Poslovni dnevnik

Page 1

mediji&marketing 8

////

Dva ĹĄtrajka ‘novinarskih ĹĄtakora’

SAĹ A PAPARELLA

Ĺžen u dogaÄ‘aj nezabilje trajk u Glasu Istre, a joĹĄ od 1993. i penetrahrvatskim novinam u Slobodnu Dalmaciju, cije Miroslava Kutle i nije preDrĹžava Hrvatska pokazuje da Umivena iz 20. stoljeća. tjerano iskoraÄ?ila u blokiranoj, ratOno ĹĄto se tada dogaÄ‘alo u najnaprednijoj se ponavlja Istre, lokalnoj Dalmaciji sada Glasa vlasnika hrvatskoj regiji. Novog Faggiana, novinari opAlberta i ugonog poduzetnika no raskinuo kolektivn tuĹžuju da je jednostra 40 posto, namjerava otpudo vor, smanjio plaće ika, a pritom cenzurira tekstiti 40- ak zaposlen JakovÄ?iću i IDS-u. stove o Ĺžupanu Ivanu ak i na zagrebaÄ?kom Ĺ trajkalo se u ponedjeljbilo od travnja. U oba nije moĹžda ne Radiju 101, gdje plaće novac za Puli, u i sluÄ?aja, i u Zagrebu upravu, nego njihove. besparicu bi trebalo pitati sadaĹĄnju su izazvali sadaĹĄnju prethodnike, koji traje godinama, samo ĹĄto se ci Kriza na Stojedini u meÄ‘uvremenu su ljudi koa o njoj nije priÄ?alo, “Dana nezavisnostiâ€? do zaod Dobro ji su vodili radio vrlo lijepo Ĺživjeli. donedavdnje skupĹĄtine dioniÄ?ara iĹĄlo i Ĺ˝eljku Ĺ˝maku, je svih tih godina Istre, sve dok se nije zaletio nom vlasniku Glasa glasila uloĹžio u biznis s neog pa novac regionaln mu je uslijed krize propao, pa kretninama. Biznis . Albertu Faggianu je novinu prodao bilo je i u jednom zagrebaÄ?a kaNajava ĹĄtrajka gdje plaće mjesecim kom dnevnom listu, koji su uspjeli drugdje nasne. Kolege novinare â€œĹĄtakorimaâ€?. vlasnik je nazvao te: Kutle ći sigurniji posao u odnosu na 90Eto ipak neke razlike nas barem nije vrijeÄ‘ao.

Ĺ

barometar DR. IVO I SURADNICIAFERA’ OBILJEĹ˝ILI ‘MJESEC

////

na najzastupljenije su teme vo Sanader i Fimi medijanovina u listopadu. Rezultati naslovnicama dnevnih je provela agencija De facto su to istraĹživanja koje Press clipping d.o.o. tvrtka produkcija a objavila scenu i optuĹžbe za koruptivne Povratak na politiÄ?ku su plasirale na prvo mjesto i u TV aktivnosti Ivu Sanadera nim emisijama nacionalnih informativ teme srediĹĄnjim tiskanih medija, top kuća, no, za razliku od h emisija bile su ekoloĹĄka informativnih televizijskite suÄ‘enja Damiru PolanÄ?ecu. za trendom katastrofa u MaÄ‘arskoj takoÄ‘er ne zaostaju Informativni tjednici Nacionala i Globusa najviĹĄe pa je na naslovnicama ali i HDZ. Tjednici druĹĄtvene ma zastupljen bio Sanader, u listopadu su na naslovnica nijoj kronike Story i Gloria posvetili najpopular najviĹĄe paĹžnje, oÄ?ekivano, i, koja je punila Ä?etvrtinu sapunici u zemlji - Ĺ eherezad tema. Medije je u listopadu model’ naslovnica i otvornih voditeljica ĹĄoua ‘Top zanimala i Vanja Rupena, na RTL televiziji.

I

ufokusu

strija fondovska indu

Ante Samodol:

se oÄ?ekuje od a 2010. oporavak puno ta u regiji i utorak, 9. studenog r www.poslovni.hr redakcija@poslovni.h ulaganja na trĹžiĹĄ om podruÄ?ju zemlje bric-a bivĹĄem jugoslavensk na e nastal serije i filmove>> 12 bankarskih grupa sata dnevno emitira iko 24 koji nekol m okviru progra je kabelski i IPTV va koji posluju u Klasik TV Pokrenut na dominacija fondo ja Ponovno je pojaÄ?a prevelika koncentraci

2010. utorak 9. studenoga r www.poslovni.hr redakcija@poslovni.h

komentar

ŽIVOTINSKOG WEB KAMPANJA ZLATNU CARSTVA OSVOJILA ŠAVANJE NAGRADU ZA OGLA

Pomogli su i ‘anđeli’ i lobiranje

Sektor teĹžak 50 milijardi kuna mora u reformu

SAĹ A PAPARELLAr

2

na utvrÄ‘ivanju Da sve ne bi ostalo e’ i nostalgiji, postojanja ‘jugosfer recentni filmovi. prikazivat će se i mladim Time se pruĹža prilika uratke pokaĹžu filmaĹĄima da svoje publici i izvan festivala njem SlaimboliÄ?nim prikazivanskog duvice, prvog jugoslavepokrenut je gometraĹžnog filma, koji 24 sata kanala NA OVIM SE program KlasikTV, filmove i serije na- PROSTORIMA dnevno prikazuje ‘‘regije’’, odnosno RADE JAKO stale na podruÄ?ju Taj kabelski i IPTV DOBRI FILMOVI, nekadaĹĄnje SFRJ. saprogram emitira kanal za sada svoj narednih mjeseci DO KOJIHLJI a mo preko OptiTV, nje ugovora s ni- GLEDATE TEĹ KO DOLAZE, oÄ?ekuje se potpisiva ostatHrvatske, ali i KLASIK TV ĆE zom operatera iz i Makedonije. TO PROMIJENITI ka regije: BiH, Slovenije se pokriti Srbija, . Do kraja 2011. planira moĹžda i Bugarska Crna Gora, Kosovo, hrvatski proizvod, je Maja Na KlasikTV, koji nacionalna kultura rijetko prikazuju’’, rekla nam je Telesvaka će pojedina djela ne samo direktorica tvrtke dobiti priliku prikazatinego i ona na- Jelisić Cooper, . faze, vizija Classicum iz jugoslavenske filtelevizije ‘‘Godanas. Uz igrane Iako je slogan nove to biti samo stala od 1990. do Ä?ine 70 posto saneće move i serije, koji se dokumentar- dine nisu vaĹžne’’, e u proĹĄlost, naputovanj t će drĹžaja, prikaziva entalni i student- nostalgiÄ?no generacijama, već mijenjeno starijim ti i nove filmove ni, crtani, eksperim će KlasikTv prikaziva ski filmovi. , ‘‘Projekt je zahtjevan nabavku sadrĹžaja godinu dana na ano pregovarati o jer je vrlo komplicir drĹžava.

u nekoliko autorskim pravima dugotrajni pregovaKomplicirani su i jer ih morate uvjerati s operaterima, imati viťe gleriti da će nať program kanala, te da stranog datelja od nekog Kao regionalim je financijski isplativ. će ťtititi intereni program, KlasikTV jer kinematografije, se svake pojedine a lokalne filmske se recentna ostvarenj im kanalima produkcije na nacionaln

jadranka.dozan@poslovn

e promjene za Nedavne zakonsk trećeg stupa mirovinske su fondove iji okvir za dobrodonijele poticajn ťtednju ku voljnu mirovins

S

ani Pregovori su bili komplicir , potroĹĄili smo

povratak

ijska progresija Nestala geometr proĹĄloťću Ä?ini vrijeDanas se dalekom OIF-ovi imovinom me kad su domaći eâ€? (2006. i 2007. premaĹĄivali “mirovinc je imovina investigodine). Godinama gotovo geometrijcijskih fondova rasla je 2007. dosegnula te m progresijo skom (mirovinski fondovi 30-ak milijardi kuna samo godinu dana 21 milijardu), no u od dvije trećine (na kom krizom, okopnila je za viĹĄe globalnom financijs , u financijDo danas se uspjela kuna). milijardi 9,8 a potom i recesijom kuna. Dosta do punog izraĹžavratiti na 13,8 milijardio poslovanju skom je sektoru “jeprema kojoj su govore i grubi podaci e mirovinskim i ja doĹĄla sintagma Reforme i inovadruĹĄtava za upravljanj . Nakon stotidino mijene stalneâ€?.zahtjevima neizokim fondovima investicijs nim dobiti u 2008. godini cije u regulator razgovora o budućnjak milijuna kuna nastavlja Fotolia (drugi stup) stavna su pratilja institucija i trĹžiĹĄta. taj proces se i dalje mirovinska su druĹĄtva viĹĄe od 140 miliniz promjena, ali , nosti financijskih nje s EU već je donijelo zajedno iskazala neĹĄto smislu nije izuzetak ulaHrvatska u tom Zakonodavno usklaÄ‘iva pridrudobiti. proces kuna s pojaÄ?anim oprezom im na juna obzirom i- ne suoÄ?ile posebice s recesije, poljuljan Izrazita dominac j uniji. raspolonudi okrilje banke. u vlasniĹĄtvu bana- gaÄ?a, utjecajem Ĺživanja Europsko konferencijem i investicijskim okvir za Tako će i na Ä?etvrtoj osjetili akteja Ä?etiriju “investaâ€? aktere razlog za povjeren e, koja se odrĹža- napokon donijele poticajniji ĹĄto su posebice jskih Poka za mnoge je trĹžiĹĄne je je li to ipak Ĺženjem, ji fondovske industrij nazivom Inu otvorenih investici namirovinsku ĹĄtednju. ike pitanje radnim ljnu no segment u pod ost, ri dobrovo kako zabrinut va u Splitu ent poslije krize, slodavcima koji za svoje zaposlen U svakom sluÄ?aju,industrija porenepovratan proces.milijardi kuna imo- fondova. vesticijski menadĹžm m perspektiSamodol, portfelj doĹživjeti da 500 u treći stup to postaje europski o pominje gotovo ma filmaĹĄima pouplaćuju Od j to će u rasprava razdoblju sektora u Hrvatsko i pruĹžiti priliku mlaÄ‘imograniÄ?eni na trendovima i lokal- zno priznati rashod. Koliko ovisit će, će u nadolazećem regulatorvine financijskog a budu vama, globalnim industriju, odnosno joĹĄ podosta promjena, kako njihovi uratci ne emo se s festivalivaĹžan dio biti vezan- taknuti razvoj tog segment fondovske alona fondovsku se nim izazovima ive ske fondove, da- nih, tako i onih vezanih uz modele vrii daljnje regulator festivale. ‘‘Povezuj kao i ukupne perspekt sektora poduglavnu platforveć duĹže mirovinske i investicij upravo uz reforme posto. tim u vezi se pak o oporavku S ma u regiji i stvaramo e, 10-ak filma. e. kacije. og reindustrij iz odnosi mirovinnas regionaln ne promjen su domaći gospodarstva mu za promociju domaćih produjeme govori kako â€? domaće dioniÄ?zeća i putu izlaskasu i te prognoze sa“prerasli Ä?ega Dobili smo potporu vide mogućPrerasli trĹžiĹĄte brĹžeg rasta neban- ski fondoviO tome govore vrijednosti joĹĄ cesije, zbog 'Generacijski portfelji' a konferencije. ki fondovi oÄ?ito cenata, oni u projektu Nakon razdoblj odnosu na banke, ko trĹžiĹĄte. portfelja OMF-ova iskazapokaĹžu na platDomaći mirovins mogu raÄ?unati na stavni dio investicijskih fondog u nost da svoje uratke ne podruÄ?ju U sektora dioniÄ?ko tipa, odnosno g u vrijeme , kovnog neko portFelj redu onih otvoreno ke reforme u smise krizom ponovnosu- ne kroz burzovne promete Zat s financijskom nastavak mirovins anog (i zazivanog) va, u prvom usklaÄ‘ivanje s Europ- industrija dana trgovanja na bankocentriÄ?nos ekvivalent broja zakonodavno niz propadom procjelini pojaÄ?ala slu odavno najavljiv ublaĹžili su tek miro- grebaÄ?koj burzi, koji je s izdvajanja doprino- skom unijom već je donijelonajavama uskoro će stava. Taj trend povećanja stope dvije godine viĹĄestrunebankovnog stupa, ali zato taj proces, prema Ante Sa- doĹživjeti nja meta u protekle fondovi kao dio sa u fondove drugog pitanje uvo- mjena, ali Hanfe podosta pro- vinski Ä?ija imovina u najvećoj mjeri ko povećan i upućuje na ograniÄ?e postaje Pritisnite svog operatera sluĹži i lobio vodipredsjednika Uprave ponovsektora, sve aktualnijim ĹĄirenju mjena portfeljaâ€? ili takoveć obveznog mjeseÄ?- koja će u budućnosti zasigurn u inozahtijevat će uskoro KlasikTV se u svom e gledatelje preko nije stvar izbora miroÄ‘enja “generacijskihs obzirom na dob modola, e zakona. U protekle dvije ju ulaganja doprinosa u II. lja v ranjem, pa potencijaln već broji skoro ti osjetnom povećan nog izdvajanja zvanih potportfe Nedav- ne promjen “nebankovneâ€? je pojaÄ?ana domina- Ante Samodol Facebook grupe- koja da se obrate stup. Sve ostale se dvije godi- zemstvu. nemirovinskih fondova. pore- godine ponovno vinski okviru u Ä?lanova su e u okviru koji posluju i Hanfa 8000 Ä?lanova- poziva uvrĹĄtavanje institucije u protekle ne zakonske promjen Vladinu pro- cija fondova ih grupa i u prednost svom operateru i zatraĹže koliko bankarsk sustava, a shodno koje im po miznog za kanala , paketa, h od rskog oporavka novog kanala u neki su već zbog prodajni gramu gospoda bez dodatne trećeg stupa pak - ( . !% mogućnosti onaj osnovni, rovinske su fondove - )!" #

- + (&,%!# naplate. - ( JADrANkA DOZAN i.hr

sasa.paparella@poslovni.h



11

ĹĄirenje i lobiranje

domaćinstava Cilj sedam milijuna cilja na pola Novi kanal u Hrvatskoju regiji na preko milijuna kućanstava, potpuno provede dva milijuna, a kad se i sedam milijuna. digitalizacija bit će ih se ne razmiťlja O zemaljskim kanalimapa u obzir dolaze zbog previsoke cijene, operateri te, u samo IPTV i kablovski televizija. budućnosti, DTH i internet

Bez poreza na kapitalnu dobit, molim! >>2

S

- '$!* - !" # ( - +$

Erste a i predsjednik Uprave investicijskih fondov st je glede skore budućnosti ednik UdruŞenja Josip Glavať, predsj najgore razdoblje krize proťlo i optimi je Investa, smatra da

e odrĹžali Novinari Stojedinicozorenja oÄ?ajniÄ?ki ĹĄtrajk up Remetinec 101 preći na Radio

cijalizirati’ vi moraju se spe

‘Mali fondo PRVE DNEVNE POSLO VNE NOVINE U HRVATSKOJ zbog pljaÄ?ke će dio Krivnja Direktor Perić:

vlasnika Radija

. Sindikaldo kraja studenog i doveden vremenaGoran Bernobić takvu izjavu lider besramno pokraden tumaÄ?enjem Zakog Ra- godina situaciju katastrofalnim vod- ni smatra “proizvoljnim proziva i zbog io novinara zagrebaÄ? ika. Osim već jak je odr- u teĹĄku a Perića c dija 101 u ponedjel ja, poku- stvom mojih prethodnprijava protiv kona o raduâ€?, Remetincom. Sindikala Ĺžao ĹĄtrajk upozoren Novac podnesenih kaznenih od- zastraĹĄivanja i da se novinarima koji joĹĄ će neki morati tvrdi svojih plaća. ĹĄavajući doći do to u obliku pozaj- bivĹĄe Uprave, suvlasni- Bernobić prijetilo otkazii prvenstveno dio su se pridruĹžili ĹĄtrajku a. govarati, im su posljednji put, im i kriminaln s opovrgav a doprinos ka koji su bili upoznati nisu ma, ĹĄto Perić mice, dobili za travanj, proljeća proĹĄle go- poslovanjem na Radiju 101 ali ga okorinisu uplaćivani od 101 joĹĄ vodila stara ili su se njime Ä?ak Zlatne godine , sadine, dok je Radio Dariom Duspe- sprjeÄ?avali, radno mjesto na Ra- “Nikome nismo prijetili otkazimaĹĄtrajna tost Drauprava, predvoÄ‘e propali pregovori stili. Njih oÄ?ekuje reakcija nezakoni je na su Remetinec’’, bila uprave Radija mo smo ukazali nakon ĹĄto je na zarom. Nakon ĹĄto tvom finan- diju ika je Perić ge Perića, predsjedn i Zdenda ka“, izjavio sa gradom i sa ministars bi u ovom trenutku 1010 na najavu ĹĄtrajka. Perić tvrdi da, straĹĄivanje otkazima upozorio te cija, nije jasno tko ik HND-a. ci. nema zakonske osnove, ko Duka, predsjedn na Dragom Pemogao pomoći Stojedini ke i podr- za ĹĄtrajk ranijem dogovoru sa zapoEkipa predvoÄ‘e sukladno ‘‘Razumijemo zaposleni a ima ali moram naisplatu zaostatak Ĺžavam njihovo pravo, u zadnjih deset slenicima, za 101 glasiti da je Radio

D

2

dvije goakon prethodne pada dine dramati Ä?noganja fiimovine i desetkov a infondovsk nancijskog sektora, tradicionalnom dustrija na svom j konferenokupljanju na godiĹĄnjo razloga za veciji nije imala puno meÄ‘utim, na visoka ost selje. Ove godine, odrĹžava u Spli- likvidn se i niske konferenciji koja m, a invee tu primjetan je optimiza ponovno kamatn polako stope ruĹĄe sticijski fondovi dolaze u fokus ulagaÄ?a. obvezniÄ?- prinose ih Zasad su to samoUdruĹženja novÄ?an nik Fondova ki, kaĹže predsjed i predsjedinvesticijskih fondova Josip GlaInvesta nik Uprave Erste

N

već da nisu samo dioniÄ?ki, i ostaipak ko fondovi h prilika nude da se povjerenje dobrih ulagaÄ?ki bitno je da uz najve-e li. U tom smislu kojih stoje bankarsk će fondove iza ĹĄto jaÄ?u konkurenoj industriji grupacije imamo i oni manji na trKonferencija o fondovsk 'Fondovi su ciju jer na taj naÄ?in zacijom pronaći otvorena je panelom specijali doista? li mogu Jesu dioponovno in'? imovi- ĹžiĹĄtu manje likvidnih U godinu dana svoju niĹĄu i kod vinim efektom moMislim da jesu. skih fondova pose kumulat na otvorenih investicij kuna, ĹĄto govo- nica pa ti trĹžiĹĄte. mlrd. rasla je sa 7 na 14 klijenata vraća. Prvi Ĺže pokrenu je jih po vrstama ri da se povjeren i novÄ?ani, a posljedn i u Koliki su prosjeÄ?ni prinosi su rast zabiljeĹžil povjerenje se vraća nekoliko mjeseci je joĹĄ slab interes za fondova? u obvezniÄ?kim OvogodiĹĄnji prinosi visoki, proobvezniÄ?ke. Zasad fondove. a bili su izrazito su fondodioniÄ?ke i e fondovim mjeĹĄovit a neki sjeÄ?no oko ĹĄest posto, posto, krizne godine, li i rast iznad devet atrakNakon viĹĄe od dvije poruka fondovske vi zabiljeĹži moĹže smatrati nja ĹĄto se zasigurno koja je ovogodiĹĄ . “inâ€?, tivnim prinosom nastavak na str. 13 industrije? fondovi ponovno kaPoruka je da su ali klijenti prepozn odnosno da su

vaĹĄ, no kljuÄ?no je vraća.

10 KUNA / 2,50 KM

•

WWW.POSLOVNI.HR

• utorak, 9. studenoga 2010.

•

BROJ 1684

Kako do zarade AnalitiÄ?ari savjetovali veće cijene i rezanje troĹĄkova za oporavak maloprodaje ////

CROBEX CROBIS FTSE 100 ¤ / kuna $ / kuna

1.875,08 96,24 5.852,85 7,3432 5,2749

ďƒŻ ďƒŻ ďƒŻ ďƒŻ

trĹžiĹĄte

ďƒŻ

Dobitnici Ä?akovĹĄtina................................11,8% Tisak..............................................3,7% Jadranska banka........................3,5% Gubitnici SunÄ?ani Hvar.......................... -13,7% LavÄ?ević.....................................-9,6% Badel 1862.................................-8,6%

aktualno

////

Thomas Cook se u 2011. vraća u Hrvatsku Londonski sajam Ministar turizma Damir Bajs oÄ?ekuje viĹĄe britanskih gostiju >> 2

PodravkaĹĄi danas pregovaraju s MaÄ‘arima PregovaraÄ?ka taktika Razgovori o dionicama OTP-a i dokapitalizacija Podravke vjerojatno će biti odvojeni >> 3

kompanije

////

Austrijski RES ulaŞe 29 milijuna eura u Jasenovac Ekologija Prva od pet elektrana na biomasu bit će zavrťena 2012. godine >> 4

burze

ANA BLAŠKOVIĆ hr ana.blaskovic@poslovni.

////

AD Plastik profitirao odlaskom u viĹĄu kotaciju Burza Porasla cijena i promet dionicom >> 10

Trgovci: Sniziti cijene mogu joĹĄ jedino dobavljaÄ?i 2

BoŞica Babić

bozica.babic@ poslovni.hr

Analiza je pokazala da su Hrvati smanjili potroĹĄnju. Trgovci, tvrde na Institutu, zaradu bi mogli povećati daljnjim rezovima, no ‘praktiÄ?ari’ kaĹžu da je to neprovedivo

P

roĹĄlogodiĹĄnji pogubni pad prometa u maloprodaji od 15,3 posto u 2010. mogao bi se zaustaviti na 2,8 posto, procjenjuju na Ekonomskom institutu. Naime, pod vodstvom dr. sc. Ivana Damira Anića tim Instituta izradio je studiju “UÄ?inci krize na trgovinu na maloâ€? za Ministarstvo gospodarstva, Gospodarsku i ObrtniÄ?ku komoru te istodobno dao i viziju izlaska iz krize. Trgovci bi, stoji u studiji, trebali potaknuti graÄ‘ane na troĹĄenje i poboljĹĄati svoj krajnji rezultat ako u pregovorima s dobavljaÄ?ima dogovore joĹĄ niĹže nabavne cijene, povećaju prodaju te joĹĄ viĹĄe smanje troĹĄkove. Svoje savjete ilustrirali su brojkama: uspiju li trgovci, primjerice, kupcima prodati pet posto viĹĄe robe, tada njihova dobit raste 151,5 posto. Povise li cijene za 5 posto, dobit skaÄ?e Ä?ak 287,8 posto. Ako dobavljaÄ?e privole na ruĹĄenje cijena (5 posto), dobit raste 236,3 posto, a smanje li u istom iznosu troĹĄkove poslovanja, dobit se povećava 146,5 posto. Kako je recesija promijenila potroĹĄaÄ?ke navike Hrvata, ponuÄ‘ene naputke trgovci će teĹĄko provesti u praksi. Prema istraĹživanju, kupuje se samo ono ĹĄto je najnuĹžnije, vrebaju se sniĹženja i akcije te hrvatski potroĹĄaÄ?, kako je pokazala analiza, “izraĹžava iznadprosjeÄ?nu lojalnost jednom trgovaÄ?kom lancuâ€?. Dio mjera nuĹžnih za spaĹĄavanje branĹĄe koja u BDP-u sudjeluje sa 10 posto Anićev tim adresira i prema drĹžavi. Smanjenje i uklanjanje neporeznih davanja, rjeĹĄavanje nelikvidnosti, suzbijanje sive ekonomije, fleksibilnost na trĹžiĹĄtu rada – zadaće su Vlade. Martin EvaÄ?ić, predsjednik Uprave NTL-a, tvrdi da trgovina viĹĄe nema gdje rezati troĹĄkove, svedeni su na minimum. Eventualni prostor za novo rezanje cijena u domeni je dobavljaÄ?a proizvoÄ‘aÄ?a. Podaci za prvih devet mjeseci

pokazatelji stanja

Indeks Indeks Indeks 07/06. 08/07. 09/08. Profitabilnost prodaje 116,7 109,5 43,5 Udjel troĹĄkova poslovanja u prihodu 100,0 104,5 108,7 MarĹža po m2 103,3 110,3 94,5 Koeficijent obrtaja zaliha 93,7 108,1 80,0 Naplata od kupaca 92,0 95,7 113,6 Plaćanje dobavljaÄ?ima 96,8 90,0 107,4 IIzvor: Ek. institut

zahtjevi trgovaca Vlada mora smanjiti doprinose Vlada mora smanjiti doprinose na plaće i iz plaća, tako misli 81,1 posto poduzetnika i 80,9 posto obrtnika. Visoko suglasje je i kod zahtjeva za manjim PDV-om, to traĹži 73,9 posto poduzetnika i 70,8 posto obrtnika. Gotovo dvije trećine svih maloprodavaÄ?a od Vlade traĹži fleksibilnije radno zakonodavstvo, manje neporezne namete i suzbijanje sive ekonomije, a njih 60,7 posto tvrdi da male i srednje tvrtke te obrtnici moraju dobiti potporu drĹžave, u protivnom je ugroĹžen njihov opstanak. ÄŒak 39 posto menadĹžera oÄ?ekuje novi val otpuĹĄtanja zaposlenika, dok njih 47,8 posto najavljuje smanjivanje investicija u dugotrajnu imovinu.

2010. otkrivaju da dobit skupine velikih trgovaca ne prelazi jedan posto neto profitne marĹže, dok istodobno grupacija takvih tvrtki iz preraÄ‘ivaÄ?ke industrije ima dobit iznad Ä?etiri posto. Ne vidi ni prostor za rast prodaje. Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovaca pri HOK-u, kaĹže da savjeti Instituta moraju Ä?ekati bolje vrijeme. U danaĹĄnjim uvjetima nema prostora za dizanje cijena, a ĹĄto se tiÄ?e veće koliÄ?inske prodaje, tu su eventualno mogući gotovo zanemarivi pomaci. Kod troĹĄkova poslovanja, kaĹže, ostalo je jedino otpuĹĄtati zaposlenike, no ta racionalizacija ima granice. “To je maÄ? s dvije oĹĄtrice, većina trgovaca iskoristila je tu mjeru pa bi daljnji otkazi za rezultat imali niĹžu razinu uslugeâ€?, upozorava Vukelić. v

U troĹĄkovima ostalo je jedino otpuĹĄtati, no i TO ima svoje granice

Trgovina viĹĄe nema gdje rezati troĹĄkove, svedeni su na minimum

Boris Vukelić Ceh trgovaca

Martin EvaÄ?ić Uprava NTL-a


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.
Poslovni dnevnik by 24sata d.o.o. - Issuu