Broj 7/2013.
Zaštita i očuvanje okoliša
SPONZORI
www.poslovni.hr
Instinkt nije dovoljan.
NaruÄ?ite listopadski broj magazina do 20.10. na telefon +385 (01) 6326 021 ili putem e-maila: pretplata@poslovni.hr po cijeni od 25,00 kn
Sadržaj
Uvodnik
Pametna strategija je podloga razvoja jer korištenje fondova za očuvanje okoliša u koordinaciji s fondovima za energetsku učinkovitost vrlo brzo može pridonijeti rastu gospodarstva, ali i osigurati održivi razvoj zemlje 3
Projekti
impressum
U godinu i pol prikupljeno je 35 milijuna kuna za 17 projekata, primjeri iz Europske unije pokazuju da se može i više 5
Je li rast moguć
Europljani su se stotinama godina brinuli samo oko gospodarskog rasta i blagostanja, prije no što su otkrili ljubav prema okolišu, a to se događa samo u okruženju blagostanja 8
Glavni urednik: Mislav Šimatović zamjenik GlavnoG urednika: Marko Biočina pomoćnik GlavnoG urednika: Vladimir Nišević
Više od 300 propisa
Grafika: Kristina Nakić - Red Point fotoGrafije: Pixsell, Fotolia
Upravo zbog broja i složenosti propisa, kao i velikih izazova u njihovoj provedbi, politika zaštite i očuvanja okoliša smatra se jednom od najzahtjevnijih 9
prodaja oGlasa: Jasna Bibić, voditeljica prodaje telefon: 01/6326-016 direktorica poslovnoG dnevnika: Andrea Borošić stYria international: direktori: Boris Trupčević, Mario Vrgoč uprava: Boris Trupčević, Radovan Klarić, Sandra Lončar izdavač: 24sata d.o.o. Oreškovićeva 6H/1, 10000 Zagreb telefon: 01/6326-000 telefaks: 01/6326-060 e-mail: redakcija@poslovni.hr tisak: Grafički zavod Hrvatske, Radnička cesta 210, 10.000 Zagreb
Velika ulaganja
Kao jedan od važnijih dijelova Europske razvojne politike koncept zelenog rasta ima važnu ulogu u povećanju konkurentnosti javnog i privatnog sektora 11
Skupljanje otpada
Prema cilju koji bi trebao biti ostvaren ove godine Hrvatska mora količinu biorazgradivog otpada koji završava na deponijama, a ne u reciklaži, smanjiti za više od 300.000 tona 15 3
UVODNIK
Pametna strategija podloga za brzi rast Korištenje fondova za očuvanje okoliša u koordinaciji s fondovima za energetsku učinkovitost vrlo brzo može pridonijeti rastu gospodarstva, ali i osigurati održivi razvoj zemlje
V
iše od 300 propisa, dva programa Natura i Life+, veliki novčani iznosi u kohezijskim fondovima te rigoroznije zakonodavstvo u pojedinim članicama nego što je ono propisano od strane Europske unije bio bi kratki opis politike zaštite i očuvanja okoliša u Uniji. Prema ocjenama stručnjaka zaštita i očuvanje okoliša jedan su od najzahtijevnijih dijelova i ovako nimalo jednostavnog europskog zakonodavstva, ali i velika prilika za Hrvatsku koja uz pomoć sredstava iz europskih fondova može unaprijediti i zaštiti svoje prirodno bogatstvo. Hrvatska je za većinu implementacije zakonskih propisa vezanih uz očuvanje okoliša izborila prijelazno razdoblje, u većini slučajeva do 2018. godine, a dobar je to način kupovine vremena «teškoj» industriji kako bi se prilagodila rigoroznijim zahtjevima u očuvanju okoliša. Tako 67 industrijskih postrojenja za koje je zatraženo prijelazno razdoblje mora unaprijediti svoj način rada i osigurati najbolju raspoloživu tehniku kako bi dobili tzv. okolišnu dozvolu za rad, a sve u cilju smanjenja industrijskog onečišćenja. ministarstvo zaštite okoliša, očijem radu nema toliko medijskih napisa kao o nekim drugim potezima hrvatske Vlade, odrađuje zadovoljavajući posao. Od veljače je pripreman, a u srpnju i donesen novi Zakon o ... Njime se propisuje razdavanje (recikliranje) komunalnog otpada, a jedina prepreka njegovoj provedbi mogla bi biti lokalna vlast. Naime, deponije smeća i njegovo prikupljanje dio su lokalne, a ne državne priče u Hrvatskoj što provedbu novog zakona čini puno kompliciranijom. Međutim, promjene u gospodaranju otpadom su neminovne jer hrvatska do 2020. mora smanjiti količinu nerecikliranog otpada za još dodatnih 300.000
tona. Iako u zadnji raspoloživi podaci agencije za zaštitu okoliša iz 2011. godine pokazuju trend smanjenja nerecikliranog otpada također ukazuju na problem ne saniranih i nedovoljno razvijenih deponija. Upravljanje otpadom velika je prilika i za Hrvatsko gospodarstvo jer pametno upravljanje otpadom otvara i nova radna mjesta i to vezana uz visoke tehnologije. Primjera je puno u drugim članicama Europske unije poput Malte, Španjolske ili nama puno bliže Austrije koja je možda najdalje došla u iskorištavanju onoga čime ju je podarila priroda - šumom. ametno korištenje fondova za očuvanje okoliša u kordinaciji s fondovima za energetsku učinkovitost vrlo brzo može pridonijeti rastu gospodarstva, ali i osigurati održivi razvoj zemlje. Ministarstvo okliša prikupilo je 35 milijuna kuna za projekte vezane uz prirodne parkove - još jedan segment
P
Foto
I
4
Zaštita i očuvanje okoliša jedan su od najzahtijevnijih dijelova nimalo jednostavnog europskog zakonodavstva
kojim je Hrvatska iznimno bogata, a koji je laički rečeno mamac za novac iz europskih fondova, samo ga treba znati uzeti. Ipak jedan od problema u cijeloj priči je činjenica na koju upozoravaju strani stručnjaci - očuvanje okoliša uvijek je vezano uz bogate i razvijene države. One koje si mogu dopustiti visoke namete i standarde u industriji iako tako gube na profitu. Europska unija u tome je svjetski predvodnik i dovoljno snažna da si može dopustiti da ne ulazi u po okoliš rizične poslove. Hrvatska je sada dio Unije i trebala bi početi razmišljati u sličnom smjeru jer po okoliš štetni poslovi jednostavno će biti presukupi i neprofitabilni. Za takvo razmišljanje potreban je pametna i do detalja razvijena gospodarska strategija, a taj dio ujedno je i najveća opasnost za Hrvatsku jer kako i sami znamo naši razvojni planovi mijenjaju se prečesto i dovršavaju prerijetko.
Ulaganja
U godinu i pol 35 milijuna kuna za 17 projekata
U
ukupno 17 projekata u zaštićenim područjima prirode u posljednjih godinu i pol uloženo je 35 milijuna kuna, kazao je ministar zaštite prirode i okoliša Mihael Zmajlović prilikom otvaranja poučne staze u Značajnom krajobrazu u Erdutu, vrijedne gotovo milijun kuna. Projektom je obuhvaćena izgradnja i uređenje dva kilometra poučne staze, postavljene su informativne table, izgrađena su dva odmorišta te vidikovac smješten neposredno uz Erdutsku kulu s kojeg se pruža jedinstveni pogled na Dunav i granicu sa susjednom Srbijom. “Sa ulaganjima u zaštićena područja ne mislimo stati, naprotiv. Projekti zaštite prirode koje planiramo financirati iz strukturnih fondova procijenjeni su na 410 milijuna kuna. Prva četiri, vrijedna 128 milijuna kuna, prijavit ćemo već početkom 2014., a u visokoj fazi spremnosti za prijavu je ukupno petnaestak projekata vrijednih 350 milijuna kuna.”, izjavio je ministar. Ulaganja Ministarstva zaštite okoliša i prirode u posjetiteljsku infrastrukturu zaštićenih područja putem Projekta integracije u EU Natura 2000, u 2012. i 2013. godini iznose ukupno 35,2 milijuna kuna. dovršeni projekti Od toga je dosad dovršeno osam projekata vrijednih 17,3 milijuna kuna, a osam ih je upravo u tijeku, vrijednih još 13,9 milijuna kuna. Do kraja godine planira se započeti s radovima vrijednim četiri milijuna kuna. Inače, sljedeće razdoblje u programiranju EU financijske pomoći (financijska perspektiva 2014-2020) bit će bazirano na zajedničkoj europskoj strategiji za gospodarski rast Europa 2020. Procesom programiranja se odgovara na pitanje koji dijelovi nacionalne strategije će se moći sufinancirati iz fondova EU. Obavezujući se na ovu strategiju, svaka zemlja članica preu-
FOTOLIA
Projekti zaštite prirode financirani iz strukturnih fondova procijenjeni su na 410 milijuna kuna; prva četiri, vrijedna 128 milijuna kuna, Hrvatska će prijavit već početkom 2014.
Projektne integracije u EU Natura 2000, u 2012. i 2013. godini iznose 35,2 mil. kuna ciljevi i pririteti europske unije do 2020. i do 2050. godine
S
edmi akcijski plan za okoliš bi trebao biti usmjeren na devet ciljeva i prioriteta. Ovaj program, vođen dugoročnom vizijom do 2050, određuje prioritetne ciljeve, koje Europska unija želi postići do 2020. A nadovezuje se na Strategiju Europe 2020, EU akcijski paket o zaštiti klime i energiji, Plan o niskougljičnoj ekonomiji do 2050., EU strategiju o biološkoj raznolikosti, te na Plan razvoja resursno učinkovite Europe.
zima odgovornost usklađivanja nacionalnih socio-ekonomskih razvojnih planova s ciljevima Strategije Europa 2020. U okviru programiranja, razrađeno je ukupno 11 različitih tematskih ciljeva, koji su usklađeni s ciljevima Strategije Europa 2020. Tematski cilj definira zaštitu okoliša i promica5
Proje kti
gih zemalja nica čla
Ulaganja
dru
austrija - nova formula za obnovljive izvore energije
U
6
Proje kti
nove mogućnosti Mogućnosti financiranja nakon pristupanja Europskoj uniji otvaraju posve novo poglavlje za Hrvatsku, u smislu količine raspoloživih sredstava kao i opsega aktivnosti koje se mogu financirati tim sredstvima. Međutim, to financiranje ne bi smjelo biti samo sebi svrhom, već mehanizam ostvarenja širih ciljeva politike EU-a. Podjelom na dvije statističke regije (Kontinentalna i Jadranska) Hrvatska je osigurala mogućnost optimalnijeg korištenja sredstava EU fondova zbog statusa: manje razvijene regije. Financijska potpora za provedbu projekata u području zaštite okoliša ostvaruje se u sklopu Kohezijske politike kroz EU fondove: Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond (ESF) i Kohezijski fond (CF). Cilj je Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF-a) ojačati gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju Europske unije uklanjanjem
neravnoteže među regijama. ERDF podupire regionalni i lokalni razvoj radi njihova doprinosa svim tematskim ciljevima. U manje razvijenim regijama 50% resursa ERDF-a mora biti odvojeno za energetsku učinkovi-
gih zemalja dru nica čla
nje učinkovitosti resursa. Vezano uz sektor zaštite okoliša iz područja cilja ‘konvergencija’ moguće je financirati investicije vezane uz: vodoopskrbu te upravljanje vodama i otpadom, pročišćavanje otpadnih voda te kakvoću zraka, zaštitu, sprečavanje i kontrolu dezertifikacije, integrirani nadzor onečišćenja, pomoć pri ublažavanju posljedica klimatskih promjena, poboljšanje stanja okoliša uključujući onečišćena područja te obnovu napuštenih industrijskih područja (brownfield investicije), promoviranje bioraznolikosti i zaštite prirode uključujući investicije u NATURA 2000 područja te turističke objekte koji promoviraju prirodna bogatstva u skladu s principima održivog turizma, zaštitu od rizika, uključujući razvojne i provedbene planove za zaštitu i suzbijanje prirodnih rizika (dezertifikacija, suše, požari i poplave) te tehnoloških rizika.
FOTOLIA
gradu Güssing u Austriji razvijeno je novo postrojenje koje prerađuje drvo za proizvodnju, ne samo grijanja za cijeli okrug, nego i električne energije i sintetičkih dizel goriva. Naglasak je na tome da ovo postrojenje proizvodi iznimno nisku razinu katrana. Uređaj proizvodi 14000 mWh struje godišnje, 25% energije drveta odlazi u energetsku mrežu, a 55% u grijanje što daje uređaju 80% efikasnosti rada. Ovaj projekt je financiran Europskim fondom za regionalni razvoja, a investicija iznosi 1,3 milijuna eura.
tost i obnovljive izvore energije, inovaciju te podršku malim i srednjim poduzećima. Uz doprinos gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji Europski socijalni fond (ESF) glavni je financijski instrument Europske unije
malta – obnavljanje zatvorenih odlagališta
E
uropska unija je sufinancirala obnavljanje 3 zatvorena odlagališta na Malti, kako bi se u budućnosti koristila kao javne površine, te u svrhu rekreacije. Malta je predložila ovaj projekt obnavljanja tri zatvorena odlagališta 2010. Odlagalište Magħtab je bilo aktivno od 1978.do 2004, Qortin od 1968. do 2004. i Marsascala od 1970.do 1979. Na odlagalištima Magħtab i Qortin, radovi su uključivali i potencijalne učinke na ljudsko zdravlja i okoliš, zbog izgaranja otpada i proizvodnje odlagališnog plina te procjednih voda odlagališta. Nijedno odlagalište nije bilo usklađeno niti je moglo biti usklađeno s inženjerskim zahtjevima europske Direktive o odlaganju iz 1999. Njihova konačna sanacija i obnova se dogodila u skladu sa Strategijom gospodarenja čvrstoga otpada Malte, i učinila ih je prikladnima za krajnju upotrebu. Prema
projektu, ova dva odlagalište ograničavaju se kombinacijom nekoliko različitih tehnika, što smanjuje proizvodnju procjednih voda i emisiju plinova. Ostali radovi na stanicama uključuju instalaciju sustava odvodnje i uređenje okoliša. Marsascala odlagalište zatvoreno je 1979. te se, zbog starosti otpada, nije smatralo potencijalno štetnim. Potrebno je bilo samo prekrivanje pokrovnog sloja inertnim materijalom. Radovi na ovom odlagalištu usredotočeni su na pretvaranje područja privlačnim za korištenje zajednici. Projekt je izravno stvario oko 80 radnih mjesta tijekom implementacije i 24 radna mjesta tijekom operativne faze. Ovaj projekt je sufinancirala EU kohezijskim fondom za razdoblje 2007.do 2013., i to u iznosu od 22,3 mil. eura, dok ukupna investicija iznosi 26,2 mil. eura.
za ul vaju skih nje t nijih mor skim lasku lom prom resu
više Koh pom naci 90 p lja č njim mre podr fond godb venc vodo u ur U zima za p
Proje kti
nica čla
se što iju uju ša. se, no nje ovi na nje 80 24 vaj om od osi
gih zemalja
Španjolska – Ekopark
S
za ulaganje u ljude. Fondom se povećavaju mogućnosti zapošljavanja europskih građana, promiče bolje obrazovanje te poboljšava situacija najugroženijih osoba na rubu siromaštva. ESF mora uz to pridonijeti i ostalim tematskim ciljevima, kao što su podrška prelasku na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika, prilagodbu na klimatske promjene te učinkovito iskorištavanje resursa. viŠE za manjE razvijEnE Kohezijski fond (CF) sredstvo je pomoći za zemlje članice čiji je bruto nacionalni dohodak (BND) manji od 90 posto prosječnog BND-a 27 zemalja članica Europske unije pri ulaganjima u transeuropske prijevozne mreže (TEN-T) i zaštitu okoliša. Na području zaštite okoliša Kohezijski će fond potpomagati ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama i prevenciju rizika, sva ulaganja u sektore vodoprivrede i zbrinjavanja otpada te u urbani razvoj. U skladu s Komisijinim prijedlozima višegodišnjeg financijskog okvira, za podršku će se kvalificirati i ulaga-
Zaštita okoliša je jedan od važnih prioriteta unutar instrumenata kohezijske politikej
Proje kti
MONTAŽA
jeverna Španjolska poduzela je velike korake prema zelenoj ekonomiji kroz projekt ekoparka La Rioja. Unutar ovog područja reciklira se velika količina otpada, te vraća u ponovno upotrebu, pri čemu se stvaraju proizvodi poput bioplina i komposta, čime se znatno smanjuje štetan utjecaj na okoliš. Ekopark je otvoren 2003., te je svijetli primjer uspješnog djelovanja, u kojem se cca 148.000 tona otpada godišnje obradi, od čega je većina gradski čvrsti otpad. Bilo koja organska tvar se odvaja od reciklažnih tvari kao što su plastika, papir, karton, staklo i metal. Organska tvar prolazi kroz dva procesa. U procesu biometanizacije, organski dio je degradiran na dva produkta: toplinsku i električnu energiju, od čega 25% električne energije koristi sam Ekopark. Razgrađena organska tvar se stabilizira procesom kompostiranja, nakon čega nastaje zreli kompost koji pronalazi upotrebu u poljoprivredi. Proizvede se 17.000 MWh električne energije godišnje, što je dovoljno za opskrbu 20.000 kućanstava. Osim što koristi vlastitu struju, postrojenje je također izgrađeno, uzimajući u obzir okolišna, logistička i sociološka razmatranja, uključujući i optimizirano upravljanje transportom otpada. Projekt je financiran Kohezijskim fondom i to u iznosu od 12,5 milijuna eura.
dru
gih zemalja
grčka – postrojEnjE za EkoloŠko odsoljavanjE
U
južnoj regiji Aegeanu Grčkoj izgrađeno je plutajuće neovisno postrojenje za pretvaranje morske vode u pitku vodu, koje radi na obnovljive izvore energije. Sustav desalinizacije, razvijeno na Sveučilištu u Egejeu, je ekonomičan i ekološki prihvatljiv, te potpuno neovisan. Postrojenje proizvodi 70 metara kubnih vode za piće dnevno, te na taj način zadovoljava potrebe za 300 ljudi. Ukupna investicija projekta je 2,9 milijuna eura, od čega je 1,3 milijuna eura financirao Europski fond za regionalni razvoj.
nja u energetiku pod uvjetom da imaju pozitivan učinak na okoliš. Stoga fond podržava i ulaganja u energetsku učinkovitost te obnovljive izvore energije. Krajnji ciljevi Kohezijske politike za razdoblje 2014-2020 su ulaganje u rast i radna mjesta. Kohezijska politika Unije predstavlja oko trećinu ukupnih proračunskih izdataka EU pri čemu će manje razvijene regije (među kojima su i dvije hrvatske regije) imati na raspolaganju 162,6 milijardi eura. U 2013.
nica čla
inonjim dareziji ni je unije
dru
godini Hrvatskoj će biti na raspolaganju 450 milijuna eura, te 1,1 milijarda u svakoj idućoj godini. Financiranje iz strukturnih fondova razlikuje ‘velike’ projekte, ukupne vrijednosti veće od 50 milijuna eura i ‘ne-velike’ projekte ukupne vrijednosti manje od 50 milijuna eura. nacionalno i lokalno Inače, zaštita okoliša je jedan od važnih prioriteta unutar instrumenata kohezijske politike. Kohezijski fond financira velike infrastrukturne projekte od nacionalnog i regionalnog značaja, a Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) manje, one od lokalnog značaja. Najvažnija područja koja se financiraju su gospodarenje komunalnim otpadom, vodoopskrba i odvodnja (uključujući pročišćivače otpadnih voda), zaštita zraka i zaštita prirode kroz mrežu Natura 2000. Okvirno više od trećine iznosa strukturnih fondova odlazi na infrastrukturne projekte zaštite okoliša, što u razdoblju 2014.2020. iznosi preko 100 milijardi eura. Dodatno u natječajima namijenjenim poduzetnicima ili za prekograničnu suradnju česti prioritet su ulaganja usmjerena na zaštitu okoliša. Jedan od važnih alata za provedbu politike zaštite okoliša u EU je program LIFE, koji je postao dostupan Hrvatskoj nakon pristupanja EU. 7
Razvoj
Je li moguć gospodarski rast uz zaštitu okoliša
T
ko danas govori o gospodarskom rastu uglavnom naglašava da se tu naravno radi o “održivom” ili “zelenom rastu”. Ali je li takvo što uopće moguće?, piše Deutsche Welle. Promjenom energetske politike Njemačka želi svoju opskrbu energijom postupno prebaciti na obnovljive izvore, znači na vjetar, sunce i na energiju vode. Neki to smatraju važnim korakom prema načinu života kojim bi se bolje čuvao okoliš. Karl-Heinz Paque nije među onima koji tako misle: “Kad mi u Njemačkoj razvijamo takve programe, to na globalnoj razini gotovo da nema nikakvog učinka. Zemlje u raZvoju Za to smo premali”, kaže ovaj profesor ekonomije sa Sveučilišta u Magdeburgu. “Odlučujuće će biti ono što se zbiva u zemljama koje sad stupaju na scenu, jer tamo praktično živi trećina svjetskog stanovništva”. Misli se
FOTOLIA
Europljani su se stotinama godina brinuli samo oko gospodarskog rasta i blagostanja, prije no što su otkrili ljubav prema okolišu, to se događa samo u okruženju blagostanja “To je kod nas započelo sedamdesetih godina prošlog stoljeća, ne ranije. U Kini to upravo započinje, u Indiji će još neko vrijeme potrajati dok se ta svijest pojavi”. Bogati Europljani s razvijenom sviješću o zaštiti prirode imaju dosta razloga biti nervozni. U svijetu je kao izvor energije još uvijek vrlo važna jedna sirovina čija se upotreba smatra izuzetno štetnom po okoliš - ugljen.
na zemlje koje stupaju na scenu nakon Europljana: Europljani su se stotinama godina brinuli samo oko gospodarskog rasta i blagostanja, prije no što su otkrili ljubav prema okolišu. “Davanje prioriteta zaštiti okoliša - to se događa samo u okruženju blagostanja”, kaže Paque.
Svijest o zaštiti okoliša u Europi se razvija od 70-ih godina prošlog stoljeća; drugi je tek trebaju razviti
europski snovi No svi pokušaji i pregovori oko postizanja sporazuma o zaštiti klime do sada su propali. Bez obzira na to radi li se o gornjim granicama za plinove koji uzrokuju efekt staklenika ili oko trgovine pojedinih država pravima na zagađivanje - interesi pojedinih zemalja su jednostavno prerazličiti. San o životu bez gospodarskog rasta je u industrijskim zemljama zapada, gdje postoji svijest o potrebi zaštite klime, puno rašireniji.
8
Lagermax AED Croatia d.o.o. za međunarodno otpremništvo tel: +385 1 3440 557
Zagreb
Split
Rijeka
Pula
prodaja@lagermax-aed.hr
Osijek
nacionalna distribucija pošiljaka u roku 24 sata distribucija pošiljaka iz Hrvatske za Sloveniju i iz Slovenije za Hrvatsku u roku 24 sata međunarodni transporti logističke usluge carinsko posredovanje Intrastat zastupanje
www.lagermax-aed.hr
Koprivnica
Zakonodavstvo
Okoliš u Europskoj uniji štiti više od 300 propisa
P
olitika zaštite okoliša Europske unije obuhvaća približno 300 različitih pravnih propisa i normi koje se odnose na niz područja – gospodarenje otpadom, onečišćenje zraka, zaštitu i upravljanje vodama, zaštitu prirode i biološke raznolikosti, zaštitu tla, onečišćenje bukom, kemikalije i klimatske promjene. Očuvanje okoliša moguće je postići ako se odgovarajuće mjere integriraju u druge sektorske politike (poljoprivreda, promet, energetika, industrija, gospodarstvo, ribarstvo). Stoga područje očuvanja okoliša analizira i pitanja održivog razvitka, odnosno postizanja ravnoteže između socijalnih, ekonomskih i okolišnih interesa. Europska unija postala je jedan od glavnih aktera politike zaštite okoliša na svjetskoj razini, uvodeći visoke standarde radi očuvanja prirodnih resursa i smanjivanja negativnih posljedica ljudskog djelovanja na okoliš, te vodeći brigu o postizanju ekonomskog rasta koji je održiv i poštuje okoliš, o čemu je postignut konsenzus svih članica. stroži od eu Pojedine države članice propisima određuju čak i strože standarde u odnosu na one na razini Europske unije, na što imaju pravo, vodeći računa o svojim nacionalnim interesima. Ipak, kritičari navode da su mjere zaštite okoliša vrlo nepovoljne za ekonomski razvoj unutar Unije jer su dodatni teret za privatni sektor, što postaje aktualno pitanje upravo u vrijeme gospodarske krize. Upravo zbog broja i složenosti propisa, kao i velikih izazova u njihovoj provedbi, ova se politika smatra jednom od najzahtjevnijih, kako za članice Europske unije, tako i za kandidatkinje. Za Hrvatsku je, bez obzira na dotadašnje mjere s ciljem očuvanja okoliša, preuzimanje pravne stečevine
FOTOLIA
Upravo zbog broja i složenosti propisa, kao i velikih izazova u njihovoj provedbi, politika zaštite i očuvanja okoliša smatra se jednom od najzahtjevnijih
u ovom području predstavljalo veliki izazov, pa je donesen i novi Zakon o zaštiti okoliša 2007. godine. Posebno su zahtjevni oni europski propisi za čiju su provedbu potrebna veća financijska ulaganja, poput direktiva koje se odnose na upravljanje i zaštitu voda ili gospodarenje otpadom, s implementacijom s kojom se još i danas “bore” članice Unije. Hrvatska je stoga tijekom pregovora o pristupanju zatražila prijelazna razdoblja za
Pojedine države članice propisima određuju čak i strože standarde u odnosu na EU
primjenu pojedinih europskih propisa, te su ona, između ostalog, odobrena za (i) gradnju centara za gospodarenje otpadom do kraja 2018. godine, uz smanjivanje udjela biorazgradivog komunalnog otpada na 35% ukupne količine do kraja 2020. godine, (ii) sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda do kraja 2023. godine, a poboljšanje kvalitete vode za piće prema mikrobiološkim parametrima do kraja 2018. godine, uz 9
Zakonodavstvo
dodatne tri godine nakon stupanja u članstvo za kemijske parametre, (iii) prilagodbu industrijskih postrojenja za sprječavanje i nadzor onečišćenja do kraja 2017. godine, (iv) prilagodbu postojećih energana na smanjenje emisija onečišćujućih tvari u zrak do kraja 2017. godine, (v) ograničavanje emisija hlapivih organskih spojeva do kraja 2015. godine, (vi) registraciju opasnih kemikalija radi sigurnog gospodarenja 18 mjeseci od dana pristupanja i (vii) sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova. novac iz ipa programa Hrvatskoj je dosad za okoliš, kroz pretpristupni program IPA, dodijeljeno 96,7 milijuna eura bespovratne pomoći od 2007. do 2011. godine. Nakon pristupanja Hrvatska će biti u mogućnosti koristiti sredstva iz strukturnih fondova, koja su za operativni program za okoliš za Hrvatsku od dana pristupanja pa do kraja 2013. godine, kada završava trenutačni proračun Europske unije, predviđena u iznosu od 140 milijuna eura. Namijenjena su za dva prioriteta – razvoj infrastrukture za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, te poboljšanje sustava vodoopskrbe i upravljanja otpadnim vodama radi zaštite vodnih resursa. Osim što će ove mjere pomoći očuvati okoliš i poboljšati kvalitetu života, pružaju poticaj gospodarstvenicima za sudjelovanje u njihovoj provedbi (projektiranje i građenje). Danom pristupanja Hrvatska je postala i korisnica i programa LIFE+ za zaštitu okoliša namijenjenog javnim i privatnim oso-
novi propisi Održivo gospodarenje otpadom ne ukida naknade za PET ambalažu Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović prije gotovo dva mjeseca predstavio je Zakon o održivom gospodarenju otpadom, koji bi trebao promijeniti navike građana u odlaganju otpada. Jedna od najvećih novina u tom zakonu je primarna selekcija otpada već na kućnom pragu. Ova izmjena zakona trebala bi donijeti i ukidanje naknada za PET ambalažu, ali ministar je tu mogućnost zasad uklonio. “Rađene su procjene nakon kojih je odlučeno da se 10
Hrvatskoj je dosad za zaštitu i očuvanje okoliša, kroz pretpristupni program ipa, dodijeljeno 96,7 milijuna eura bespovratne pomoći od 2007. do 2011. godine bama i institucijama, u iznosu od 1,25 milijuna eura u 2013. godini, do kada je taj program na snazi. regionalni razvoj Zaštita okoliša je i jedan od važnih prioriteta unutar instrumenata kohezijske politike. Kohezijski fond financira velike infrastrukturne projekte od nacionalnog i regionalnog znaHvala Vam na svim čaja, a Europski fond za zajedničkim trenucima regionalni razvoj (EFRR) u proteklih 20 godina. manje, one od lokalnog značaja. Okvirno više od 1/3 iznosa strukturnih fondova odlazi na infraOsiguranje na Vašoj strani. strukturne projekte zaštite okoliša, što iznosi preko 100 milijardi eura. U natječajima namijenjenim poduzetnicima česti prioritet su također ulaganja usmjerena na zaštitu okoliša.
SLAVLJE JE VEĆE KADA SE DIJELI!
za sada neće ukidati te naknade s obzirom na to da je takav način prikupljanja ambalažnog otpada još uvijek efikasan. Takav sustav stvara mogućnost povećanih troškova, zato radimo i reorganizaciju Fonda za zaštitu okoliša, ali i na smanjivanju mogućnosti za manipulacije kako se ne bi stvarali dodatni troškovi. Po pitanju samog prikupljanja PET boca, sustav je efikasan i on će se zadržati dok bude takav. Ljudi mogu i zaraditi na taj način. A ideja odvojenog prikupljanja otpada je upravo to - stvaranje novih radnih mjesta. Jer kada otpad zatrpate u zemlju zapravo ste zatrpali vrijedne sirovine. Na ovaj način izvlačimo vrijedne sirovine iz onoga što smatramo otpadom i na taj način
kroz selekciju i obradu vraćamo ponovno u proizvodnju, zapravo generiramo nova radna mjesta. I to je cijeli smisao i ovog reda prvenstva postupanja s otpadom primarne selekcije i reciklaže, ponovne upotrebe i svega onoga što ta hijerarhija postupanja s otpadom i predviđa”, rekao je prije nekoliko dana ministar Zmajlović. A upitan koliko je lokalna samouprava spremna za Zakon o održivom gospodarenju otpadom koji je stupio na stupio na snagu krajem srpnja izjavio je da “u Hrvatskoj postoji duga tradiciju alibija zašto nešto ne bismo učinili, ali ne možemo više dopustiti da se otpad odlaže u prirodu, a da se komponente otpada koje imaju ekonomsku vrijednost ne izvuku iz njega”.
Zeleni rast
Složena okolišna politika iziskuje velika ulaganja FOTOLIA
FOTO
Kao jedan od važnijih dijelova Europske razvojne politike koncept zelenog rasta ima važnu ulogu u povećanju konkurentnosti javnog i privatnog sektora
10 milijardi eura potrebno je ulaganje u javnu infrastrukturu
P
rema podacima Ministarstva zaštite okoliša i prirode, sve obveze koje je Hrvatska preuzela u procesu pregovaranja u području zaštite okoliša i prirode “pridonose i pridonijeti će poboljšanju i unapređenju kvalitete života jer se njima osiguravaju viši standardi zaštite
okoliša (bolje gospodarenje otpadom, bolja kakvoća i opskrbljenost pitkom vodom, bolja priključenost na sustave javne odvodnje i pročišćavanja, zaštita staništa, biljnih i životinjskih vrsta, poboljšanje kakvoće zraka, smanjenje industrijskog onečišćenja, sigurno gospodarenje kemikalijama)”.
Europska unija je definirala svoje razvojne ciljeve do 2020. godine kroz tehnološki razvoj europskog gospodarstva i kroz povećanje zaposlenosti, pri čemu koncept zelenog rasta ima važnu ulogu u povećanju konkurentnosti javnog i privatnog sektora. Interdisciplinarno područje zaštite 11
Zeleni rast okoliša je snažno napredovalo u proteklim desetljećima kroz politički i pravni okvir, te je danas jedna od ključnih poluga rasta na europskom nivou, piše Večernji list. Za razvoj okolišnih politika i EU zakonodavstva odgovorne su dvije Opće uprave Europske komisije: DG Environment i DG Climate action.
Otpad
V
Prijelazno razdoblje do 2018. godine i smanjivanje udjela biorazgradivog otpada do cilja od 35 posto Na području gospodarenja otpadom, Hrvatska se obvezala uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom za što je osigurala prijelazno razdoblje do kraja 2018. godine. Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom usko je povezana sa sanacijom svih postojećih odlagališta. Paralelno s navedenim, do kraja 2020. godine Hrvatska je obvezna postupno smanjivati udio biorazgradivog otpada koji se odlaže na odlagalištima u cilju ostvarivanja tražene razine od najviše 35 posto masenog udjela biorazgradivog komunalnog otpada u odnosu na 1997. godinu.
sana je kr žiti d kem godi i po podr ski p za st govo čija
1
12
FOTOLIA
ulaganja javnog sektora One blisko surađuju s ostalim upravama kao npr. DG Energy, DG RTD (istraživanje i inovacije) i DG Regio koja je nadležna za ocjenu velikih infrastrukturnih projekata zaštite okoliša država članica. Zainteresirana javnost (građani, civilni sektor, industrija) može se uključiti u konzultacije kod donošenja novih pravnih akata EU koje čine razne Direktive i uredbe (svi su dokumenti dostupni na web stranicama Eurospke komisije), a također može pratiti buduće trendove u zaštiti okoliša i održivom razvoju kroz komunikaciju EK u obliku tzv. Bijelih i Zelenih knjiga. Zbog potrebnih visokih ulaganja u infrastrukturu javnog sektora (više od 10 milijardi eura koje će se dijelom pokriti iz EU fondova) kao i prilagodbe gospodarstva u primjeni najboljih industrijskih tehnologija i praksi, Hrvatska je u procesu pregovora odobren niz prijelaznih razdoblja. Ona se odnose na odgodu primjene EU propisa u područjima: uspostave integriranog sustava gospodarenja otpadom (uključuje smanjivanje i
na području kakvoće voda, osigurano je prijelazno razdoblje do kraja 2023. godine kao krajnji rok za izgradnju sustava odvodnje i pročišćavanja
2
izbjegavanje nastanka otpada, oporabu otpada, odvojeno sakupljanje i recikliranje, izdvajanje biorazgradivog otpada), izgradnje sustava vodoopskrbe/odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (zbog potrebnih kapitalnih investicija zamjetno je povećanje cijena vode u nizu javnih kompanija u 2012.), prilagodbe onečišćenja iz industrijskih i energetskih postrojenja, smanjivanja emisija hlapivih organskih tvari, registraciju opasnih kemikalija i sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova (avioindustrija ulazi u ETS sustav u 2014. godine).
Pristupanjem EU Hrvatska ima obavezu monitoringa sastavnica okoliša i izvješćivanja Europske agencije za okoliš
godišnja iZvjEšća Ek Pristupanjem u EU, Hrvatska ima obavezu monitoringa sastavnica okoliša i obavezu izvješćivanja prema Europskoj agenciji za okoliš (EEA). U zaključcima pregovora o okolišu EK skreće pozornost na činjenicu da je EU zakonodavstvo materija koja se mijenja, te da je potrebno kontinuirano pratiti novosti. Inače, Europska komisija redovito prati postignuća država kandidata kroz godišnje izvještaje o napretku. Najnoviji dokument za Hrvatsku je objavljen u listopadu 2012. (COM(2012) 601 final – Comprehensive Monitoring Report on Croatia’s state of preparedness for EU membership) kada je EK utvrdila da Hrvatska općenito zadovoljava uvjete koji proizlaze iz procesa pregovora, te da bi danom pristupanja trebala biti u poziciji primjene okolišnog zakonodavstva.
Vode
2
Za vodu za piće rok 2018. godina, može se tražiti i duži rok o Europske komisije Na području kakvoće voda, osigurano je prijelazno razdoblje do kraja 2023. godine kao krajnji rok za izgradnju sustava odvodnje i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda. Što se tiče vode za piće, prijelazno razdoblje do kada se mora osigurati propisana kakvoća pitke vode u pogledu mikrobioloških pokazatelja je kraj 2018. godine, a kao država članica Hrvatska će zatražiti dodatno produljenje roka u pogledu postizanja propisanih kemijskih parametara u vremenskom razdoblju od dodatne tri godine od dana pristupanja EU. Vezano za zaštitu površinskih i podzemnih voda od onečišćenja nitratima poljoprivrednog podrijetla, dogovoreno je da će se do ulaska u EU izraditi akcijski program u trajanju od četiri godine za izgradnju spremnika za stajski gnoj na poljoprivrednim gospodarstvima, a prije njegovog postupnog korištenja na poljoprivrednim površinama, čija primjena počinje nakon ulaska u EU. 13
Zeleni rast
Industrijski objekti
3
Do kraja 2018. godine 67 industrijskih postrojenja mora unaprijediti način rada Što se tiče industrijskih objekata, najkasnije do kraja 2018. godine, 67 industrijskih postrojenja za koje je zatraženo prijelazno razdoblje mora unaprijediti svoj način rada i osigurati najbolju raspoloživu tehniku kako bi dobili tzv. okolišnu dozvolu za rad, a sve u cilju smanjenja industrijskog onečišćenja. Do kraja 2017. osigurano je prijelazno razdoblje za postizanje smanjenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz velikih termoenergetskih postrojenja nazivne toplinske snage iznad 50MW, a koji su također i obveznici ishođenja okolišne dozvole. Do kraja 2015. godine kao krajnjeg roka za usklađivanje sa propisanim zahtjevima potrebno je ograničiti emisije hlapivih organskih spojeva koji nastaju upotrebom organskih otapala u određenim aktivnostima i postrojenjima, a što se odnosi na 49 takvih postrojenja. Ujedno je dogovoreno izuzeće za procese premazivanja brodova za šest brodogradilišta do kraja 2015., uz istovremenu primjenu najboljih raspoloživih tehnika. Sva dogovorena prijelazna razdoblja na području smanjenja industrijskog onečišćenja imaju navedene rokove ( kao krajnje rokove, no za svako postrojenje utvrđen je, u dogovoru s tvrtkama, pojedinačni rok.
Zrakoplovne djelatnosti ulaze u sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova od 1. siječnja 2014. godine
Dogovoreno je izuzeće za procese premazivanja brodova za šest brodogradilišta do kraja 2015. godine
Kemikalije
Do kraja 2017. osigurano je prijelazno razdoblje za smanjenja emisija onečišćujućih tvari iz termoenergetskih postrojenja 14
Izvor za okvIre: www.vIdI.hr; www.bIologIja.com.hr
5
Osigurana tri prijelazna razdoblja propisima o sigurnom gospodarenju kemikalijama Na području kemikalija, radi usklađivanja s propisima o registraciji kemikalija, osigurana su tri prijelazna razdoblja propisima o sigurnom gospodarenju kemikalijama od po šest mjeseci od dana ulaska u Europsku uniju. Navedena prijelazna razdoblja za produženje roka za registraciju kemikalija, omogućit će kemijskoj industriji u Republici Hrvatskoj da s danom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji bude u ravnopravnom položaju s kemijskim industrijama ostalih država članica Europske unije, a u cilju što veće konkurentnosti na jedinstvenom tržištu Europske unije.
Klimatske promjene i staklenički plinovi
4
U sustav trgovanja stakleničkim plinovima ulaze 73 hrvatska postrojenja Na području klimatskih promjena i emisija stakleničkih plinova Hrvatska se u pregovorima obvezala pristupiti EU sustavu trgovanja emisijama stakleničkih plinova od 1. 1. 2013. godine. U ovaj sustav ulaze 73 hrvatska postrojenja iz područja energetike i industrije. Zrakoplovne djelatnosti koje uključuju letove unutar Hrvatske i letove prema državama izvan Europskog gospodarskog prostora ulaze u sustav trgovanja emisijama od 1.1.2014. godine. Za Hrvatsku je u pregovorima omogućeno povećanje prodajne količine emisijskih jedinica na dražbi za 26% u odnosu na utvrđenu baznu kvotu određenu za svaku državu članicu EU. Financijska sredstva prikupljena na dražbi koristit će se za projekte smanjenja emisija stakleničkih plinova (obnovljive izvore, energetsku efikasnost, projekte čistije proizvodnje) i prilagodbu klimatskim promjenama. Za Hrvatsku je u pregovorima utvrđen dozvoljeni postotak rasta emisija iz drugih sektora, npr. poljoprivrede, prometa, postupanja s otpadom, javne potrošnje i dr., do 11% u 2020. godini u odnosu na razinu iz 2005. godine.
Zbrinjavanje otpada
Recikliranje još nije razvijeno u dovoljnoj mjeri
P
rema zadnje raspoloživim podacima agencije za zaštitu okoliša i fonda za energetsku učinkovitost u 2011. godni ukupno 212 tvrtki “obavljalo je djelatnost skupljanja miješanog komunalnog otpada”. Od njih 212 podatke o svom poslovanju agenciji je dostavilo njih 199. Podaci nisu dostavljeni za ukupno 13 općina, pa je za njih kao i za neobuhvaćeni dio stanovništva organiziranim skupljanjem načinjena procjena količina nastalog otpada. Izvješće pokazuje određene pomake u upravljanju otpadom u Hrvatskoj, ali i koliko još posla predstoji dok se ova djelatnost uskladi s ciljevima Europske unije. Problemi nisu u organiziranom prikupljanju koliko u odlaganju otpada. Odlaganje je prijavilo 146 odlagališta, a za pet odlagališta koja nisu dostavila podatke o količinama odloženog otpada načinjena je procjena odloženih količina. “Prema prijavljenim podacima, sve općine i gradovi imali su organizirano skupljanje i odvoz komunalnog otpada, dok je obuhvat stanovništva organiziranim skupljanjem iznosio 96%. Za 2011. godinu skupljači komunalnog otpada prijavili su za 5% manje komunalnog otpada iz kućanstava u odnosu na 2010. godinu, pa možemo govoriti o nastavku padajućeg trenda prisutnog od 2008. godine,no, kako je u izračun za 2011. godinu po prvi puta uključen i dio komunalnog otpada koji potječe iz uslužnih djelatnosti, ukupna količina je nešto veća u odnosu na 2010. godinu”, stoji u izvješću agencije za zaštitu okoliša. U Hrvatsko je u 2011. godini ukupno proizvedeno 1,645.295 tona komunalnog otpada. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je 371 kilograma, a dnevna količina jedan kilogram. Udio miješanog komunalnog otpada u skupljenom otpadu činio je 84% odnosno 1,377.242 tona. Udio odvojeno skupljenih vrsta otpada iz komunalnog otpad iznosio je
PIXSELL
Prema cilju koji bi trebao biti ostvaren ove godine Hrvatska mora količinu biorazgradivog otpada koji završava na deponijama, a ne u reciklaži, smanjiti za više od 300.000 tona Dnevna količina proizvedenog otpada po stanovniku u Hrvatskoj iznosi 1 kilogram
Organizirano skupljanje komunalnog otpada u 2011. godini bilo je obuhvaćeno 96 posto stanovništva Hrvatske
16% što je za 2% više u odnosu na 2010. godinu. Od ukupne količine odvojeno skupljenih vrsta otpada iz komunalnog otpada, koja je iznosila 268.053 tona, tek polovica je direktno upućena na preradu. “U velikom broju jedinica lokalne samouprave ne provodi se odvojeno skupljanje korisnih vrsta otpada iz komunalnog otpada. Najveća stopa odvojeno skupljenih vrsta otpada iz komunalnog otpada bilježi se u Primorsko – goranskoj županiji, Međimurskoj županiji i Gradu Zagrebu”, stoji u izvješću agencije. Udio odvojeno skupljenog biorazgradivog otpada u ukupno proizvedenome biorazgradivom otpadu iznosio je svega 9,3%, a udio koji je upućen na recikliranje 6,2%. “Najveća stopa odvo-
jeno skupljenog biorazgradivog otpada iz komunalnog otpada i upućenog na oporabu bilježi se u Međimurskoj županiji, Gradu Zagrebu i Primorsko – goranskoj županiji”, stoji u izvješću. Lokalna reciklažna dvorišta prijavlila su ukupno 13.027 tona skupljenog komunalnog otpada. Na odlagališta je odloženo ukupno 1,86.218 tona otpada, od čega je bilo 1,565.928 tona komunalnog otpada, a 296.290 tona proizvodnog (uglavnom se radi o građevnom otpadu i glomaznom otpadu). Iako su po statusu kategorizirana kao zatvorena, neka odlagališta su ipak u 2011. godini zaprimala komunalni otpad, stoji u agencijskom izvješću. Prema prijavljenim podacima, u 2011. godini sedam kompostana je 15
Zbrinjavanje otpada zaprimalo komunalni otpad, a zaprimljena količina iznosila je oko 24.000 tona. Sukladno dogovorenom tijekom pregovaračkog procesa o pristupanju Hrvatske u EU (dokument “Accession document, Chapter 27:Environmet, Brussels, 22 December 2010”), ukupne količine otpada odložene na hrvatskim odlagališta koja ne zadovoljavaju standarde propisane Direktivom o odlaganju otpada morat će se dodatno smanjivati. biorazgradivi otpad Ukupna količina za odlaganje do kraja 2013. ne bi smjela prelaziti 1,710.000 tona odnosno potrebno smanjenje u odnosu na 2011. iznosi preko 152.000 tona. Prema izračunima i procjenama Agencije za zaštitu okoliša, biorazgradivog komunalnog otpada odloženo je 937.375 tona, što znači da je ta količina veća za oko 370.000 tona u odnosu na zadani cilj iz Direktive o odlaganju otpada, kojeg Hrvatska treba ispuniti do kraja 2013. godine. “Od 2011. godine organiziranim skupljanjem komunal-
nog otpada obuhvaćeni su svi gradovi i općine. Obuhvat stanovništva organiziranim skupljanjem komunalnog otpada posljednje dvije godine iznosi 96%. Manje varijacije u podacima o obuhvatu stanovništva u odnosu na 2009. godinu posljedica su prelaska pojedinih komunalnih tvrtki na drugačiji način obračuna troškova usluge organiziranog skupljanja (prema broju članova kućanstva), uslijed čega su tvrtke načinile određene korekcije podataka”, stoji u izvješću Agencije za zaštitu okoliša. Kvanitativni cilj za 2015. godinu (90%) predviđen Strategijom gospodarenja otpadom svakako je ostvaren još 2007. godine. Podaci o proizvedenom komunalnom otpadu u Hrvatskoj do 2005. godine u najvećoj su se mjeri temeljili na procjenama. Nakon 2006. godine količine se određuju prema podacima prijavljenima od strane obveznika, uz dodatnu procjenu podataka za neobuhvaćeni dio stanovništva organiziranim skupljanjem i za općine za koje podaci nisu dostavljeni. Porast količine komunalnog otpada bilježi se do 2008.
Ukupna količina otpada za odlaganje, one koje se ne recikliraju do kraja 2013. ne bi smjela prelaziti 1,710.000 tona odnosno potrebno je smanjenje godine nakon čega slijedi smanjenje prijavljenih količina. Prisutan trend smanjenja posljedica je gospodarske krize i povećanja udjela vaganog otpada. Dodatno se u razdoblju od 2006. do 2009. godine bilježi nešto ubrzanija dinamika sanacija divljih odlagališta, uslijed kojih su službena odlagališta registrirala nešto veće količine preuzetog otpada. Za 2011. godinu skupljači komunalnog otpada
prija nog 2010 nast u izr uklju potje ured bližn godi
više U 20 nih v sio j odno odno čine iz k zni o meta i par O vrsta preu stalu gdje
od sa do 14 sa 16
a e
e pri-
sljeanja se u dine anah su nešto 2011. pada
prijavili su za 5 posto manje komunalnog otpada iz kućanstava u odnosu na 2010. godinu, pa možemo govoriti o nastavku padajućeg trenda, no, kako je u izračun za 2011. godinu po prvi puta uključen i dio komunalnog otpada koji potječe iz uslužnih djelatnosti (škole, uredi, hoteli...) ukupna količina je za približno 1 posto veća u odnosu na 2010. godinu. više odvajanja otpada U 2011. godini udio odvojeno skupljenih vrsta iz komunalnog otpada iznosio je 16 posto što je za 2 posto više u odnosu na 2010. godinu, a 3 posto više u odnosu na 2009. godinu. Najveće količine odvojeno skupljenih vrsta otpada iz komunalnog otpada čine glomazni otpad, otpad od papira i kartona, metali, te biorazgradivi otpad iz vrtova i parkova. Oko polovice odvojeno skupljenih vrsta iz komunalnog otpada izravno preuzimaju oporabitelji, dok preostalu količinu preuzmu odlagališta gdje se eventualno još određena koli-
čina izdvoji za potrebe oporabe. U velikom broju JLS ne provodi se odvojeno skupljanje korisnih vrsta iz komunalnog otpada. Uslijed navednoga je moguće da je prikazana nacionalna stopa odvojenog skupljanja iz komunalnog otpada manja nego što je to u stvarnosti. Obzirom na buduće izvještajne obveze prema EU, a i u svrhu unaprijeđenja sustava gospoda-
prvaci u recikliranju
P
rema prijavljenim podacima u 2011. godini proizvedeno je 1,017.519 tona biorazgradivog otpada, od čega je 63.542 tona proslijeđeno na oporabu. Najveće količine odvojeno skupljenog birazgradivog otpada bilježe se u Gradu Zagrebu i Primorsko – goranskoj županiji, dok je najveća stopa odvojeno skupljanog biorazgradivog otpada zabilježena u Primorsko – goranskoj i Međimurskoj županiji, te Gradu Zagrebu. Vodeće županije obzirom na stopu odvojeno skupljenog biorazgradivog otpada koji je upućen na oporabu su Međimurska županija i Grad Zagreb.
renja komunalnim otpadom u Hrvatskoj svakako će se nastaviti sa ulaganjem velikih napora u postizanje što kvalitetnijih podataka koji će ukazivati na realno stanje u tom području. “Od kraja 2010. godine je završena sanacija 93 službenih odlagališta, do kraja 2011. sanirano je još 14 odlagališta, a na 48 lokacija sanacija je bila u tijeku. Na dodatnih 146 lokacija provodile su se pripremne aktivnosti. Od procijenjenih 3 000 divljih/neslužbenih odlagališta, sufinanciranjem od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sanirano je 750 lokacija”, stoji u izvješću agencije. smanjenje u odnosu na 2010. U 2011. godini prema podacima operatera odlagališta odloženo je 1,862.218 tona otpada, od čega 1,565.928 tona komunalnog otpada što je za oko 1 posto manje odloženog komunalnog otpada nego u 2010. godini. Prema dinamici utvrđenoj pregovorima vezano za obveze prema Direktivi o odlaganju otpada, ukupne koli-
16% iznosio je u 2011. godini udio odvojeno skupljenih vrsta otpada iz komunalnog otpada
od kraja 2010. godine je završena sanacija 93 službena odlagališta, do kraja 2011. sanirano je još 14 odlagališta, a na 48 lokacija sanacija je bila u tijeku 17
Zbrinjavanje otpada Ploče, Lotus 91, Michieli Tomić, Mulltrans, Runolist, Usluga Vrlika, Zagrebački holding. Organizirano skupljanje komunalnog otpada u 2011. provodilo se u svim općinama i gradovima, a bilo je obuhvaćeno 96 posto stanovništva Hrvatske. Prilikom izračuna obuhvata stanovništva koristio se popis stanovništva iz 2001., jer su se i komunalne tvrtke prilikom prijave podataka uglavnom koristile istim popisom. “U 2011. godini ukupno je proizvedeno 1,645.295 tona komunalnog otpada. Od toga je u Registar onečišćavanja okoliša prijavljeno 1,511.638 tona. Preostala količina od 133.657 tona odnosi se dodatno utvrđene količine: procijenjene količine za neobuhvaćeni dio stanovništva organiziranim skupljanjem; procijenjene količine za 13 općina za koje podaci nisu dostavljeni; dio količina koje potječu iz uslužnih djelatnosti (papir i karton, ambalaža od papira i kartona) koje se mogu smatrati komunalnim otpadom; količine
čine otpada odložene na odlagališta, koja ne zadovoljavaju standarde propisane navedenom Direktivom morat će se smanjiti do kraja 2013. godine na 1,710.000 tona, odnosno za oko 152.000 tona u odnosu na 2011. godinu. Od ukupno 212 tvrtki koje su u 2011. godini obavljale djelatnost skupljanja miješanog komunalnog otpada, podatke je za 2011. godinu dostavilo 199 tvrtki. Podaci nisu dostavljeni za ukupno 13 općina, za koje je načinjena procjena količina nastalog otpada.
212
po StanovniKu 371 Kilogram Udio prijavljenog miješanog komunalnog otpada iznosio je 84 posto odnosno 1,377.242 tona. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je 371 kilogram odnosno dnevna količina je iznosila oko 1 kilogram. Količine otpada po stanovniku u pojedinim županijama ukazuju na nelogičnosti, koje su vjerojatno nastale uslijed nedovoljno dobre procjene komunalnih tvrtki u slučajevima kad se ne provodi vaganje, npr. Ličko – senjska županija. Najveći udjeli komunalnog otpada nastaju u Gradu Zagrebu (19,9 posto), Splitsko-dalmatinskoj županiji (13,5%) i Primorsko-goranskoj županiji (8,6%), dok najmanji udio imaju Požeško-slavonska županija (0,9%) i Međimurska županija (1,2%).
PIXSELL
SKupljanje u 67 gradova U 2012. godini obračun troškova usluge organiziranog skupljanja prema volumenu vršio se u 67 gradova, obračunska jedinica “članovi u kućanstvu” koristila se u 33 grada, dok se u nekolicini gradova pri formiranju cijene koristila kombinacija prethodno navedenih parametara. Na području više županija miješani komunalni otpad skupljale su tvrtke: Eko-Flor Plus, Komunalno održavanje
U 2011. godini ukupno je proizvedeno 1,645.295 tona komunalnog otpada
prijavljene putem obrazaca PL-PPO i količine pogrešno prijavljene putem PLSPO obrazaca”, stoji u izvješću agencije za zaštitu okoliša.
Kvanitativni cilj za 2015. godinu predviđen Strategijom gospodarenja otpadom ostvaren je još 2007. godine 18
FOTO
tvrtki u 2011. godini bavilo se djelatnošću skupljanja miješanog komunalnog otpada
U ukupno proizvedenome otpadu biorazgradivi otpad iznosio je svega 9,3%
Poštovani čitatelji, Ovim putem želimo vas obavijestiti da Poslovni dnevnik, od 22. rujna za svoje postojeće čitatelje, ali i one koji to tek trebaju postati, uvodi niz promjena i inovacija koje će svima osigurati još bolju informiranost. Kao vodeće poslovne dnevne novine, a sukladno prevladavajućim svjetskim novinskim trendovima, odlučili smo još snažnije povezati online i novinsku platformu kako bismo čitateljima ponudili što veću dostupnost kvalitetnog sadržaja. Od 22. rujna u sklopu našeg portala www.poslovni.hr u pogon puštamo i našu redizajniranu pretplatničku stranicu,
http://www.poslovni.hr/pretplata, na kojoj ćete ubuduće moći kupovati naše pretplatničke pakete u samo par klikova. Uz posebno osmišljene pretplatničke pakete koji će, vjerujemo, zadovoljiti sve vaše interese i poslovne potrebe, posebno ističemo naš novi pretplatnički „all access“ digitalni paket, koji će od 22. rujna sadržavati aplikaciju, kreiranu posebno za iPad tablet uređaje. S 1. listopadom 2013. Poslovni dnevnik optimizira i svoja prodajna mjesta. Tako će sva prodajna mjesta, na kojima se naše tiskano izdanje kupuje češće i u većem broju, od 1. listopada biti
bogatija za dodatni broj primjeraka, a ona, na kojima se do sada tiskano izdanje Poslovnog dnevnika nije prodavalo, od 1. listopada više nećemo opskrbljivati tiskanim primjercima. Cilj optimizacije prodajnih mjesta je omogućiti sigurnu i bolju dostupnost tiskanog izdanja Poslovnog dnevnika našim vjernim čitateljima. Točnu listu prodajnih mjesta na kojima ćete od 1. listopada moći kupiti Poslovni dnevnik, možete pronaći na stranici http://www.poslovni.hr/prodajna-mjesta – podsjećamo, stranica postaje funkcionalna 22. rujna!
SPECIJALNA PONUDA ZA NOVE PRETPLATNIKE! UŠTEDITE 800 kuna! SPECIJAL TOP505 KOMPANIJE I LUKSUZNO IZDANJE No.1 BUSINESS PEOPLE (izdanje proljeće/ljeto 2013.) NA DAR UZ PRETPLATU NA POSLOVNI DNEVNIK
Pretplatite se u razdoblju od 01.09. do 31.10. 2013. na print izdanje Poslovnog dnevnika u trajanju od jedne godine po posebnoj cijeni od 1.545 kn + PDV i na dar dobivate naš specijal Top 505 kompanije i luksuzno izdanje No.1 Business People! Top 505 kompanije govore o najvećima od najvećih - koliko prihoda je ostvarilo vodećih 505 kompanija u prošloj godini, da li su prihodi padali ili rasli u odnosu na prihode godinu prije, tko su dobitnici u smislu rasta bruto profitabilnosti, tko su hrvatske uzdanice kad je riječ o izvozu, tko je ostvario najbrži rast prihoda u odnosu na godinu prije i sl. Ovo izdanje nezaobilazno je štivo na stolu svakog poslovnog čovjeka u Hrvatskoj. No.1 Business People donosi intervjue s vodećim poslovnim ljudima jugoistočne Europe, priče o njihovim uspjesima i poslovnom usponu, planovima i razvoju poslovanja te privatnom životu.
Za pretplatu nazovite na infotelefon 01 6326 021 ili pošaljite zahtjev na mail: pretplata@poslovni.hr s Vašim podacima, a od 22.09. pretplatiti se možete i na našoj web stranici http://www. poslovni.hr/pretplata. Navedena ponuda vrijedi do 31.10.2013. odnosno do isteka zaliha specijala Top 505 kompanije i časopisa No.1 Business People
Njihova praksa zbilja zlata vrijedi! PRIJAVI SE I TI!
Iskoristi jedinstvenu priliku stjecanja iskustva kod TOP poslodavaca i pokaži im koliko vrijediš! Više o projektu i prijavi pročitaj na www.poslovni.hr Društvo Molson Coorsa
Partneri