Page 1

OÄ?ekivanja poslovne zajednice POseban prilog poslovnog dnevnika

18. prosinca 2009.


sadržaj

7

Uvod

9

Stjepan Mesić

21 Ljubo Jurčić

Predsjednik Republike Hrvatske ocijenio je gospodarski model u državi neodrživim, a oporavak ekonomije teškim

11 Jadranka Kosor

Predsjednik Nadzornog odbora Podravke naglašava da svaku krizu uvijek plaća zaposlenost koja je u Hrvatskoj i ovako već u problemima

22 Goranko Fižulić

Predsjednik Uprave Magme poziva na ukidanje kriznog poreza i smanjenje nameta u gospodarstvu

Premijerka Vlade Republike Hrvatske prognozira rast BDP-a od 0,5 posto i najavljuje nastavak reformi

13 Damir Kuštrak

Predsjednik HUP-a poziva na promjenu politike subvencija te na oštre i ubrzane reforme

14 Ljerka Puljić

Izvršna dopredsjednica Agrokora predviđa rast povjerenja u tržište i iznosi viziju razvoja kompanije

15 Gordana Kovačević

Predsjednica Uprave Ericssona Nikola Tesla očekuje još jednu tešku godinu, ali vidi i prostor za rast kompanije

Vlada je tek u ljeto, sa devet mjeseci zakašnjena, povukla prve prave reformske poteze

Ponovno su odgođeni rezovi u nezdravo tkivo javne potrošnje, a dug prebačen u realni sektor

Ustraje se na atipičnom modelu ekonomske politike iako je jasno kako on nije održiv

Agrokor posjeduje tehnološke, ljudske i financijske resurse za brzu prilagodbu novonastalim situacijama

Damir Kuštrak HUP

Goran Radman Vern

Ljubo Jurčić Podravka

Ljerka Puljić Agrokor

16 Emil Tedeschi

Predsjednik Uprave Atlantic grupe iduću godinu vidi kao priliku za ozbiljan gospodarski zaokret Hrvatske

17 Bojan Milković

Izvršni direktor Ine 2010. vidi kao priliku za poboljšanje poslovanja

19 Mladen Pejković

Predsjednik Uprave Vipneta unatoč krizi vjeruje u potrebu za daljnjim ulaganjima

20 Domagoj Ivan Milošević

Predsjednik Uprave Pastora poziva na podizanje efikasnosti poslovanja u Hrvatskoj

23 Ivan Mišetić

26 Danijel Babić

24 Trpimir Renić

28 Goran Štrok

Predsjednik Uprave Croatia Airlinesa spas za avioprijevoznike vidi u produljenju turističke sezone te smanjeju raznih nameta kojima su izloženi Predsjednik Uprave Cemexa najavljuje daljnje investicije svoje tvrtke

25 Ivan Ergović

Izvršni direktor Profectusa iznosi probleme hrvatskih “developera” i scenarij za oporavak sektora građevine u kojem vidi blagi oporavak optimzma i jačanje kreditne aktivnosti od strane banak

Predsjednik Uprave Nexe grupe iznosi scenarije svoje tvrtke za poboljšanje poslovanja u kriznoj godini

Predsjednik Uprave AHL-a iznosi svoja predviđanja za hrvatski turizam te poteze svoje tvrtke za veću konkurentnost te predlaže nove načine marketinga i promocije turizma u svijetu koji su već primjenjeni u grupaciji Jadranski luksuzni hoteli

poslovna 2010. POSLOVNI DNEVNIK 


sadržaj

29 Kristian Šustar

Predsjednik Uprave Maistre ukazuje na probleme hrvatskog turizma

31 Đuro Gavrilović

Predsjednik Uprave Gavrilovića izlaz vidi u domaćoj proizvodnji i opreznom traženju izvora financiranja

32 Drago Munjiza

Predsjednik Uprave Gastro grupe drži da se radikalno mijenja viđenje korporativnog upravljanja u Hrvatskoj

33 Martin Evačić

Predsjednik Uprave NTL-a očekuje umjereni rast tržišta tek sredinom 2010.

40 Damir Grbavac

47 Đuro Njavro

41 Dinko Novoselac

48 Krsto Cviić

42 Petar Vlaić

50 Goran Granić

43 Kristian Buk

52 Predrag Bejaković

Predsjednik Uprave RBA OMF kaže kako u iduću godinu ulaze s adekvatnom strukturom i opravdanim optimizmom Predsjednik Uprave AZ OMF-a za iduću godinu hrvatskom gospodarstvu najavljuje štednju Predsjednik Uprave Erste plavog OMF-a vidi recesiju i kao pozitivnu zbog smanjenja troškova

34 Čedo Maletić

Predsjednik Uprave HPB-a najavljuje novo bankarsko tržište i borbu za klijente Predsjednik Uprave Hypo banke nije optimističan glede snižavanja kamata

36 Zdenko Adrović

Predsjednik Uprave Hrvatske pošte najavljuje poslovanje u idućoj godini bez gubitaka

Dekan ZSM-a smatra da su naše financijske slabosti sve izraženije kako vrijeme prolazi Publicist i novinar predviđa velike izazove za Hrvatsku na međunarodnom planu Ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar piše o energetskom sektoru Predviđa spori oporavak osobne potrošnje

55 Boris Žitnik

Direktor IDC-a ističe kako je kriza u IT sektoru počela već u 2008. godini

56 Alojzije Jukić

Predsjednik Uprave CO vjeruje u izlazak iz krize i oporavak gospodarstva

46 Goran Radman

39 Robert Jukić

U Agram koncernu ističu kako nema čarobnog stapića i da svako mora sagledati svoje poslovanje malo dublje

45 Hrvoje Vojković

Predsjednik Uprave RBA očekuje da će ukupno poslovanje iti nešto niže

Član Uprave Allianza Zagreb vjeruje u nova ulaganja i prostor za rast na koji ukazuju i makroekonomske analize

44 Mladenka Grgić

35 Markus Ferstl

Predsjednik Uprave HP Hrvatska govori o potezima svoje tvrtke za prevladavanje krize

57 Hrvoje Prpić

Dekan Verna ističe kako nema brzih i čarobnih ekonomskih rješenja za ekonomski oporavak Republike Hrvatske

Savjetnik Uprave HG Spota pita se želi li Hrvatska biti grad ili selo budućnosti

Namet je već ove godine izravno utjecao na investicije u telekomunikacijskoj industriji

Globalna kriza predstavlja intelektualni i psihološki izazov poduzetnicima i testira njihove sposobnosti

Dobrom analizom, realnim ciljevima, kvalitetnom ponudom i kadrovima mogu se postići rezultati

Menadžmet bilo koje tvrtke dobro će odlučiti ako svoju dobit neće dijeliti, već ulagati u razvoj

Mladen Pejković Vipnet

Domagoj Ivan Milošević Pastor

Bojan Milković Ina

Đuro Gavrilović Gavrilović

PRVE DNEVNE POSLOVNE NOVINE U HRVATSKOJ

Glavni urednik: Darko Markušić urednik PrilogA: Vladimir Nišević Uprava: Jadran Kapor, Mario Vrgoč Prodaja oglasa: Sanja Vernić telefon: 01 63 26 013 SURADNICI: D. Bičak, B. Ivezić, I. Pandžić ,

 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2010.

Naslovnica: Ivana Kučko GrafiKA: Predrag Vučinić, /Redpoint Fotografije: Žarko Bašić, Tatjana Tadić, Fotolia, VL lektor: Iva Udiković Izdavač: Dnevnik d.o.o.

Savska cesta 66/10, 10000 Zagreb telefon: 01 63 26 000 telefaks: 01 63 26 060 E-mail: redakcija@poslovni.hr Tisak: Grafički zavod Hrvatske Radnička cesta 210, Zagreb


UVOD

Vrijeme je za razbijanje iluzija Pri isteku godine obično se pogled okreće

Darko Markušić glavni urednik Poslovnog dnevnika

untrag. Analiziraju se događaji koji su obilježili godinu, biraju najznačajniji događaji, najuspješniji menadžeri te se u manjoj mjeri iznose očekivanja za iduću godinu. Mi se u Poslovnom dnevniku, što potvrđuje i ovaj poseban prilog koji se nalazi pred vama, ne volimo previše okretati prošlosti. Njome smo svi u Hrvatskoj, kao uostalom i ostali narodi u istočnoj Europi, dovoljno opterećeni. Prošlost i potisnuta povijesna sjećanja i rasprave dovoljno su nas opterećivala proteklih godina. Osamnaest godina nakon početka Domovinskog rata i gotovo 18 godina od izborenog međunarodnog priznanja, te 15 godina od izborene slobode Hrvatska treba jednostavno promijeniti svoje navike. Teška gospodarska kriza koja potresa svijet i Hrvatsku i koja će nas još žešće pogoditi početkom 2010. godine dovoljan je razlog za promjenu ponašanja. Svih nas. Od političara i gospodarstvenika, do krajnjih potrošača. Poslovni dnevnik na ovim stranicama potvrđuje svoju lidersku ulogu u poslovnom novinarstvu i okuplja gospodarsku kremu. Najuspješniji hrvatski menadžeri vlastoručno za Poslovni dnevnik i njegove čitatelje pišu o svojim očekivanjima u 2010. godini, o izazovima s kojima se kane suočiti i kako planiraju na njih odgovoriti. Poslovni dnevnik će im svoje stranice prepuštati i ubuduće i to još češće. Teška i neugodna vremena koja su pred nama zahtijevaju odlučnost i hrabre i brze odluke. Ovi menadžeri takve su odluke donosili i kada im se to nije priznavalo. Poslovni dnevnik, kao dio poslovne zajednice, želi ponuditi različite poglede na rješavanje gorućih hrvatskih problema. Mi u PD-u svjesni smo izazova koji stoje pred nama, pred cijelom Hrvatskom. Godina koja dolazi izuzetno je važna, gotovo prijelomna. Hrvatska je nakon ulaska u NATO na pragu

ulaska u Europsku uniju. I nije svejedno kakva će ući u taj savez država. Svejedno je uđemo li za godinu, dvije, tri ili pet. Najvažniji stvari moramo srediti sami. Borba s korupcijom koja poprima zamah, restrukturiranje gospodarstva i rješavanje problema brodogradnje, poticanje izvoznika, smanjivanje državnih potpora i javnog sektora, nastavak privatizacije, očuvanje stabilnosti cijena, tečaja kune i tržišne privrede gotovo da nemaju alternative. U idućem razdoblju status nacionalnih heroja trebaju dobiti upravo uspješni poduzetnici i izvoznici, jer bez njih Hrvatska nikada neće biti onakva o kakvoj smo maštali početkom ‘90-tih. Treba im odati zasluženo priznanje za svako novo radno mjesto, za svaku zarađenu kunu na inozemnim tržištima. Treba razbiti strah od privatnoga kapitala i poduzetništva koji je još prisutan u Hrvatskoj. Nije sramota doživjeti stečaj i propasti, pa početi ponovno. Sramoti treba izložiti sve one koji žive na tuđi račun, koji varaju državu, ali i druge gospodarske subjekte i ne podmiruju svoje obveze. Godina 2010. krajnje je vrijeme i za razbijanje iluzija o povratku na staro. Treba jednostavno zaboraviti prežvakane floskule o sigurnosti radnih mjesta, precijenjenom tečaju kune i uvjerenju da se u javnom sektoru ne može dobiti otkaz. U nepunih godinu dana bez posla je ostalo gotovo 50.000 Hrvata. Nažalost bit će ih i više u 2010. Gotovo nitko među njima još nije iz javnog sektora. To se mora promijeniti, bez obzira na cijenu (u otpremninama) koju će državni proračun pritom morati platiti. U Hrvatskoj 2010. više ne smije biti tabua, ne smije biti zaštićenih i privilegiranih tvrtki i sektora. Hrvatska se u 2010. mora nametnuti kao pokretač razvoja u regiji i bez imalo kolebanja svu državnu administraciju staviti u funkciju potpore gospodarstvu. U protivnom ponovno ćemo, prije ili poslije, govoriti o propuštenim prilikama i izgubljenim godinama.

Poslovni dnevnik će i u buduće svoje stranice otvarati vodećim ljudima hrvatskoga gospodarstva

stranice koje slijede potvrda su liderske pozicije poslovnog dnevnika

poslovna 2010. POSLOVNI DNEVNIK 


4K@ĹTÂHMDOQDJHCMNJ@JNTM@IRTUQDLDMHITSDGMNKNFHITS@JNHTUK@RSHSHRSQTÈMHJ@C@QAHKHRLN HNRS@KHONTYC@MO@QSMDQAQNIMHLCNL@ÂHLHRUIDSRJHLHYC@U@ÈHL@

3(2 *1.3.((9 1* ,*-)(&$351#.&45$9 ,*-)(&$,$*.&45$9 ,, & 9(-(,*.,$1"() +-(3(2 * !1.ě41$,1 9-(/+ * 3(,+$3"(,!+.*.5(,1.*.5-("(,* +$-# 1(

ZZZJ]KKU

'QU@SRJ@ 9@FQDA

7HO 

LQIR#J]KKU

1@CMHÈJ@BDRS@

)D[ 


PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE

Neodrživ model gospodarstva Nažalost, svoje viđenje razvoja gospodarsko-

Stjepan Mesić Predsjednik Republike Hrvatske

političke situacije u Hrvatskoj sljedeće godine moram započeti brojkama koje ne ulijevaju optimizam. U ovoj godini na izmaku Hrvatska je zabilježila snažnu recesiju. Može se očekivati da će pad BDP-a iznositi oko 6 posto na godišnjoj razini. To je najdublja recesija u Republici Hrvatskoj od stjecanja njezine neovisnosti. Krizni porez, povećanje PDV-a i uvođenje novih trošarina predstavljaju mjere koje su samo produbile postojeću krizu jer su smanjile raspoloživ dio dohotka stanovništva i osobnu potrošnju koja je važna komponenta rasta BDP-a te proizvodnju. Glavno ograničenje razvoja hrvatskoga gospodarstva postao je previsoki udio vanjskog duga od oko 90 posto BDP-a. Posebno me zabrinjavaju procjene da će iduće godine vanjski dug premašiti razinu BDP-a. U posljednjih pet do šest godina konstantno sam upozoravao na opasnosti od brzog rasta inozemne zaduženosti Hrvatske i rizika koji takva visoka razina vanjske zaduženosti i neefikasnoga korištenja inozemnih kredita nosi sa sobom. Osobito zabrinjava pad prometa u trgovini na malo jer, mada nisam ekonomist, ipak mi je jasno da će smanjenje domaće potrošnje djelovati povratno na pad domaće proizvodnje, a to će dalje voditi do produbljivanja recesije i rasta nezaposlenosti. A upravo je nezaposlenost ono što me najviše brine. Danas je već više od 270.000 nezaposlenih, a taj broj ne prestaje rasti! Ovako dalje više ne možemo! Naš gospodarski model je postao neodrživ. Nešto moramo mijenjati jer prognoze za 2010. godinu nisu optimistične. Očekuje se minimalan rast BDP-a od 0,5 posto, što nije dovoljno da izađemo iz krize. Da bismo uspjeli prevladati krizu, prije svega moramo u potpunosti izmijeniti naš gospodarski model. Moramo se od pretežno uvozne zemlje pretvoriti u zemlju koja proizvodi i koja izvozi. Već više od desetljeća punimo pro-

račun carinskim prihodom i gotovo da više ništa ne proizvodimo. Čak više hrane uvozimo nego proizvodimo! Hrvatska mora osmisliti novi model ekonomskog rasta, zasnovan na izvozu i povećanju udjela zaposlenih u aktivnom radnom stanovništvu! Prioriteti ekonomske politike u idućoj godini, prema mojem mišljenju, moraju biti usporavanje ili zaustavljanje pada BDP-a te rast zaposlenosti. Da bi se to moglo ostvariti, treba započeti modernizaciju industrijske proizvodnje u Hrvatskoj, poticati domaću potrošnju i proizvodnju te tražiti svoje prilike na stranim tržištima. Kako bismo to ostvarili, pokušavao sam u svoja dva mandata voditi što aktivniju gospodarsku diplomaciju. Nadam se da je sadašnja Vlada shvatila važnost gospodarske diplomacije i da će i budući hrvatski predsjednik pojačati djelovanje na tom području. Zatim, Hrvatska mora poraditi na konkurentnosti svojih proizvoda, mora naći niše na svjetskom tržištu i prema njima oblikovati svoju ponudu. S druge strane u ova dva desetljeća nismo bili uspješni u privlačenju stranoga kapitala. Treba raditi na privlačenju stranih investicija kako bi se otvorila radna mjesta i aktivirali svi proizvodni potencijali. U strategiji izlaska iz gospodarske krize moramo voditi računa i o zaštiti životnog standarda hrvatskih građana. Ovdje moram istaknuti kako smatram neprihvatljivim da najveći dio tereta borbe protiv krize snose hrvatski građani znatnim smanjivanjem plaća i mirovina, povećanjem postojećih ili uvođenjem novih poreza. I na kraju, da bi uspjeli stvoriti strategiju za izlazak iz krize, naši kreatori ekonomske politike moraju zajednički, ponavljam, zajednički i usklađeno djelovati u borbi protiv krize. Uvijek naglašavam da trebamo konsenzus za razvoj i društvenu solidarnost. Ako mene pitate, ključan pokazatelj gospodarskog oporavka bit će rast zapošljavanja. To bi, smatram, značilo vidjeti “svjetlo na kraju tunela”.

90 posto udjel je BDP-a u vanjskom dugu Republike Hrvatske

ključa za oporavak je rast zaposlenosti

poslovna 2010. POSLOVNI DNEVNIK 


vlada republike hrvatske

Godina oporavka gospodarstva Tijekom 2010. Vlada Republike Hrvatske nasta-

Jadranka Kosor predsjednica Vlade Republike Hrvatske

vit će proces jačanja konkurentnosti gospodarstva, daljnjega konsolidiranja javnih financija i okončati proces pregovora o ulasku u EU. Nakon recesijske 2009., koju smo uz značajne napore i odricanja svih prebrodili, 2010. bit će godina oporavka gospodarstva te u Vladi očekujemo gospodarski rast od 0,5%. Nekoliko je osnovnih područja na koja će se Vlada usredotočiti u svom radu 2010. godine. Kao prvo, potrebno je znatno ubrzati reforme i olakšati poslovanje poduzeća. U dosadašnjem razdoblju učinjeni su određeni napori, ali poslovni sektor s pravom prigovara da nije učinjeno dovoljno. U procesu poboljšanja ukupne investicijske klime u Hrvatskoj nakana nam je ponovno oživjeti zamrli proces privatizacije uključujući “outsourcing” aktivnosti u javnim i državnim poduzećima. Smanjit ćemo neporezne namete te započeti restrukturiranje institucija, čiji su on prihod, bez obzira na otpor pojedinih interesnih skupina. Upravljanje državnom imovinom je u dosadašnjem razdoblju bilo neučinkovito pa će sljedeće godine Vlada poraditi na novom konceptu upravljanja imovinom, spajanju institucija, a time i promjeni institucionalnog okvira za upravljanje imovinom. Tome treba pridodati i istodobno jačanje ekonomske diplomacije. Praćenje poslovanja javnih i poduzeća u većinskom državnom vlasništvu treba institucionalno i kadrovski osnažiti. U jednom dijelu tih aktivnosti treba nastaviti racionalizaciju u poslovanju i jačanje transparentnosti u cjelini. Ustrajat ćemo na smanjenju mase plaća u javnim i poduzećima u većinskom državnom vlasništvu od 10% te reviziji i standardizaciji menadžerskih ugovora u tim sustavima. Izbor članova nadzornih odbora Vlada će provoditi javnim natječajem. Poduprijet ćemo znatnije “developerske” projekte i tako osigurati otvaranje novih radnih mjesta i brži izlazak iz recesije, svjesni činjenice da u novom gospodarskom modelu

privatne investicije trebaju preuzeti primat u odnosu na državne projekte. Drugo značajno područje je nastavak procesa konsolidiranja javnih financija. Vlada će 2010. nastojati nove potrebe za zaduživanjem financirati u inozemstvu, dok će na domaćem tržištu zadržati sadašnju razinu financiranja. Tako ćemo omogućiti privatnom sektoru pristup kapitalu, a time i smanjivanje kamatnih stopa te smanjenje kreditnog rizika bankarskog sektora, što je u ovom trenucima ključno. U procesu konsolidiranja javnih financija važna je primjena OIB-a tako da se sve veći broj socijalnih naknada temelji na dohodovnom censusu. Tako ćemo ostvariti uštede u proračunu, ali istovremeno i bolju potporu socijalno ugroženih skupina. Sustav povlaštenih mirovina detaljno će biti propitan i, ovisno o fiskalnim potrebama i mogućnostima, izdaci smanjeni. Znatne promjene u procesu konsolidiranja javnih financija su potrebne u sustavu potpora. Smanjit ćemo iznos ukupnih potpora uz povećanje udjela horizontalnih potpora i smanjenje poljoprivrednih subvencija. U 2010. Vlada će nastojati uspješno okončati proces privatizacije brodogradilišta. Nadalje, 2010. valorizirat ćemo dosadašnje učinke zdravstvene reforme i poduzeti daljnje aktivnosti na konsolidiranju zdravstvenog sustava. Ako gospodarske prilike pruže takvu mogućnost, Vlada će i prije kraja 2010. nastojati ukinuti posebni porez. Znatne uštede planiramo 2010. ostvariti centraliziranjem sustava javne nabave. Tijekom 2010. preispitat ćemo sustav agencija i ustanova te njihove sustave plaća. Zbog kvalitetnijeg vođenja fiskalne politike izradit ćemo novi registar zaposlenika javnog sektora kao okosnice za reforme u javnom sektoru te centralizirati obračun plaća. Treće značajno područje je reforma sustava državne uprave. U 2010. započet ćemo pripreme i analizu za teritorijalni preustroj. Treba redefinirati statuse općina za one koje nisu opravdale svoj opstanak.

0,5 očekivani je rast gospodarstva u idućoj godini

vlada će nove potrebe za zaduživanjem financirati u inozemstvu

poslovna 2010. POSLOVNI DNEVNIK 11


hrvatska udruga poslodavaca

Trebaju nam energični koraci Uvjeti poslovanja u Hrvatskoj će u 2010.

Damir Kuštrak predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca

godini biti teški. Izlišno je raspravljati hoće li rast biti 0,5 posto ili nula posto jer je riječ o razini statističke pogreške i svakako o stagnaciji. Ironično, prema dosadašnjim iskustvima i taj minimalni rast može se očekivati, samo zato što će ove godine pad biti veći od projiciranih 5,5 posto i vjerojatno bliži stopi od šest posto. U takvoj situaciji potrebni su nam energični koraci umjesto prepuštanja da nas nose valovi globalnog tržišta. Dobre vijesti iz Washingtona i Bruxellesa mogu pomoći, ali mi ne smijemo čekati, nego moramo sami učiniti sve što možemo da nam bude bolje. I tu ne mislim samo na nužnu promjenu sustava upravljanja javnim financijama, nego i na svaku tvrtku pojedinačno. Vanjski, uvezeni šok, odgovoran je samo djelomično za probleme koji sada izlaze na vidjelo. Domaći, strukturni problemi više se ne smiju prepustiti gomilanju, nego kriza treba biti poticaj da se napokon počnu rješavati. Tu u prvom redu mislim na državne javne financije koje nisu postavljene proturecesijski i prijateljski prema gospodarstvu kao jedinom koje može osigurati rast. Iako je kriza došla u zadnjem tromjesečju 2008., Vlada je tek u ljeto, sa devet mjeseci kašnjenja, povukla prve poteze. I to tako da su povećali porezna opterećenja umjesto da su smanjili rashode. Dok traje predsjednička kampanja, nisu spremni vući nikakve konkretne poteze. Dok se i dalje čeka, vrijeme nam neumitno curi, a situacija je sve teža i opterećenja gospodarstvu se povećavaju. U HUP-u smatramo da je siječanj posljednji rok da se krene u reformu jer nam inače perspektive nisu sjajne. Osim obveznog rasterećenja gospodarstva, ključ oporavka je i u stvaranju uvjeta za pokretanje novoga investicijskog ciklusa. Kada se drastično smanjuju državna ulaganja, privatnom sektoru se mora stvoriti okvir kako bi nadomjestio pad i osigurao zaposlenost. Primjerice, jedine “greenfield”

investicije se 2010. mogu očekivati u turizmu. A mi već dva desetljeća nemamo gradnju novih hotela jer nismo riješili problem turističkog zemljišta. Za takve dugoročne investicije potrebno je osigurati stabilan pravni okvir koji se neće svake godine mijenjati. Turističko zemljište samo je jedan od primjera lošeg i neučinkovitog upravljanja državnom imovinom i nerješavanja problema. Imovinom vrijednom milijarde eura upravlja se kroz brojne neusklađene državne institucije, fondove i agencije. Upravljanje treba centralizirati, pa čak i pod pretpostavkom ukidanja Fonda za privatizaciju. Nakon učinkovitog objedinjavanja imovine nastavak privatizacijskog procesa će kao jedan od nužnih uvjeta oporavka ići mnogo brže i transparentnije. Osim tvrtki koje treba privatizirati, ni ostala imovina poput nekretnina ne smije biti mrtvi kapital, nego generator prihoda koji se ne moraju osigurati prodajom, nego i najmom ili koncesijom. Perspektivna ulaganja u energetski sektor također se mogu privući, ali se moraju raščistiti sadašnje situacije u energetskim tvrtkama u državnom vlasništvu i pod državnom kontrolom. Za sve navedeno preduvjet su jasni kriteriji, strategija i volja za promjenom loših zakonskih uvjeta, a ne da se događa da ne znamo prodajemo li temeljni kapital u tvrtki ili njezinu imovinu. Hrvatska mora mijenjati politiku subvencija i prilagoditi se novom sustavu koji će nastupiti ulaskom u EU. Vertikalne subvencije treba pretvoriti u horizontalne. Zdrave tvrtke trebaju rasterećenje od nameta i takvu pomoć. Bolesne mogu također dobiti pomoći, ali i tada treba primjenjivati kriterij samo jedne šanse. HUP već godinu i pol zagovara interventni fond, ali ni ta mjera nije donesena. Zaključno, ovoj zemlji treba rast, a ne stagnacija. Ovoj je zemlji potreban optimizam koji će potaknuti potrošnju. Međutim, taj optimizam i rast mora biti s pokrićem, a ne oslonjen na kratkoročne pozitivne “uvozne” efekte.

Vanjski uvezeni šok samo je djelomično odgovoran za probleme hrvatskoga gospodarstva

hrvatska mora mijenjati politiku subvencija

poslovna 2010. POSLOVNI DNEVNIK 13


Agrokor

Novo povjerenje u rast tržišta Iduća godina će u Hrvatskoj u gospodarskom

Ljerka Puljić Starija izvršna potpredsjednica za Strategijske poslovne grupe, marketnig i ljudske resurse Agrokora

smislu biti sigurno jedna od izazovnijih godina od početka tranzicije. Trendovi s kraja 2009. godine na hrvatskom tržištu nastavit će se i presložiti u prvom polugodištu sljedeće godine, a ovisno o turističkoj sezoni može se očekivati poboljšanje u drugom dijelu godine. Istina, realna je opasnost ako blago probuđeni Vladin optimizam ne bude imao za posljedicu stvarne poteze, da se trend usporavanja investicijske i krajnje potrošnje nastavi u prvom dijelu godine, što u svakom slučaju predstavlja izazov i za poduzetnike, ali i za kreatore ekonomske politike. Agrokor kao najveća kompanija u regiji i u takvim uvjetima zbog svoje snage i resursa vidi priliku i potencijal za rast koji se temelji na nekoliko osnova: rast će doći kao rezultat snažnih investicija iz prethodnog razdoblja; kao kompanija koju je obilježio izuzetno snažan rast (prosječna godišnja stopa rasta prihoda Agrokora u posljednjih sedam godina iznosila je više od 30%) ima velik unutarnji prostor za daljnju racionalizaciju, smanje-

14 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2010.

nje troškova i podizanje efikasnosti što će rezultirati rastom profita te osnažiti grupu; Agrokor operira na više tržišta koja su u različitim fazama recesije, pa je njegova ovisnost o jednom tržištu bitno manja; Agrokor djeluje na tržištima koja su relativno nezasićena i fragmentirana pa je normalno da on kao najveći akter vodi proces daljnje konsolidacije i koncentracije; Agrokor posjeduje ljudske, tehnološke i što je najvažnije financijske resurse za brzu prilagodbu novonastalim okolnostima; Agrokor posjeduje i dovoljno odgovarajućih kapaciteta za razvoj novih proizvoda i primjenu novih kapaciteta; uspješan izlazak na međunarodno financijsko tržište čime je u kriznim vremenima Agrokor dodatno osnažio svoju financijsku poziciju i stvorio preduvjete za novi ciklus ulaganja. U skladu s tim poslovna politika kompanije za sljedeću godinu bit će, uz oprezno i racionalno ulaganje, maksimalna prilagodba zahtjevima i mogućnostima tržišta kroz daljnje ulaganje u podizanje konkurentnosti i profitabilnosti.

u idućoj godini vidimo u svojim resursima i snazi priliku za rast

30 posto prosječna je stopa rasta Agrokora u posljednjih sedam godina


Ericsson nikola tesla

Iduća godina bit će još i teža Ove godine odgovor na pitanje o očekiva-

Gordane Kovačević predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle

njima za sljedeću godinu je teži nego ikada prije. Govoriti o 2010. nakon iskustva koje je svijet imao s godinom koja je na izmaku i u kojoj su svi poslovni modeli i strategije došli pod znak pitanja zbog neočekivano žestokog udara krize na nacionalne ekonomije svih, pa i najrazvijenijh zemalja svijeta, s dosadašnjim posljedicama teškim više od 4 trilijuna dolara, gotovo da je ravno gledanju u čarobnu kuglu. Ne zato što nemamo jasno definirane strategije i što ne poznajemo tehnološke trendove, nego upravo suprotno, barem što se tiče kompanije kojoj sam na čelu. Strategije su, barem kada je riječ o Ericssonu Nikoli Tesli, dobro definirane i implementirane kroz cijelu našu organizaciju, do svakog zaposlenika. Isto vrijedi i za tehnološke trendove u kojima ne samo da sudjelujemo nego ih kroz naše snažne razvojno-istraživačke i druge ekspertne aktivnosti sami i kreiramo. Međutim, i nas kao i cijeli svijet muči nepoznanica kada ćemo izaći iz aktualne recesije i koliko će vremena trebati pojedinim gospodarstvima da krenu naprijed? Iako je ova godina teška, vjerujem da će iduća biti još i teža. Poslovanje Ericssona Nikole Tesle, bez obzira na sve poteškoće u 2009., razvijalo se dobro. No treba reći da i mi osjećamo negativne posljedice krize. To se najbolje vidi u znatnom smanjenju i odgodi investicija operatora, prije svega na našim izvoznim tržištima. Izravna posljedica je sve teža realizacija brojnih marketinško-prodajnih aktivnosti koje kontinuirano poduzimamo. Dogodilo se ono što do sada nismo iskusili – uspijevamo zadržati svoje kupce, čak i povećati tržišne udjele te steći nove kupce, a istodobno bilježimo manji prihod od prodaje. Naši glavni poslovni partneri i kupci na domaćem tržištu nastavili su ulagati u razvoj i modernizaciju telekomunikacijskih rješenja i usluga iako smanjeno

u odnosu na proteklu godinu. Na internom Ericssonovu tržištu nastavili smo niz solidnih rezultata zahvaljujući kvalitetnim rješenjima i angažmanu naših stručnjaka u Centru za istraživanje i razvoj, Globalnom centru za usluge te ostalim ekspertnim centrima kompanije pa je udio našeg izvoza na tom tržištu u ukupnom prihodu porastao na gotovo 30 posto. Naša glavna izvozna tržišta, koja uključuju zemlje u regiji te zemlje Zajednice neovisnih država znatno su pogođena gospodarskom krizom, što je rezultiralo bitno manjim poslovnim rezultatima naše kompanije na tim tržištima. Godina koja dolazi bit će godina poslovne kušnje i tim je važnije da shvatimo da će krizno poslovanje još neko vrijeme biti naša realnost s kojom moramo naučiti živjeti. Za našu je industriju povoljna okolnost da ona može bitno pomoći ostalim sektorima da se brže razvijaju i postižu bolje poslovne rezultate. To je i razlog zašto naša kompanija, uviđajući velik potencijal, razvija nova ICT rješenja za poslovne korisnike i tijela državne uprave. Za sljedeće razdoblje očekujem da kompanije i tijela državne uprave još brže usvajaju nove modele poslovanja, a to je izravno vezano uz primjenu modernih informacijskih tehnologija. Naime, bez reforma tijela državne uprave ne možemo govoriti o razvoju modernog i uspješnog društva u cjelini. Od države očekujem da s jedne strane stvori kvalitetan zakonodavni okvir, a s druge strane da potiče transparentne i etične modele rada. Sigurna sam da Ericsson Nikola Tesla, inovativnim načinom rada koji je usmjeren na stvaranje dodatnih vrijednost, sudjeluje u gradnji kvalitetnoga izvoznog proizvoda te tako pridonosi strukturi hrvatskog izvoza te konkurentnosti na globalnom tržištu. To su čvrsti temelji na kojima gradim svoj optimizam glede nastavka našega stabilnog poslovanja iako moram naglasiti da je to u ovim okolnostima sve teže i teže.

30 posto porastao je prihod Ericssona Nikola Tesla na internom tržištu Ericssona

kriza će još neko vrijeme biti naša realnost s kojom moramo živjeti

poslovna 2010. POSLOVNI DNEVNIK 15


ATLANTIC GRUPA

Moramo stvoriti stabilan sustav Prosinac je tradicionalno vrijeme u kojem

Emil Tedeschi predsjednik Uprave Atlantic grupe

analiziramo godinu koju ostavljamo iza nas te nastojimo anticipirati izazove koji nas očekuju u godini koja dolazi. Ne osvrćući se na tešku godinu iz koje izlazimo, na 2010. moramo gledati kao godinu u kojoj treba zakoračiti u ozbiljan gospodarski i društveni zaokret. Naznake takvog smjera Vladine politike postoje, i to ulijeva optimizam, no u takvom smjeru valja ustrajati jer vrijeme istječe, a posla je na pretek. Pred hrvatskim gospodarstvom svakako je još jedna teška godina. Budući da se kod nas ne naziru ozbiljniji znakovi gospodarskog oporavka, ne treba očekivati povoljnije uvjete za poslovanje. Do danas smo kao društvo konačno osvijestili da su bolni rezovi nužni i neizbježni kako bi se smanjio teret na oslabjelom gospodarstvu i iscrpljenim građanima, ali važne strukturne reforme koje jamče brži oporavak i dugoročan razvoj tek treba provesti. Najkraće, potrebno je smanjiti veličinu javnog sektora i sredstva kojima se koristi, reformirati ustroj lokalne samouprave, temeljito reorganizirati državna poduzeća, promijeniti kriterije za dodjelu javnih potpora i usmjeriti ih razvojno – u gospodarske segmente i subjekte koji imaju potencijal za zdravo i samoodrživo poslovanje. Potrebno je oformiti fond za pomoć kompanijama koje imaju zdrave temelje, ali su se pod utjecajem krize našle u problemima te kroz njega osigurati opstanak tvrtki koje su zamašnjak razvoja. Treba postaviti kompetentne ljude na adekvatne pozicije, riješiti se političkog upletanja u poslovanje javnih poduzeća, poslovnog diletantizma i korupcije. Svakako pozdravljam napore u suzbijanju i sankcioniranju korupcije i gospodarskoga kriminala koji pokazuju rezultate i takav smjer kojim je krenula predsjednica Vlade valja podržati. Uzimajući u obzir količinu kapitala koji se gubi zbog suspektnih ugovaranja javnih poslova, možemo vjerovati kako se

raščišćavanjem afera otvara prostor za veću transparentnost procesa u budućnosti. Nažalost, proračun za 2010. godinu ne daje puno razloga za vjeru u brz gospodarski oporavak. Iako su vidljivi napori za racionalizacijom troškova i pojačanom štednjom, gledajući strukturu proračuna ne vidimo promjenu ekonomske i svjetonazorske paradigme. Na svojoj rashodovnoj strani on i dalje podržava život iznad mogućnosti, koji je postao naš zaštitni znak, a uštedama na dijelu troškova ne mogu se nadoknaditi sredstva koja bi trebalo preusmjeriti u razvojne projekte. Ono što najviše ulijeva nadu u oporavak u manjoj su mjeri unutrašnji pomaci, a više je to oporavak vanjskih tržišta, prije svega Europe i SAD-a, na kojima se oslobađa kapital koji će svoj put zasigurno naći i prema nama. Taj potencijal treba razumno iskoristiti kanalizirajući sredstva u novu proizvodnju, jačati izvoznu aktivnost, poticati poduzetništvo i investicije. Treba stvoriti novo povjerenje u tržište. Jednako se to odnosi na povjerenje potrošača kao i na povjerenje investitora na financijskom tržištu. Za to je potrebno osigurati stabilan i uredan sustav u kojem se obveze podmiruju na vrijeme i u kojem država zajedno s državnim monopolima i poduzećima u pretežito državnom vlasništvu ima značajnu ulogu kao najveći poduzetnik, a time i potencijalno najveći generator spiralne nelikvidnosti. Potrebno je daljnjom privatizacijom ili davanjem u koncesiju poduzetnicima staviti u funkciju nezanemarivu količinu državne imovine koja se uopće ne koristi ili se koristi na racionalan način. Pod pretpostavkom mobilizacije takve državne imovine, uz obveze na daljnja ulaganja, stvorio bi se potreban zamašnjak ukupnoga gospodarskog razvoja. Samo ako budemo racionalno i razvojno koristili sve resurse koji su nam na raspolaganju, možemo računati na brži oporavak.

proračun za 2010. ne daje puno razloga za optimizam

16 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2010.

Potrebno je oformiti fond za pomoć kompanijama koje imaju zdrave temelje te kroz njega osigurati opstanak


ina

Ulaganje je uvjet opstanka Protekla 2009. godina svakako je bila iza-

Bojan Milković glavni izvršni direktor Ine

zovna poslovna godina za sve gospodarske subjekte. Usporavanje gospodarskih aktivnosti u svijetu i Hrvatskoj kao posljedica krize na globalnoj i domaćoj razini utjecalo je na poslovanje svih segmenata gospodarstva, pa tako i energetskog sektora. No bez obzira na svakodnevne crne brojke, gospodarski pad u Hrvatskoj je ipak usporen, što je svakako pokazatelj da možemo, uz dovoljno truda, prevladati krizu. Dobrom analizom tržišta, realno postavljenim ciljevima, kvalitetnom ponudom i kadrovima mogu se postići dobri rezultati u svakoj kompaniji. Što se tiče naftnog sektora, sve naftne kompanije u svijetu našle su se u nezavidnom položaju. Glavni uzrok poteškoća financijska je pozadina, činitelji poput cijene nafte, plina i tečaj, no gospodarski rast i u ovom sektoru ponovno se očekuje u idućoj godini, potaknut prije svega vraćanjem potražnje. Teški uvjeti nisu zaobišli ni Inu, ni u domaćem ni u regionalnom smislu, no unatoč tome ulažemo najveće napore kako bismo normalizirali poslovanje. Uveli smo ozbiljne i stroge mjere smanjenja operativnih troškova te očekujemo da će poduzeti koraci osigurati stabilnu financijsku poziciju društva. Bitno je napomenuti da uz te aktivnosti nastavljamo i s kapitalnim investicijama, pri čemu ističemo modernizaciju rafinerija, čime ćemo postati konkurentnija i još jača regionalna kompanija, te daljnje aktivnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Egiptu, Siriji, Panonskom bazenu i na sjevernom Jadranu. Upravo su investicije i ulaganje u budućnost nužan uvjet opstanka na tržištu. Osim toga pokrenuli smo znatne promjene i unutar kompanije. Kao što znate, od 10. lipnja 2009. godine Ina ima novu upravljačku strukturu. Uz Nadzorni odbor i Upravu novost je Odbor izvršnih direktora, čiji je zadatak operativno upravljati Inom i ima potpunu upravljačku odgovor-

nost nad operativnim poslovanjem kompanije. Izvršni direktori operativno vode poslovanje u svojoj domeni te su odgovorni Upravi kompanije. Prije svega pred cijelu kompaniju, ne samo Odbor izvršnih direktora, postavljena je zahtjevna zadaća, a to je učinkovitost cjelokupnog poslovanja kompanije kako bi Ina postala snažna, konkurentna i integrirana kompanija. Konkurentska prednost na tržištu znači biti brz u prilagodbi tržišnim uvjetima, znači zapravo biti brži od konkurencije. U tom su smislu promjene uvijek moguće, kako u organizacijskom tako i u svakom drugom smislu unutar jedne kompanije. Ne samo moguće već i nužne i poželjne. Općenito, krize nam pomažu da shvatimo gdje smo zapravo u gospodarskom svijetu, kamo želimo stići i jesmo li spremni za to. Smatram da svaka kompanija danas traži nešto čime će se razlikovati od druge, bilo proizvodom, bilo uslugom, i steći konkurentsku prednost pred ostalima kao jamstvo dugotrajnog opstanka. Iz toga je jasno da će sljedeća godina za sve kompanije biti dobar pokazatelj jesu li uspjele ili ne. Zastarjelim metodama poslovanja ne mogu se riješiti današnje gospodarske bolesti poput nezaposlenosti, stoga svaka kompanija za sebe može pronaći način za promjene u poslovanju kompanije, a u konačnici kako je kriza zapravo lančana reakcija, tako je i oporavak. Svakako da će iduća godina biti velik izazov za sve kompanije, ne samo naftne. Međutim, 2010. treba gledati kao priliku za poboljšanje poslovanja. Menadžmenti Ine i Mola zajedničkim snagama naporno rade kako bi kompaniji osigurali bolju budućnost, no ipak rezultati se ne mogu ostvariti preko noći. Uvjeren sam da jednako tako razmišljaju i rade menadžeri svih hrvatskih tvrtki, tražeći najbolje opcije i strategije za opstanak na tržištu. Na krizu treba gledati kao na šansu da se odrede najvažniji ciljevi. Jasna strategija kojom će se postići ti ciljevi mora biti prioritet.

Kriza nam pomaže da vidimo gdje smo u gospodarskom svijetu i gdje točno idemo

iduća godina bit će za kompanije pokazatelj uspjeha

poslovna 2010. POSLOVNI DNEVNIK 17


vipnet

Ulaganje se mora nastaviti i u 2010. Poslovna 2009. godina bila je iznimno

Mladen Pejković predsjednik Uprave Vipneta

zahtjevna za mnoge sektora, a naročito za telekomunikacijski zbog više odluka koje su izravno utjecale na prihode operatera. Tako će najveći izazov iduće godine biti namet od 6 posto na prihode od mobilnih usluga. Očekujemo brzo ukidanje takve odluke kako bismo stabilizirali industriju i Hrvatsku kao odredište za strana ulaganja sa stabilnim regulativno-pravnim okvirom za poslovanje. Naime, ta je odluka u prvom redu negativna poruka mogućim investitorima u našu zemlju, a i suprotna je principima EU jer opterečuje samo jedan dio tržišta te puni proračunsku rupu umjesto da sredstva ostaju u sektoru i služe za njegov razvoj. S druge strane pad cijena za strane goste u mobilnoj industriji snažno utječe na turističke zemlje, pa tako i na Hrvatsku. Namet je već u ovoj godini izravno utjecao na investicije u mobilnoj industriji, a slično očekujemo i iduće godine te smo u Vipnetu prisiljeni revidirati investicije. No važno je naglasiti da ih sasvim sigurno nećemo zaustaviti, a tehnologije za prijenos podataka vidimo kao smjer u kojem investicije moraju ići. Trend rasta mobilnih tehnologija kao dominantnih tehnologija u glasovnoj komunikaciji nastavit će se u 2010. i zato očekujemo sve veću zamjenu fiksne telefonije mobilnom, ali isto tako mobilne tehnologije postaju sve značajnije u prijenosu podataka te je neizbježan daljnji snažan rast bezičnog “broadbanda”. Naime, mogućnosti za rast u bezičnom “broadbandu” još su velike, naročito kada se usporedi hrvatski prosjek s onim u razvijenim državama. Premda je uvođenje nameta od šest posto negativno utjecalo na ulaganja, bežični “broadband” nije samo pitanje ulaganja u telekomunikacijsku infrastrukturu i usluge, već i stvaranje dodatne koristi

koje poduzetništvo, obrazovanje ili znanost ostvaruju iz tržišta s razvijenim bežičnim pristupom informacijama u svakom trenutku i bilo kada. Telekom industrija jedna je od grana gospodarstva koja može pomoći i ubrzati ekonomski oporavak te je stoga tim više nepravedno dodatno opterećenje uvedeno polovinom ove godine. Upravo zato ponosni smo što smo krajem ove toliko izazovne godine uspjeli u najvećim hrvatskim gradovima uvoditi HSPA+ tehnologiju koja korisnicima omogućava bežično “surfanje” najbržom mrežom, a ujedno ponuditi i posebno rješenje koje jamči najsigurniju bežičnu mrežu u Hrvatskoj. Vjerujem da će privatni korisnici i tvrtke prepoznati takvu razinu ulaganja i prednosti koje im HSPA+ tehnologija donosi. S investicijama u tu posljednju fazu treće generacije nastavit ćemo i u 2010. godini te tako dodatno učvrstiti već stečenu poziciju inovativnog lidera i vodećega mobilnog operatera po broju korisnika u bežičnom “broadbandu” s gotovo 60 posto tržišnog udjela. Kontrola troškova svakako je među čestim temama u vremenu recesije. I država tu može puno naučiti, primjerice, uvođenjem reda u proces javne nabave može uštedjeti milijune kuna koje gubi preplaćivanjem usluga u telekom sektoru. Naravno, kontrola troškova ostat će u fokusu naše industrije te sljedeće godine dobiti još veću važnost. No i u 2010. godini Vipnet će i dalje biti snažno usmjeren na vrhunsku brigu za korisnike s proizvodima i uslugama u skladu s njihovim potrebama. I dalje namjeravamo biti inovativni i konkurentni na tržištu s ispravnim omjerom kvalitete i cijene. Tako ćemo uspješno zadržati dugoročnu politiku odgovornog poslovanja sa zadržavanjem radnih mjesta zaposlenika Vipneta te status jedne od najuspješnijih “greenfield” investicija u Hrvatskoj.

Telekom industrija jedna je od grana gospodarstva koja može pomoći ekonomskom oporavku

Vipnet će uČvrstiti poziciju lidera u bežičnom ‘broadbandu’

poslovna 2010. POSLOVNI DNEVNIK 19


pastor

Hrvatska treba brze reforme U Davosu 2008. godine za vrijeme Svjet-

Domagoj Ivan Milošević predsjednik Uprave Pastora

skoga ekonomskog foruma Bill Gates je prvi put zazvao “kreativni kapitalizam”. Kada Gates, najveći svjetski kapitalist, govori o potrebi za promjenom lica kapitalizma, o potrebi uravnoteženja vlastitog interesa i brige za druge, trebamo razumjeti težinu svjetske ekonomske krize. Hrvatska 2010. bit će prepuna prepreka, ali imat će sjajnu priliku za promjene. A promjene su već započele imenovanjem glavnog direktora HUP-a za ministra gospodarstva, kao i imenovanjem dvoje stručnjaka mlađe generacije u Savjet predsjednice Vlade, obračunom s korupcijom na svim razinama te najavom promjene dosadašnjeg načina upravljanja državnim poduzećima i državnom imovinom. Čvrsto vjerujem da je većina prepreka i izazova koje nas poduzetnike očekuju u 2010. izravna posljedica neprovođenja dubinskih reformi koje su bile nužne nakon završetka rata, reformi koje su sustavno zanemarivane i odgađane. Krenimo, međutim, od izazova koji poslovnu zajednicu očekuju u 2010., a na koje mi poduzetnici imamo utjecaja. Prije svega do izražaja će doći nelikvidnost, nedostatak kapitala i njegova cijena na tržištu. Sve će to znatno negativno utjecati na trošak poslovanja i konkurentnost, investicije i razvoj poslovanja te otežati pripreme za ulazak na jedinstveno tržište Europske unije. Drugi izazov bit će daljnje podizanje razine efikasnosti poslovanja, još efikasnije upravljanje svim troškovima, zalihama i potraživanjima te pametnije upravljanje dugoročnom imovinom. Mnogo je kompanija koje u bilancama skrivaju podcijenjenu, nerevaloriziranu imovinu, najčešće nekretnine koje nisu u funkciji poslovanja. Izdvajanje, udruživanje takve imovine ili prodaja za sada predstavljaju izazov. Treću priliku ili izazov koji vidim pred poduzetnicima jest izazov okrupnja-

vanja kroz udruživanje i otvaranje vrata svojih kompanija fondovima koji ulažu u kapital tvrtki kako bi se osigurao daljnji rast i razvoj. Globalna kriza svakako predstavlja intelektualni i psihološki izazov poduzetnicima, testira njihove sposobnosti, ali i njihov razum i taštinu. Osvrnimo se i na prepreke koje poslovnoj zajednici donosi 2010., a na koje utjecaj ima samo država. Umjesto o previsokim poreznim i neporeznim nametima, izdvajanjima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te nefleksibilnom Zakonu o radu radije govorimo o: izdvajanju mnogobrojnih državnih nekretnina u zasebni fond i stavljanje u funkciju, spašavanju desetaka tisuća radnih mjesta u graditeljstvu i pokretanju jedne tako važne industrije. O novom valu investicija, posebno u energetskom i turističkom sektoru, prestanku subvencioniranja odavno preminulih kompanija te usmjeravanju državnih poticaja u one koji imaju budućnost, a samo privremeno zapalim u teškoće. Na kraju i o sustavu plaća za one koji bi sve to trebali provesti, sustavu plaća u državnim tvrtkama i službama, sustavu koji ne razlikuje one koji se više trude od onih koji se ne trude, sustavu koji nudi iznimno niske plaće za najodgovornije pozicije te ne poznaje nagrađivanje. Kriza je izvrsna prilika za reforme koje će morati biti učinjene prije ili poslije, reforme koje bi omogućile hrvatskom gospodarstvu oporavak i brži napredak nakon krize, a cijelom društvu dugoročan prosperitet. Pojedinac koji želi promjenu može je i ostvariti, međutim za razliku od pojedinca ako društvo želi promjene, potrebni su pojedinci koji će povesti društvo prema promjenama. Promjenama koje će naše društvo pretvoriti u društvo obrazovanih, samouvjerenih i ambicioznih ljudi, društvo u kojem svi imaju priliku ostvariti svoje ambicije i potrebu za dokazivanjem i uspjehom.

kriza je prilika za reforme koje moraju biti učinjene

20 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2010.

Globalna kriza predstavlja intelektualni i psihološki izazov za poduzetnike


podravka

Najveću cijenu plaća zaposlenost Nakon krize koja je dominirala 2009. svi-

Ljubo Jurčić ekonomski analitičar i predsjednik Nadzornog odbora Podravke

jet očekuje početak oporavka u 2010. godini. Poučene iskustvom Velike depresije tridesetih godina prošlog stoljeća i stotinama manjih financijskih i regionalnih kriza nakon nje razvijene zemlje poduzele su različite mjere kako bi zaustavile krizu i oporavile gospodarstva. Sve mjere imaju zajednički cilj: očuvati domaću proizvodnju. Kao prvi korak k tom cilju bio je sanirati financijski sektor. Rezultati tih mjera već se osjećaju. Stabilizirana su financijska tržišta u većini razvijenih zemalja. Burze uz normalne oscilacije rastu. Postoje i prve naznake oporavka proizvodnje. Uza sve te podatke još je prerano govoriti je li svjetsko gospodarstvo na dugoročnijem putu oporavka. Povijest većih kriza uči nas da nakon početka oporavka od velike krize nastupi nova, ali manja kriza. Kakva je budućnost sadašnje svjetske krize vidjet će se u prvoj polovini 2010. godine. Za sada burze rastu, ali njihov rast ne prati povećanje proizvodnje roba i usluga te imovine. Ako se takav odnos nastavi u sljedećim tromjesečjima, to će biti siguran znak da se stvara novi balon koji će ponovno proizvesti probleme u budućnosti. Ako pozitivne trendove na burzi počnu pratiti i sustizati pozitivni trendovi u realnom gospodarstvu, u proizvodnji i zaposlenosti, tada ćemo moći reći da je 2010. uistinu godina oporavka svjetskoga gospodarstva. Povijest nas također uči da u svakoj krizi najveću cijenu plati zaposlenost. Naime, i kad dođe do oporavka gospodarstva kroz povećanje proizvodnje, zaposlenost se ne povećava. Hrvatska pored manjeg utjecaja svjetske krize suočena je s krizom modela vlastite ekonomske politike. U Hrvatskoj se ustrajava na “atipičnom” modelu ekonomske politike iako već je već nekoliko godina nedvojbeno da je on potpuno pogrešan. Zahvaljujući tom modelu u Hrvatskoj se ne isplati raditi, proizvoditi i izvoziti iako baš to trebaju biti osnovni ciljevi ekonomske politike. Rezultat hrvat-

skoga atipičnog modela ekonomske politike je da je najveći dio tereta tranzicije podnijelo tržište rada, što se najprije ogledalo kroz visoku nezaposlenost, a poslije kroz administrativno smanjivanje radnoga kontingenta koji je sada među najmanjim u Europi. Fiksiranje tečaja na niskoj razini i njegovo neusklađivanje s troškovima proizvodnje učinilo je domaću robu skupom, a uvoznu jeftinijom. Osim tog nepovoljnog odnosa uvoznih i domaći cijena, lakoća dobivanja potrošačkih kredita učinila je robni uvoz dvostruko većim od izvoza. Rezultat je visoka zaduženost Hrvatske. Oporavak svjetskog tržišta neće bitno utjecati na oporavak hrvatskoga gospodarstva jer se hrvatsko gospodarstvo proteklih desetak godina razvijalo zbog domaće, a ne inozemne potražnje. Zbog visoke zaduženosti svih domaćih sektora, stanovništva, poduzeća i države ne može se u 2010. očekivati znatnije povećanje domaće potražnje. Zbog malog broja izvoznih proizvoda Hrvatska nema ni značajniju ponudu za izvoz. Pored toga pad domaće proizvodnje u 2009. uzrokovat će povećanje nelikvidnosti i nezaposlenosti u 2010. godini. Zbog akumuliranih pogrešaka ekonomske politike iz prethodnog razdoblja ne može se očekivati poboljšanje situacije u idućoj godini. Velik uspjeh u 2010. kreatori ekonomske politike će ostvariti ako promjene pristup ekonomskoj politici i odrede povećanje domaće proizvodnje, zaposlenosti i izvoza kao osnovne ciljeve te fiskalnu i monetarnu politiku stave u funkciju tih ciljeva. Hrvatskoj je potrebna velika transformacija koja će se sastojati od promjene pristupa životu, radu, ekonomiji i politici. Ta je transformacija zahtjevnija nego što je bila tranzicija početkom devedesetih. Danas je taj odnos nepovoljniji. Dosadašnju atipičnu gospodarsku politiku je vodila jer nije koristila tuđa iskustva. Sada se treba nadati da će poučena vlastitim iskustvom početi mijenjati tu politiku.

Hrvatsku čeka tranformacija ekonomskog modela koja je zahtjevnija nego ona tranzicijska iz devedesetih

U hrvatskoj se ustrajava na ekonomskom modelu koji je neodrživ

poslovna 2010. POSLOVNI DNEVNIK 21


magma

Čeka nas daljnji pad potrošnje Kriza koja je zahvatila

Goranko Fižulić vlasnik i predsjednik Uprave Magme

kamatne stope na kredite stanovništvu i tvrtkama trebale bi padati

realni sektor u Hrvatskoj u 2009. godini vjerojatno će dosegnuti svoj maksimum u prvom tromjesečju 2010. godine. Maksimum će se manifestirati povećanjem broja nezaposlenih, pojačanom nelikvidnošću te daljnjim padom potrošnje u usporedbi s prvim tromjesečjem 2009. godine. Oporavak ključnih svjetskih gospodarstva (SAD te velikog dijela zemalja Europske unije) te njihov izlazak iz recesije, dobra likvidnost hrvatskih financijskih institucija te povećanje optimizma i povjerenja potrošača omogućit će da i Hrvatska u drugom tromjesečju 2010. počne bilježiti pozitivne stope rasta. Ako bi u Hrvatskoj bili održani prijevremeni parlamentarni izbori, najkasnije do ožujka 2010., optimizam i povjerenje potrošača u vlastite kupovne mogućnosti bili bi još izraženiji te bi i oporavak hrvatskoga gospodarstva bio znatno brži. Naime, nova vlada, bez obzira tko bi je činio, imala bi puni mandat da započne sa strukturnim reformama unutrašnjeg ustroja (ukidanje županija, gradova i općina te ustrojavanje Hrvatske u pet regija, trideset gradova i sto općina), završetkom privatizacije preostalih državnih i javnih poduzeća (Hrvatska elektroprivreda, Hrvatska autocesta, Hrvatska željeznica, brodogradnja), odustajanjem od infrastrukturnih projekata koji ne mogu biti financirani budućim vlastitim prihodima (autocesta), reformom zdravstvenog i mirovinskog sustava (koja će omogućiti umirovljenicima ponovno zapošljavanje) te zaduživanjem države samo u inozemstvu za potrebe refinanciranja postojećih dugova. Sve navedeno bitno bi umanjilo proračunske

izdatke te tako omogućilo smanjenje poreznog pritiska, i to ponajprije smanjenjem stope PDV-a, ukidanjem kriznog poreza te smanjenjem poreza i prireza na plaće. Uspjeh navedenih reformi zajamčio bi Hrvatskoj ne samo izbjegavanje tzv. W-scenarija izlaska iz recesije nego i vrlo strmu izlaznu U-krivulju. Kamatne stope na kredite stanovništvu i poslovnim subjektima trebale bi padati, što bi dodatno potaknulo potrošnju, prodaju polutrajnih i trajnih dobara (automobila i stanova) te tako sačuvalo cijeli niz radnih mjesta, ali i povećalo proračunske prihode. Tečaj kune u odnosu na euro kretao bi se na razinama iz 2009. godine. Izra­vne inozemne investicije, koje su bile jedan od ključnih elemenata razvoja u Hrvatskoj u proteklih deset godina (Hrvatska je po glavi stanovnika bila na trećemu mjestu, iza Češke i Bugarske, po primljenim izravnim inozemnim investicijama), mogle bi zabilježiti bitan rast u drugoj polovini 2010. godine. Investicije bi uglavnom bile usmjerene u razvoj novih turističkih projekata (hotelskih kompleksa, apartmanskih naselja, igrališta za golf i marina). Naime, dobar dio tih investicija za koje je dokumentacija bila pripremljena još u 2008. odgođen je zbog svjetske financijske krize. Kapital koji je sada dostupan pod povoljnoj cijeni aktivirat će navedene investicije logikom tržišnih odnosa. Hrvatska ne smije nakon izlaska iz recesije ponavljati pogreške koje je učinila u ovom desetljeću te je potrebno uspostaviti ravnotežu između mogućnosti realnog sektora (onih koji stvaraju novu vrijednost) i onih koji troše (države).

izlaskom iz recesije ne smiju se ponavljati pogreške učinjene prije nje

22 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2010.

Treba smanjiti PDV, porez i prirez na plaće te ukinuti krizni porez


CROATIA AIRLINES

Trebamo dulju turističku sezonu Nesumnjivo, na poslovanje tvrtke u 2010.

Ivan Mišetić predsjednik Uprave Croatia Airlinesa

godini i dalje će utjecati nepovoljni efekti globalne gospodarske krize. Recesija je ove godine utjecala na smanjenje prometa i prihoda te uništila profitabilnost civilnoga zrakoplovnog sektora i teško je očekivati pozitivniji pomak sljedeće godine. Ne idu nam u prilog ni aktualne prognoze o padu bruto društvenog proizvoda u Europskoj uniji, što može dodatno utjecati na pad putovanja, a pritom valja naglasiti kako Croatia Airlines ostvaruje 63 posto prihoda izvan Hrvatske i među deset je vodećih hrvatskih izvoznika. Nadamo se da će sljedeća turistička godina u Hrvatskoj biti jednako uspješna kao ovogodišnja, a osobito važno bit će vršno opterećenje sezone u kojemu ostvarujemo najveće prihode. Neosporno je kako ćemo i u 2010. poslovati u uvjetima snažne konkurencije, no i dalje ćemo nastojati zadržati naš tržišni udio u Hrvatskoj koji iznosi oko 55 posto. Pozornost ćemo usmjeriti na likvidnost, ali i na najvažnije investicije koje se odnose na već počete projekte. Od 2010. Croatia Airlines postaje punopravni član Star Alliancea, prvoga i najvećega zrakoplovnog saveza na svijetu, što će nesumnjivo pridonijeti još većoj prepoznatljivosti i konkurentnosti tvrtke.Komercijalni uspjeh aviokompanija uvelike će ovisiti o tržištu i konkurenciji te raspodjeli odgovornosti između ostalih sudionika u “prehrambenom lancu” civilnoga zrakoplovstva. Ove godine avioprijevoznici diljem svijeta zadužili su se 13 puta više nego lani, a drastično rezanje unutarnjih troškova tijekom najgore krize koju je industrija do sada uopće doživjela u opreci je s upornim povećavanjem vanjskih troškova. Neprihvatljivo je da ti troškovi, koji su izvan kontrole aviokompanija, dosegnu dvije trećine ukupnih troškova. Zbog toga sam s kolegama iz Europske udruge avioprijevoznika (AEA), kojom predsjedam ove godine,

pozvao zrakoplovne vlasti Europske unije da požure s implementacijom već postojeće legislative koja bi omogućila umjerenije cijene kontrole letenja, aerodromskih pristojbi i naknade za osiguranje. Među monopolistima su i dobavljači goriva od kojih se također očekuje da pridonesu lakšem prevladavanju krize. Ne tako davno ti su troškovi iznosili 10 posto, a danas su narasli na 27 posto ukupnih godišnjih troškova aviokompanija. Naše poslovanje bilo bi učinkovitije s produljenjem turističke sezone. To bi izravno utjecalo na smanjene infrastrukture, tj. zrakoplova, a postigli bismo i veću elastičnost u cjenovnoj politici te osnažili konkurentnost Hrvatske na turističkom tržištu. Ali o tome se teško može govoriti bez sadržaja u predsezoni i posezoni te promjene strukture smještajnih kapaciteta. Naša budućnost temelji se na razvijanju mrežnog modela poslovanja u suradnji s članovima Star Alliance udruge, kao i s nezavisnim avioprijevoznicima, a tako će biti i dogodine. Uoči turističke sezone očekujemo uključenje u flotu nova dva zrakoplova Dash 8-Q400, a razmatramo i mogućnost širenja mreže odredišta na područje jugoistočne Europe. Godina 2009. predstavlja najveću krizu u povijesti civilnog zrakoplovstva i pouzdano se zna da je recesija ostavila teške posljedice za tvrtke. Međunarodna udruga za zračni promet (IATA) za ovu poslovnu godinu procijenila je gubitak zrakoplovne industrije od oko 11 mlrd. dolara, pad putničkog prometa od 8-postotnih bodova te pad prihoda veći od 80 mlrd. dolara. Dijelim bojazan da ćemo i 2010. svjedočiti smanjenju kapaciteta, odustajanju od investicija, otpuštanju i smanjenju plaća u sektoru. Ipak, recesija bi mogla biti katalizator negativnih i poticaj pozitivnih promjena, koje mogu pridonijeti da avioindustrija iz krize izađe spremnija na izazove u budućnosti.

80 milijardi dolara očekivani je gubitak koji će svjetska avioindustrija imati u 2009.

DIJELIM BOJAZAN DA ĆEMO I U 2010. SVJEDOČITI o ODUSTAJANJU OD INVESTICIJA

poslovna 2010. POSLOVNI DNEVNIK 23


cemex

Krizu prevladati izvozom Na kraju ove nimalo lake godine, koja je pro-

Trpimir Renić predsjednik Uprave Cemexa

mijenila ne samo način na koji poslujemo i osmišljavamo strategije već prije svega način na koji razmišljamo o budućnosti, teško je prognozirati kakva nas godina očekuje. Pa čak i oni koji su početkom godine bili djelomični optimisti misleći da nas kriza neće tako dramatično pogoditi niti da će biti tako dugotrajna i bolna, do sada su vjerojatno postali realisti, među kojima sam i ja, a koji smatraju da većem optimizmu, nažalost, nema mjesta ni u 2010. Barem ne u prvoj polovini godine i barem ne u građevinskoj, odnosno cementnoj industriji. Kriza je uzrokovala drastično smanjenje investicija, bilježi se pad narudžbi iz inozemstva, a samo tržište cementa, prema podacima Croatia Cementa, palo je 22 posto u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Osim toga građevinske tvrtke muči i problem nelikvidnosti, koji iniciraju država i državna poduzeća. Raširena nelikvidnost i otežani uvjeti kreditiranja dodatno su produbili krizu u sektoru. Naravno da u takvim okolnostima ni mi u Cemexu ne možemo biti zadovoljni ovogodišnjim poslovnim rezultatima, no ulažemo velike napore kako bismo stabilizirali poslovanje. Budući da nema zaokreta u Vladinoj ekonomskoj politici ni dovoljno smjelosti za strukturne reforme, teško je vjerovati da će država pomoći gospodarstvenicima prebroditi krizu. Država i Vlada trebale bi se više okrenuti zdravim tvrtkama i njih poticati da postanu još uspješnije umjesto da energiju i resurse troše na “problematične”. Isto tako država bi se trebala ponašati odgovornije prema privatnom sektoru glede plaćanja, odnosno naručivanja usluga i roba. Izvoznici ne samo da su bili prvi izloženi krizi već su jedni od onih koji su njom bili najteže pogođeni jer su narudžbe iz inozemstva ove godine pale za četvrtinu. Mi smo u Cemexu to prilično drastično osjetili na svojoj koži. Od tvrtke koja je

u 2008. izvezla 45 posto cementa, u prvih šest mjeseci 2009. nismo uspjeli dogovoriti nijedan brod izvoza u prekomorske zemlje. Ipak, nakon tri loša tromjesečja u listopadu i studenom izvezli smo više od 90.000 tona proizvoda na maditeranskom tržištu, što je ohrabrujuće. To smo uspjeli zahvaljujući trudu Cemexove mreže u smanjivanju troškova u svim segmentima našeg poslovanja jer bez troškovne konkurentnosti ne možemo izvoziti, bez obzira na kvalitetu. Međutim, nisu svi naši problemi generirani izvana niti su posljedica aktualne krize. Jedan od većih problema sektora su visoki ulazni troškovi, među kojima predvode različiti nameti koji dodatno opterećuju hrvatske proizvođače, a naše proizvode čine manje konkurentnima u odnosu na uvozne. Spomenut ću ovdje samo primjer domaćeg cementa koji je radi niza naknada, poput one za emisiju CO2, koje nema u drugim zemljama, cijenom manje konkurentan od uvoznog cementa neopterećenog sličnim davanjima. Nedopustivo je da u vremenu znatnog pada tržišta uvoz cementa raste, država gubi izvor sredstava, a našim tvrtkama pada promet i konkurentnost. Unatoč brojnim poteškoćama s kojima ćemo se morati nositi i u 2010. ipak možemo reći da vidimo tračak svjetla na kraju tunela. Cemex Hrvatska krizu nastoji prevladati izvozom, a na tome će biti naš naglasak i u sljedećoj godini. Mi ćemo se, nadalje, usmjeriti na korištenje alternativnih goriva biološkog podrijetla kako bismo smanjili uvoz primarnih energenata, uštedjeli neobnovljive prirodne resurse i smanjili emisije CO2. Međutim, temeljno pitanje i za sljedeću godinu ostaje: kako osigurati održivo poslovanje u uvjetima krize koja prema nikome nema milosti. Izazovi su svakim danom sve veći zbog pada aktivnosti i rasta troškova. Trebat će dosta vremena da iznova stvorimo temelje za profitabilnost jer bez nje nema investicija u razvoj za budućnost.

država bi se trebala više okrenuti zdravim tvrtkama

24 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2010.

90 tisuća tona cementa izvezli smo na tržište Mediterana u listopadu i studenom


nexe grupa

Unatoč krizi rast investicija Godina 2009. postavila je pred naš sek-

Ivan Ergović predsjednik Uprave Nexe grupe

tor mnoštvo izazova. Izostanak infrastrukturnih i građevinskih projekata osjetila je i Nexe grupa, pa tako u 2009. očekujemo ostvarenje poslovnih prihoda u iznosu od 1,332 milijarde kuna, što je za 15% manje u odnosu na 2008. godinu. Međutim, uvažavajući u obzir iznimno teške uvjete poslovanja zbog utjecaja globalne krize, s jedne strane možemo reći kako smo zadovoljni s ostvarenim rezultatima. Zahvaljujući aktivnostima na smanjenju troškova i povećanju efikasnosti grupe, smanjenju broja zaposlenih i restrukturiranju radi povećanja produktivnosti, jačanju marketinških aktivnosti radi efikasnije prodaje, posebnoj pozornosti koju smo dali novčanom toku, optimiranju radnoga kapitala kroz smanjenje zaliha, uspjeli smo ublažiti određene negativne efekte na naše poslovanje zbog smanjenog broja narudžbi. Nažalost, 2010. ne budi optimizam u našem sektoru bez obzira na to što je za sljedeću godinu planirani rast BDP-a u Hrvatskoj 0,5 posto. Slična očekivanja imamo i za ostale zemlje u kojima poslujemo. Problem nelikvidnosti posebno je izražen i on dodatno otežava poslovanje u uvjetima smanjenih ili potpuno zaustavljenih građevinskih projekata. S obzirom na izazovnu godinu koja nas očekuje, Nexe grupa pripremila je nekoliko scenarija poslovanja, a glavni elementi su ipak aktivnosti na kontroli i smanjenju troškova, a posebna pozornost i dalje se daje novčanom toku. Isto tako znatne aktivnosti usmjerit ćemo i na ostvarenje pozitivnih efekata u prodaji proizvoda koji su rezultat ovogodišnjih finaliziranih ulaganja – crijep velikog formata, termoblok, proizvodnja betona. Ipak, una-

toč teškim uvjetima poslovanja Nexe grupa neće odustati od određenih strateških i važnih projekata. Tu se svakako ubraja implementacija novog ERP rješenja – poslovne aplikacije, čiji će rezultat biti standardizacija određenih procesa, čime će se olakšati i ubrzati odlučivanje koje je nužno u sadašnjim uvjetima poslovanja. Kako je jedan od strateških ciljeva našeg poslovanja i ulaganje u obnovljive izvore energije, u 2010. nastavljamo s projektima i iz tog područja. Riječ je o projektu bioplinskog postrojenja za proizvodnju električne i toplinske energije u Feričancima i projektu kogeneracijskog postrojenja na drvnu biomasu u Bilokalniku Drvo d.o.o. Koprivnica. Projekt u Feričancima vrijedan je 25 milijuna kuna, dok je projekt kogeneracijskog postrojenja vrijedan gotovo 44 milijuna kuna. U Srbiji će se sljedeće godine nastaviti intenzivne aktivnosti na investicijskom projektu vrijednom gotovo 12 milijuna eura. Riječ je o projektu koji provodimo u našoj tvornici vapna i kamenih agregata Jelen Do – investiciji u hidratizaciju, sustav za otprašivanje i postrojenje za mljevenje, sijanje i skladištenje vapna. Kapacitet peći bit će 350 tona negašenog vapna na dan, što je oko 125.000 tona godišnje. Tom investicijom Jelen Do će postati lider u proizvodnji vapna, kako po tehnologiji tako i po kapacitetu. Na kraju možemo istaknuti kako globalna kriza i nepovoljne projekcije za naš sektor u sljedećoj poslovnoj godini neće utjecati na to da se u svom poslovanju vodimo smjernicama društveno-odgovornog poslovanja. Zaštita okoliša, zadovoljstvo kupaca, naših zaposlenika i zajednice u kojoj djelujemo i dalje će nam biti vodilja u poslovanju.

25 milijuna kuna vrijedan je projekt postrojenja u Bilokalniku, dok je projekt u Feričancima vrijedan 25 mil. kuna

s obzirom na izazovnu godinu, pripremili smo nekoliko scenarija poslovanja

poslovna 2010. POSLOVNI DNEVNIK 25


Profectus

Očekujem rast optimizma Ovaj pregled poslovnih očekivanja u 2010.

Danijel Babić izvršni direktor Profectusa

pišem iz perspektive poduzetnika u industriji razvoja nekretnina (developera), i to s naglaskom na rad na promjenama okoline, odnosno uvjeta poslovanja u prvoj polovini godine, dok za drugu polovinu iduće godine očekujem rast potrošačkog optimizma i povratak povjerenja banaka u tržište te početak novog ciklusa investicija i rasta. Naime, vrlo bitan element svakoga poslovnog pothvata, odnosno rada i rasta industrije, zakonodavni je okvir poslovanja i trošak poslovanja, odnosno porezi. Činjenica je da je posao razvoja nekretnina (gradnje stanova, uredskih prostora, trgovačkih centara i/ili turističkih objekata) posljednjih godina bio u velikoj ekspanziji u svijetu i u Hrvatskoj. Ekspanzija se događala kao rezultat potreba tržišta i lako dostupnih sredstava financiranja koja su odobravale banke. Sama industrija razvoja nekretnina u Hrvatskoj je mlada, nastala na potrebama tržišta, pa je i proteklih godina rasla samo na povoljnim tržišnim uvjetima, bez organiziranog osvrtanja i pažnje na uvjete poslovanja koje propisuje država, odnosno lokalna uprava. Upravo zbog toga dogodilo se da je država, prateći i uglavnom preslikavajući standarde drugih država na domaće tržište, činila velik, a danas doista presudan negativni utjecaj na poslovanje poduzeća. Naime, država je čestim izmjenama zakona i donošenjem pravilnika regulirala tržište tako da je za snagu hrvatske privrede i ljudski potencijal hrvatske privrede doista neizdrživ (primjer toga su pravilnici o licenciranju građevinskih poduzeća, Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima, restriktivne odredbe Zakona o prostornom uređenju...). Najbolje namjere reguliranja, uvođenja reda na tržište, zapravo su rezultirale katastrofom zbog troškova koji se u svakom od tih slučajeva prebacuju na poduzetnike, koji su ionako opterećeni drastičnim slabljenjem tržišta. Osim restrikcija razvoja

i rasta te troškova nastalih iz zakonske regulative tu su i novouvedeni nameti (vodni doprinos) i redovito povećanje komunalnog doprinosa prošlih godina, koji danas čine oko 7% prodajne cijene prosječnog stana u Zagrebu, što je zapravo porez koji sudionici drugih industrija ne plaćaju. Velikim dijelom uz sve navedeno krivica je i nas poduzetnika koji smo stajali po strani dok su se krojili ovakvi uvjeti. Međutim, početkom prošle godine osnovali smo Udrugu developera te započeli komunikaciju s Vladom. Osim toga zbog opće krize i medijskih napisa o velikom broju neprodanih stanova dobili smo Vladinu pozornost te vjerujem da će prva polovina godine biti zapravo obilježena razgovorima, pronalaženjem i donošenjem rješenja rasterećenja industrije, olakšavanja rada i pozicioniranjem poduzetnika na novouređenom tržištu. Vrlo velik impuls rasta tržišta doista mogu biti uvjeti poslovanja jer se time mijenjaju profitne margine te je lakše osvojiti povjerenje ulagača. Drugi veliki impuls jest potrošački optimizam. Osjećaj krize i problema traje već duže od godinu dana, a započeo je medijskim napisima o krizi. Utjecaj očekivanja krize i fokus na probleme još se osjećaju u medijima, ali postoje prve naznake i drugog lica priče. Prije tek desetak dana objavljena su prva smanjenja kamatnih stopa, a očekujem da će i druge banke slijediti taj primjer. Iz inicijativa i odgovora Vlade na probleme tržišta očekujem dalje dobre vijesti u medijima, prve znakove bolje prodaje, prve znakove podrške banaka te konačno porast optimizma potrošača. S obzirom na doista veliku potrebu tržišta za novim projektima razvoja nekretnina, i očekujući utjecaj promijenjenih uvjeta poslovanja, a sukladno tome boljih pozicija za razgovor s bankama i porasta optimizma potrošača, očekujem početak rasta u drugoj polovini godine.

namjera uvođenja reda na tržište rezultirala je katastrofom

26 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2010.

7 posto prodajne cijene stana u Hrvatskoj čine različite naknade i doprinosi


dm u poslovnoj 2009. zaposlio 219 novih djelatnika “U prošloj poslovnoj godini dm je ostvario značajan porast prometa od 17,4 posto, ali i zadržao dugogodišnju poziciju lidera na hrvatskom tržištu drogerija”, istaknuo je Mirko Mrakužić, direktor dm-a U godini s najviše otkaza dm je zaposlio čak 219 novih ljudi, a četrnaesta plaća i ovih će blagdana razveseliti zaposlenike dm-a

Mirko Mrakužić, direktor dm-a

Zahvaljujući konceptu “Trajno dobre cijene” i odličnoj ponudi vlastite robne marke, kupci i u krizno doba smanjene kupovne moći ostali su vjerni dm-u

U prošloj poslovnoj godini dm je ostvario značajan porast prometa od 17,4 posto, a kada se uzme u obzir i podatak najnovijeg istraživanja Pulsa prema kojemu je dm već treću godinu za redom najpoznatija prodavaonica kozmetičkih proizvoda i proizvoda zdrave hrane, možemo vrlo uvjereno reći da smo zadržali dugogodišnju poziciju lidera na hrvatskom tržištu drogerija. dm Hrvatska ove je godine investicijama od 50 milijuna kuna, između ostalog, otvorio 13 novih prodavaonica i renovirao 7 postojećih, a trenutačno ih imamo ukupno 117. Istovremeno otvoreno je 219 novih radnih mjesta, dok prosječna neto plaća u prodavaonicama iznosi 7.326 kuna, a dm-ovi zaposlenici dobivaju 14 plaća godišnje. Rast prometa u doba velike krize dm dijelom može zahvaliti i konceptu „Trajno dobre cijene“ koji je uveden dugo prije početka recesije. Tako su kupci, i u doba smanjene kupovne moći, ostali vjerni dm-u zahvaljujući sustavu pogodnosti i popusta na cijene koje im godinama nudimo. Također, jedan od razloga što smo u prošloj godini ostvarili više od 20 milijuna kupovina, što je 2,3 milijuna više u odnosu na prošlu godinu, sigurno su i dm-ove vlastite robne marke. Svi se proizvodi vlastite robne marke proizvode na jednom mjestu, a kvaliteta je potpuno jednaka, bez obzira na to jesu li namijenjene tzv. zapadnom ili istočnom tržištu. Prema podacima AC Nielsena dm u Hrvatskoj raste izuzetno jako, tako da trenutačno imamo gotovo 25 posto udjela u drogerijskoj robi. Toliki udjel na tržištu dm nema niti na domicilnim tržištima poput Njemačke i Austrije. U sljedećoj poslovnoj godini namjera nam je i dalje ostati lider u području drogerije i istom dinamikom širiti poslovanje, kao što smo to činili do sada. Planovi dm-a temelje se, prije svega, na otvaranju novih prodavaonica, dodatnog distributivnog centra, zapošljavanju novih djelatnika i podršci u susjednim zemljama. Dogodit će se i kvalitativna i kvantitativna ekspanzija proširivat ćemo postojeće lokacije, otvoriti i 20-tak novih trgovina, na policama ćemo nuditi više artikala, koncentrirati

se na biološki uzgojenu hranu, kozmetiku i bio sredstva za čišćenje. I sljedeće ćemo godine, kao i do sada, postavljati nove standarde. Nažalost, bude li kriza još gora, logično je da ćemo to osjetiti, ali se ne bojimo i vjerujemo da ćemo zajedno s našim kupcima pronaći način kako je najbezbolnije prebroditi. Jedan od većih projekata koji će obilježiti sljedeću godinu je unapređenje izuzetno uspješnog programa lojalnosti "Svijet prednosti" putem kojega su kupci u dm-u samo u prošloj godini uštedjeli čak 45 milijuna kuna. Velika novost u programu je skupljanje bodova putem elektronske kartice gdje se bodovi pripisuju automatizmom prilikom svake kupnje, a moguće ju je dobiti i u vrlo atraktivnoj formi privjeska za ključeve, umjesto uobičajenog formata kartica koje se nose u novčaniku. Specifičnost kartice očituje se i u tome da se bodovi mogu skupljati i u našim trgovinama u Sloveniji, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj i Austriji. Posebno nas veseli što su tijekom prošle godine građani prepoznali kvalitetu tvrtke i kroz projekte ulaganja dm-a u zajednicu u kojoj radi i živi, posebice u ona osjetljiva područja života kao što su zdravstvo, obrazovanje, sport, mladi… Zahvaljujući takvoj praksi, dm je protekle poslovne godine donirao više od 4,1 milijun kuna, od kojih su možda najvažniji projekti bili otvorenje novih zdravstvenih centara poput multidisciplinarnog Centra za psihološku pomoć i liječenje poremećaja u prehrani te Centra za psihološku pomoć ženama oboljelima od raka. Na isti način dm će i u sljedećoj godini nastaviti aktivno sudjelovati u životu zajednice edukacijom i humanitarnim radom, surađivati s institucijama i udrugama, ali i ulagati u sredine u koje dolazi raditi.


jadranski luksuzni hoteli

Još teža i složenija godina ispred nas Stanje hrvatskoga gospodarstva samo

Goran Štrok predsjednik Uprave ALH-a

je manjim dijelom posljedica utjecaja svjetske globalne krize u Hrvatskoj. Osnovni je problem što se i dalje naše gospodarstvo temelji na uvozu i inozemnom zaduživanju. Ako želimo da se dogodi konačan oporavak hrvatskoga gospodarstva, treba hitno donijeti paket mjera kojima će se potaknuti rast gospodarstva, nove investicije te promijeniti negativan trend pada proizvodnje i prometa. Također je činjenica kako Hrvatska i dalje nema pogodno tlo za privlačenje stranih investitora i snažnija ulaganja, a iskustva koja smo prošli s hotelom Bellevue i korupcijskom aferom “Pet zvjezdica” te gubitkom pet milijuna eura koji je ostvaren u tom razdoblju ne ohrabruju nove investitore. Ova je godina bila izuzetno teška i puna neizvjesnosti. No ove godine svi smo koristili zalihe koje smo imali od prethodnih dobrih godina poslovanja, a u iduću godinu ulazimo bez zaliha tako da će iduća godina biti još teža i složenija, a vjerujem na određeni način i prekretnica u gospodarskom i političkom životu Hrvatske. S obzirom na okolnosti na tržištu, grupacija Adriatic Luxury Hotels ostvarila je relativno dobre rezultate jer smo među prvima prepoznali razmjere krize i pravovremeno poduzeli niz mjera u poslovanju te strategiju prodaje prilagodili uvjetima na tržištu radi optimizacije prihoda. Godinu ćemo završiti sa 8 posto manjim prihodima, ali i sa 3 posto višim GOP-em u odnosu na prethodnu godinu, što je puno bolje od očekivanja i predviđanja koja smo imali početkom godine. Hoteli grupacije ALH – posebno Excelsior i Bellevue, ostvarili su izvrsne rezultate ako ih uspoređujemo s ostalim hotelima sa pet zvjezdica u Hrvatskoj i u regiji. U 2010. očekujemo bolje poslovne rezultate, odnosno povećanje prihoda za 10,5 posto uz još veći rast profita. Dobre najave temeljimo na daljnjoj centralizaciji prodaje hotela ALH te na bogati-

joj ponudi hotela za pojedine segmente, kao i daljnjoj diverzifikaciji gastronomske ponude hotela. U ovoj godini grupacija ALH ugostila je stotinjak turističkih agenata i predstavnika medija, a potpisali smo i deset novih ugovora s luksuznim agencijama, koji će prvi put uvrstiti destinaciju Dubrovnik i hotele grupacije ALH u svoje brošure i prodajne kanale. Što se tiče hrvatskog turizma, za koji se u statistikama daje prednost brojenju noćenja i dolazaka, nepovoljna struktura smještaja i slab standard hotelske industrije i dalje će uzrokovati nizak prosječni prihod po noćenju. Iz godine u godinu na naplatu dolaze dugovi prošlosti jer činjenica je da u Hrvatskoj proteklih dvadeset godina nije bilo sustavnoga razvoja te je previše toga ostavljano na inicijativu privatnome poduzetništvu i kapitalu. Nažalost, Hrvatska se i dalje u svijetu percipira kao skupa destinacija sa tri zvjezdice, što je posljedica neselektivnog razvoja hrvatskog turizma i nedefinirane vizije i strategije zbog čega što prije treba donijeti master plan hrvatskoga turizma, što uvjetuje i preustroj Ministarstva turizma, HTZ-a i stručnih udruga hotelijerstva i turizma. S obzirom na potencijale koje hrvatski turizam i cijela zemlja ima, poražavajuća je visoka sezonalnost turističkog prometa, a da bi se to promijenilo, bitno je raditi na “destination” menadžentu. Vrlo se često čini da smo u svojim nastojanjima usamljeni pa često puta i kritizirani zbog promjena i inovacija koje donosimo na tržište. Odavno je poznata činjenica kako bogati i slavni svojim dolaskom mogu napraviti veliku promociju određene regije, što je i jedna od pretpostavki kvalitetnog razvoja odmorišne destinacije koja njeguje luksuzni turizam kojemu Dubrovnik teži. I upravo je to jedini ispravni put kojim hrvatski turizam treba krenuti – renesansa turizma prema izvrsnosti nužan je i jedini mogući put u konkuretnom okruženju!

hrvatska se i dalje percipira kao skupa destinacija sa 3 zvjezdice

28 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2010.

10 novih ugovora s luksuznim agencijam popisala je grupacija ALH


maistra

Treba nam stav o poziciji turizma Iako se od turizma tek očekuje da zbroji

Kristian Šustar predsjednik Uprave Maistre

ovogodišnje financijske učinke, već iz fizičkih pokazatelja da se zaključiti da smo daleko od turističke katastrofe koja se najavljivala i punila naslovnice. No unatoč stabilnim fizičkim pokazateljima koji su iznad ostvarenja konkurencije, ostaju pitanja jesmo li stvarno pobjednici i što je stvarno utjecalo na ovakav rezultat – mi ili splet okolnosti? Naime, ne umanjujući vrijednost ukupnih turističkih rezultata i opravdanog optimizma koji se zbog njih širi, oni nipošto ne odražavaju realno stanje u hrvatskom turizmu danas. Oko 75% smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj čine privatni smještaj i kampovi, dok hoteli, okosnica turističke ponude, i ove godine bilježe pad noćenja od 6%, a istodobno s tim izražen je i pad profitabilnosti hotelskog sektora koji je već nekoliko godina na vrlo niskoj razini. Te brojke posljedica su svih dosadašnjih kretanja i zanemarivanja problema zbog kojih hrvatski turizam već duže vrijeme stagnira, dok je recesija situaciju samo dodatno potencirala. Naime, hrvatskom turizmu nedostaje dubinska analiza te jasan i fokusiran strateški plan koji će zamijeniti prakticiranje ad hoc akcija za povremeno gašenje vatre. Važnost turizma za hrvatsku ekonomiju i društvo je neupitna, međutim tek će objektivizacija makroekonomskih utjecaja turizma na nacionalnu ekonomiju u usporedbi s drugim sektorima biti pravi putokaz za novu ekonomsku politiku prema turizmu. Kada sumiramo objektivne potrebe, u pravilu je slika vrlo jednostavna. Potrebno je ishoditi od Vlade konačan stav o poziciji turizma u gospodarskom razvoju Hrvatske, uspostaviti jasnu i logičnu interesnu strukturu koja uključuje ukupan lanac vrijednosti hrvatskog turizma, uskladiti institucionalni okvir i makroekonomsko okruženje sukladno standardima EU i na toj osnovi podignuti konkurentnost i smanjiti investicijske rizike

u turizam, djelovati i poduprijeti potrebne odluke o donošenju vizije i tržišnog profila hrvatskog turizma kako bi se ona diferencirala od mediteranske konkurencije i zajedno s drugim važnim “stakeholderima” hrvatskog turizma te Vladom RH i MT doći do održivih rješenja te postaviti legalne, administrativne i upravljačke mehanizme kao odgovor na globalizaciju hrvatskog turizma. Iako se već u 2011. mogu očekivati znakovi oporavka, u globalnim okvirima 2010. još je neizvjesna te će iziskivati znatno više truda u motiviranju gostiju da za odmor izaberu upravo našu destinaciju, očekivano će konkurencija u 2010. tržištu pristupiti agresivnije. Godina 2010. će ponovno biti godina potrošača, ponajprije zbog utjecaja interneta kao najbržeg i najdostupnijeg izvora informacija (direct acces to information). Očekuje se nastavak vrlo intenzivnog “last minute bookinga”, ali istovremeno i jačanja “first minute” trenda (trend se ponovno mijenja s obzirom na to da dio tržišta gubi povjerenje u “last minute” upravo zbog odnosa cijene i kvalitete), dok “Value for money” postaje glavna maksima industrije. Potražnja će biti još snažnije uvjetovana cijenama i dostupnošću te upravo zbog spomenute dostupnosti informacijama ovogodišnji trend jednokratnog smanjenja cijena neće biti dovoljan. Jedino će se maksimalnom optimizacijom cijene u odnosu na kretanja na tržištu i projekcije potražnje, uz korištenje modernih metoda “revenue” menadžmenta, moći opstati na tržištu. U ovom kontekstu za hrvatski je turizam važno da sami sebi priznamo da i u kvaliteti turističkog proizvoda i u optimizaciji kanala distribucije i u promocijskim modelima kaskamo za konkurencijom. To nam daje prostora da na krizu odgovorimo unapređenjima elemenata marketinškog miksa te da nam smanjenje cijena ne bude jedini fokus.

75 posto smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj čine privatni smještaj i kampovi, dok hoteli bilježe pad noćenja od 6 posto

potražnja će biti snažnija zbog cijena i dostupnosti

poslovna 2010. POSLOVNI DNEVNIK 29


Visa Classic - priuštite sebi najbolje 7JTB$MBTTJDLBSUJDBOBKQSJIWBćFOJKBKFLBSUJDBVDJKFMPNTWJKFUV.P˜FUFKVLPSJTUJUJ[BQMBćBOKF SPCBJVTMVHBOBWJšFPEĖĘNJMJKVOBQSPEBKOJINKFTUBJQPEJ[BUJHPUPWJOVOBWJšFPEĕNJMJKVO CBOLPNBUBTP[OBLPN7*4"1-64V[FNMKJJJOP[FNTUWV *TLPSJTUJUFQSFEOPTUJ7JTB$MBTTJDLBSUJDF -QPUQVOBLPOUSPMBUSPšLPWBVOVUBSEPQVšUFOPHNKFTFĈOPHMJNJUB -USPšLPWJVĈJOKFOJVJOP[FNTUWVQMBćBKVTFVLVOBNB -KFEOPNNKFTFĈOPPCSBĈVOUSPšLPWB QMBćBOKFJ[SBWOPUFSFUJ7BšUFLVćJSBĈVO 4WFEPEBUOFJOGPSNBDJKFQPUSB˜JUFVOBKCMJ˜PKQPTMPWOJDJ OB[PWJUFĔĜĔĔĕĘĕĘ JMJQPTKFUJUFXXXIZQPBMQFBESJBIS

Slijedite svoje snove

12 zemalja - jedan partner


gavrilović

Izlaz iz krize je u povećanju proizvodnje U ovoj godini koja je na izmaku bili smo svje-

Đuro Gavrilović predsjednik Uprave Gavrilovića

doci turbulentnih događanja u gospodarstvu i globalne svjetske krize koja nije zaobišla ni Hrvatsku. Mnoge svjetske i domaće tvrtke zapale su u financijske poteškoće, a posljedice smo osjećali svi. Sljedeća godina bit će također teška za domaće gospodarstvo. Mnoga poduzeća sada su u problemima zbog velike zaduženosti, a ovom krizom povećani su im troškovi financiranja tako da ne mogu jednostavno servisirati svoje dugove. Nažalost, isto kao što se krizne situacije ne mogu planirati unaprijed, tako je teško predvidjeti što će se sve događati u sljedećoj godini i tu nema puno mudrovanja. Za tvrtke koje se drže pravila koje osigurava “zdravo” financiranje, a pod kojim se podrazumijeva stalna solventnost i rentabilnost poslovanja, problema nije bilo u ovoj godini, pa ih tako ne trebaju očekivati ni u godini koja dolazi. Što se tiče hrvatskoga gospodarstva, većina domaćih i stranih ekonomskih stručnjaka slaže se u jednom – izlaz iz krize moguć je jedino u povećanju domaće proizvodnje, jačanju plasmana domaćeg proizvoda na hrvatskom tržištu, smanjenju uvoza i skupih investicija, ako će one poticati još veću potrošnju

nismo se bojali krize, A ni sada na kraju NE osjećamo neke posljedice

građana Hrvatske. S takvim stavom i razmišljanjem potpuno se slažem. Menadžment bilo koje hrvatske tvrtke dobro će odlučiti ako svoju dobit neće dijeliti, nego reinvestirati u daljnje poslovanje koje pak treba zajedno s rizicima pametno planirati. I na početku ove “krizne” 2009. godine imao sam isti stav koji se nije promijenio ni sada kada je ta “krizna” godina na kraju – nismo se bojali krize niti sada osjećamo neke posljedice koje bi nas ozbiljno ugrožavale. Ali isto tako ne možemo reći da je lako i da nismo osjetili krizu oko nas. Mi smo uvijek bili jako oprezni, pogotovo kad su u pitanju izvori financiranja poslovanja, odnosno omjer vlastitog i tuđega kapitala. Dokaz je već dugi niz godina čvrsta tržišna pozicija Gavrilovića kao rezultat stalne solventnosti i rentabilnosti poslovanja koje sam već spomenuo kao jedino “zdravo” financiranje. Imamo vlastitu proizvodnju i maloprodaju koje bilježe stabilan rast, a prema drugima nas veže niska stopa zaduženosti. I upravo kako bismo zadržali postojeći standard, apelirali smo na naše tvrtke u grupaciji da se i tijekom sljedeće godine u svim segmentima ponašamo krajnje racionalno i štedljivo.

Menadžment bilo koje tvrtke dobro će odlučiti ako će svoju dobit reinvestirati

uvijek smo bili oprezni posebno kada su u pitanju izvori financiranja

poslovna 2010. POSLOVNI DNEVNIK 31


gastro grupa

Stagnacije ili velik pad? U poslovnome, ali i ukupnom društvu 2009.,

Drago Munjiza predsjednik Uprave Gastro grupe

posebice nakon zamjene premijera Vlade, razvila se diskusija, popraćena i organizirana u medijima, a koja se odnosi na modele izlaska iz krize. Siguran sam da se ovdje mogu iščitati bitne dileme koje potresaju hrvatsko društvo i gospodarstvo: je li svjetska kriza ujedno kriza gospodarstva ili kriza zapadne demokracije, posebice morala, je li kriza u Hrvatsku uvezena, je li dovoljno stimulirati probleme u društvu ili postoje vjerodostojni modeli izlaska iz strukturne krize, što je uzrok krize u svijetu, a što u Hrvatskoj i kakva je korelacija između njih, tko treba biti predvodnik u rješavanju uzroka krize i koja je uloga pojedinih segmenata društva u tim naporima, jesmo li uopće u strukturnoj krizi ili je ovo tek konjunkturna oscijalcija s malo većim amplitudama nego inače, koliko će kriza trajati i smijemo li se nadati početku oporavka 2010. godine? Na sva ova pitanja postoje odgovori, a eminentni poduzetnici, makroekonomisti i političke opcije ponudili su rješenja. Traži se velik zaokret prema novim modelima organizacije društva kao prioritet broj jedan. Teret, odgovornost i prioriteti nažalost se ne mogu uskladiti (za sada) po pojedinim segmentima društva, pa se rad, kapital i političke opcije postepeno udaljuju od zajedničke agende rješavanja uzroka i posljedica krize. Dobro je da jača svijest da se usporedba o kvaliteti makroekonomskih i poduzetničkih rezultata ne može promatrati u usporedbi sa posljednje dvije-tri godine koje su bile “prenapuhane” u mnogim bilancama i proračunima, nego je potrebno usporediti 2008. s prosjekom zadnjega desetljeća te sa 1998. i 1988. godinom kako bismo kvalitetno sagledali našu srednjoročnu perspektivu. Dobro je pozivati na konsenzus suprotstavljenih interesnih skupina i segmenata društva iako znamo da je konsenzus većinom nemoguć, ali svaki pomak prema njemu, kroz

dijaloga, puno znači. Dobro je shvatiti i informirati građane da je kriza žestoko “bjesnila” i bjesni u državama i zajednicama koje su kod nas do sada bile percipirane kao “nepogrešive” ili barem na višoj razini razvoja! Kada biramo modele izrade planova za 2010., moj prijedlog je da uvijek uzimamo u obzir pored scenarija “best case” i one malo crnije varijante. Rast nije prioritet broj jedan, već su to financiranje i prodaja. Ima li naša tvrtka snage i znanja naći izvore financiranja i modele efikasnije naplate u odnosu na prošlo razdoblje? Tko se sve treba baviti naplatom potraživanja i koja je tu uloga odjela za razvoj, a koja uloga marketinga? Bilo bi lijepo da kriza ne potraje duže od zadnjega tromjesečja 2010., ali zašto smo sigurni u to? Jer to predviđaju analitičari koji većinom uopće nisu predvidjeli krizu? Ako pri izradi strategije i plana u 2010. kao prioritet postavimo izradu scenarija “worst case”, znači daljnji pad tržišta i likvidnosti, fokusirat ćemo se na preživljavanje i operativni rad na terenu. U mojoj kompaniji to će biti prioritet broj 1. Zašto? Zato što ne znam dovoljno dobro objasniti sve dimenzije krize i zato što sam nakon zadnjeg tromjesečja 2007. postao još više nepovjerljiv prema drukčijim analizama. Naravno, da će se pojačati katarza poduzetništva, kod nas i u svijetu. Radikalno se mijenjaju pogledi na korporativno upravljanje, sudjelovanje u radu nadzornih odbora i ulozi banaka u društvu. Nakon što veći broj kompanija doživi slom, preživjet će one koje su znale izbalansirati omjer vlastitoga financiranja i držati se osnovnoga biznisa. Uloga politike će se pojačati u 2010. iako mnogi zazivaju drukčiji scenarij. Međutim, u “manjoj bari” krokodil izgleda veći. A neoliberalna i neomonetarna škola doživjele su 2008. težak poraz, kod nas i u svijetu. Što nam ostaje na kraju. Uživati u kaosu, žaliti se ili raditi ono što volimo!

radikalno se mijenja pogled na korporativno upravljanje i u hrvatskoj

32 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2010.

Bilo bi lijepo da kriza ne potraje duže od trećeg tromjesečja 2001.


narodni trgovački lanac

Mali rast tek sredinom 2010. Ova godina za Narodni trgovački lanac

Martin Evačić predsjednik Uprave NTL-a

(NTL) predstavlja izuzetno važnu godinu zato što je nakon osam godina objedinjeno poslovanje tri trgovačka udruženja unutar Narodnoga trgovačkog lanca. Svojim osnivanjem NTL grupa s više od 1300 objekata i oko osam milijardi kuna prihoda zauzela je drugo mjesto na “trgovačkoj karti” Hrvatske. Grupa NTL svoje “prve korake” zajedničkog rada ostvarila je u okolnostima značajnih gospodarskih i političkih potresa koji su ovu godinu obilježili. Početkom godine, kada je došlo do ujedinjenja 14 trgovačkih kuća: Kerum, Split, Dinova – Diona, Zagreb, Tommy, Split, Studenac, Omiš, Biljemerkant, Osijek, Boso, Vinkovci, Trgonom, Novi Marof, Pemo, Dubrovnik, Bakmaz, Zadar, Idis, Sisak, Metss, Čakovec, Trgostil, Donja Stubica, Trgovina Krk, Malinska i Trgocentar, Virovitica, u zajedničku poslovnu i interesnu cjelinu postavljeni su vrlo visoki ciljevi vlasnika i vodećih ljudi udruženih trgovačkih društava. Kao primarni zadaci izdvojeni su ciljevi u ugovaranju zajedničke nabave, zajedničkom razvoju privatne robne marke kao i jačanju prepoznatljivosti grupe Narodnoga trgovačkog lanca na tržištu. Na samom početku godine nije se moglo pretpostaviti u kojoj će mjeri biti teško realizirati navedene ciljeve ne samo radi uhodavanja poslovanja unutar grupe Narodnoga trgovačkog lanca nego u prvome redu zbog promjene gospodarskih i političkih okolnosti u zemlji kao i sveopće objave krize i recesije u drugoj polovini godine. Navedene društvene okolnosti (ostavka premijera, rast PDVa, krizni porez, povećanje nezaposlenosti…) svakako su utjecale na znatno smanjenje potrošnje u maloprodaji, ali i grupu dodatno nagnale da se na trži-

štu i za kupca bori još boljom ponudom i još nižim cijenama. Postignuti rezultati u 2009. govore da će Narodni trgovački lanac godinu završiti na otprilike istoj poziciji kao u prošloj godini, dakle bez pada prodaje koji karakterizira ukupan rezultat u sektoru maloprodaje! Također smo uspjeli u cijelosti realizirati zadani plan s početka godine vezan uz objedinjavanje i razvoj privatne robne marke, segmentu u kojem se planira znatan prihod i koji s obzirom na povećanje broja cjenovno osjetljivih kupaca sigurno bilježi rast u sljedećem razdoblju. Najvažnije je da je u 2009. godini unutar grupe postavljen čvrst okvir zajedničkog djelovanja te da su prvobitno postavljeni razvojni planovi dodatno prošireni za 2010. godinu kada se očekuje još čvršće povezivanje članova grupe kroz realizaciju nekoliko kapitalnih projekata. Što se tiče prognoze za 2010. godinu, osobno mislim da se mali rast može očekivati tek u drugoj polovini godine. Privatni je sektor pod velikim pritiskom s obzirom na porast poreznog tereta i nelikvidnosti, mnogi mali poduzetnici bit će prisiljeni zatvoriti svoje poslovanje, a sve zajedno neminovno će se odraziti kroz formiranje profila racionalnoga kupca koji pazi na svaku kunu. Unatoč navedenoj, ne baš “vedroj prognozi”, smatram da grupa Narodni trgovački lanac ima unutarnjeg prostora da poboljša poslovanje i osigura dodatne vrijednosti za kupca, ne samo kroz dobre planske projekte u okviru razvoja ponude roba u svojim maloprodajnim mjestima već i značajnijim smanjenjem troška kroz razvoj zajedničkih projekata na području logistike. Zbog svega navedenoga umjereni sam optimist, a i poslovno okrenut radu kao jedinom pravom preduvjetu uspjeha.

14 trgovačkih kuća ujedinjeno je u cjelinu u kojoj su postavljeni vrlo visoki ciljevi vlasnika

uspjeli smo realizirati plan s početka 2009., a u drugoj polovini 2010. očekujemo mali rast

poslovna 2010. POSLOVNI DNEVNIK 33


hrvatska poštanska banka

Borba za klijente bit će sve izražajnija Izvori financiranja domaćih banaka kćeri

Čedo Maletić predsjednik Uprave HPB-a

koji su proteklih godina neometano pristizali iz matičnih banaka u inozemstvu više neće biti tako izdašni. Stoga očekujem kako će se borba za domaće izvore financiranja zaoštriti i time ćemo dobiti novu dimenziju na domaćem bankarskom tržištu. To se poglavito može očekivati s obzirom na najave banaka o njihovoj namjeri da mijenjaju, odnosno povećavaju svoje tržišne udjele. Unatoč pojačanoj borbi za domaće depozite i štednju njihova će cijena postupno početi padati. Znatniji pad može se očekivati kod korporativnih depozita. Istodobno sa smanjivanjem pasivnih kamatnih stopa doći će i do pada kamatnih stopa na kredite. Međutim, taj će trend biti postupan i vjerojatno se neće odvijati onom dinamikom i intenzitetom kako to očekuju domaća javnost i gospodarska zajednica. Bonitet i kreditna sposobnost klijenta predstavljat će kriterij za odobrenje kredita, dok će kolaterali u obliku nekretnina biti od sekundarnog značenja. Rast kredita na razini sustava neće prelaziti jednoznamenkaste brojke. Povećavanje udjela loših kredita u ukupnim kreditima moglo bi se zaustaviti u drugom dijelu godine. Zaštita i upravljanje portfeljem loših kredita predstavljat će jedan od prioriteta

znatniji pad depozita može se očekivati kod korporativnih depozita

34 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2010.

u poslovanju banaka, kao i angažiranje značajnih ljudskih i materijalnih resursa. Banke će morati upotrijebiti sve svoje znanje, iskustvo, ali i novu kreativnost kako bi, rješavajući stare probleme, ostvarile prostor za novi razvoj i nove projekte najkvalitetnijim gospodarstvenicima i poduzetnicima. U upravljanju likvidnosti sustava smatram da nisu izgledne znatnije promjene u smislu instrumentarija monetarne politike. Promjene možemo očekivati ako dođe do novih okolnosti. Tada su mogući i radikalniji potezi Hrvatske narodne banke. Banke će trebati angažirati znatne operativne i tehnološke resurse kako bi ostvarile prilagodbu novom regulatornom okviru koji donosi novi Zakon o kreditnim institucijama s pripadajućim podzakonskim aktima. Funkcija upravljanja rizicima sve će više dobivati na važnosti jer je ova kriza jasno pokazala oportunitetne koristi od ulaganja u ovaj dio bankarskog poslovanja. Novi regulatorni okvir kroz svoje zakonske odredbe podržava snažniju orijentaciju banaka na upravljanje rizicima. U 2010. godini ne očekujem znatnije promjene tržišnih udjela među bankama koje posluju u Hrvatskoj. Međutim, borba za klijente, poglavito one najbolje i najkvalitetnije, dolazit će sve više do izražaja.

u drugom dijelu 2010. moglo bi se zaustaviti povećanje broja loših kredita

Borba za domaće izvore finaciranja će se zaoštriti pa ćemo dobit i novu dimenziju bankarskog tržišta


Hypo Alpe-Adria banka

Cijena novca neće znatno pasti Iako su financijski sustav i monetarna

Markus Ferstl predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria banke

politika djelovali izrazito stabilizacijski u dosadašnjem tijeku globalne financijske krize, razvoj domaće recesije ipak je postrožio tržišne uvjete poslovanja. S jedne strane pad BDP-a, nedovoljna fiskalna prilagodba te znatno reducirani dotok inozemnoga kapitala privatnom sektoru narušili su likvidnost u gospodarstvu, što je dodatno produbilo pad ekonomske aktivnosti. S druge se pak strane zbog pogoršanih srednjoročnih ekonomskih očekivanja znatno smanjila potražnja za financiranjem. Na međunarodnom planu hrvatska Vlada ponovno je ubrzala pregovore s EU, što također pridonosi stabilnosti ekonomije te pozitivno utječe na dugoročna očekivanja. Među ponajvećim izazovima s kojima se Hrvatska kratkoročno suočava su neizbježna fiskalna konsolidacija, restrukturiranje privatnog sektora, kao i rastući stupanj spremnosti građana na promjene. Baš kao i u većini europskih ekonomija, fiskalna prilagodba vjerojatno će se dogoditi kroz “zamrzavanje” javne potrošnje per capita, daljnju reformu mirovinskog i zdravstvenog sustava te privatizaciju, što bi sve trebalo pridonijeti smanjenju udjela države u gospodarstvu. Nema sumnje da bi sve to u kombinaciji s mjerama za olakšanje uvjeta poslovanja hrvatskom gospodarstvu omogućilo postizanje više potencijalne stope rasta te bržu konvergenciju jednom kad zemlja postane punopravna članica EU. Javne investicije kao motor rasta u proteklim godinama i dalje će ostati na popisu prioriteta s obzirom na brojne prilagodbe infrastrukture standardima EU, ali će se, dakako, više pozornosti trebati dati maksimiziranju prinosa na novac poreznih obveznika. Daljnji rast nezapo-

slenosti, razduživanje tvrtki te relativno smanjena potpora države imaju negativne efekte i na restrukturiranja privatnog sektora. Nakon tih bolnih procesa, kojima su izložene mnoge istočnoeuropske ekonomije, hrvatska realna ekonomija trebala bi biti žilavija i spremnija na konkurentske pritiske na zajedničkim tržištima EU. Štoviše, reforme tržišta rada provode se radi (1) kreiranja radnih mjesta, (2) poticanja ulaganja u obrazovanje i prekvalifikaciju, ili pak (3) poticanja inovacija, izvoznih grana, infrastrukture te (4) u konačnici stabilizacije javnih financija. Svima su dakako najzanimljivija očekivanja o kretanjima kreditne aktivnosti te kamatnih stopa koja će u velikoj mjeri biti određena procesima upravljanja rizicima. Kreditna bi aktivnost, baš kao i najveći dio ove godine, trebala ostati suzdržanog intenziteta, što nikako ne znači da banke neće pratiti kvalitetne, isplative projekte te na cjenovnoj strani nagraditi kvalitetnije, odnosno sigurnije klijente. S obzirom na očekivanja analitičara da bi i u 2010. država ponovno mogla apsorbirati najveći dio kreditnog potencijala te averziju prema riziku zbog rasta loših kredita, teško je očekivati znatnije smanjenje kamatnih stopa. Moguće pojeftinjenje financiranja za neke kategorije klijenata moguće je ili zbog restrukturiranja kreditnog portfelja (radi smanjivanja rizičnih izloženosti), ili pak zbog pritiska konkurencije. Štoviše, budući da se banke relativno više orijentiraju prema domaćim izvorima financiranja (zbog stagnacije priljeva inozemnoga kapitala) uz istodobno smanjivanje inozemnog duga tvrtki te naglašene potrebe za financiranjem obrtnoga kapitala, cijena novca vjerojatno neće znatno pasti.

Kamatne stope bit će u najvećoj mjeri određene procesima upravljanja rizikom

Država bi mogla u 2010. godini ponovno apsorbirati najveći dio kredita

poslovna 2010. POSLOVNI DNEVNIK 35


raiffeisen banka

Poslovanja niže od ovogodišnjeg Na izmaku

Zdenko Adrović predsjednik Uprave Raiffeisen banke

pozitivan bi trebao biti i završetak pregovora priključenju EU

godine uobičajeno se analiziraju rezultati poslovanja za proteklu i izrađuju planovi za sljedeću godinu. Nakon recesijske 2009. glavno je pitanje hoće li uvjeti poslovanja na hrvatskom tržištu u 2010. godini biti bolji? Podsjetimo se na neizvjesnost koja je prevladavala na početku godine. Svjetski financijski sustav se raspadao, tržišta novca i kapitala zatvarala, a međunarodna razmjena je oštro padala. Nije se moglo predvidjeti hoće li dotad neviđena količina novca koje su središnje banke i vlade vodećih zemalja uložile za spas svjetskoga financijskog sustava rezultirati povratom povjerenja i normalizacijom tržišnih procesa, ili će svijet potonuti u dugotrajnu depresiju. Prognoze tržišnih kretanja bile su nepouzdane već nakon proteka jednog mjeseca. Danas, nakon uspješne konsolidacije svjetskih financija uočavamo trend normalizacije tržišta. Također možemo s visokom dozom pouzdanosti prognozirati svjetska gospodarska kretanja za predstojećih dvanaest mjeseci. Nazire se okončanje recesije, ali ne i brz oporavak razvijenog dijela svjetskoga gospodarstva. Protekla kriza financijskog sustava sanirana je uz obilnu državnu pomoć koja rezultira rastućom neravnotežom u javnim financijama. Zato bi sljedeću godinu trebala obilježiti kon-

potrebne su i znatne promjene u strukturi javne potrošnje u hrvatskoj 36 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2010.

solidacija javnih financija u cijelom svijetu. No uz stagnantno gospodarstvo i relativno visoku razinu troškova socijalne skrbi za narasli broj nezaposlenog stanovništva cilj se neće moći postići bez znatnih promjena u strukturi javne potrošnje, odnosno bez promjene socijalne uloge države. S druge strane jačat će regulacija financijskog tržišta. Utjecaj zaoštravanja regulacije financijskog tržišta trebao bi se osjetiti već u sljedećoj godini izgradnjom sustava za sprečavanje nove krize. Povećana stabilnost svjetskih financija omogućit će bolje funkcioniranje hrvatskoga financijskog tržišta, koje je dugoročno ovisno o priljevu inozemnoga kapitala. Već u drugom polugodištu ove godine priljev kapitala na hrvatsko tržište se stabilizirao, čemu uz konsolidaciju međunarodnih financija pridonosi i sve izgledniji pozitivan završetak pregovora Hrvatske za priključenje Europskoj uniji. Očekujemo da će domaće banke u 2010. godine povećati ponudu kredita pa bi se i proračun mogao povremeno financirati iz viška likvidnosti na tržištu, a ne istiskivanjem privatnog sektora iz kreditnog potencijala banaka. Međutim, zabrinjava nas stagnacija potražnje za financijskim proizvodima i uslugama domaćih klijenata. Smanjila se sklonost potrošnji i zaduživanju kod stanovništva, ali i investicijska aktivnost kod poduzeća. Sve manja domaća

očekujemo da će poslovne banke povećati ponudu kredita u idućoj godini

Zbog problema u realnom sektoru očekujemo i niže stope povrata kapitala


potražnja za robama i uslugama vodi padu uvoza te nižoj realizaciji domaćih proizvođača koji ni konkurentskom sposobnošću ni širinom ponude roba i usluga ne mogu znatnije zakoračiti na inozemna tržišta i kompenzirati manjak potražnje na domaćem tržištu. Sa stanovišta banaka izvjestan je nastavak problema u naplati potraživanja od poduzeća koja su razinu zaduženosti formirala prema očekivanom rastu realizacije u pred recesijsko doba. Na području prodaje trajnih dobara i motornih vozila, gradnje te proizvodnje i prodaje građevinskog materijala možemo očekivati i pojavu bankrota, koji će imati lančani učinak na poduzeća – dobavljače, ali i na fizičke osobe ovisne o njihovu poslovanju. Zbog problema u realnom sektoru očekujemo ostvarivanje niže stope povrata na kapital banaka. Likvidnost sustava će se održati, ali će i dalje rasti problematični plasmani. RBA u idućoj godini računa na stagnaciju gospodarstva, smanjenje zaposlenosti i na posljedično visoke rezervacije za rizike. Zbog ograničenih mogućnosti za povećanje prihoda u 2010. godini ćemo nastaviti unapređivati poslovne procese, težeći smanjivanju troškova poslovanja. Planiramo ostvariti prihode na razini ovogodišnjih, nešto više troškove poslovanja zbog uzajamnog utjecaja širenja poslovne mreže te povećanja cijena roba i usluga koje koristimo u poslovanju te s približno istom razinom troškova rezervacija za rizike kao i ove godine. Ukupan rezultat poslovanja trebao bi biti nešto niži od ovogodišnjeg.

Izvjestan je i nastavak problema u naplati potraživanja od poduzeća

zbog širenja viši će biti i troškovi poslovanja u 2010. godini poslovna 2010. POSLOVNI DNEVNIK 37


PD PROMO

Asseco SEE - rast unatoč krizi 5 najveća softverska kompanija i srednjoj i istočnoj Europi je Asseco grupacija

Jedna od najvećih informatičkih tvrtki u istočnoj Europi nedavno je preuzela i dvije hrvatske tvrtke. O planovima, krizi te prostoru za širenj eposlovanja razgovarali smo s Pitorom Jelenskim izvršnim diretorom Asseca SEE.

Kako preživjeti kriznu godinu?

Ove godine smo išli protiv struje i za razliku od tržišta koje je palo mi smo rasli. Jednak pristup planiramo imati u 2010. iako to neće biti nimalo lagan zadatak. Naime, u ovoj su godini naši najveći klijenti, banke, po prvi put u posljednjih dvadeset godina u informatiku uložili manje nego godinu prije, a državne administracije u cijeloj regiji zbog krize srezale su budžete. I ne samo to, kriza nije pritisnula samo europske već i američke informatičke kompanije koje se natječu za poslove u jugoistočnoj Europi, a riječ je o kompanijama koje u pravilu imaju mnogo veće budžete. Za Asseco South Eastern Europe to znači da ćemo morati biti još inovativniji, efikasniji i da ćemo se morati još brže prilagođavati tržištu.

Pitor Jelenski izvršni diretor Asseca SEE

peta najveća softverska kompanija u srednjoj i istočnoj Europi nastala spajanjem mnoštva velikih informatičkih kompanija. Taj je proces bio vrlo dug. Trebalo je skoro 20 godina da se stvore uvjeti u sklopu kojih je on realiziran. No, danas nitko ne žali što su veliki poljski IT igrači, kao što su Softbank, Prokom Software, ABG i COMP Rzeszów prerasli kroz spajanja i preuzimanja u Asseco. Te su informatičke kompanije, iako velike u poljskim okvirima, u europskim i svjetskim okvirima bile premale da bi uspješno konkurirali međunarodnim igračima koji su došli ulaskom Poljske u Europsku uniju.

Ima li prostora za daljnje širenje?

Grupa Asseco ove je godine osnivanjem Asseca SEE i povezivanjem kompanija iz svih država regije u jedan veliki holding počela prenositi svoja iskustva. U Hrvatskoj smo primjerice preuzeli Arbor Informatiku i Logos, ali nije to samo puko preuzimanje. Vlasnici obiju tvrtki postali su suvlasnici Asseca SEE i uključeni su u njegov menadžment. Njihovi su proizvodi i usluge postali dio ponude grupacije čime im se proširilo tržište i otvorila vrata mnogo klijenata. ZapoKakva je struktura vlasništva u Asseco slenici tih tvrtki dobili su priliku za napredogrupi? vanje, a dvije su tvrtke dobile i dodatnu finanAsseco SEE originalno je poljska tvrtka, jer je cijsku stabilnost. Ništa manje značajno je što grupa Asseco nastala u Poljsu menadžeri iz različitih država skoj. Međutim, u Assecu jugoistočne Europe suradnjom na SEE više od trećine vlasnišizgradnji Asseca SEE potvrdili da tva imaju lokalni partneri i postoji vrlo snažan interes gospooni su ti koji operativno vode darstvenika za čvršćom poslovnom Assec grupacija sinergijom. Upravo je ona garancija poslove u državama jugoistočne Europe. Njihovo isku- U Hrvatskoj da će se u budućnosti na području stvo i poznavanje tržišta omojugoistočne Europe ne samo očuvati je preuzela gućuju nam da budemo brzi, radna mjesta već stvarati nova vriprilagodljivi i učinkoviti. Ovaj Arbor informatiku jednost putem koje će lokalna gosprincip poslovanja utkan je podarstva oduprijeti pritisku međui Logos u sam temelj grupe Asseco. narodnih igrača. U tom smislu Treba, naime, znati da je grupostoji veliki prostor za konsolidapacija Asseco, koja je danas ciju IT tržišta u regiji.

38 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2010.


hrvatska pošta

Kraj poslovanja s gubitkom Tekuću 2009. godinu u Hrvatskoj pošti obi-

Robert Jukić predsjednik Uprave Hrvatske pošte

lježilo je provođenje koraka iz Strategije razvoja Hrvatske pošte 2008. – 2013., koja podrazumijeva prilagodbu Pošte potpunoj liberalizaciji tržišta poštanskih usluga 2013. godine. Prekinuto je razdoblje u kojem je Hrvatska pošta poslovala s gubitkom iz osnovne djelatnosti. U prvih devet mjeseci ove godine ostvareno je 138 milijuna kuna iz operativnog poslovanja, dok je neto dobit u prvih devet mjeseci iznosila 76 milijuna kuna. Ukupni prihodi Hrvatske pošte povećani su za 11%, dok su prihodi iz poštanskih usluga povećani za gotovo 19%. Financijski pokazatelji rezultat su već učinjenih promjena i ukazuju kako je Hrvatska pošta na ispravnom putu. Novom organizacijom ukinuto je 20 županijskih središta te je postavljena nova divizijska organizacija prema uzoru na suvremene poštanske operatere. Promijenjen je i način regrutiranja nižeg i srednjeg menadžmenta, čime smo omogućili našim djelatnicima da

zauzmu pozicije na temelju svojih sposobnosti. Zahvaljujući internom testiranju, koje se prvi put dogodilo u Hrvatskoj pošti, promovirano je 140 djelatnika koji su dobili priliku organizirati poslovanje svojeg područja kako bi što učinkovitije i kvalitetnije obavljali radne zadatke. Namjera je i u budućnosti provesti testiranja svih djelatnika kako bi se poboljšala organizacijska klima i zadovoljstvo zaposlenika kako bi se pronašlo najbolje radno mjesto za svakog zaposlenika. Prvi put Hrvatska pošta pokreće i interne trenere koji će educirati zaposlenike o tome kako pružiti što kvalitetniju uslugu svojim korisnicima. U daljnjim pripremama Hrvatske pošte za liberalizaciju tržišta priprema se opsežna informatizacija cijelog sustava, a u planu je i projekt središnjega distributivnog centra u okolici Zagreba. Gradnja logističkog centra omogućit će znatno povećanje broja usluga te samim time i prihoda, ali i dodatnu racionalizaciju poslovanja. Kreće se u uređenje poslovnica kao i širenje usluga te ponude.

140 djelatnika je promovirano zahvaljujući internom testiranju

pošta priprema i opsežnu informatizaciju poslovanja

poslovna 2010. POSLOVNI DNEVNIK 39


raiffeisen OMF

Prilika za sređivanje portfelja Pravilo je da tržišta kapitala anticipiraju tren-

Damir Grbavac predsjednik Uprave Raffeisen OMF-a

dove u realnom sektoru ekonomije. Tako je i za naše tržište te investicijske i mirovinske fondove najteža u posljednjih desetak godina bila 2008. godina. Za realni sektor i makroekonomiju u cjelini bolna 2009. godina za tržište je godina postepenog oporavka. Promatrajući osnovne podatke o poslovanju mirovinskih fondova, zaključujemo da se dokazala tvrdnja da njihovo poslovanje treba promatrati sukladno horizontu ulaganja, što znači na dugi rok. Zbog toga nakon teške 2008. u kojoj su hrvatski mirovinski fondovi ostvarivali ipak bolje (manje negativne) prinose nego u prosjeku fondovi razvijenijeg svijeta s puno dužom tradicijom mirovinskih fondova i solidne 2009. možemo konstatirati da naši mirovinski fondovi na duži rok ostvaruju očekivane ili bolje prinose. Nažalost, zbog zastoja u razvoju mirovinskog sustava i trendovima njegova razvoja koji su u jednom trenutku krenuli u smjeru suprotnom od osnovnih ciljeva mirovinske reforme solidni prinosi mirovinskih fondova i kvalitetna i uspješno izgrađena struktura sustava ne jamči solidne mirovine članovima. Što u tom kontekstu očekivati u 2010. i predstojećim godinama? Mirovinski fondovi kao industrija namjeravaju, u suradnji s Hanfom i nadamo se u dogledno vrijeme s nadležnim ministarstvom, definirati prijedloge uvođenja potportfelja obveznih mirovinskih fondova različite rizičnosti, primjerenih različitoj dobi naših članova. To znači da bi mlađi članovi kojima je to primjereno zbog duge perspektive članstva u fondu imali udjel u potportfelju – fondu više rizičnosti s očekivanim višim prinosom na dugi rok, a članovi pred mirovinom bi članstvom u fondu niske rizičnosti izbjegli mogućnost da im neposredno prije umirovljenja znatno erodiraju sredstva i pripadajuća mirovina. Od zakonodavca očekujemo da se napokon definiraju i izmjenama zakona imple-

mentiraju odredbe o povećanju stope ulaganja u obvezne mirovinske fondove, čak i ako zbog teške situacije do početka primjene tih stopa i ne dođe u 2010. Također očekujemo i zalažemo se za izjednačavanje prava iz prvog stupa mirovinskog osiguranja osoba koje odlaze u mirovinu samo u prvom stupu s pravima naših članova i izmjenu odredbi koje danas neprimjereno malim umanjenjem stimuliraju prijevremeni odlazak u mirovinu. U 2010. godini najavljujemo aktivnije sudjelovanje mirovinskih društava u korporativnom upravljanju u dioničkim društvima u kojima fondovi imaju znatnije udjele na jasnim i principijelnim osnovama s obzirom na to da je cilj institucionalnih investitora kao što su mirovinski fondovi prije svega dugoročno uspješno poslovanje, a najmanje su opterećeni “agentskim” interesima koje mogu imati vlasnici poput menadžera, zaposlenika, pa i države. Iako nam broj članova raste, razina uplata doprinosa u obvezne mirovinske fondove već ove godine stagnira zbog stagnacije razine plaća i povećanja broja nezaposlenih. Nažalost, takvi trendovi će se po svemu sudeći nastaviti, barem u prvom dijelu iduće godine. Prevladavajući pozitivni globalni trendovi, iako i dalje s prisutnim rizikom i sivih scenarija, i potreba za daljnjom diverzifikacijom rastućih portfelja, dat će nešto veće značenje ulaganju u inozemnu imovinu. Na domaćem tržištu očekujemo nastavak izdavateljske aktivnosti na području instrumenata s fiksnim prinosima u kojima u pravilu sudjelujemo, ali smatramo da postoje uvjeti i za nove projekte na tržištu dionica za najbolje izdavatelje. Krizna vremena su bila i prilika za prilagođavanje i optimalizaciju strukture portfelja tako da smatramo da u 2010. ulazimo s adekvatnom strukturom i osnovanim optimizmom, ali ponovno promatrano na dugi rok jer nikad ne možemo isključiti kratkoročna negativna kretanja.

u iduću godinu ulazimo s advekatnom strukturom i osnovanim optimizmom

40 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2010.

‘10 godine očekujemo aktivnije sudjelovanje mirovinskih fondova u društvima u kojima imaju značajnije udjele


az obvezni mirovinski fond

U idućoj godini moramo štedjeti Prije dvije godine imali smo dramu, u pro-

Dinko Novoselec predsjednik Uprave AZ OMF-a

teklih godinu dana gledali smo sapunicu, a iduća bi godina mogla biti komedija. U drami krizne 2008. nestajale su institucije koje smo još godinu prije držali nedodirljivima. Kao da nakon 2008. godine više ništa nije kao prije. Ili se možda varam? Odgovor na krizu u svim zemljama koje su imale još koliko-toliko prostora za povećanje javnog duga bio je snažan fiskalni stimulus radi poticanja domaće potražnje koja se nalazila u hibernaciji. Duo Obama i Bernanke povećao je udio budžetskog deficita u BDP-u za desetak postotnih poena kroz razno razne programe “cash for clunkers”. Ništa novo: Keyness je te programe smislio prije osamdesetak godina kroz koje smo naučili samo jednu novinu – da nije nevažno koliko ta igra stoji. I tu ulazi drugi član dvojca – onaj koji ima pod kontrolom kamatne stope i omogućava da se programi financiraju po kamatnim stopama, čija se visina može utvrditi samo pomoću mikroskopa “Made in Bank Of Japan”. Pa ipak, evoluirali smo od Keynesa naovamo. Prema onome što smo do sada imali prilike vidjeti, recept za izlaz iz krize je jednostavan: vlade će se zaduživati pa fiskalno stimulirati, a središnje banke novac će učiniti jeftinim tako da cijena novoga javnog duga bude niska. Hoće li to funkcionirati u SAD-u ili, primjerice, Sloveniji, ostaje tek vidjeti. Za sada ima naznaka uspjeha: tržišta kapitala snažno rastu i naziru se prvi pozitivni ekonomski podaci. Ali da to neće funkcionirati u Hrvatskoj, to se vidi već sada. Mi smo u krizu ušli s relativno visokom razinom javnog duga i nismo

u krizu smo ušli s visokom razinom javnog duga, a novac nam nije jeftin

zemlja EMU da nam je novac jeftin i dostupan. Mi moramo raditi suprotno od onih sretnika koji se mogu osloniti na malo modificiranu kejnezijansku doktrinu. Mi moramo štedjeti, moramo smanjiti udio javne potrošnje u BDPu, moramo povećati stopu izdvajanja za drugi stup, moramo omogućiti smanjenje poreza i tako stimulirati potrošnju, no pri tome ne smijemo povećavati javni dug jer je to preskupo. Za nas novi javni dug nosi dva troška. Prvi trošak je kamata, a drugi trošak je oportunitet: kuna više državi je kuna manje gospodarstvu, s tim da će i onu kunu državi na kraju otplatiti gospodarstvo. Samo gospodarstvo se sporo mijenja. Zanimljiva je izjava iz jedne naše privatne tvrtke, za koju se zna da je u lošem stanju, u kojoj se tvrdi da je prošla godina za njih bila krizna, ali uspješna. To sugerira da ni u privatnom sektoru nema volje za promjenama. Puno je glava u pijesku. Ne može se reći da se vidi volja za provođenjem nužnih promjena, i to je glavni izvor neizvjesnosti u idućoj godini. Ponajprije se to odnosi na javni sektor, ali ni privatni nije imun. Zbog toga u središnjem scenariju ne vidim previše optimizma. U isto vrijeme već gotovo dvogodišnja politika mikroskopskih kamatnih stopa polako se prelijeva i preko naših granica. Za novi špekulativni balon potrebna su dva sastojka: jeftin i lako dostupan novac te volja da ga se potroši. Prvi sastojak se nazire u opuštenim monetarnim politikama Europe i SADa, a drugi nikada i nije bio upitan. Zbog toga se ne može isključiti mogućnost da nas u idućoj godini zapljusne izobilje nerealnog otpimizma.

Ni u privatnom sektoru nema volje za promjenom i puno je glava u pijesku

moglo bi nas zapljusnuti izobilje nerealnog optimizma

poslovna 2010. POSLOVNI DNEVNIK 41


erste plavi OMF

Strah od inflacije i kamatnih stopa Tekuća godina zasigurno će biti zapam-

Petar Vlaić predsjednik Uprave Erste Plavog mirovinskog fonda

ćena u financijskoj zajednici kao godina otrežnjenja, odnosno godina u kojoj smo na tržištima kapitala zabilježili dno (barem ja vjerujem da smo dno vidjeli u ožujku), a poslije svjedočili snažnom oporavku svjetskih burzi. Događaji na burzama ponovno su pokazali da burze predvode oporavak, no ne samo to – rast cijena na burzama značajni je čimbenik promjene sentimenta, potrošači s rastom povjerenja ponovno počinju trošiti, poduzeća se odlučuju na kapitalne investicije, a radi očekivanog rasta prodaje ponovno počinju stvarati zalihe. No pozitivnog pomaka na burzama najvjerojatnije ne bi ni bilo da nije bilo globalne, a često i koordinirane akcije spašavanja financijskog sustava, odnosno da nije bilo nezapamćenog stimulansa. Novcem poreznih obveznika spašavale su se i još se spašavaju financijske institucije u privatnom vlasništvu, a kako bi se potaknula potrošnja, pojedincima se dodjeljuju porezne olakšice. Središnje banke intervencijama na tržištu duga stvaraju likvidnost koja je dovela do rekordno niskih kamatnih stopa. Iako se te stope samo djelomično prelijevaju u gospodarstvo i pojedincima, prevladava mišljenje da su stvoreni temelji za značajniji oporavak svjetskoga gospodarstva. No, ono o čemu se najčešće vode rasprave je to hoće li ili ne rast gospodarstva u 2010. i poslije biti ispod potencijala. Ono čega nas je najviše strah, a što bi moglo zaustaviti oporavak svjetskoga gospodarstva, potencijalni su inflatorni pritisci i posljedično prerano dizanje kamatnih stopa. Iako za sada na Zapadu još nema naznaka da bi u kratkom razdoblju inflacija mogla znatnije porasti, rekordno niske kamatne stope i vrlo visoka likvidnost financijskog sektora budi strahove, a ne čudi ni rast cijene zlata (kao prirodne zaštite pred inflacijom) i obveznica indeksiranih na inflaciju. Umjereni sam optimist za sljedeću godinu, međutim ne smije se zaboraviti ni činjenica

da relativno visoka inflacija u određenoj mjeri odgovara i vladama država koje se u posljednjih godinu dana znatno zadužuju. S višom inflacijom otplata dugova postaje jeftinija. Bez obzira na negativne posljedice recesije, na rekordno visoku nezaposlenost u svijetu, na vrlo visoke porezne stimulanse i stimulanse financijskom sektoru te posljedično visoke proračunske deficite i rast zaduženosti (posljedice će se osjećati godinama), mišljenja sam da je ova recesija imala i pozitivan učinak na smanjivanje troškova ne samo financijskog sektora nego i korporativnog sektora. I gdje je tu Hrvatska? Očekivani pad BDP-a u ovoj godini u visini od 5,5%, porast nezaposlenosti, proračunski deficit oko 3,8% te daljnje zaduživanje – sve zajedno slično ostalom svijetu. No za razliku od zapadnih zemalja i dobrog dijela zemalja u razvoju koje potiču osobnu potrošnju kroz razne stimulacije, Hrvatska je zbog nezavidnoga financijskog položaja, problema s proračunskim prihodima i visokog duga već sada morala dodatno porezno opteretiti građane, a time i otežati put izlaska iz recesije. Za razliku od većine zemalja gdje optimizam potrošača i korporativnog sektora raste, u Hrvatskoj još prevladava pesimizam koji dodatno potiču raznorazne afere i korupcijski skandali. Sve navedeno bilo bi dovoljan razlog da Hrvatska i u idućoj godini tone u recesiji, no kao dio globalnoga ekonomskog prostora vjerujem da će pozitivna svjetska ekonomska kretanja imati pozitivan utjecaj i na hrvatsku ekonomiju i na hrvatsko tržište kapitala. Što se tiče hrvatskih dionica, vjerujem u selektivni pristup, a isto tako vjerujem da će već u skoroj budućnosti krenuti sljedeći val privatizacije, odnosno preuzimanja strateških partnera, a sve veću ulogu u hrvatskim poduzećima imat će domaći institucionalni investitori, u najvećoj mjeri mirovinski fondovi.

za razliku od većine zemalja, u hrvatskoj još prevladava pesimizam

42 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2010.

Mišljenja sam da je ova recesija imala i pozitivan učinak na smanjivanje troškova


Allianz Zagreb

Još zahtjevnija godina Za cijelo tržište osiguranja u Hrvatskoj,

Kristijan Buk član Uprave Allianza Zagreb

ali i za tržišta zemalja koje nas okružuju 2009. godina u velikoj je mjeri drukčija od svih prethodnih – stari obrasci poslovanja više jednostavno ne vrijede i ne vjerujem da će ponovno profunkcionirati. U Allianz grupi to su nazvali “new normal” ili novo normalno stanje, a za financijsku industriju to znači strožu regulaciju, puno više opreza i konzervativnosti, umjereniji rast te odgovorniji odnos prema troškovima. Dvoznamenkasti rast čitave industrije u proteklim godinama pokrivao je sve njezine slabosti, a danas, više nego ikada prije, snagu i stabilnost jednog osiguratelja pokazuje razina adekvatnosti kapitala i ostvareni profit, dok je rast premije potisnut u drugi ili čak treći plan. Negativan rezultat poslovanja u 2008. nije nam pomogao jer smo uz svjetsku financijsku krizu, koja je u 2009. godini samo djelomično pogodila Hrvatsku, puno više osjetili svoju vlastitu krizu u obliku neopravdanog doprinosa, odnosno nameta za HZZO. To je konkretno za tržište značilo da u godinu ulazi s oko 250 milijuna kuna minusa u profitu, prije nego je godina i započela! Iako 2009. još nije završila, s obzirom na dosadašnje rezultate i naša očekivanja do kraja godine u Allianzu smo zadovoljni ostvarenim rezultatima te smo ostvarili većinu zacrtanih ciljeva, a posebno smo zadovoljni vrlo visokom razinom adekvatnosti kapitala od 168 posto te solidnim financijskim rezultatom. Uzimajući u obzir globalnu situaciju, smatram da će nadolazeća 2010. biti još zahtjevnija od ove godine. Stanje na tržištu dodatno bi moglo zakomplicirati smanjenje kupovne moći klijenata koje je uglavnom uvjetovano rastom nezaposlenosti, smanjenjima plaća te u najvećoj mjeri samim strahom od potencijalnoga gubitka posla. U ovom trenutku gospodarska politika ne bavi se poticanjem gospodarskog razvoja, već je usmjerena na zadržava-

nje stečenih pogodnosti. Sve navedeno izrazito negativno djeluje na osiguravateljsku te općenito financijsku industriju u Hrvatskoj. Gospodarski subjekti nisu napravili znatnije pomake u saniranju takvog stanja te se glavnina napora u državi svodi na održavanje statusa quo, a sličan će se trend vjerojatno nastaviti i u 2010. godini. Prema našim prognozama, a s obzirom na sve navedeno, na tržištu možemo očekivati daljnji pad premije u neživotnim osiguranjima od 3 do 5 posto, dok u životnim osiguranjima očekujemo zadržavanje premije na razini 2009. godine. Namet HZZO-a morao bi se u 2010. svesti na realne okvire od 3 posto umjesto sadašnjih 7 posto jer bi se time osiguravatelji oslobodili utega koji ih nepovratno čini neprofitabilnima u osiguranju od automobilske odgovornosti, čime se ograničava bilo kakva pomisao na liberalizaciju tržišta automobilske odgovornosti. Allianz Zagreb si je u 2010. postavio realne ciljeve: zadržati visoku razinu adekvatnosti kapitala i profitabilno poslovanje te zadržati stabilan tržišni udjel. Daljnji rast mreže poslovnih ureda i razvoj vlastite prodajne mreže jedan je od naših prioriteta za 2010. godinu. Planiramo i dalje ulagati u naše zaposlenike u prodaji povećanjem broja zaposlenih, ciljanom edukacijom i motivacijom, uz jasno prikazivanje razvoja njihove karijere u godinama koje slijede. Naši financijski savjetnici svojim kvalitetnim radom vrlo brzo mogu zarađivati više od prosječne plaće zaposlenika u Hrvatskoj, a takva se prilika na tržištu ne pruža često. Općenito, potencijal na hrvatskom tržištu postoji, što nam pokazuju i sve makroekonomske usporedbe sa zemljama u regiji, a samu 2010. treba prihvatiti kao godinu u kojoj ćemo investirati kako bismo u 2011. ušli potpuno spremni i iskoristili sve potencijale našeg tržišta.

Fokus Allianza u 2009. bit će i dalje klasične police životnih osiguranja

U idućoj godini treba investirati kao bi u 2011. ušli spremni

poslovna 2010. POSLOVNI DNEVNIK 43


Agram

Dodatni zamah u poslovanju Iza nas je još jedna godina, prepuna doga-

Mladenka Grgić predsjednica Nadzornog odbora Euroherca i predsjednica Upravnog vijeća Poliklinike sunce

đaja, po svemu drugačija po proteklih. No, složit ćete se, nikako dosadna godina. Turbulentna vremena stavljaju nas pred dodatne izazove. Uz puno rada i s jasnim ciljevima, te dovoljnu dozu realnog optimizma, u novu godinu možemo ući samo ojačani. Neizbježna riječ u našim razgovorima tijekom ove godine bila je kriza, kako pronaći rješenja za nju. Čarobni štapić i univerzalni recept ne postoje, već je svatko primoran malo dublje sagledati svoje poslovanje i otkriti ili pojačati “svoj začin”. Što se zapravo događalo na tržištu osiguranja ove, već na izmaku 2009. godine? Nakon niza uspješnih godina, s dvoznamenkastim stopama rasta, ova 2009. dočekala nas je bez rasta, čak je došlo i do pada tržišta kako u životnim tako i u neživotnim osiguranjima. Konačni učinak u 2009. znati ćemo tek koncem siječnja iduće godine, ali se već sada može reći da će ukupno tržište neživotnih osiguranja u 2009. izgubiti između 2 i 3% u odnosu na godinu dana prije. Jesmo li osjetili posljedice globalne krize ili se ovdje radi o našoj, specifičnoj krizi? Rekla bih da je više riječ o ovom drugome. Ako usporedimo tržište osiguranja u Hrvatskoj s onim u Europi, pa i svijetu, vidjet ćemo da naše tržište osiguranja nije toliko pogođeno iz jednostavnog razloga što nije toliko ni razvijeno. Ove godine suočili smo se s padom BDP-a, smanjenim brojem investicija, dapače i s dodatnim poreznim opterećenjem prihoda tvrtki, ali i neto zarada građana što je, naravno, negativno utjecalo i na tržište osiguranja. Tržište je podijeljeno i zna se tko su vodeći čimbenici, tko kreira osiguravateljno tržište. Uhvatili smo se aktivno u koštac s ovom krizom, i ne damo da nas pokoleba, već naprotiv, daje nam dodati zamah u poslovanju. Na neki način, samo pomičemo ljestvicu prema višem, testiramo svoje

postojeće, ali gradimo i nove mogućnosti.I tijekom ove godine nastavili smo investirati u naše poslovne objekte i širiti našu prodajnu mrežu. Nije bilo smanjivanja plaća, naprotiv, tijekom godine zapošljavali smo i nove djelatnike. Kao poslodavci želimo sudjelovati ne samo u razvitku naših tvrtki nego i doprinositi stabilnijem razvitku zajednice. Stoga očekujemo i provođenje nužnih reformi koje će voditi racionalizaciji troškova te boljoj učinkovitosti javnoga sektora, koje će stvarati takve društvene uvjete tvrtkama da normalno funkcioniraju i ulažu u svoj razvitak. Samo zdrave i stabilne tvrtke mogu osigurati sigurnu egzistenciju svojim zaposlenicima i osigurati ispunjenje svih socijalnih obveza prema široj zajednici odnosno državi. Ako Država uspije osigurati stabilan makroekonomski okvir u idućoj godini, stabilan tečaj, odgovarajuću socijalnu, ali i gospodarsku politiku, što podrazumijeva smanjenje parafiskalnih pritisaka, onda će financijski sektor, kamo pripadamo i mi, biti inicijator novoga razvojnoga ciklusa. Upravo su tvrtke poput naših, osiguravajuća društva kako u sferi životnih tako i neživotnih, protagonisti održivih investicijskih poduhvata ulažući bilo tako da ispunjaju zakonsku obvezu kupovine državnih obveznica za svoje pričuve sigurnosti, bilo da potiču fondovska ulaganja ili da jednostavno sudjeluju u investiranjima u realne vrijednosti, građevine i druge nekretnine. Nadamo se da će i u 2010. biti nastavljen dijalog i dogovaranje, te da će osiguravateljne tvrtke nastaviti izgradnju i manifestaciju čvršćeg profesionalnoga identiteta. Puno toga u dosadašnjim godinama je napravljeno, od jačanja uloge Hrvatskog ureda za osiguranje, afirmacije udruženja osiguravatelja, uvođenja mogućnosti stručne izobrazbe kadrova u osiguranju i sl. Ipak, još nas puno toga očekuje za napraviti.

želimo sudjelovati ne samo u razvitku tvrtke već i zajednice

44 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2010.

3 posto izgubilo je tržište neživotnih osiguranja u ovoj godini u odnosu na 2008.


croatia osiguranje

Izlazak iz krize i oporavak tržišta Ne očekuje nas

Hrvoje Vojković predsjednik Uprave Croatia Osiguranja

neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova u rujnu je bila veća za 40%

mirna godina iako sam optimist. Vjerujem u izlazak iz krize i oporavak hrvatskoga gospodarstva, a s njime i tržišta osiguranja. Rast BDPa, naime, izravno utječe na rast prihoda od prodaje životnih i neživotnih osiguranja. Zato će oporavak ukupnoga gospodarstva Hrvatske pozitivno utjecati na osiguranja. Kako osiguravatelji preuzimaju rizike iz realnog sektora koji je u recesiji, činjenica je da s krizom potražnja za osiguranjem opada, a kapacitet prodaje slabi. Mi smo i institucijski investitori koji kupuju financijske instrumente na tržištu kapitala u Hrvatskoj, pa je kriza neminovno utjecala na smanjenje stopa rasta imovne raspoložive za investiranje i pad prihoda od ulaganja. To znači da i pozitivne promjene na tržištu kapitala mogu izravno utjecati na efikasnost investicija hrvatskih osiguratelja. Smanjenje nelikvidnosti u ukupnom gospodarstvu zemlje također će pozitivno utjecati na naše poslovanje. Prognoze ekonomista za 2010. i dalje su neizvjesne. Prema najnovijoj procjeni Europske komisije Hrvatska će u 2009. zabilježiti pad BDP-a u visini oko 6 posto. Iduće godine očekuje se i dalje stagnacija gospodarstva uz blag porast osobne potrošnje i ulaganja. I prognoze guverenera Željka Rohatinskog govore da nema prostora za opuštanje. Naše procjene govore da bi do kraja godine hrvatski osiguravatelji mogli ostvariti pad u životnim osiguranjima oko pet posto, a u neživotnima između jedan i dva posto. Već je ova godina u regiji središnje i istočne Europe donijela umjeren rast premija. Međutim, većinu

rasta poništili su negativni utjecaji deprecijacije lokalnih valuta, čega je Hrvatska zahvaljujući politici HNB-a pošteđena. Hrvatski građani koji su navikli na krize, nakon gubitaka s investicijskim fondovima i dionicama, okrenuli su se ponovno konzervativnijim oblicima ulaganja. Tu vidimo našu šansu. Osiguranja u Hrvatskoj imaju veliku perspektivu rasta. Prosječna premija u Europi po stanovniku iznosi više od 2000 eura, dok u Hrvatskoj doseže jedva 250 eura, što najbolje govori o potencijalima rasta ove industrije. Vjerujemo da će smirivanjem krize, a posebice ulaskom Hrvatske u EU, taj rast biti puno dinamičniji nego do sada. Croatia osiguranje nastavlja svoju zacrtanu poslovnu strategiju i nastojat će poslovati jednako uspješno kao i do sada, uz znatno reduciranje troškova poslovanja i povećanje prodajnih aktivnosti. Naši dosadašnji rezultati su bolji od očekivanih, a oni su tim značajniji što su ostvareni u godini kulminacije recesije i financijske krize u Hrvatskoj. Croatia osiguranje je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila neto dobit od 77,3 milijuna kuna, što je za čak 44,1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Bruto dobit društva iznosila je 96,6 milijuna kuna i za 36,2 posto je veća nego u istom razdoblju lani, a u odnosu na plan za 34,7 posto. Croatia osiguranje ostvarila je najveću bruto dobit od javnih poduzeća. Do kraja godine ne očekujemo veća iznenađenja, a rezultat će, vjerujem, biti i bolji od trenutnog.

44 posto bila je veća ostvarena dobit u prvih devet mjeseci 2009.

građani se ponovno okreću konzervativnijim načinima štednje i tu vidim šansu

poslovna 2010. POSLOVNI DNEVNIK 45


vern

Čeka nas odricanje i štednja Godina pred nama

Goran Radman dekan Verna

nema kratkoročnih mjera ni čarobnih ekonomskih poteza

mogla bi biti vrlo izazovna. Sve naznake upućuju na to kako će za društvo, a posebno za realni sektor gospodarstva, to biti vrlo teška godina. Jedna od najtežih, ako ne i najteža poratna godina. Trebat će je dočekati i spremno prebroditi uz odricanja i štednju. Istodobno treba misliti, pripremati se i početi ulagati u ono što ćemo raditi i od čega ćemo živjeti poslije, u očekivanom vremenu postupnog oporavka i konjunkture. A to sigurno neće moći biti ono isto što smo radili, kako smo poslovali i čime smo gospodarili do sada. Svjetska financijska kriza jenjava, ali ozbiljna iskušenja globalnog tržišta ostaju. Svijet se postupno oporavlja od iznenađenja, ali i vraća temeljnim ekonomskim postulatima. Živjeti i održivo se razvijati može se samo od rada, a blagostanje se stječe i mjeri konkurentskom sposobnošću stvaranja i razmjene novostvorene vrijednosti na međunarodnom tržištu. Ni država ni banke tu vrijednost ne mogu stvoriti, ali presudno utječu na uvjete u kojima posluju oni koji je stvaraju. Jesu li tu pouku izvukli i domaći tvorci ekonomske politike? Rasprava i sam državni proračun za 2010. pokazuju da nisu. Ponovno su odgođeni bolni rezovi u nezdravo tkivo javne potrošnje, a tegobe urednog servisiranja državnih zaduženja prebačena su na leđa ionako već znatno oslabljenoga gospodarstva. Najveća iskušenja za realni sektor tek slijede, a mala raspoloživa sredstva nisu usmjerena na poticaj onima koji bi mogli u ovim teškim uvjetima zadržati dosegnutu razinu gospodarske aktivnosti i zaposlenosti. Posljedice će biti dodatno pogoršana opća likvidnost, povećan gubi-

tak radnih mjesta u gospodarstvu, novi zahtjevi za ionako već nerealno visokim socijalnim izdacima te neminovan rebalans proračuna na račun radno aktivnih. Nema kratkoročnih mjera ekonomske politike ni čarobnih makroekonomskih poteza u 2010. koji bi to mogli spriječiti. Zbog toga se poduzeća moraju odlučnije okrenuti samima sebi i ovo vrijeme recesije iskoristiti za ozbiljnije promjene. Štednja, racionalizacija i povećanje efikasnosti rada sigurno su nužne mjere i treba ih poduzeti, ali nažalost neće biti i dovoljne. Najveći kratkoročni, ali održivi rezultati mogli bi se postići napuštanjem neprofitabilnih poslova te okretanjem inovativnim radnim procesima i novim poslovnim modelima usmjerenim na vlastite proizvode i usluge za kojima već postoji potražnja i na širim tržištima od domaćeg. Dugoročno, treba razvijati internu poduzetničku kulturu, poticati i ulagati u stručno osposobljavanje, znanje i inovacijski kapacitet vlastitih kadrova te omogućiti brže napredovanje onima koji pokazuju najbolje rezultate. U brojnim gospodarskim granama, pa tako i u privatnom obrazovanju, doći će do konsolidacije koja će otvoriti prilike za fleksibilna partnerstva, povezivanja i umrežavanja radi uže specijalizacije i postizanja više kvalitete kao preduvjeta za aktivan ulazak na veće i konkurentnije europsko tržište. Raspoloživost i pametno korištenje pretpristupnih i namjenskih fondova EU, kao moguća podrška toj dugoročnoj orijentaciji, bit će jedna od prilika koju u 2010. ne bi trebalo propustiti.

najveća iskušenja za realni sektor tek slijede

46 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2010.

Dugoročno treba razvijati internu poduzetničku kulturu i ulagati u stručno usavršvanje


zŠEm

Brza modernizacija ili stečaj Našem modelu rasta na osnovi jačanja

Đuro Njavro dekan ZŠEM-a

potrošnje, financirane stranim kreditima, istekao je rok trajanja. To smo trebali uvidjeti još prije nekoliko godina, a sad nas svjetska kriza sili da povučemo crtu i suočimo se sa stvarnošću u okolnostima s daleko manje slobode izbora. Ne usvojimo li brzo novu i razumnu razvojnu strategiju i ne povučemo li odlučne poteze da je ostvarimo, i to malo preostale slobode će nestati. Uvijek bi se u jednoj zemlji moglo naći još preostalih resursa koji se mogu prodati ili založiti, ali su razina naše zaduženosti s jedne strane i tehnološko i organizacijsko kaskanje za svijetom s druge takvi da nastavak dosadašnje politike gotovo sigurno vodi u provaliju na čijem se rubu nalazimo. Mi se, doduše, možemo tješiti da smo se do sada izvukli bolje od nekih susjeda, pa i takvih donedavnih zvijezda izvozne ekonomije kao što je Irska. Ona za servisiranje svoga vanjskog zaduženja mora odijeliti više od 5 posto BDP-a, a mi, iako izrazito uvozno orijentirani, tek nekih 1,5 posto više. To je slaba utjeha jer je najvažniji čimbenik, koji nam je išao u korist, upravo ono što želimo ispraviti, naša nerazvijenost i nedovoljna uključenost u međunarodnu podjelu rada. To uostalom podsjeća na situaciju tridesetih godina prošlog stoljeća kad je tadašnja država zbog svoje nerazvijenosti i agrarnoga karaktera bila manje osjetljiva na globalne tržišne potrese nego industrijalizirane zemlje. No naša financijska slabost bit će sve izraženija kako vrijeme bude protjecalo jer će dugovi koji dolaze na naplatu biti reciklirani drugima sa znatno višom kamatnom stopom. Bit će to djelomice odraz većeg rizika vezanog uz našu platežnu moć, djelomice i potreba dominantnih tržišta kapitala da se kompenziraju gdje mogu za goleme domaće špekulativne gubitke koje su njihove države samo privremeno pokrile. Dok su

kamate hipotekarnih kredita po Europi oko 34 posto, za nedavne obveznice našega trgovačkoga kolosa moralo se pristati na 10,5 posto. Drugi čimbenik koji uvelike ograničava našu slobodu akcije je da Hrvatska, za razliku od Irske, u nizu područja više nema proizvodnih kapaciteta i tehnologija koji bi nakon povoljne korekcije uvoznih cijena domaćem tržištu mogle ponuditi konkurentnu robu. Postavlja se, dakle, pitanje, kako dalje? Dijagnoza današnjeg stanja je dosta jednostavna: Hrvatska je od samoga početka pristajanjem na precijenjeni tečaj kune prihvatila formulu koja nas sili da se ili brzo moderniziramo i efektiviziramo, ili klizimo u stečaj. Sada smo u situaciji kad je kratkoročno neprovedivo smanjiti vrijednost kune, a s današnjom proizvodnom i troškovnom strukturom uvjerljivi smo kandidati za stečaj. Preostaje, dakle, zasukati rukave, stegnuti remen i pljunuti u ruke. U jednoj se godini ne mogu stvoriti čuda, ali se može zaustaviti uvozni trend i stvoriti podloga buduće konkurentnosti. U prvom naletu može se početi otvarati prostor boljoj konkurentnosti smanjenjem poreznih i paraporeznih nameta gospodarskim djelatnostima, poreznim i drugim olakšicama kad je riječ o ulaganjima te jačanjem pravne sigurnosti i ekspeditivnosti sudova. To zahtijeva i duboke organizacijske zahvate u javnoj administraciji i sudstvu, uključivši personalne rezove. Da bi se te zahvate moglo provesti brzo i učinkovito, treba ih kombinirati s aktivnom skrbi novog tipa za oslobođeni višak radne snage, a troškove pokriti trošarinama na luksuzne proizvode i usluge, duhan itd. U procesu restrukturiranja treba maksimalno pogodovati profesionalnosti i uvelike koristiti obrazovno kompletiranje i tehnologije upravljanja ljudskim resursima, poznate iz poslovnog svijeta.

4 posto su kamate na hipotekarne kredite u Europi

naša slabost bit će sve izraženija kako vrijeme prolazi

poslovna 2010. POSLOVNI DNEVNIK 47


savjet poslovnog dnevnika

Izazov smanjenja administracije Kako pokrenuti motor koji se zova Hrvat-

Krsto Cviić publicist i novinar

ska da bi mogao ponovno početi paliti na svim cilindrima? Kako je to pitanje u prvom redu za ekonomiste i gospodarstvenike, ograničit ću se na političke okvire u kojima bi teško zadužena Hrvatska, prisiljena na drastičnu redukciju javne potrošnje, istovremeno mogla pokušati stimulirati rast proizvodnje, izvoza i zaposlenosti. Glavni politički izazovi za Hrvatsku 2010. godine neće, za razliku od prijašnjih godina, biti u vanjskoj politici. Hrvatska se u ovom trenutku, iako će to možda biti teško vjerovati našima okorjelim “kroatopesimistima”, nalazi u najpovoljnijoj međunarodnoj situaciji otkako je postala nezavisnom. Izvediv je glavni zadatak hrvatske diplomacije da do kraja sljedeće godine završi pregovore o pristupu Europskoj uniji i tako osigura pristup toj integraciji do 2012. godine. Dijelom to valja zahvaliti tome što je sklapanjem sporazuma sa Slovenijom o arbitraži proces pristupanja Hrvatske u Europsku uniju odvojen od teritorijalnog spora između dviju zemalja, koji se pak vratio u sferu bilateralnih hrvatsko-slovenskih odnosa kamo i spada. Postoje i dobri izgledi za zatvaranje dvaju “najškakljivijih” poglavlja pravne stečevine Europske unije iako to valja biti oprezan. U vezi s poglavljem o pravosuđu, naime, stvari i dalje zapinju u Haagu zbog topničkih dnevnika iz operacije “Oluja”, a u vezi s poglavljem o kompetitivnosti valja još riješiti problem prodaje brodogradilišta, čiji opstanak ovisi o državnim subvencijama koje Europska unija ne dopušta. Prestiž Hrvatske u Europskoj uniji podiglo je u znatnoj mjeri to što su pod premijerkom Jadrankom Kosor ne samo otvorene brojne, dugo zataškivane korupcionaške afere nego se i energično vodi zakonski postupak protiv osumnjičenih (i u mnogo slučajeva uhićenih) počinitelja. Aplauz iz ino-

zemstva kao i angažman domaćih medija bit će, svaki na svoj način, 2010. godine dodatna pomoć Vladi, Saboru, sudovima i drugim javnim institucijama u svojevrsnom ratu koji se (iako se tako ne zove) vodi za oslobođenje Hrvatske od korupcije, nepotizma i njima srodnih zala, što Hrvatsku gospodarski opasno potkopavaju. Treba tek vidjeti hoće li se premijerka pokazati politički dovoljno jakom unutar Vlade i HDZ-a da osigura da se 2010. godine taj rat nastavi, a ne da se zaustavi, kako bi to mnogi “specijalni interesi” željeli. Za razliku od mnogih, čije mišljenje cijenim, držim da je taj rat moguće dobiti. To mislim, među ostalim, i zato što je toksični balast korupcije i nepotizma u Hrvatskoj relativno novog datuma. Njegovo uklanjanje čini mi se izvedivim jer se nije nagomilao tijekom stoljeća, nego tijekom decenija (i to, nažalost, velikim dijelom upravo nakon 1990. godine). Jedan od mnogih, ali i politički najkontroverznijih unutrašnjih izazova hrvatske politike 2010. godine moralo bi svakako biti započinjanje administrativnih reformi, kombiniranih s drastičnim kresanjem skupe i nažalost dobrim dijelom nesposobne birokracije. To će biti teška operacija, ali nužna u maloj zemlji sa 127 gradova, 429 općina i (sa Zagrebom) 21 županijom. Pacijenti te operacije, kojima će zaprijetiti opasnost da budu bačeni na ulicu, vrištat će i opirati se rukama i nogama. Bit će stoga u nacionalnom interesu i doista prijeko potrebno da Vlada pokuša usmjeriti snažan val ogorčenja zbog daljnjeg povećanja nezaposlenosti kao i također ništa manje snažni val narodne srdžbe prema megaštetočinama i njihovim političkim pokroviteljima, prema obali na kojoj se nazire nada u bolju budućnost. Kako će, dakle, nadolazeća 2010. godina vjerojatno biti još mnogo teža od ove – osobito zbog daljnjeg pora-

za razliku od mnogih, držim da je rat protiv korupcije moguće dobiti

48 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2010.

Najveći izazov hrvatske diplomacije je da završi


sta ne samo politički nego i društveno opasne nezaposlenosti – važno je da bolne mjere uperene protiv krize većina pučanstva shvati ne samo kao neizbježne nego i kao opravdane. Mislim da bi se stoga Vlada trebala potruditi da učini tri stvari: prvo, da javnosti pošteno i bez “farbanja” objasni kakve će se još žrtve i odricanja od sviju zahtijevati, drugo, da joj dade što konkretniju predodžbu o tome koliko će razdoblje grcanja i stezanja remena potrajati i, treće, da kaže kako će i od čega postkrizna Hrvatska, puna nezaposlenih, živjeti. Sada je, dakle, potrebnije nego ikada prije da nada u budućnost (dakako osnovana, a ne iluzorna) bude sastavni dio hrvatske politike. U tom pogledu današnji političari mogu učiti od Winstona Churchilla. U jednom od svojih najčuvenijih govora održanom tri dana nakon što je 10. svibnja 1940. postao premijerom Velike Britanije, suočene s moćnim Trećim Reichom Adolfa Hitlera, poručio je svojim

sugrađanima da im može ponuditi samo “krv, teški rad, suze i znoj” (blood, toil, tears and sweat ). Međutim, ono što se često zaboravlja jest to da je Churchill u tom istom govoru svojim sugrađanima dao nadu u pobjedu. Nadu pak na bolji život nakon pobjede hranila je tijekom rata koalicijska vlada, u kojoj su uz Churchillove konzervativce bili i liberali i laburisti, konkretnim planovima za poslijeratne reforme školstva, zdravstva, stambene politike i drugih sektora javnog života. Unatoč katastrofalnim troškovima rata većina tih reformi bila je provedena nakon pobjede u ratu 1945. godine. Hrvatska se, srećom, ne nalazi u ratu, ali njezino stanovništvo proživljava zbog gospodarske krize teške dane nalik ratnima. U takvim danima potrebno mu je dati nade bez koje ionako, kako to kaže naša narodna mudrost, nema spasa.

vlada mora narodu objasniti koja ga sve odricanja očekuju

Hrvatska se zbog krize nalazi u teškim danima koji podsjećaju na rat

poslovna 2010. POSLOVNI DNEVNIK 49


savjet poslovnog dnevnika

Kriza kao prilika za 2010. godinu Globalna ekonomska kriza reflektirala se

Goran Granić ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar

i na energetski sektor. Svagdje gdje je zabilježen pad gospodarskih aktivnosti, dogodio se i pad potrošnje energije. To se naravno reflektiralo i na stanje tržišta energije pa su cijene energije na tržištima bile znatno niže nego u 2008. godini. Mogući oporavak globalnoga gospodarstva imat će utjecaj i na energetsku opskrbu. Povećat će se pritisak na cijene, ali vjerojatno ne tako da će se ponoviti 2008. godina. Realno je očekivati nešto višu razinu cijena nego u 2009. godini. U Hrvatskoj se u energetskom sektoru 2009. godine nije dogodilo ništa što bi promijenilo globalnu sliku opskrbe energijom. Sigurnost, odnosno nesigurnost opskrbe energijom na istoj je razini kao i 2008. godine: visoka razina uvoza električne energije, nepromijenjeni dobavni pravci prirodnoga plina, skladište prirodnoga plina s nepromijenjenim kapacitetom, proces modernizacije rafinerija nije dovršen pa one nisu u stanju zadovoljiti tržišne potrebe za derivatima nafte zahtijevane kvalitete. Energetski sektor u Hrvatskoj je i prije bio u financijskoj krizi. To je posljedica u prvom redu nerazumne administrativne kontrole cijena koja je energetski sektor gurnula u ekonomsko-financijsku nesposobnost normalnog funkcioniranja i razvoja s dugoročnim posljedicama na društvo, gospodarstvo i energetski sektor. Kriza u 2009. godini samo je produbila ionako loše financijsko stanje u energetskim tvrtkama. Posljedice krize su zaustavljanje razvoja kroz prekid investicijskog ciklusa te problemi s likvidnošću i plaćanjem obveza dobavljačima i državi u svim energetskim tvrtkama. Zbog prolongiranja sklopljenih ugovora i naplate potraživanja, odustajanja od pojedinih investicija i smanjenja obuhvata održavanja u tvrtkama koje servisiraju energet-

ske tvrtke svojim uslugama i opremom dolaze do smanjenja poslovne aktivnosti i gubitaka radnih mjesta. Energetski sektor zbog svoje financijske situacije nije u stanju mijenjati odnose, odnosno povećavati sigurnost i smanjivati rizike opskrbe energijom. Zbog takvog stanja u energetskom sektoru u Hrvatskoj posljedice su smanjenje prihoda državnog proračuna na razini od 1,5 milijardi kuna. Je li moguće mijenjati situaciju u krizi? Nedvosmisleno odgovor je da. Potrebno je provesti niz usklađenih mjera koje bi omogućile promjenu stanja u energetskom sektoru: uspostaviti tržišne cijene energije u jednom koraku i kao dodatnu mjeru zakonski izmijeniti nadležnost Vlade za određivanje cijena u korist regulatorne agencije, uspostaviti sustav socijalne pomoći za građane, čija primanja, nisu dostatna za servisiranje troškova energije, ukinuti krizni porez jer bi se povećanim prihodom energetskog sektora na temelju realne tržišne razine cijena mogao nadoknaditi manjak prihoda, utvrditi ciljeve razvoja obnovljivih izvora energije za idućih pet ili deset godina, potaknuti projekte povećanja energetske učinkovitosti u zgradarstvu, koji godišnje mogu, osim smanjenja potrošnje energije i energetske ovisnosti o uvozu energije, donijeti poslovnu aktivnost do 10 milijardi kuna godišnje, koncipirati promjene u energetskom sektoru prema Trećem paketu energetskih propisa EU, pokrenuti izradu strategije energetskog razvitka i očuvanja klime u horizontu do najmanje 2050. godine. Navedenim mjerama se stabilizira energetski sektor i omogućava njegov razvoj, zaustavlja se degradacija opreme i postrojenja, čime se povećava sigurnost opskrbe energijom, zaustavlja se smanjivanje poslovnih aktivnosti i broja zaposlenih. Te su mjere nužne i kriza je pravi trenutak da se promijeni odnos

kriza je produbila loše stanje u energetskom sektoru

50 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2010.

milijardi kuna izgubila je država zbog lošeg stanja u energetskom sektoru


savjet poslovnog dnevnika

Nažalost bez poboljšanja Na temelju rezultata poslovanja poduzet-

Predrag Bejaković Institut za javne financije

nika koji se predviđaju za 2009. kao i trendova u gospodarstvu u 2010. godini ne može se očekivati znatan pomak ili poboljšanje. Nelikvidnost koja je zarobila realni sektor i nadalje ostaje glavni problem, a to je posebno izraženo za male i srednje tvrtke. Smanjenje potrošnje ponajprije na domaćem, ali i inozemnom tržištu dodatno utječe na manji obrtaj ionako nedostatnoga kapitala, što će produbiti krizu u gospodarstvu. Otežano je financiranje poslovanja: banke su jako oprezne pri odobravanju kredita, a financiranje tržišnim mehanizmima – izdavanje obveznica i slično, još nije zaživjelo i/ili baš ne funkcionira. To je ključan problem jer poduzeća moraju dobar dio svoje aktive financirati zaduživanjem kako bi mogla nabaviti kapitalnu opremu koja im je potrebna za povećanje rentabilnosti poslovanja. Situacija glede bankovnih plasmana gotovo se sigurno neće znatnije mijenjati jer su sada svi skeptični i banke se žele osigurati zbog velikih rizika i vlastitih povećanih rezervacija za gubitke. Takvo ponašanje banaka je razumljivo jer se u 2010. može očekivali povećanje loših kredita koji su od rujna 2008. do rujna 2009. porasli za čak 44 posto. Isto tako država planira dosta velika zaduživanja sljedeće godine, što može utjecati na “istiskivanje” (crowding out effect) privatnih investicija. Intenzitet poteškoća financiranja realnog sektora ovisit će i o potražnji države za financiranjem na domaćem tržištu. S obzirom na visoku planiranu razinu rashoda, ako prihodi proračuna podbace, to bi povećalo potrebe za financiranjem države, pa time i pojačalo probleme financiranja poduzeća. Ukratko, niže neto plaće, više realne kamatne stope na kredite koji su uglavnom vezani valutnom klauzulom te rast nezaposlenosti samo

su neki od izvora nesigurnosti koji smanjuju potražnju za trajnim dobrima i stambenim kreditima, što ukazuje na prelijevanje krize s tržišta nekretnina na tržišta financijskih institucija, a ponajprije banaka. Izgledna je daljnja stagnacija domaće potražnje s obzirom na krizni porez i oprez stanovništva u nepredvidivim vremenima u smislu da odgađaju kupnju svega što nije nužno. Posve je jasno da manja potražnja znači manje prihode realnog sektora, a to uvjetuje povećanje problema. Moguće povećanje nezaposlenosti naravno znači i dodatno smanjenje potražnje za robama i uslugama. Tu se neminovno javlja pitanje kakva će biti kretanja na tržištu rada, odnosno hoće li se i koliko povećati nezaposlenost. Gospodarski oporavak u Europi mogao bi imati pozitivan utjecaj i na nas tako da bi to s određenim vremenskim pomakom moglo povoljno utjecati na naše tržište rada. Nadalje, gospodarski oporavak u razvijenom svijetu mogao bi različito utjecati na naš turistički sektor koji je i te kako važan u cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu: veći broj stranih turista bio bi spreman doći u Hrvatsku, ali bi se moglo dogoditi i obratno, odnosno da ponovno postanu atraktivne daleke i skupe destinacije koje su 2009. godine zabilježile najveći pad broja gostiju. To bi naravno moglo značiti manji broj rezervacija za Hrvatsku, pa slijedom toga i manju poslovnu aktivnost turizma, ugostiteljstva i drugih uslužnih djelatnosti – trgovina i slično. Stoga je vrlo nezahvalno procjenjivati kretanje zaposlenosti i nezaposlenosti, što su značajne odrednice ukupne potražnje za robama i uslugama. Ne smije se zaboraviti kako je lako moguće znatno povećanje broja otpuštanja uvjetovano smanjivanjem subvencija brodogradnji i eventualno neuspjelom privati-

otežano je finaciranje jer su banke jako oprezne pri odobravanju kredita

52 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2010.

Javlja se i pitanje kakavo će stanje biti na tržištu rada, hoće li se nezaposlenost povećati


ozbiljina prepreka je neplaćanje države privatnom sektoru zacijom, što bi značilo stečaj nekih brodogradilišta. Mnoge odrednice budućega gospodarskog razvoja i poslovne klime očito neće biti povoljne. Čini se da će se povećati kreditna zaduženost i nemogućnost otplate kredita i za fizičke i za pravne osobe. Posebice bi dodatno mogli biti pogođeni mali poduzetnici i njihove tvrtke koje su uzdrmane i jedva preživljavaju u 2009., a oslabljene ulaze u 2010. godinu. Oni su bez odgovarajućih financijskih rezervi u uvjetima otežanog pristupa kreditima i pogođeni nelikvidnošću. S druge strane zbog proračunskih teškoća država je pooštrila svoje zahtjeve. Čini se da sadašnja nelikvidnost uvelike dolazi od države (odnosno državnih poduzeća) koja se onda prelijeva na njihove kooperante pa sve do najmanjih tvrtki. Tako neplaćanja države privatnom sektoru mogu biti ozbiljna prepreka gospodarskom rastu i povećanju zaposlenosti. Jedino bi anticiklične kompanije (tj. kompanije koje se bave proizvodnjom lijekova, hrane i ostalih nužnih životnih potrepština, a na koje ne utječu previše negativni ciklusi na tržištu) mogle izdržati 2010. uz povećanje dobiti iako zbog rasta PDV-a za jedanpostotni bod i ovaj sektor osjeća prelijevanje krize na njihova leđa, ponajprije zbog smanjivanja marži kako bi se spriječio rast inflacije. Iako bi krajem 2010. moglo doći do polaganog izlaska iz recesije, mnogo je već puta napominjano kako će pravi oporavak gospodarstva biti spor, a samim time i dug. S posebnim će se teškoćama suočiti realni sektor, a posebice oni koji su već i 2009. jedva preživljavali. Osobna potrošnja neće se drastično poboljšati ni iduće godine, ponajprije zbog razmjerno visokoga poreznog opterećenja. Velik dio početka oporavka ovisit će o potezima same države koja može i mora utjecati na poticanje rasta gospodarstva, imajući u vidu dugoročne koristi koje od toga može imati. Za početak, država treba poslužiti kao primjer urednog platiše, a time bi se mogao potaknuti val ublažavanja opće nelikvidnosti.

aaaO\]^OLKXUR\

3XPY ^OVOPYX$ " !"#

/\]^O QY^Y`SX]US

\O`YV`SXQ U\ONS^S >UY UK O NK ]O _ LKXUK\]^`_ ]`O Z\YWSTOXSVY)

?`STOU SXY`K^S`XK _ ZYX_NS PSXKXMST]USR Z\YSd`YNK /\]^O LKXUK

ZYXY`XY Z\`K XK ^\ S^_ X_NS ZY^Z_XY N\_QKŸSTS QY^Y`SX]US U\ONS^  1Y^Y`SX]US \O`YV`SXQ U\ONS^$  _QY`Y\OXS SdXY] U\ONS^K ]^KVXY @KW TO XK \K]ZYVKQKXT_

K @S ^\YS^O ]KWY YXYVSUY UYVSUY @KW TO ZY^\OLXY S UKNK

@KW TO ZY^\OLXY  UKWK^_ ZVKK^O ]KWY XK SdXY] U\ONS^K UYTS ^\OX_^XY UY\S]^S^O  `\KKXTOW NSTOVK U\ONS^K Y]VYLK£K^O SdXY] UYTS ZYXY`XY

WY O^O UY\S]^S^S  U\ONS^ WY O^O _ MSTOVY]^S `\K^S^S _ ]`KUYW ^\OX_^U_ LOd

ZVKKXTK XKUXKNO 9^U\ST^O ]`O ZYQYNXY]^S /\]^O QY^Y`SX]USR U\ONS^K _ @KWK XKTLVS YT

ZY]VY`XSMS /\]^O LKXUO

8KT_]ZTO…XSTK LKXUK _ 2\`K^]UYT    S "

/\]^O ,KXU TO NSY dK…^SOXO ^`\^UO /\]^O=^OSO\Wn\US]MRO ,KXU NN

89@

=K]`SW N 9

\_ QY^Y`SX]QKŸSTS

US

U\ONS^

poslovna 2010. POSLOVNI DNEVNIK 53


abit

Prihodi u 2009. povećani 87 posto ABIT je tvrtka iz Varaždina koja od osniva-

Ljubomir Dabić predsjednik Uprave ABITA

nja 1993. godine ustrajno radi na razvoju, održavanju i unapređenju vlastitih softverskih rješenja za financijske institucije. U tom su razdoblju naši “core” bankarski transakcijski sustavi bili implementirani u 17 banaka Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Iako je razvoj softverskih rješenja složen, težak i dugoročan posao te zahtijeva dugotrajan investicijski proces i prihvaćanje rizika zbog kasnog i nesigurnog povrata uloženih sredstava, mi smo taj posao prihvatili kao trajnu misiju tvrtke, tj. kao vrijednost koju je tvrtka u stanju stvoriti za svoje kupce i osigurati im podršku za stvaranje konkurentske prednosti na tržištu. Svih ovih godina razvoj novih rješenja financirali smo iz vlastitih sredstava kako bismo smanjili rizike koje nose kreditni aranžman banaka koji nisu prilagođeni za razvojne projekte. Osim financijskih sredstava koje su osigurali vlasnici kroz neisplaćenu dobit, velik ulog za uspješan razvoj softvera daju zaposlenici koji svojim trudom, znanjem i moralim vrijednostima nastoje klijentima pružiti brzu i kvalitetnu uslugu ili proizvod i tako upravo na dugoročnim i složenim projektima razvijaju vlastitu karijeru i partnerski odnos naše tvrtke s klijentima. Krajem 2007., u svrhu uvođenja strateškog načina upravljanja poslovanjem tvrtke, doneseni su strateški ciljevi i smjernice kojih će se tvrtka pridržavati u razdoblju od 2008. do 2010. godine.

naš bankarski sutav implementiran je u 17 banaka u hrvatskoj i bosni i hercegovini

54 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2010.

Bez obzira na krizu, mi u svojim poslovnim planovima za 2008. i 2009. godinu nismo odstupili od zacrtanih strateških ciljeva, koji su postavljeni vrlo ambiciozno, i to kako glede zacrtanog razvoja IT rješenja, kadrova, zadržavanja kupaca, tako i ključnih financijskih pokazatelja. U poslovnoj 2008., iako je bila uspješnija od 2007., znatno smo podbacili u odnosu na ambiciozan plan (rast prihoda 30%), ali smo uspjeli realizirati planirani razvoj kadrovskih resursa (povećanje sa 20 na 29 zaposlenih). Pri tome je uspješno izvršena organizacijska integracija tvrtke JAKOP-SOFT iz Varaždina, a čija je specijalnost razvoj rješenja za upravljanje poslovnim procesima. Do trećeg tromjesečja 2009. uspjeli smo nadoknaditi zaostatak ostvaren u 2008. godini. Tako su do trećeg tromjesečja prihodi povećani čak 87% u odnosu na proteklu godinu, a nakon četiri godine razvoja završena je prva verzija novog “core” bankarskog transakcijskog sustava, razvijenog na najnovijim tehnologijama te modernim tehnološkim i sigurnosnim standardima. U 2010. planiramo ispuniti većinu postavljenih strateških ciljeva iz strateškog plana 2008./2010. godine. To znači daljnji rast prihoda u 2010. za 10%, završetak započetog razvoja rješenja za upravljanje rizicima prema BASEL II preporukama i standardima te uspješna promocija i prodaja novog “core” bankarskog transakcijskog sustava BASSX2.

bez obzira na krizu tvrtka nije odstupila od zacrtanih strateških ciljeva

30 posto iznosio je planirani rast prihoda u 2008. u odnosu na 2007. godinu


idc adriatics

Prva kriza došla je već 2008. Već u 2008. (prvi put nakon 1998. – godini

Boris Žitnik direktor IDC Adriaticsa

koja je slijedila uvođenju PDV-a) IT potrošnja u zemlji je smanjena za 0,7 posto u odnosu na 2007., i to zbog snažnog pada prodaje hardvera u četvrtom tromjesečju. Bio je to prvi udar krize na informatičku potrošnju. Pokazalo se da tržišni segmenti koji u takvim uvjetima najviše opadaju su isporuke hardvera i otpočinjanje novih velikih projekata, odnosno da je riječ o izdacima koji se mogu odgoditi, odnosno kojih se “najbezbolnije” možemo u kratkom roku odreći. Prognoze IDC-a za 2009., s početka godine, govorile su o padu IT potrošnje u zemlji od oko 7 posto, a bile su temeljene na pretpostavci pada BDP-a od 2 posto. Međutim, danas, nakon što imamo rezultate vlastitih istraživanja za prva tri tromjesečja ove godine te nakon što su poznata devetomjesečna kretanja makroekonomskih agregata, financijskih rezultata IT kompanija, carinskih podataka i drugih indikatora te nakon dva rebalansa državnog proračuna, držimo da će IT tržište u ovoj godini opasti za oko 15 posto. Gledano po komponentama, najviše će biti pogođene isporuke hardvera, dok će prihodi od prodaje softvera i IT usluge opasti nešto manje od prosjeka. Gledano prema vertikalama, najviše će opasti nabave prerađivačke industrije, građevinarstva, maloprodaje, javnih poduzeća i državne administracije, dok će IT izdaci telekoma i financijske industrija stagnirati, odnosno najmanje opasti. Zbog kumulativnog efekta navedenog kao i izgubljenog prihoda vezanog uz željeni rast IT tržišta (koji bi na dostignutom stupnju zrelosti hrvatskoga informatičkog tržišta trebao iznositi negdje

15-20 posto godišnje) govorimo o izgubljenom prihoda od oko gotovo dvije milijarde kuna, što će izazvati velik potres i probleme u IT industriji. Neki drastični elementi takvog stanja su agonija HG Spota i Vemila i otpuštanja u nizu informatičkih tvrtki, koja pune novinske stupce već neko vrijeme. Jedina područja u IT tržišta na kojima se unatoč krizi može očekivati pozitivne stopa rasta su određeni oblici IT usluga vezanih uz rješenja poslovne inteligencije i informatičke sigurnosti te onih pruženih na “outsourcing” i “cloud computing” modelu. Za IT izdatke u 2010., također na početku ove godine, prognozirali smo da će biti negdje na razini 2009. Međutim, očekivana makroekonomska kretanja koja proizlaze iz postojećih problema u zemlji vezanih uz servisiranje inozemnog duga, daljnju kontrakciju gospodarske aktivnosti, pad zaposlenosti i raspoloživog dohotka kućanstava, pad kreditne aktivnosti banaka, nelikvidnost i druga ne daju povoda za optimizam glede budućih kretanja. Očekujemo, dakle, da će se pad IT tržišta u zemlji nastaviti i sljedeće godine, odnosno da će isporuke računala i druge informatičke opreme, softvera i IT usluga opasti za daljnjih 5 posto. Izlazak iz recesije i oživljavane privredne aktivnosti u Europi i nekim tranzicijskim zemljama neće bitnije utjecati na opću konjukturu u zemlji i time posredno na IT izdatke jer naša kriza je ponajprije rezultat domaćih problema kumuliranih kroz duže razdoblje. Osim toga domaća IT industrija općenito je mali izvoznik tako da to oživljavanje neće predstavljati značajniji put za poboljšanje financijskog položaja domaće informatičke industrije.

7 posto bila je prognoza IDC-a za pad IT potrošnje u ovoj godini

Očekujemo da će pad u IT potrošnji biti nastavljen i u idućoj godini

poslovna 2010. POSLOVNI DNEVNIK 55


hewlett-packard

Rast je postao naš imperativ Gledajući proteklu financijsku godinu, koja

Alojzije Jukić predsjednik Uprave HewlettPackard Hrvatska

je nama završila 31. listopada, mogu reći da smo s obzirom na čitavu situaciju na tržištu zadovoljni s padom od svega 3-4 posto. Dobrim rezultatima je znatno pridonio početak naše godine koja za razliku od kalendarske u siječnju počinje u studenome. To je vrijeme kada je tržište jako dinamično i ako se na početku godine ostvari dobar rezultat, u ostatku godine se lakše ostvare zacrtani ciljevi. Dodatno, četvrto tromjesečje je vrijeme koje u svakoj kompaniji donosi dodatni pritisak zbog završavanja planiranja sljedeće poslovne godine. Stoga ako se financijska godina poklapa s kalendarskom, pritisak je dvostruki, a mi imamo situaciju završavanja poslova u kolovozu, rujnu i listopadu. HP je apsolutni lider na IT tržištu, kako na globalnom tako i na hrvatskom. Tom podatku ide u prilog to što smo nedavno dovršili preuzimanje EDS-a i najavili preuzimanje kompanije 3Com vrijedno 2,7 milijardi dolara. HP ne objavljuje rezultate za pojedine zemlje, no globalno smo ostvarili prihod od 114,6 milijardi dolara. Na globalnom tržištu držimo između 22 i 52 posto udjela, ovisno o proizvodima i sektorima, dok je u Hrvatskoj taj postotak katkad i dvostruko veći. Naime, držimo oko 47% tržišta prijenosnih računala te oko 55% u segmentu “x86” servera, odnosno 75% posto tržišta u segment plošnih (blade) servera. Nijedna tvrtka ne nudi toliko

unatoč krizi hp nije zaustavio svoja ulaganja u istraživanje i razvoj 56 POSLOVNI DNEVNIK poslovna 2010.

potpun portfelj tehnoloških proizvoda kao HP. Osiguravamo infrastrukturu i poslovne ponude koje se protežu od ručnih uređaja (smartphone) do nekih od najmoćnijih instalacija superračunala na svijetu. Klijentima nudimo širok raspon proizvoda i usluga, od računalstva do kućnog ispisa. Sveobuhvatan portfelj omogućava nam da savršeno uskladimo proizvode, usluge i rješenja sa specifičnim potrebama naših klijenata. U globalnim razmjerima sektor servisa drži gotovo trećinu naših prihoda, dok je u Hrvatskoj taj postotak dvostruko manji, oko 15 posto. Stoga se mi više moramo orijentirati na prodaju proizvoda kako bismo anulirali pad tržišta u tom segmentu. Prema našem praćenju prodajnih rezultata situacija na tržištu se počela popravljati te očekujemo da će 2010. biti uspješnija od 2009. godine. Već u travnju iduće godine na konferenciji Tehnology@Work u Frankfurtu predstavit ćemo javnosti našu viziju budućnosti kroz niz novih tehnoloških inovacija i proizvoda. Naime, unatoč krizi HP nije obustavio svoja ulaganja u istraživanja i razvoj te će stoga i ubuduće tržištu moći ponuditi uvijek nešto novo. Rast će biti naš imperativ i u sljedećoj godini. Koliko je naša kompanija kvalitetna pokazuje i činjenica da smo ove godine proslavili 70. godišnjicu rada, a poznato je da je prosječan životni vijek korporacije između 30 i 40 godina.

neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova u rujnu je bila veća za 40%

114 milijardi dolara bio je prihod koji je HP ostvario na globalnom tržištu


hg spot

Hrvatska kao grad budućnosti Većina ljudi uzima zdravo za gotovo opća

Hrvoje Prpić savjetnik Uprave HG spota

mišljenja društva bez preispitivanja. Sigurno nije jednostavno preispitivati postojeće ideje i spoznaje jer tako trošimo dragocjeno vrijeme za učenje novih znanja, a današnji način života ne trpi kašnjenje. Danas imamo školski program koji je toliko zatrpan da od djece ne očekujemo da sve zapamte i nauče, već se nadamo da će im barem nešto zapeti za uho. A kad već ne mogu sve zapamtiti, kako uopće možemo očekivati da će ijednu činjenicu koja im je prezentirana uopće preispitati? Ne možemo, naravno. Tako odgojena djeca smo i mi sami. Uzimamo zdravo za gotovo sve što pročitamo, sve što čujemo, sve što vidimo na televiziji, jer nemamo vremena razmišljati je li to istina ili nije. A jedna od urbanih legendi je i da bez proizvodnje i poljoprivrede nema hrane ni proizvoda. Zastanimo ovdje na trenutak, pa preispitajmo samo tu činjenicu jer na taj način možda možemo promijeniti cijelo naše gospodarstvo i način razmišljanja cijele države. Ako pogledamo povijest čovječanstva, vidjet ćemo da su se u jednom trenutku ljudi podijelili na proizvođače (ratare i stočare) i osvajače (vojnike). Proizvođači su prema potrebi postajali vojnici kako bi se obranili, ali s vremenom su uvidjeli da je bolje da dio svojih prihoda odvoje za specijalizirane vojnike koji su taj posao obavljali puno stručnije od drugih, a svoje vrijeme posvete u potpunosti proizvodnji. Sa stvaranjem gradova ta se specijalizacija počela još više isticati, pa su se pojavili obrtnici i trgovci, a s vremenom i specijalizirane skupine ljudi koje su činile manufakture i tvornice. Cijelo to vrijeme postojala je skupina koja se bavila uslugama (prvo vojnici, poslije trgovci, pa doktori, svećenici i sl.), koja je uvijek bila manjina društva jer je proizvodnja proizvoda i

hrane bila neefikasna i bilo je potrebno odvojiti strašno puno radne snage kako bi se proizvelo dovoljno za sebe i tek nešto malo viška za druge. Već u to doba ljudi su shvatili potrebu za uslugama, ali zbog neefikasnosti rada broj produktivnih osoba je uvijek bio u znatnoj prednosti pred brojem neproduktivnih. S povećanjem efikasnosti kakvu imamo danas došlo je vrijeme da manji broj ukupne radne snage može proizvesti dovoljno proizvoda i hrane za čitavo čovječanstvo, što mijenja cijelu strukturu društva na koju smo navikli otkad čovječanstvo postoji. Mi smo danas dio tog povijesnog trenutka o kojem će se pisati i pripovijedati tisućama godina nakon nas, ali nesvjesni smo promjena i zbunjeni jer sve u što smo vjerovali se promijenilo. U prilog tome govore izjave tipa: “Ne možemo samo prodavati, moramo nešto i proizvoditi!”. A moramo li stvarno? Jesu li gradovi kad su nastajali mogli preživjeti iako nisu proizvodili hranu? Ja sam uvjeren da je isto pitanje mučilo građane prvoga grada: što ćemo jesti ako ništa ne sadimo? Pa nećemo jesti lonce, potkove ili mačeve? Ako pogledamo ponovno u povijest, jer to je ogledalo budućnosti, vidjet ćemo da su oni koji su se prilagodili novom sustavu s vremenom prošli puno bolje od onih koji se nisu željeli prilagoditi. Danas svi žele biti dio grada, nitko ne želi biti dio sela, dio prošlosti, svi žele biti dio budućnosti. Stoga je moje pitanje, želi li Hrvatska ostati “selo” budućnosti ili želi postati “grad” budućnosti? Želimo li i dalje proizvoditi jeftine proizvode i pitati se ima li proizvodnja u Hrvatskoj ikakve budućnosti ili želimo prodavati “selu” pamet, znanost, kreativnost, inovativnost i sl.? Ja sam gradski dečko i želim da moj “grad” i dalje ostane mjesto u koje žele svi doseliti.

Došlo je vrijeme kada manji broj ukupne radne snage može proizvesti dovoljno proizvoda

uzimamo zdravo za gotovo sve što čujemo ili pročitamo

poslovna 2010. POSLOVNI DNEVNIK 57


Poslovna2010  

poslovna2010

Advertisement
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you