSLBMBSOBLBNBUB TFQMBćB[BQFSJPEPEJTQMBUFEPQPTMKFEOKFHEBOBVNKFTFDVJTQMBUF ėĔĔĘĖĔĕĕHPEJOF BSPLPUQMBUFLSFEJUBKFĖĔHPEJOB ĖĘĔNKFTFDB  &,4 FGFLUJWOBLBNBUOBTUPQB [BOBWFEFOJQSJNKFSJ[OPTJĘ ěě


moja ulaganja |||poduzetnici i banke

Poduzetnici žele povoljnije kredite Iako su svjesni da su banke snizile kamate i prepolovile naknade, poduzetnici žele bolje uvjete koji bi doveli do veće konkurentnosti Biserka Ranogajec

P

oduzetnici su kao i građani uvijek nezadovoljni kad bankama moraju plaćati kamate za kredite koje su u pravilu više nego one koje im daju na štednju. Isto vječno nezadovoljstvo dviju suprotstavljenih strana nalazi se i kod poreza prema državi ili lokalnoj zajednici, raznih nameta, naknada, provizija itd. Zato su i slični odgovori koje smo dobili u kraćoj anketi kojom smo pitali vlasnike tvrtki i obrta jesu li zadovoljni u poslovanju s bankama.

Neki su vrlo nezadovoljni, a drugi nešto malo manje, dok su pohvale stigle samo za konkretne banke s kojima su naši sugovornici imali pozitivna iskustva. Bankarski sektor snosi najveću odgovornost za posljednju ekonomsku krizu u svijetu, ustvrdio je Darko Špiljarić, vlasnik zagrebačke tvrtke Inkea, hrvatski dizajn namještaja. Špiljarić podsjeća i da je kriza koja je u nas još vrlo izražena pogodila hrvatske proizvođače daleko više nego što se to negativno odrazilo na poslovanje banaka u

8

6

Projekti banaka

Hrvatske banke pored investicijskih projekata provode i interne projekte poboljšanja efikasnosti

8

Intervju: Petar Pierre Matek

Predsjednik Uprave ZB Investa govori o fondovskoj industriji i ulagačkoj klimi u Hrvatskoj

11 Ponude osiguranja

Mali i srednji poduzetnici neskloni osiguranju zbog gospodarskog stanja u državi

13 Savjeti za ulaganje Što svjetski financijski gurui preporučuju ulagačima u krizi

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

Glavni urednik: Darko Markušić urednik PrilogA: Vladimir Nišević Uprava: Darko Markušić, Boris Trupčević, Jasna Zemljić, Prokurist: Iva Zanoški direktorica Prodaja medijskih rješenja i marketinga: Jasna Bibić telefon: 01/6326-013 Autori: Božica Babić, Tin Bašić, Ozren Podnar/VLM, Biserka Ranogajec GrafiKA: RedPoint – Predrag Vučinić, fotografije: Fotolia i Pixsell lektor: Iva Udiković Izdavač: Dnevnik d.o.o Savska cesta 66/10, 10000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 E-mail: redakcija@poslovni.hr Tisak: Tiskara Vjesnik, Slavonska avenija 4, 10 000 Zagreb

poseb an prilog POSLOVNI DNEVNIK 


moja ulaganja |||poduzetnici i banke Hrvatskoj. Špiljarić kaže: “Inkea uredno ispunjava svoje obveze po starim kreditima, a kao ‘pomoć’ u nevolji od banke smo dobili povećanje kamata za kredite i smanjenje dopuštenog minusa. Takvi potezi ne mogu se svrstati pod kvalitetan partnerski odnos jer se teret krize prenosi samo na jednu stranu.” U zakonskoj regulativi i u praksi, predlaže, trebalo bi doći do promjena koje bi više zaštitile gospodarstvo. I banke bi trebale preuzeti dio odgovornosti za loše plasmane tvrtkama kojima su davale kredite. To su često tvrtke bez zaposlenih i imovine, a u pravilu su i generatori nelikvidnosti neplaćanjem obveza dobavljačima, tvrdi Špiljarić. Zaključuje kako se štetne posljedice loših plasmana banaka samo prevaljuju na realni sektor ekonomije i time mu dodatno smanjuju konkurentnost. Što se tiče samog vlasništva banaka, Špiljarić smatra da njihovo strano vlasništvo nije jedini kriterij za odnos s domaćim poduzetnicima. Misli da je potrebno više reda uvesti zakonskom regulativom, pravosudnom praksom i zaštitom osnovanih prava korisnika bankovnih usluga. razvoj tvrtke Jakov Tomljenović vlasnik je tvornice uredskog namještaja Velinac s pogonom u Jastrebarskom, i nešto je blaži u kritici trenutačnog odnosa s bankama na temelju svojih iskustava. Velinac više od 21 godine posluje samo sa Zagrebačkom bankom. Zaba je poslovno korektna u odnosima, a Velinac uredan dužnik s čistom dokumentacijom. Stoga je Zaba važna za razvoj i preobrazbu tvrtke od trgovca u proizvođača. U tome su pomogli, prisjeća se Tomljenović, poduzetnički krediti iz 2002. i 2004 godine. Naknade banke su posljednjih godina prepolovljene, a kamate su za naše okruženje prihvatljive, govori nadalje, ali i dodaje: “Ostaje pitanje možemo li konkurirati sličnim proizvođačima u EU ako će oni imati 2 do 3 puta nižu kamatu. Njihov kreditni potencijal će biti za toliko veći, POSLOVNI DNEVNIK poseban pri log

Ostaje pitanje možemo li konkurirati sličnim proizvođačima u EU ako će oni imati 2 do 3 puta nižu kamatu

Prema mome iskustvu, u ovom trenutku prednost ima Hypo AlpeAdria banka zbog niskih kamata

Banka treba biti mjesto gdje početnik poduzetnik dobije prvu informaciju od stručne osobe

Jakov Tomljenović Velinac

Dubravka Lekić Terme Jezerčica

Ljubica Kangrga HOK

a troškovi poslovanja niži.” Tomljenović ne traži razlog boljeg ili lošijeg poslovanja banaka u njihovu vlasništvu. Kaže da će svaka banka nastojati do određene prihvatljive mjere maksimilizirati svoj profit. Dubravka Lekić vlasnica je Termi Jezerčica i više zdravstvenih centara i u 20 godina poduzetničkog iskustva poslovala je s nekoliko banaka. To su Varaždinska, Zagrebačka, Raiffeisen banka i Adria banka iz Beča te Hypo Alpe-Adria banka u Zagrebu. Lekić kaže: “Sve banke

prije svega nastoje osigurati svoje plasmane i razlikuju se po visini kamata za dugoročne kredite. Prema mome iskustvu, u ovom trenutku prednost ima Hypo Alpe-Adria banka zbog stvarno niskih kamata na dugoročne kredite. Isto tako za poduzetnike iz manjih gradova gdje nije središte banke problem je nemogućnost kontaktiranja s upravom banke tako da sa se za promjenom bilo kojeg uvjeta pismeno očitovanje čeka i do nekoliko mjeseci. To je u svakom poslovanju nedopustivo.” Upravo zbog toga Lekić

navodi da je njezina tvrtka otišla iz banke s kojom se poslovalo prethodnih pet godina u Hypo Alpe-Adria banku u kojoj je komunikacija s poduzetnikom dnevna i besprijekorna, sve do uprave i kreditnog odbora. Međutim, najveći problem vezan uz kreditne plasmane svih banaka je zahtjev za osiguravanjem kredita hipotekom u odnosu 1:1. Procjene rade stručnjaci koje imenuju banke i zbog toga su one uvijek manje od potrebnog ulaganja da bi se neki projekt ostvario. Lekić upozorava kako je posebno ne-

Banke moraju biti u stanju prepoznati solidne poduzetnike koji su njihovi dugogodišnji klijenti


moja ulaganja |||poduzetnici i banke moguće, a pogotovo mladom ili novom investitoru, osigurati 25% gotovinskih sredstva što traže sve banke uz hipoteku. Uglavnom, zaključuje da je nepovjerenje banaka prema investitorima u Hrvatskoj vrlo veliko. Davor Pleško, vlasnik metalnog obrta “Josip Pleško” sa 24 zaposlena radnika, proširio je poslovanje uz pomoć poduzetničkoga kredita “Lokalni projekti razvoja malog i srednjega gospodarstva” koje je raspisala Krapinsko-zagorska županija, a realizirao se preko poslovnih banaka. Napominje da banke imaju previsoke kamate i naknade za obradu kredita. Osim toga obrtnicima ne ide na ruku to što moraju jamčiti cijelom svojom imovinom bez obzira je li ona privatna ili je osnovno sredstvo za rad u obrtu. To ih stavlja u daleko nepovoljniji položaj u odnosu na trgovačka društva, žali se Pleško. OBRTNICI POČETNICI Osjetljivo je pitanje jesu li banke “naklonjene” poduzetnicima obrtnicima u smislu dobrih kreditnih uvjeta, kaže Ljubica Kangrga iz Hrvatske obrtničke komore. “Naklonjenost” banaka

ovisi o tomu je li obrtnik početnik ili nije i je li komitent banke kojoj se obraća za kredit. Osim toga važno je jesu li sredstva kredita bančina ili su državna uz subvencioniranu kamatnu stopu, potom koja je namjena kredita itd. “Naklonost” banaka poduzetnicima obrtnicima očituje se i u nastupu banka-klijent-komitent, tumači nadalje Kangrga. Svaka banka treba biti mjesto na kojem početnik poduzetnik dobije prvu informaciju od stručne osobe o uvjetima i načinu te mogućnostima kreditiranja. Pojedine banke imaju posebne programe namijenjene početnicima samostalno i u suradnji s HBOR-om. Međutim, kod početnika je posebna i malo teža situacija jer nemaju bilancu poslovanja, sredstva osiguranja, kolateral, često su nedostatna, a uglavnom nemaju ni početni kapital što otežava pristup kreditima. Takve informacije i savjeti izričito su važni pri samom početku poslovanja jer često i o tome ovisi njihov daljnji rad, rast i razvoj, smatraju u HOK-u. Poduzetnici obrtnici traže od banaka kredite kada postoji potreba za novcem, a kako je banka “trgovina novcem”, uvjete određuje prema ponudi i potražnji. To je samo jedan od faktora kad su banke “nesklone” poduzetnicima, a činjenica je i to da su sklonije kreditiranju većih poduzetničkih aktivnosti i lakše i brže će im odobriti kredite nego malim obrtnicima koji trebaju manje iznose kredita, smatra Kangrga. Nesklonost banaka malim obrtima često proizlazi i iz činjenice da je dokumentacija za odobravanje kredita vrlo opsežna i gotovo jednaka kao i za velike poduzetnike. Korektan odnos na relaciji banka – komitent potreban je da bi se izbjegle dodatne i nepotrebne nesuglasice i problemi. Banke trebaju, poručuje Kangrga, prepoznati dobre i solidne poduzetnike obrtnike, posebno kada je riječ o njihovim dugogodišnjim klijentima i kad postoji mogućnost novog zapošljavanja. poseb an prilog POSLOVNI DNEVNIK 


moja ulaganja |||posebni projekti banaka

Od poticanja inovacije do ekologije Posebni projekti hrvatskih banaka uključuju praćenje kompanija u investicijskom ciklusu, financiranje visokoenergetskih zgrada, a katkad je riječ o internim projektima banke  TIN BAŠIĆ

O

sim kreditiranja građana, bilo da je riječ o stambenim ili potrošačkim kreditima, kao i velikih kompanija te srednjih i malih poduzetnika koje prate u njihovim poslovnim uspjesima, banke odrađuju i posebne projekte. Katkad su ti projekti praćenje neke kompanije u novom investicijskom ciklusu, ponekad je riječ o financiranju novih visokoenergetskih zgrada, a ponekad je riječ o internim projektima banke kojima se pokušava postići veća razina inovativnosti. Tako SG-Splitska banka u segmentu ekologije i održivog razvoja surađuje s hrvatskim uredom UNDP-a (Program Ujedinjenih naroda za razvoj) i jedinicama lokalne uprave. Riječ je o projektu Coast koji je usmjeren na promicanje finan POSLOVNI DNEVNIK poseban prilog

ciranja investicija za energetsku učinkovitost te biodiverzifikaciju. Cilj ovog projekta je očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštite vrijedne kulturne baštine obalnog područja Dalmacije kroz razvoj ključnih gospodarskih grana, poglavito turizma, poljoprivrede, ribarstva i marikulture. ENERGETIKA “Splitska banka je jedina banka partner projektu na području Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske i Zadarske županije. Projekt se u Splitskoj banci provodi kroz Program poticanja zelenog poduzetništva (PPZP) te za to namijenjene posebne kreditne ponude”, poručuju u toj banci. Iz Privredne banke Zagreb (PBZ) su izdvojili projekt u Osijeku - financiranje projekta izgradnje Stambeno-poslovne

zgrade, prve energetski učinkovite višestambene zgrade u Hrvatskoj. “To je zgrada s najmanjim izdacima za troškove grijanja i pripreme tople vode po stambenoj jedinici te sa to-

PBZ ističe projekt u Osijeku - financiranje gradnje prve energetski učinkovite stambene zgrade u Hrvatskoj

plinskom i zvučnom izolacijom po propisima koji su trenutno važeći u Europskoj uniji. Svi stanovi imaju svoju energetsku iskaznicu”, kažu u PBZ-u. Pored Osijeka, PBZ ističe i kreditnu liniju za kreditiranje suvlasnika stambenih zgrada u nekim gradovima i županijama. Zagrebačka banka uz HBOR kreditira i veliki ekološki održivi projekt grupe Končar - izgradnju vjetroelektrane Pometeno brdo kraj Dugopolja. Isto tako Zaba je bila angažirana kao ekskluzivni savjetnik i aranžer Atlantic grupe u akviziciji Droge Kolinske. Zaba je bila angažirana kao vodeći aranžer, agent i agent osiguranja za sindicirani kredit Agrokoru u iznosu od 352 milijuna eura. Osim financijskog praćenja domaćih kompanija, Zaba je u suradnji sa Hrvatskom obrtničkom komorom započela proces izdava-


moja ulaganja |||posebni projekti banaka projektu. “Profesor Baltazar je naziv za proces inovacije koji je organiziran radi poticanja kreativnih i novih rješenja u banci. Inovacija može biti sve - nova ideja, postupak, usluga ili proizvod koji na zadovoljstvo klijenata i zaposlenika banke donose nove koristi i kvalitetu u primjeni te doprinose ostvarenju ciljeva i rezultata banke”, poručuju u Ersteu. Cilj projekta Baltazar je stvaranje kulture unutar banke koja potiče da svatko od zaposlenika iskoči iz svoje postojeće rutine, da razmisli što se može bolje i drugačije, pa i da predloži inovaciju koja nije vezana isključivo uz vlastito područje rada. “Inovacija može biti svake vrste. One mogu biti tehnološke, sustavne ili organizacijske (u području strukture rada, komunikacije), mogu se odnositi na područje procesa ili kreiranje proizvoda. Naravno, trud i dobre zamisli zaposlenika se nagrađuju”, objašnjavaju u Er-

nja jedinstvene Visa obrtničke kartice za sve članove Komore koja će svojom funkconalnošću, uz identifikacijsku ulogu, povezati mnoge partnere iz različitih domena poslovanja. Time bi se obrtnicima u Hrvatskoj omogućilo i povoljnije poslovanje i kupnju za poslovne potrebe bez dodatnih troškova. SUBVENCIJE Nedavno je Hypo Alpe-Adria banka s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva te s Krapinsko-zagorskom županijom potpisala ugovor o načinu provedbe ‘Lokalnog projekta razvoja maloga gospodarstva’ te pokretanja novog investicijskog ciklusa Termi Jezerčica. “Kao dugogodišnji partner javnog i poduzetničkog sektora Hypo Alpe-Adria banka je osigurala kreditnu liniju u iznosu od 5 milijuna kuna”, kažu u toj banci.

Naime, ukupna investicija iznosi 2,8 milijuna eura, a sa županijom je dogovorena subvencija kredita od 5 milijuna kuna. Kamatnu stopu subvencionirat će Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva te Krapinskozagorska županija i Grad Donja Stubica. “Kredit je namijenjen za dogradnju zimskog natkrivenog vodenog parka i wellness centra te za opremanje potrebnom infrastrukturnom i smještajnom opremom. Realizacijom projekta planira se i gradnja velikog plivačkog bazena, bazena za neplivače i dječjeg bazena te izgradnja tri nove saune s panoramskom terasom”, objašnjavaju u Hypo banci. Dodaju kako je ovaj projekt objedinjuje dva segmenta potporu javnom sektoru te malom i srednjem poduzetništvu. Erste banka od po��etka prošle godine provodi projekt Baltazar. Riječ je o internom

steu. U PBZ-u kažu kako su posebno ponosni na financiranje projekata koji su njihove klijente učinili ne samo uspješnim, već najboljim na domaćem tržištu i one koje je zajednička suradnja učinila prepoznatljivim i poželjnim partnerima na inozemnim tržištima. “Istaknuli bismo projekte s područja proizvodnje energije, farmaceutike, procesne industrije, poljoprivredne proizvodnje i turizma čiji je poslovni uspjeh temeljen na integraciji znanja i novih rješenja razvijenih ili implementiranih kod naših klijenta. Ponosni samo i na financiranje svih projekata jedinica lokalne uprave kojim smo sudjelovali u povećanju kvalitete života naših klijenta i utjecali na budući intelektualni i poslovnom razvoju društva”, kažu u PBZ-u. Posebno ističu projekte izgradnje i obnove školskih objekata, vrtića, domova zdravlja, bolnica i ostalih medicinskih ustanova.

PBZ FAKTORING DRUGI NAZIV ZA LIKVIDNOST domaÊi faktoring B izvozni faktoring B ostali otkupi RadniËka 44, Zagreb B faktoring@pbz.hr tel. 01 636 4114, 01 636 4113; fax. 01 636 4103

poseb an prilog POSLOVNI DNEVNIK 


moja ulaganja |||intervju

Malo tvrtki bi partnerski odnos s ulagačem Petar Pierre Matek, predsjednik Uprave ZB Investa, govori o ulagačkoj klimi na domaćem tržištu kapitala, strahu koji se zavukao među ulagače nakon drastičnih gubitaka 2009. godine  Razgovarao: Tin Bašić

D

anas se za razliku odeuforične2007. godine poboljšalo shvaćanje pojmova poput “rizika” ili “volatilnosti”. Prije je fokus bio samo na prinosima. Kao fond menadžer, kaže Matek, stalno ste suočeni s dilemom treba li klijent uložiti u ono što želi ili u ono što mu je potrebno, odnosno ono što najbolje odgovara njegovim potrebama. Razlika između te dvije stvari je katkad vrlo mala, a katkad jako velika. Kakvom biste ocijenili ulagačku klimu u Hrvatskoj? Što treba poboljšati? Ako se referiramo na tržište kapitala, ulagačka klima će se nesumnjivo popraviti kada se poprave poslovni i gospodarski rezultati. Burze u pravilu reagiraju i na pozitivne i na negativne impulse i prije nego se njihove  POSLOVNI DNEVNIK poseban prilog

posljedice u potpunosti osjete u svakodnevnom životu. Najveći problem burze su izuzetno niski prometi dionicama, pa čak i onim najlikvidnijima. Takva niska likvidnost otežava aktivno upravljanje portfeljima, a upravo je to zadatak portfelj menadžera. U medijima i na raznim konferencijama često se nude rješenja za oživljavanje hrvatskoga dioničkog tržišta, u rasponu od konkretnih i korisnih do potpuno nerealnih, ali se u praksi nažalost ne događa ništa ili se događa vrlo malo i vrlo sporo. Ne znam je li to zbog manjka interesa, inicijative, truda, znanja ili nečega petog. Drugu razinu problema predstavlja nerazvijena kultura dioničarstva i odnosa s investitorima općenito, zbog čega velik broj društava izlistanih na burzi svojom krivnjom, a najčešće i voljom, ne ostvaruje koristi od toga. Na domaćem tržištu kapitala

vrlo su rijetke kompanije koje žele otvoren i trajan partnerski odnos sa svojim ulagačima. Privatne tvrtke izvan burze također su se do sada vrlo rijetko dobrovoljno

Problem predstavlja i nerazvijena kultura dioničarstva pa dosta društava izlistanih na burzi nema koristi od toga

odlučivale sudjelovati na tržištu jer to nužno uključuje otvorenu komunikaciju s investitorima, a često i odricanje od potpune kontrole nad kompanijom. Mnoge od njih zbog toga sada trpe veliku štetu jer su im tradicionalni izvori financiranja presušili ili postali preskupi. Svemu tome možete dodati i treću razinu koja nije specifična samo za tržišta kapitala, a sastoji se od svih poteškoća i nejasnoća s kojima se u Hrvatskoj općenito suočavate u ostvarenju svojih prava. Koliko su strani ulagači spremi ulagati u Hrvatsku? Što im najviše smeta u Hrvatskoj? Ponovno ću se referirati samo na tržišta kapitala. Hrvatska je mala zemlja s relativno malim brojem kompanija, čije bi dionice mogle zainteresirati najveće svjetske ulagače i samim tim Zagrebačka burza nikada neće biti velika bur-


moja ulaganja |||intervju

U svijetu čak i na vrhuncu gospodarske krize nije bilo paničnog povlačenja novca iz obvezničkih ili novčanih fondova za. Postoji, međutim, dovoljan broj specijaliziranih inozemnih fondova u čije bi se strategije ulaganja uklapale hrvatske dionice. One, međutim, u njihovim portfeljima imaju vrlo mali postotak. Takvim inozemnim ulagačima vjerojatno smeta sve što smeta i domaćim ulagačima, a bez lokalne prisutnosti i znanja još im je teže donijeti odluku o ulaganju nego domaćem fond menadžeru. Koliko su građani, kao mali ulagači, danas spremni svoj novac dati fond menadžeru? Nakon sloma svjetskih burzi 2008. godine postoji sasvim razumljiv oprez ulagača prema dioničkim fondovima. Za najveći broj tadašnjih ulagača u Hrvatskoj to je ujedno bio i prvi dodir s dionicama. Neki od njih su se ponadali da je riječ o instrumentu za brzu i laku zara-

du, ali oni racionalniji u svoja su očekivanja imali ugrađenu puno svjetliju budućnost domaćeg i svjetskoga gospodarstva od one koja je uslijedila. Pad na tržištima je bio izuzetno oštar, a u panici koja je uslijedila mnogi su prodavali svoje dionice po nerealno niskim cijenama. Zato je 2009. bila godina velikog rasta cijena na burzama diljem svijeta, a i 2010. je većinom bila pozitivna. Te su dvije godine u Hrvatskoj prošle potpuno neprimijećene. Mnogi se ulagači ili zainteresirani potencijalni ulagači iznenade kada vide dvoznamenkasti rast cijena udjela dioničkih fondova u 2009. i shvate da je od sloma tržišta prošlo gotovo tri godine. S druge strane ne može se povući znak jednakosti između dionica i fondova. Čak ni za vrhunca krize na svjetskim tržištima kapitala nije bilo paničnog povlačenja iz novčanih

ili obvezničkih fondova. Interes za njima ostao je prisutan i ovisi ponajprije o tome kakve prinose ti fondovi ostvaruju u odnosu na kamatne stope na depozite u

Hrvati nisu odbacili fondove kao instrument ulaganja, a vidljivo je i kako razlikuju kategorije fondova i ponašaju se racionalno

bankama. To vrlo jasno pokazuje da Hrvati nisu odbacili fondove kao instrument za ulaganje svog novca, da razlikuju različite kategorije fondova i da se ponašaju racionalno, barem u okruženju u kojem se i prinosi i rizici kreću o očekivanim rasponima. U bankama, prema posljednjim podacima HNB-a, ima ukupno 272,2 milijarde kuna depozita, od čega su, između ostaloga, 121,8 milijardi oročeni depoziti građana, a 17,9 milijardi štedni depoziti. Kako preliti te depozite u fondovsku industriju? Ne mislim da su depoziti u bankama jedini proizvod koji konkurira fondovima niti da nešto iz nečega treba prelijevati negdje drugdje. Osobito ne ako to ne bi bilo u skladu s potrebama naših klijenata. Ljudima treba dati kvalitetnu informaciju o proizvodima koji se nude na tržištu poseb an prilog POSLOVNI DNEVNIK 


moja ulaganja |||intervju i pomoći im da donesu optimalnu odluku. Takvu je odluku lakše donijeti u slučaju konzervativnih proizvoda s više ili manje predvidljivim prinosima – jednostavno usporedite prinose i druge karakteristike proizvoda poput ročnosti, raznih naknada, jednostavnosti korištenja i sl. Međutim, vrlo konzervativni proizvodi imaju vrlo nizak potencijal za zaradu, osobito u uvjetima povijesno niskih kamatnih stopa koji sada vladaju. Kamata na njemačku državnu obveznicu sa rokom od pet godina je 2,5 posto, a na 30 godina 3,65 posto godišnje. Većina ulagača s takvim stopama povrata na ulaganja neće moći ostvariti svoje dugoročne ciljeve kao što su štednja za mirovinu, školovanje djece i sl. Postavlja se onda pitanje što nam je alternativa? Zato vjerujem da za dionice ima mjesta u gotovo svakom osobnom portfelju kao i to da dionice nisu “rezervirane za bogate” iako mi je potpuno jasno da je zbog sloma iz 2008. i drugih potresa u posljednjoj dekadi poljuljano povjerenje u dionice kao klasu imovine. Možda najveća opasnost da kao ulagači nećemo postići zadovoljavajuće rezultate leži upravo u tome da se odreknemo bilo kakvog rizika.

Imovina fondova ZB Investa čini 30 posto imovine svih fondova u Hrvatskoj. U koje fondove mali ulagači najviše ulažu? Prema službenim podacima Hanfe na kraju 2010. u fondovima je bilo uloženo 6,8 milijardi kuna fizičkih osoba, odnosno 52 posto od ukupne imovine u fondovima. Od toga je 3,38 milijardi u dioničkim i mješovitim fondovima, 2,73 milijarde u novčanim, a 690 milijuna u obvezničkim fondovima. Podatak da je čak 6,8 milijardi kuna građana uloženo u fondove, a čak pola od tog iznosa u dioničkim i mješovitim fondovima također potvrđuje moj stav da fondovi ispunjavaju svoju svrhu i da ih ulagači prepoznaju kao proizvod koji ispunjava njihove potrebe. Dodamo li tome vrlo impresivnu brojku od 40 milijardi kuna u obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, izravna ulaganja stanovništva u dionice i obveznice, ali i neke oblike životnog osiguranja, dobivamo bitno drukčiju sliku od uobičajenog stava o vrlo niskom sudjelovanju Hrvata na

Prema raspoloživim podacima u fondovima se nalazi oko 6,8 milijardi kuna koje su uložili građani tržištima kapitala. Čini mi se da bi udio ukupne financijske imovine građana izravno ili neizravno uložene na tržištima kapitala premašio 25 posto. Što se promijenilo od zlatnih vremena tržišta do danas? Što je danas ulagačima važnije, a da 2007. na to nisu obraćali pozornost? Poboljšalo se shvaćanje pojmova poput “rizika” ili “volatilnosti”,

Petar Pierre Matek, predsjednik Uprave ZB Investa

Uz kratkoročne kamate kakva će biti kupovna moć naše štednje za 20 ili 30 godina? Odluku o tome koliki bi dio svoje štednje trebalo odvojiti za rizičnije ulaganje, koja bi to ulaganja trebala biti i kako mijenjati strukturu štednje tijekom vremena mnogo je teže donijeti. Smatram da je pronalaženje najboljih rješenja u dijelu dugoročnoga financijskog savjetovanja klijenata najvažniji zadatak za ljude koji se bave tom i srodnim profesijama, i to ne samo u Hrvatskoj nego i svugdje u svijetu.

Dio ukupne finacijske imovine građana koji je izravno ili neizravno uložen u tržište kapitala u Hrvatskoj iznosi više od 25 posto 10 POSLOVNI DNEVNIK poseban prilog

dok je prije fokus bio samo na prinosima. Kao fond menadžer stalno ste suočeni s dilemom treba li klijent uložiti u ono što želi ili u ono što mu je potrebno, odnosno ono što najbolje odgovara njegovim potrebama. Polazna točka za raščišćavanje svih dilema je otvoren i temeljit razgovor s postojećim ili potencijalnim klijentom o njegovoj financijskoj situaciji, ciljevima i potrebama te pronalaženje optimalne strukture portfelja u skladu s njegovim psihološkim profilom. U globalnoj ekonomiji su se u proteklih nekoliko godina dogodile, i dalje se događaju, bitne promjene koje ruše ustaljene “školske” pristupe o tome što je rizično, a što nerizično ulaganje. Dovoljan je primjer državnih obveznica nekih zemalja članica eurozone poput Grčke, Irske ili Portugala, ili pak primjer agencija za rejting koje SAD-u stavljaju “negativan” izgled na kreditni rejting. U udžbenicima i dalje piše da je temelj valuacije bilo kojeg ulaganja nerizična kamatna stopa, a da je kao aproksimacija za takvu stopu najbolje uzeti kamatu na državne obveznice. Nije li danas sasvim opravdano pitati se je li dionica u jednoj solidnoj kompaniji doista rizičnije ulaganje u odnosu na obveznicu neke prezadužene, razvijene države? Društva koja upravljaju investicijskim fondovima, a vlasnici su im banke, drže 87 posto fondovske industrije. Koji je razlog tako velikoj dominaciji bankarskih fondova? Banke su se u posljednjih 20-ak godina profilirale kao financijske institucije kod kojih fizičke i pravne osobe mogu ispuniti gotovo sve svoje potrebe na području financijskih usluga u najširem smislu. Banke su kao institucije svima poznate – svatko je klijent banke, na tržištu su najdulje prisutne, imaju razgranatu mrežu poslovnica, financijski i tehnološki su snažne. Normalno je da klijent odluku o investiranju donosi imajući u vidu svoju cjelokupnu financijsku imovinu i obveze.


moja ulaganja |||osiguranje za poduzetnike

Ugovoreno manje od 500 milijuna kuna Malo ugovorenih osiguranja za poduzetnike dijelom je posljedica gospodarske situacije 

Božica Babić

Č

injenica da od 9,24 milijarde kuna ugovorene premije na razini industrije osiguranja za 2010. godinu na šaroliku lepezu proizvoda koja se veže uz poduzetništvo i obrt otpada manje od 500 milijuna kuna najbolja je ilustracija neiskorištenog potencijala. Malo ugovorenih osiguranja i niska premija dijelom su posljedica složene gospodarske situacije, a dijelom vjerojatno odraz tradicije da se uglavnom ne djeluje preventivno u sprečavanju mogućih negativnih posljedica. Osiguravajuća industrija u tom se segmentu nalazi pred velikim izazovom: kako motivirati poduzetničku branšu i obrtnike da ugovaranjem polica osiguranja zaštite ukupan portfelj kojim upravljaju? ALLIANZ OSIGURANJE Za poduzetnike i obrtnike razvili su posebnu ponudu prilagođenu njihovim potrebama, iznose u ALlianz osiguranju te navode Poslovni paket i Poduzetnik+. Allianz u ponudi ima i paket za najveće tvrtke pod nazivom All Risks, a tijekom kalendarske godine, pojašnjavaju, u pravilu uvijek aktiviraju nove pogodnosti ili benefite za klijente, bilo da su trajne ili da je riječ o akcijama ograničenog trajanja.

S aspekta osiguranja, smatraju u Allianzu, sve opasnosti koje mogu ugroziti poslovanje određenog poduzetnika trebale bi biti osigurane jer tako osiguranik, za relativno mali iznos novca (premiju osiguranja), prebacuje trošak potencijalno velike štete na osiguratelja te ujedno pretvara nepoznate varijabilne troškove (šteta) u poznate troškove (premija osiguranja). Od osiguranja koje poduzetnici najčešće ugovaraju i koje bi svaki savjestan poduzetnik svakako trebao imati posebno ističu osiguranje imovine, osiguranje motornih vozila, osiguranje od odgovornosti, kao i osiguranje djelatnika od posljedica nesretnog slučaja. Poslovni paket je novi osiguravateljski proizvod Allianza posebno dizajniran za manje tvrtke i obrte koji imaju do najviše 10 zaposle-

Osiguravatelji se u segmentu osiguranja poduzetnika nalaze pred velikim izazovima nika, koji se bave trgovinom, malom proizvodnjom ili uslužnom djelatnošću. Paket Poduzetnik+ namijenjen je osiguranju malih i srednjih tvrtki i poduzetnika. Budući da upravo pripremaju izmjene i novitete uz ovaj paket, ističu u Allianzu, ovom prigodom najavit će sadržaj novog Poduzetnika+. Klijent na jednoj polici može ugovoriti kombinaciju od čak pet skupina osiguranja: imovine (požar, provalna krađa i razbojstvo,

lom stroja, lom stakla, prekid rada – šomaž), od odgovornosti (javna odgovornost i odgovornost prema djelatnicima), od nezgode te kargo osiguranje i prijevoznička odgovornost. Ugovaranjem paketa Poduzetnik+ klijent ostvaruje dodatne popuste na premiju. Paket All Risk je osiguravajući proizvod namijenjen velikim osiguranicima, tvrtkama koje imaju veći opseg poslovanja, a njegove posebnosti su: jedna polica za ugovoreni broj rizika i manje administracije, mogućnost sklapanja osiguranja od prekida rada, mogućnost proširenja standardnih oblika pokrića na pokriće od svih, neimenovanih opasnosti, čime se pruža potpuna zaštita za imovinu i poslovanje tvrtke te mogućnost ugovaranja raznih iznosa sudjelovanja u šteti (franšiza). poseb an prilog POSLOVNI DNEVNIK 11


moja ulaganja |||osiguranje za poduzetnike BASLER OSIGURANJE Zbog specifičnih potreba tvrtki i obrta i Basler osiguranje Zagreb osigurateljske proizvode u ponudi prilagođava individualnim zahtjevima klijenata. Među do sada kreiranim vrstama osiguranja poduzetnici, kažu u BOZ-u, najčešće ugovaraju različite kombinacije sljedećih vrsta osiguranja: osiguranja imovine, osiguranje imovine od raznih rizika kao što su: požar, oluja, prekid rada zbog požara, izljev vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, rizik poplave, bujice i visoke vode, provalne krađe i razbojstva, lom stakla i stroja te rizik osiguranja elektronike, potresa, opće i profesionalne odgovornosti kao i odgovornost prema djelatnicima i osiguranje financijskih gubitaka zbog prekida rada (zbog požara, loma stroja). CROATIA OSIGURANJE Poduzetnički paket koji nude tržištu, kažu u Croatia osiguranju, najpovoljniji je upravo malim i srednjim poduzetnicima jer mogu odabrati vrste

12 POSLOVNI DNEVNIK poseban p rilo g

osiguranja za koja su zainteresirani. Minimalno se ugovaraju tri vrste osiguranja, a korisnici biraju proizvode iz ponude imovinskih osiguranja, osiguranja motornih vozila, osobnih neživotnih osiguranja te osiguranja prijevoza i kredita. Dodatne pogodnosti korisnici poduzetničkog paketa ostvaruju i ako imaju zaključene police životnog osiguranja, osiguranja od automobilske odgovornosti, osiguranja od odgovornosti menadžera, odgovornosti za neispravan proizvod i još niza proizvoda. Ugovori li veći obujam paketa, tumače, klijent stječe pogodnost za veću uštedu, a moguće je smanjenje troškova i do 25 posto na cjelogodišnju premiju. Prednost poduzetničkog paketa je što se jednom policom osiguranja može osigurati kompletna poduzetnička imovina koja služi za obavljanje djelatnosti. Moguće je i osiguranje djelatnika od posljedica nesretnog slučaja, osiguranje odgovornosti poduzetnika za štete prouzročene trećim osobama. Po-

duzetnici u paketu mogu ugovoriti osiguranje od različitih rizika. GRAWE OSIGURANJE U svojoj ponudi namijenjenoj obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima imaju zanimljiv proizvod – jedinstvenu policu osiguranja pod nazivom GRAWEbiz koja uključuje razne vrste osiguranja namijenjene zaštiti poslovnog prostora i sadržaja od sljedećih rizika: elementarne nepogode, požara, izljeva vode, provalne krađe, prekida rada i loma stakla, tako u ovoj osiguravajućoj kući obrazlažu svoj pristup tržištu poduzetnika. Tim paketom nude i mogućnost osiguranja od odgovornosti iz djelatnosti, odgovornosti iz posjeda objekta i zemljišta, osiguranje odgovornosti poslodavca prema vlastitim djelatnicima te kolektivnog osiguranja zaposlenika od nezgode (osiguranje od posljedica nesretnog slučaja). Sve te vrste osiguranja mogu se ugovoriti i pojedinačno, s tim da je kod svake police osnovni uvjet osiguranje

od požara. Postoji i osiguranje od prekida rada, tzv. šomažno osiguranje, koje osiguraniku pokriva sve fiksne troškove koji se zbog prekida rada javljaju zbog nastale materijalne štete kao što su na primjer najamnina poslovnog prostora, plaće zaposlenika, anuiteti kredita, pa čak i izgubljena dobit. Ono na čemu poduzetnici nikako ne bi smjeli štedjeti, opominju u GRAWE osiguranju, jest osiguranje od osnovnih rizika kao što su požar, elementarne nepogode i izljev vode te provalne krađe. VELEBIT OSIGURANJE Velebit osiguranje u temeljima svoje poslovne politike kao i u fokusu tržišnih targeta osim fizičkih osoba ima i obrtnike, ali i malo i srednje poduzetništvo. Nisu razvijali, kažu u Velebitu, posebne usluge “paketnih osiguranja” za poduzetnike, njihov je tržišni pristup specifičan jer je izrazito individualiziran. Svakom klijentu pristupaju pojedinačno i izravno, što uključuje sve bitne elemente tzv. tailor made pristupa.


moja ulaganja |||u potrazi za sigurnošÊu

Što preporučuju ulagački gurui u krizi Pametno ulaganje počinje utvrđivanjem industrija i institucija koje će držati glavu iznad vode  Ozren Podnar/VLM

U

z neprekidne oscilacije gospodarskih pokazatelja i čestoproturječnih savjeta ulagačkih magova, i najiskusniji ulagači pozorno razmatraju svoje portfelje i odvaguju rizike. Potrošnja je niska, nezaposlenost visoka, a zloguki proroci najavljuju novo pogoršanje prilika u

Europi zbog neuspjeha Portugala, Španjolske i Grčke da izađu na kraj s prezaduženošću. U vrijeme recesije većina se ljudi povlači u sebe, strahujući od potpune gospodarske propasti. Ironično, pesimističan stav pomaže ostvarivanju pesimističkih prognoza jer rasprodaja vrijednosnih papira ruši njihovu cijenu i siše novac iz gospodar-

stva, produžujući recesiju. No i u recesiji postoje niše u koje se isplati ulagati. Kao što je naglasio najpronicljiviji ulagač modernog doba, Warren Buffett, financijski gurui ponajviše zarađuju tijekom recesije. Nekoliko grana industrije ostaje profitabilno i u krizi, a dio njih upravo tada prosperira. Pametno ulaganje počinje od utvrp poseb oseb an p prilog rilog POSLOVNI DNEVNIK 13


moja ulaganja |||u potrazi za sigurnošÊu

Forex za male i srednje investitore

U

laganje na najvećem svjetskom financijskom tržištu, ili popularno zvanom Forexu, hrvatskim investitorima postalo je dostupno tek 1. siječnja 2010. godine. Naime, zbog nekolicine prijevara koje nisu imale doticaja s tržištem Forex, ali su ga koristile kao paravan za svoja ulaganja, odmah je dobilo negativnu konotaciju. “Foregin exchange market” je tržište na kojemu se trguje valutama. Tu se prodaje jedna valuta i s njom kupuje druga, a valute su izražene u parovima. Tečaj od 1,4358 za EUR/USD znači da je za jedan euro potrebno 1,4358 dolara. Veliki svjetski financijski centri kao što su Sydney, Tokio, Hong Kong, London i New York služe kao centrale za trgovanje na Forexu. Izravan pristup na tržište Forex ima oko 300 najvećih svjetskih banaka, a da bi mali i srednji investitori dobili pristup na njega, moraju izabrati pouzdanog brokera koji naravno mora posjedovati licenciju za trgovanje, a trgujući s brokerima koji nemaju licenciju, izlažu se vrlo velikom riziku. Broker kao posrednik između investitora i tržišta Forex, ima izravnu vezu s klirinškom kućom koja mu pruža informacije o najboljoj Bid i Ask cijeni. Budući da je volumen Saša Ivanović, trgovanja izrazito velik, cijena se direktor tvrtke Admiral Markets može promijeniti i nekoliko puta u sekundi. Prisustvo malih investitora na tržištu Forex unatrag nekoliko godina naglo je skočilo zbog vrlo velike likvidnosti tržišta i velikih poluga za trgovanje koje brokerske kuće nude svojim klijentima. Pomoću poluga investitori mogu sa svega 1000 USD na svom računu izlaziti na tržište sa 100.000 USD, pa čak u nekim slučajevima i sa 500.000 USD te se tako svaka promjena tečaja odnosi na te iznose. Trgovanje na Forexu postalo je izrazito popularno kod malih i srednjih investitora zbog svojih prednosti poput radnog vremena od 0 do 24, velike volatilnosti, trenutnog izvršenja zadanih naloga, ulaska u poziciju i njezina zatvaranja u nekoliko sekundi i naravno zbog poluga (leverage) koje “retali” brokeri nude svojim klijentima.

Iako su dionice brojnih kompanija pale na niske grane, američki investicijski guru Jim Rogers smatra da je najisplativije ulagati u robu, dakle u poljoprivredne proizvode

Prisustvo malih investitora na tržištu Forex posljednjih godina naglo je skočilo

14 POSLOVNI DNEVNIK p oseban pri lo g

đivanja industrija i institucija koje će zadržati glavu iznad vode tijekom ekonomskih previranja. Iako su dionice brojnih kompanija pale na niske grane, američki investicijski guru Jim Rogers smatra da je najisplativije ulagati u robu, dakle u poljoprivredne proizvode (pšenica, riža, sol, šećer, kava, soja), metale (željezo, bakar, aluminij, zlato, srebro, platinu) i energente (sirovu naftu, zemni plin i ugljen). “Dionice mnogih kompanija posljednjih godina viču ‘kupi me’. Za vrijeme Velike depresije

tridesetih neki su se obogatili kupujući podcijenjene dionice. I danas, tko obavi domaću zadaću i provede istraživanje, naći će krasnih prilika. No robe su jedino područje ekonomije koje raste u strateškom smislu”, iznio je Rogers u intervjuu Timeu. “Mnogi poljoprivrednici ne mogu dobiti kredit za gnojiva, a zalihe hrane su na najnižoj točki unazad nekoliko desetljeća. Nitko ne može doći do kredita za otvaranje rudnika pa će proći 10-15 godina do otvaranja novih rudnika. Poznate rezerve nafte su


moja ulaganja |||u potrazi za sigurnošÊu

Za vrijeme Velike depresije u SAD-u mnogi su se obogatili kupujući podcijenjene dionice, isto vrijedi i danas. Tko obavi domaću zadaću i provede dubinsku analizu može se obogatiti

Želite sigurnost? Klonite se terminske trgovine! Za one koji su skloniji uzbuđenjima postoji terminsko tržište plemenitih kovina, kao i drugih roba. Terminskim ugovorima strane u poslu preuzimaju obvezu kupnje ili prodaje zlata, srebra i drugih kovina po određenoj cijeni u nekom trenutku u budućnosti. Primjerice, takvim se ugovorom možete obvezati da od prodavatelja kupite izvjesnu količinu srebra 1. srpnja po unaprijed ugovorenoj cijeni. Ako do tog datuma cijena srebra poraste, tim bolje za vas jer ćete ga odmah moći preprodati po novoj tržišnoj cijeni. No ako srebro do početka srpnja pojeftini, svejedno ćete morati platiti višu cijenu koju ste prethodno ugovorili pa ćete se naći na gubitku. Iako su plemeniti metali prilično pouzdano sredstvo uvećanja ili barem očuvanja vrijednosti na duži rok, terminska trgovina sadrži mnogo elemenata klasičnoga kockanja te se ne preporučuje onima kojima je do sigurnosti.

u padu. Sve što se događa u svijetu pogoduje onima koji posjeduju robu. Bilo da se gospodarstvo oporavi, ili ne, najbolje će biti posjedovati robu”, zaključio je. ZAŠTITA OD INFLACIJE Uključivanje robe u portfelj daje ulagaču veću raznovrsnost ulaganja i štiti od rizika jer cijene roba često nisu u skladu s cijenama dionica i obveznica. Robe su i učinkovita zaštita od inflacije jer s rastom cijena rastu i cijene roba. Osim u robe u krizi se isplati ulagati u grane koje opskrbljuju

tržište osnovnim potrebama jer one u velikoj mjeri nastavljaju poslovati bez obzira na ekonomske sile koje ih okružuju. Zdravstvena zaštita, farmaceutska industrija, maloprodaja i veleprodaja živežnih namirnica, upravljanje otpadom, popravci motornih vozila i usluge održavanja imaju visok stupanj nezavisnosti od aktualnih ekonomskih kretanja. Diskontne trgovine bilježe rast prodaje jer se u besparici ljudi okreću nabavi dobara uz popust. Još nekoliko vrsta ulaganja pokazuje veću otpornost na recesiju. Obveznički fond je oblik ulagačkog fonda koji sredstva ulaže u obveznice raznih izdavatelja. Kupnja vrijednosnih papira od ovakvog fonda smatra se sigurnim ulaganjem – sigurnijim čak i od državnih obveznica – zbog raznovrsnosti obveznica na kojima se ti vrijednosni papiri temelje. Za državne obveznice jamči vlada, pa i one slove kao niskorizično ulaganje. Obveznice izdaju vlade da bi skupile sredstva i financirale projekte ili otplatu svojih dugova. Budući da postoje kratkoročne obveznice s dospijećem do godine dana, kao i srednjoročne i dugoročne, možete izabrati rok dospijeća obveznice prema procjeni kad bi vam najbolje odgovarala naplata po kupljenoj obveznici. Depozitni

certifikati još su jedno utočište kapitala u kriznim vremenima. Depozitni su certifikati bankovne zadužnice pomoću kojih banke priskrbljuju sredstva na kraći ili duži rok, uz fiksnu kamatu. Iako stope prinosa nisu onoliko velike kao kod dionica ili nekih obveznica, certifikati su cijenjeni među ulagačima zbog sigurnosti od gubitaka. Dodatna je pogodnost što se certifikat obično može razročiti i unovčiti prije dospijeća uz nevelike penale. Banke se žestoko nadmeću za depozite te je ulaganjem u tržište novca moguće izvući veću kamatu nego kod nekih obveznica ili de-

Prekaljeni ulagači znaju da se zlato, srebro, platina i paladij mogu iskoristiti kao sredstvo očuvanja ili uvećanja imovine

pozitnih certifikata. Račun na tržištu novca sastoji se od relativno niskorizičnog i kvalitetnoga kratkoročnog ulaganja. Što je veća količina uložene gotovine, bit će vam ponuđena viša kamatna stopa. Provjerite je li stopa fiksna ili se odnosi samo na početno razdoblje, primjerice na prvih trideset dana. Prekaljeni ulagači znaju da se zlato, srebro, platina i paladij mogu iskoristiti kao sredstvo očuvanja ili uvećanja imovine. Ako se s njima postupa pametno, plemenite kovine mogu biti vrijedan dio raznovrsnoga ulagačkog portfelja, uz umjeren rizik od gubitka. Važno je razlučiti je li isplativije ulagati u dragocjene metale u fizičkom obliku ili u certifikate o vlasništvu. Kupovanje većih količina dragocjenosti nije najisplativije jer zahtijeva trošak pohrane i zaštite zlatnika, poluga, satova, lanaca, narukvica i drugih predmeta od vrijednih kovina. ČUVANJE SREDSTAVA Protuprovalni sustavi, više cijene polica osiguranja doma, kućni sefovi ili trošak najma bankarskih sefova narušavaju rentabilnost dugoročnog ulaganja u fizičke dragocjenosti. Stoga se čini prikladnijim kupnja certifikata o depozitima u zlatu ili drugom vrijednom metalu. Certifikat daje i dokazuje pravo vlasništva određene količine zlata, srebra ili platine, no same kovine ostaju pohranjene u trezorima. Ako su zlato, srebro i platina prilično sigurne vrijednosti, tada su to i kompanije koje se bave njihovim iskapanjem. Stoga razmotrite ulaganje u dionice rudnika plemenitih kovina te u fondove koji ulažu u financijske proizvode vezane uz zlato, srebro ili platinu. U što god uložili višak sredstava, čuvajte na strani dovoljno gotovine za pokrivanje redovnih troškova i za poneku nepredviđenu obvezu. poseb an prilog POSLOVNI DNEVNIK 15



moja,ulaganja,4